DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/1668

оd 25. svibnja 2023.

o dopuni Direktive (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju mjerenje rizika ili elemenata rizika koji nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća te indikativni kvalitativni mjerni parametri za iznose dodatnog regulatornog kapitala

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (1), a posebno njezin članak 40. stavak 6. četvrti podstavak,

budući da:

(1)

Kako bi se osigurala usklađena primjena dodatnih kapitalnih zahtjeva u cijeloj Uniji, potrebno je utvrditi ujednačen pristup mjerenju rizika i elemenata rizika kojim bi se omogućilo utvrđivanje razine kapitala koja je primjerena za uklanjanje svih značajnih rizika kojima mogu biti izložena investicijska društva. Stoga bi nadležna tijela trebala osigurati da investicijska društva drže odgovarajući dodatni regulatorni kapital za pokrivanje svake kategorije rizika (rizik za klijente, rizik za društvo i rizik za tržište) te svih drugih značajnih rizika.

(2)

Kako bi nadležna tijela mogla na odgovarajući način pratiti profil rizičnosti investicijskih društava te utvrditi, procijeniti i kvantificirati značajne rizike, potrebno je utvrditi detaljnu i sveobuhvatnu metodologiju razmjerno prirodi, opsegu i složenosti aktivnosti investicijskog društva na temelju svih dostupnih izvora informacija, uključujući informacije prikupljene za potrebe članka 36. Direktive (EU) 2019/2034.

(3)

Razina dodatnog kapitalnog zahtjeva smatra se adekvatnom ako se njome smanjuje vjerojatnost propasti investicijskog društva i ograničava rizik od neuredne likvidacije koja bi mogla ugroziti klijente investicijskog društva i šire tržište, uključujući druge financijske institucije, tržišnu infrastrukturu ili tržište kao cjelinu. Zbog tog dvojakog cilja dodatnog kapitalnog zahtjeva te u skladu sa strukturom kapitalnih zahtjeva iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća (2), nadležna tijela trebala bi odvojeno razmotriti rizike koji se odnose na tekuće aktivnosti investicijskog društva i rizik od njegove neuredne likvidacije.

(4)

Kako bi se osigurala propisna pokrivenost svih rizika ili elemenata rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili koje predstavlja za druge, investicijsko društvo trebalo bi držati dovoljan regulatorni kapital, uzimajući u obzir poslovni model, opseg i složenost aktivnosti koje to društvo obavlja, potreban za pokrivanje dodatnih operativnih troškova povezanih s postupkom uredne likvidacije. Kako bi osigurala adekvatnost takvog regulatornog kapitala u konkretnim gospodarskim okolnostima, nadležna tijela trebala bi tijekom postupka nadzorne provjere i ocjene koji se provodi u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2019/2034 razmotriti različite moguće ekonomske scenarije. Konkretno, za vrijeme postupka likvidacije ne bi trebalo ugroziti kontinuitet poslovanja, zaštitu ulagatelja i integritet tržišta. U tu bi svrhu investicijska društva i tijekom navedenog postupka trebala moći apsorbirati troškove i gubitke za čije pokriće nije dostatna dobit. Budući da bi se trajanje postupka likvidacije moglo znatno razlikovati ovisno o posebnim okolnostima, nadležna tijela trebala bi to uzeti u obzir pri utvrđivanju dodatnog kapitalnog zahtjeva. Osim toga, s obzirom na potencijalno različite pravne oblike investicijskih društava nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir primjenjive nacionalne zakone o nesolventnosti, trgovačkim društvima i trgovini, koji bi mogli utjecati na trajanje postupaka likvidacije te na povezane troškove i rizike.

(5)

Kako bi se osigurala proporcionalnost pri utvrđivanju dodatnog kapitalnog zahtjeva, rizike i elemente rizika koji nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni zahtjevom za faktor K iz članka 15. Uredbe (EU) 2019/2033 trebalo bi mjeriti samo za investicijska društva na koja se primjenjuje zahtjev za faktor K iz tog članka, a ne za mala i nepovezana društva koja ispunjavaju uvjete iz članka 12. stavka 1. te uredbe. Kad je riječ o investicijskim društvima, postoje drugi rizici koji uopće nisu pokriveni kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033, uključujući rizike koji su izričito isključeni iz tih kapitalnih zahtjeva. Stoga je potrebno navesti da nadležna tijela procjenjuju i mjere te rizike na temelju veličine i poslovnog modela investicijskog društva te na temelju opsega, prirode i složenosti njegovih aktivnosti.

