(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. studenoga 2022. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „NRK”) i Turske („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 30. rujna 2022. podnijelo društvo Laminados Losal S.A.U. („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime industrije Unije koja proizvodi bulb plosnate čelike u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) osnovne uredbe nisu ispunjeni.

(4)

Podnositelj pritužbe nije zatražio evidentiranje, a Komisija je utvrdila da nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. Osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza.

(5)

Zbog razloga navedenih u odjeljku 4.3.1. Komisija je odlučila zbrojiti uvoz iz predmetnih zemalja za potrebe analize opisane u prethodnim uvodnim izjavama. Analiza podataka iz baze podataka Surveillance i podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju u predmetnim zemljama pokazala je da se kumulativni obujam uvoza iz predmetnih zemalja smanjio za 2 % u prva četiri puna mjeseca (tj. od prosinca 2022. do ožujka 2023.) nakon pokretanja ispitnog postupka u usporedbi s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka. Prosječni mjesečni uvoz iz predmetnih zemalja u prva četiri mjeseca nakon pokretanja ispitnog postupka smanjio se za 15 % u usporedbi s prosječnim mjesečnim uvozom u razdoblju ispitnog postupka. Stoga Komisija tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja nije uvela obvezu evidentiranja uvoza bulb plosnatih čelika na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače izvoznike, tijela NRK-a i Turske, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce, te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(8)

Nakon pokretanja postupka primjedbe su dostavili turska vlada, turski proizvođač izvoznik Özkan Demir Çelik Sanayi A. („Özkan Demir”), korisnik iz Unije Fincantieri S.p.A („Fincantieri”) i nepovezani uvoznik Baglietto s.r.l. („Baglietto”).

(9)

Turska vlada i Fincantieri tvrdili su, među ostalim, da se pritužba previše temeljila na povjerljivim informacijama, osobito u pogledu razine podrobnosti mikroekonomskih pokazatelja industrije Unije, te na određenim prilozima pritužbi. Obje su strane tvrdile da verzija koja nije povjerljiva stoga nije bila dovoljna da bi im se omogućilo da dostave smislene primjedbe o pokazateljima štete i navodima navedenima u pritužbi.

(10)

Člankom 19. osnovne uredbe omogućuje se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima u kojima bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Budući da se pritužba odnosi na informacije samo jednog proizvođača iz Unije ili na informacije tog proizvođača iz Unije u kombinaciji s javno dostupnim informacijama i statističkim podacima, podnositelj pritužbe je radi povjerljivosti dostavio relevantne podatke u smislenim rasponima. Isto tako, podnositelj pritužbe dostavio je verziju prilogâ koja nije povjerljiva ili smislen sažetak dostavljenih informacija. Komisija je stoga smatrala da verzija pritužbe koja nije povjerljiva i koja je dostupna u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i sažetke koji nisu povjerljivi o povjerljivim podacima kako bi zainteresirane strane mogle na odgovarajući način ostvariti svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(11)

Turska vlada i Fincantieri protivili su se tome da se u analizu štete uključe podaci za Laminorul S.A. („Laminorul”), rumunjskog proizvođača bulb plosnatih čelika koji je otišao u stečaj i obustavio proizvodnju tijekom razmatranog razdoblja. Prema informacijama koje su dostupne Komisiji Laminorul je nakon stečaja kupilo drugo društvo, ali proizvodnja bulb plosnatih čelika nije ponovno započela. Prema mišljenju turske vlade i Fincantierija podaci dostupni za Laminorul nisu trebali biti uključeni u brojke navedene u pritužbi jer je to društvo otišlo u stečaj i više ne proizvodi bulb plosnate čelike. Laminorul se stoga u pritužbi nije trebao smatrati dijelom industrije Unije.

(12)

Međutim, Komisija je smatrala da je Laminorul i dalje bio dio industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, iako ne tijekom cijelog razdoblja. Zbog toga je podnositelj pritužbe s pravom uključio podatke društva Laminorul u pritužbu i točno prikazao stanje industrije Unije u relevantnim razdobljima. Osim toga, prema podacima iz pritužbe većina pokazatelja pokazala je slična kretanja, uz uključivanje Laminorula u analizu i bez njega. U svakom slučaju, Komisija je, gdje je to bilo moguće, u svojoj analizi za razmatrano razdoblje u ovoj Uredbi navela učinak podataka društva Laminorul na stanje štete industrije Unije.

(13)

Turska vlada i Özkan Demir dostavili su primjedbe na nekoliko pojedinačnih pokazatelja štete navedenih u pritužbi, tvrdeći da neki od pokazatelja nisu upućivali na štetno stanje industrije Unije ili da je ta šteta mogla biti prouzročena drugim čimbenicima osim uvoza iz predmetnih zemalja.

(14)

U tom pogledu, Komisija je podsjetila na tekst članka 5. stavka 2. osnovne uredbe u kojem se navodi da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama količine navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i posljedičnom učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ali ne nužno svi) čimbenici. Pritužba je sadržavala te informacije, koje su upućivale na postojanje štete i na uzročno-posljedičnu vezu s uvozom iz predmetnih zemalja. Komisija je u skladu s tim smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze kojima se dokazuje šteta i uzročno-posljedična veza te je stoga odbacila tu tvrdnju.