(6)

Kako bi se osiguralo točno mjerenje i pokrivenost svih rizika iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033 koji nisu u potpunosti ili na odgovarajući način pokriveni tim zahtjevima, takve bi rizike trebalo mjeriti odvojeno za svaku kategoriju rizika (rizik za klijenta, rizik za društvo i rizik za tržište). Iz istog bi razloga rizike koji nisu obuhvaćeni dijelom trećim i četvrtim te uredbe, uključujući rizike koji su izričito isključeni iz tih zahtjeva, trebalo mjeriti za svaki rizik pojedinačno. Međutim, ako mjerenje po kategoriji rizika ili za svaki rizik pojedinačno stvara preveliko opterećenje ili nije izvedivo kad je riječ o investicijskim društvima na koja se primjenjuje zahtjev za inicijalni kapital čiji je iznos manji od iznosa zahtjeva iz članka 9. stavka 1. Direktive (EU) 2019/2034, mjerenje rizika u tim bi se slučajevima trebalo provesti na ukupnoj razini, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

(7)

Kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža između bonitetnih pitanja i proporcionalne primjene, mjerenje rizika na ukupnoj razini ne bi trebalo primjenjivati na investicijska društva koja podliježu zahtjevu za inicijalni kapital iz članka 9. stavka 1. Direktive (EU) 2019/2034. Investicijska društva na koja se primjenjuje zahtjev za većim inicijalnim kapitalom trebalo bi procijeniti, kad je riječ o rizicima, mjerenjem po kategoriji rizika i za svaki rizik pojedinačno.

(8)

Kako bi se osigurala dosljednost pri mjerenju značajnih rizika kojima investicijsko društvo može biti izloženo ili koje može predstavljati za druge, nadležna tijela trebala bi se osloniti na usklađeni skup minimalnih indikativnih kvalitativnih mjernih parametara. Budući da se rizici mijenjaju u raznim fazama poslovnog ciklusa društva, nadležna tijela trebala bi provesti statičnu procjenu, ali i analizu povijesnog kretanja takvih mjernih parametara. Trebalo bi primijeniti različite mjerne parametre na investicijska društva s različitim poslovnim modelima i aktivnostima kako bi se na odgovarajući način obuhvatili svi relevantni rizici. Kako bi se na odgovarajući način obuhvatili svi relevantni rizici investicijskog društva, uzimajući u obzir specifičan poslovni model ili aktivnost, pravni oblik i dostupnost pouzdanih podataka, nadležna tijela trebala bi, pod određenim uvjetima koji se ponajprije odnose na specifičnosti poslovnog modela društva ili kvalitetu podataka, prilagoditi mjerne parametre ili, ako to nije moguće, primijeniti alternativne mjerne parametre koji su razmjerni veličini, složenosti, poslovnom modelu i operativnom modelu investicijskog društva te koji bi omogućili primjerenu procjenu rizika.

(9)	Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(10)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Rizik od neuredne likvidacije

1. Za vrijeme postupka nadzorne provjere i ocjene, koji se provodi u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2019/2034, nadležna tijela, uzimajući u obzir pravni oblik, poslovni model, poslovnu strategiju i strategiju rizika te opseg i složenost aktivnosti investicijskog društva, mjere rizik od neuredne likvidacije investicijskog društva utvrđivanjem iznosa kapitala koji bi se smatrao adekvatnim za urednu likvidaciju tog društva na temelju mogućih scenarija.

2. Mjerenje iz stavka 1. mora biti razmjerno složenosti, profilu rizičnosti i opsegu poslovanja investicijskog društva te potencijalnom učinku njegove likvidacije na klijente i tržišta, a uključuje sljedeće:

(a)	procjenu realističnog vremenskog okvira za likvidaciju investicijskog društva;

(b)	procjenu operativnih i pravnih zadaća investicijskog društva za vrijeme postupka likvidacije unutar realističnog vremenskog okvira;

(c)	utvrđivanje i procjenu značajnih fiksnih i varijabilnih troškova;

(d)	utvrđivanje i procjenu značajnih rizika ili elemenata rizika koji mogu nastati za vrijeme postupka likvidacije;

(e)	sve druge aspekte relevantne za postupak likvidacije.

3. Ako se primjenjuje Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4), nadležna tijela uzimaju u obzir dostupne informacije o mjerama oporavka i mehanizmima upravljanja iz plana oporavka investicijskog društva ili plana oporavka grupe u smislu stavka 2. točaka (b) i (c) ako nadležna tijela smatraju da su informacije dovoljno pouzdane i vjerodostojne.

4. Kad je riječ o investicijskim društvima na koja se primjenjuje zahtjev za inicijalni kapital iz članka 9. stavka 1. Direktive (EU) 2019/2034, nadležna tijela u svoja mjerenja uključuju sljedeće:

(a)	troškove zatvaranja, uključujući troškove sudskih postupaka u smislu stavka 2. točke (c) ovog članka;

(b)	gubitak prihoda i gubitak neto utržive vrijednosti imovine koji se očekuje zbog postupka likvidacije u smislu stavka 2. točke (d) ovog članka.

5. Nadležna tijela utvrđuju i kvantificiraju značajne troškove, rizike ili elemente rizika te utvrđuju iznos kapitala koji se smatra adekvatnim kako bi se ti troškovi apsorbirali u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka.

Nadležna tijela primjenjuju relevantne indikativne kvalitativne mjerne parametre iz članka 6. stavka 1. i kombiniraju ih sa statičkom analizom i analizom povijesnih kretanja te prema potrebi donose stručno mišljenje.

6. Kapital koji se smatra adekvatnim za pokrivanje rizika od neuredne likvidacije investicijskog društva i koji se mjeri u skladu s ovim člankom jednak je najmanje zahtjevu za fiksne opće troškove tog investicijskog društva izračunanom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2019/2033.

Članak 2.

Značajni rizici ili elementi rizika koji nisu pokriveni ili nisu u potpunosti pokriveni zahtjevom za faktor K iz dijela trećeg glave II. Uredbe (EU) 2019/2033

1. Ako investicijsko društvo ne ispunjava uvjete koji su potrebni da bi ga se smatralo malim i nepovezanim investicijskim društvom iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2033, nadležna tijela, za vrijeme provjera koje provode u skladu s člancima 36. i 37. Direktive (EU) 2019/2034 te uzimajući u obzir poslovni model, pravni oblik, poslovnu strategiju i strategiju rizika te opseg i složenost aktivnosti investicijskog društva, mjere svaki značajan rizik ili značajan element rizika koji proizlazi iz tekućih aktivnosti investicijskog društva, a koji društvo predstavlja za sebe, svoje klijente i tržište te koji nije pokriven ili nije u potpunosti pokriven zahtjevom za faktor K iz dijela trećeg glave II. Uredbe (EU) 2019/2033.

Nadležna tijela utvrđuju iznos kapitala koji bi se smatrao adekvatnim za pokrivanje relevantnih rizika povezanih sa zahtjevom za faktor K.

2. Mjerenje iz stavka 1. provodi se odvojeno za svaku kategoriju rizika iz članka 15. Uredbe (EU) 2019/2033 kao „rizik za klijenta” (RtC), „rizik za tržište” (RtM) i „rizik za društvo” (RtF).

Odstupajući od prvog podstavka, kad je riječ o investicijskim društvima na koja se primjenjuje zahtjev za inicijalni kapital čiji je iznos manji od iznosa zahtjeva iz članka 9. stavka 1. Direktive (EU) 2019/2034, ako nadležna tijela smatraju da detaljnija kvantifikacija nije izvediva ili da stvara preveliko opterećenje, mjerenje se provodi na ukupnoj razini.

3. Mjerenjem iz stavka 2. utvrđuju se i kvantificiraju značajni rizici ili elementi rizika za svaku kategoriju rizika, uključujući rizike od primjene alternativnog pristupa internih modela iz članka 22. točke (c) Uredbe (EU) 2019/2033, na temelju indikativnih kvalitativnih mjernih parametara iz članka 6. stavaka 2., 3. i 4. ove Uredbe i stručnog mišljenja koje trebaju donijeti nadležna tijela.

4. Nadležna tijela osiguravaju da iznos kapitala koji se smatra adekvatnim za pokrivanje značajnih rizika povezanih sa zahtjevom za faktor K nije manji od ukupnog zahtjeva za faktor K.

Članak 3.

Značajni rizici ili elementi rizika koji nisu pokriveni kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033

1. Ako investicijsko društvo ne ispunjava uvjete da bi ga se smatralo malim i nepovezanim investicijskim društvom iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2033, nadležna tijela za vrijeme postupka nadzorne provjere i ocjene koji provode u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2019/2034 te uzimajući u obzir poslovni model, pravni oblik, poslovnu strategiju i strategiju rizika te opseg i složenost aktivnosti investicijskog društva, mjere svaki značajan rizik ili značajan element rizika koji proizlazi iz svih tekućih aktivnosti investicijskog društva, osim onih iz članka 2. ove Uredbe i onih koji već nisu pokriveni kapitalnim zahtjevima tog društva iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033, utvrđivanjem, za svaki rizik pojedinačno, iznosa dodatnog kapitala koji se smatra adekvatnim za pokrivanje značajnih rizika ili elemenata rizika.

2. Mjerenje iz stavka 1. sastoji se od utvrđivanja, procjene i, prema potrebi, kvantifikacije sljedećih područja rizika:

(a)	rizika za sigurnost mreže i informacijskih sustava investicijskih društava kako bi se zajamčila povjerljivost, integritet i dostupnost njihovih postupaka, podataka i imovine;

(b)	kamatnog rizika i kreditnog rizika koji proizlaze iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Kad je riječ o investicijskim društvima na koja se primjenjuje zahtjev za inicijalni kapital čiji je iznos manji od iznosa zahtjeva iz članka 9. stavka 1. Direktive (EU) 2019/2034, ako nadležna tijela smatraju da detaljnija kvantifikacija nije izvediva ili da stvara preveliko opterećenje, mjerenje se provodi na ukupnoj razini.

3. Pri provedbi mjerenja iz stavaka 1. i 2. nadležna tijela primjenjuju relevantne indikativne kvalitativne mjerne parametre iz članka 6. stavka 5. i kombiniraju ih sa statičkom analizom i analizom povijesnih kretanja te daju stručno mišljenje.

Članak 4.

Ukupni značajni rizici koji nisu pokriveni ili nisu u potpunosti pokriveni kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033

1. Nadležna tijela izračunavaju ukupan iznos dodatnog kapitala koji se smatra adekvatnim za pokrivanje značajnih rizika ili značajnih elemenata rizika koje predstavljaju tekuće aktivnosti investicijskog društva kao ukupan iznos kapitala koji se smatra adekvatnim izračunan u skladu s člancima 2. i 3.

2. Nadležna tijela mjere ukupan značajan rizik koji nije pokriven ili nije u potpunosti pokriven kapitalnim zahtjevima iz dijela trećeg i četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033 utvrđivanjem razine dodatnog kapitala koji se zahtijeva kao razlike između većeg od iznosa koji se izračunavaju u skladu s člankom 1. ili stavkom 1. ovog članka i kapitalnih zahtjeva iz dijela trećeg ili četvrtog Uredbe (EU) 2019/2033.

Članak 5.

Opći kvalitativni mjerni parametri za utvrđivanje dodatnog kapitalnog zahtjeva

1. Pri utvrđivanju iznosa dodatnog kapitalnog zahtjeva u smislu članaka 1., 2. i 3. nadležna tijela uzimaju u obzir sljedeće:

(a)	ishode postupka procjene adekvatnosti internog kapitala i postupka procjene internih rizika koje investicijsko društvo provodi u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2019/2034;

(b)	podatke dostavljene u skladu s člancima 54. i 55. Uredbe (EU) 2019/2033;

(c)	ishode provjera provedenih u skladu s člancima 36. i 37. Direktive (EU) 2019/2034;

(d)	rezultate svih drugih nadzornih aktivnosti;

(e)	druge relevantne doprinose, uključujući odluku nadzornog tijela.

2. Nadležna tijela osiguravaju usporedivost u okviru kvantifikacije dodatnog kapitalnog zahtjeva koja je uvedena svim investicijskim društvima pod njihovim nadzorom.

Članak 6.

Indikativni kvalitativni mjerni parametri

1. Za potrebe članka 1. stavka 5. drugog podstavka indikativni kvalitativni mjerni parametri su sljedeći:

(a)	broj vezanih zastupnika u odnosu na ukupan broj zaposlenika;

(b)	prosječno trajanje likvidacije u predmetnoj jurisdikciji, uzimajući u obzir složenost poslovanja investicijskog društva;

(c)	udio ugovorâ koji se ne mogu otkazati i njihovo preostalo trajanje;

(d)	utvrđivanje tržišta na kojima je investicijsko društvo glavni pružatelj usluga;

(e)	vrijednost i likvidnost dugotrajne imovine kojom bi investicijsko društvo moglo raspolagati za vrijeme postupka likvidacije;

(f)	prosječan iznos otpremnina koje se plaćaju u slučaju likvidacije, uzimajući u obzir radno pravo i ugovore sa zaposlenicima.

2. Za potrebe članka 2., kad je riječ o mjerenju rizika za klijenta (RtC) indikativni kvalitativni mjerni parametri su sljedeći:

(a)	iznos novčanih sredstava klijenta koje je društvo držalo u prethodnih pet godina;

(b)	iznos klijentove imovine pod upravljanjem u prethodnih pet godina;

(c)	iznos klijentove pohranjene i administrirane imovine u prethodnih pet godina;

(d)

iznos gubitaka ili štete koju je uzrokovalo investicijsko društvo zbog povreda svojih pravnih ili ugovornih obveza tijekom najmanje pet prethodnih godina, uključujući gubitke koji proizlaze iz sljedećeg:

i.	davanja neprimjerenog savjeta ulagateljima i povezanih odšteta za ulagatelje;

ii.	nemogućnosti uspostave, provedbe i održavanja odgovarajućih postupaka za sprečavanje povreda;

iii.	pogrešaka pri trgovanju ili vrednovanju;

iv.	prekida poslovanja, kvarova sustava, nemogućnosti obrade transakcije ili upravljanja postupkom;

v.	postupanja vezanih zastupnika investicijskog društva ili imenovanih predstavnika za koja investicijsko društvo snosi odgovornost;

(e)	osobito kad je riječ o investicijskim društvima koja drže novčana sredstva klijenta, svaka nemogućnost investicijskog društva da prema potrebi pravodobno osigura povrat novčanih sredstava klijenta te povezane financijske posljedice u posljednjih pet godina.

3. Za potrebe članka 2., kad je riječ o mjerenju RtM-a indikativni kvalitativni mjerni parametri su sljedeći:

(a)	varijabilnost vrijednosti pozicija, među ostalim zbog promjenjivih tržišnih uvjeta;

(b)	udio složenih i nelikvidnih proizvoda u knjizi trgovanja investicijskog društva, u smislu obujma i neto prihoda;

(c)	osobito kad je riječ o investicijskim društvima koja upotrebljavaju interne modele, dostupnost redovitog retroaktivnog testiranja modela koji se primjenjuju u regulatorne svrhe.

4. Za potrebe članka 2., kad je riječ o mjerenju rizika za društvo (RtF) indikativni kvalitativni mjerni parametri su sljedeći:

(a)	dnevni promet trgovanja i prosječan dnevni promet u prethodnih pet godina;

(b)	svi značajni operativni događaji povezani s dnevnim prometom trgovanja i povezani financijski gubici u prethodnih pet godina, uključujući pogreške u obradi;

(c)	varijabilnost dobiti i prihoda investicijskog društva u prethodnih pet godina;

(d)	svi gubici nastali zbog varijacija u pozicijama u financijskim instrumentima, stranim valutama i robi u prethodnih pet godina;

(e)	stopa neispunjavanja obveza klijenata ili drugih ugovornih strana te povezani gubici u prethodnih pet godina;

(f)	svi gubici zbog značajnih promjena u knjigovodstvenoj vrijednosti imovine, među ostalim zbog promjena tržišnih uvjeta i kreditne sposobnosti drugih ugovornih strana;

(g)	iznosi i varijabilnost plaćanja ili doprinosa na temelju utvrđenih mirovinskih naknada u prethodnih pet godina;

(h)	svaka koncentracija imovine investicijskog društva, uključujući koncentraciju klijenata i drugih ugovornih strana te sektorsku i zemljopisnu koncentraciju;

(i)	udio izvanbilančne izloženosti riziku u odnosu na ukupnu imovinu investicijskog društva i povezani kreditni rizik.

5. Za potrebe članka 3. indikativni kvalitativni mjerni parametri su sljedeći:

(a)

sve naznake značajnih financijskih rizika koji nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima iz članka 11. Uredbe (EU) 2019/2033, a osobito:

i.	prosjek ukupnih gubitaka od operativnog rizika u odnosu na bruto prihod u prethodnih pet godina;

ii.	svi značajni operativni događaji i povezani financijski gubici u prethodnih pet godina;

iii.	udio neto prihoda investicijskog društva koji se ostvaruje od usluga ili aktivnosti koje nisu navedene u odjeljku A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(b)

sve naznake značajnog rizika informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), a osobito:

i.	ukupna složenost arhitekture IKT-a, uključujući udio eksternaliziranih IKT usluga;

ii.	broj značajnih promjena u IKT okruženju u prethodnih pet godina;

iii.	svi gubici zbog prekida uzrokovanog incidentima koji utječu na kritične IKT usluge u prethodnih pet godina;

iv.	broj kibernapada i povezanih gubitaka u prethodnih pet godina.

(c)

sve naznake značajnog kamatnog rizika proizašlog iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, a osobito:

i.	obujam transakcija koje se temelje na kamatama ili na drugi način ovise o njima, izvan knjige trgovanja investicijskog društva;

ii.	politika investicijskog društva koja se odnosi na zaštitu od rizika i potencijalne neusklađenosti između pozicije i zaštite, izvan knjige trgovanja investicijskog društva.

6. Nadležna tijela mogu proširiti popis indikativnih kvalitativnih mjernih parametara iz stavaka od 1. do 5., pritom osiguravajući da su takvi dodatni mjerni parametri razmjerni veličini investicijskog društva, njegovoj složenosti, poslovnom modelu i operativnom modelu.

7. Nadležna tijela prilagođavaju mjerne parametre utvrđene u stavcima od 1. do 5. i upotrebljavaju te prilagođene mjerne parametre ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)	mjerni parametar nije primjeren s obzirom na specifičan pravni oblik, strukturne promjene te poslovni i operativni model investicijskog društva;

(b)	procjena mjernog parametra stvara preveliko opterećenje s obzirom na veličinu i složenost aktivnosti investicijskog društva;

(c)	procjena mjernog parametra nije izvediva zbog nedostatka pouzdanih podataka, ako takvi podaci nisu obuhvaćeni člancima 54. i 55. Uredbe (EU) 2019/2033 ili člankom 39. stavkom 2. točkom (j) Direktive (EU) 2019/2034;

(d)

procjena mjernog parametra nije izvediva zbog nedostatka pouzdanih povijesnih podataka, zbog čega je razdoblje povijesne analize nevažno. U tim slučajevima nadležna tijela ograničavaju razdoblje povijesne analize na vrijeme koje je proteklo od posljednjeg postupka nadzorne provjere i ocjene iz članka 36. Direktive (EU) 2019/2034.

Ako nadležna tijela ne mogu prilagoditi mjerne parametre kako je navedeno u prvom podstavku, prema potrebi primjenjuju alternativne mjerne parametre i pritom osiguravaju da su takvi alternativni mjerni parametri proporcionalni veličini, složenosti, poslovnom modelu i operativom modelu investicijskog društva.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. svibnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 314, 5.12.2019., str. 64.

(2) Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (SL L 314, 5.12.2019., str. 1.).

(3) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(4) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(5) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).