(15)

Ostale posebne primjedbe o šteti, uzročnosti i interesu Unije, koje nisu bile izravno povezane s pokretanjem postupka, obrađene su u odgovarajućim odjeljcima u nastavku (odjeljci 4., 5. i 7.).

(16)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(17)

S obzirom na ograničen broj proizvođača bulb plosnatih čelika iz Unije, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka najavila da će upitnike staviti na raspolaganje jedinim dvama poznatim proizvođačima iz Unije. Od tih dvaju proizvođača samo je Laminados Losal, S.A.U. (podnositelj pritužbe) dostavio odgovor na upitnik. Drugi proizvođač iz Unije, Olifer s.p.l. („Olifer”), koji čini [15–25] % proizvodnje u Uniji, nije se javio tijekom ispitnog postupka. Stoga Komisija nije odabrala uzorak, već je upotrijebila podatke podnositelja pritužbe i prema potrebi procijenila podatke za Olifer i Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 147.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Samo jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(21)

Jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a, Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je u skladu s tim odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(22)

Kako bi odlučila je li odabir bio uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Turskoj zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije Turske pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(23)

Jedan proizvođač izvoznik u Turskoj, Özkan Demir, dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je u skladu s tim odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(24)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nije zaprimljen odgovor. Komisija je stoga obavijestila misiju Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji o tome da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(25)

Komisija je na internetu objavila (3) upitnike za proizvođače izvoznike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(27)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i uvedene mjere ograničenja kretanja Komisija je provela unakrsnu provjeru na daljinu sljedećeg kineskog proizvođača izvoznika:

(28)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(29)

Proizvod iz ispitnog postupka su bulb plosnati čelici od nelegiranog čelika širine do 204 mm („bulb plosnati čelici”). Bulb plosnati čelici uglavnom se upotrebljavaju u brodograđevnoj industriji za izgradnju čeličnih okvira za brodove za turistička krstarenja, trajekte, vojne brodove i trgovačke brodove. Bulb plosnati čelici mogu se upotrebljavati i za izgradnju odobalnih platformi i tramvajskih tračnica, ali u Uniji ta primjena bulb plosnatih čelika obuhvaća samo marginalne količine („proizvod iz ispitnog postupka”).

(30)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 7216 50 91 (oznaka TARIC 7216509110) („predmetni proizvod”).

(31)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(32)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(33)

Nije bilo tvrdnji o opsegu proizvoda.

(34)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s Kinom, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(35)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju bulb plosnatih čelika. Jedan proizvođač izvoznik, Changshu Longteng Special Steel Co, Ltd., dostavio je relevantne informacije. Osim toga, kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik.

(36)

Nadalje, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik niti je u zadanom roku zaprimljen ikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(37)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je, s obzirom na raspoložive dokaze, moguća odgovarajuća reprezentativna treća zemlja Turska u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(38)

Komisija je 24. siječnja 2023. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U toj je bilješci Komisija na temelju podataka koje je dostavio Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., jedini proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda iz NRK-a koji je surađivao, dostavila popis svih čimbenika proizvodnje kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se upotrebljavaju u proizvodnji bulb plosnatih čelika. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku proizvođača izvoznika Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.

(39)

Nakon što je analizirala zaprimljene primjedbe i dodatne informacije koje je dostavilo društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd., Komisija je 3. travnja 2023. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju podataka proizvođača iz reprezentativne zemlje, odnosno društva Kocaer Çelik Sanayi. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i primila primjedbe društva Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd.

(40)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je privremeno zaključila da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.4. u nastavku.

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(42)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(43)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(44)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (4) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(45)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (5). Komisija je prvenstveno zaključila da je znatan dio sektora čelika, koji je glavna sirovina u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka, i dalje u vlasništvu kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (6) te da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (7). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (8). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (9). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (10) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kada je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (11).

(46)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe, te na temelju Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu NRK-a u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (12) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući bulb plosnate čelike. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(47)

U pritužbi se navodi da na cjelokupno kinesko gospodarstvo u velikoj mjeri utječu različite sveobuhvatne intervencije kineske vlade ili drugih javnih tijela na različitim razinama vlasti i tržišta, zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrebljavati domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika.

(48)

Konkretnije, u pritužbi je istaknuto da se intervencionizam kineske vlade pojavljuje u različitim oblicima (administrativnom, financijskom i regulativnom) u kontekstu doktrine „socijalističkog tržišnog gospodarstva” koja je dio Statuta NRK-a, sveprisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) i utjecaja države na gospodarstvo u obliku inicijativa strateškog planiranja, kao što su 13. i 14. petogodišnji plan.

(49)

U pritužbi su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretnije, podnositelj pritužbe je upućivanjem na prethodne ispitne postupke Komisije u sektoru čelika, Izvješće i druge izvore tvrdio sljedeće:

(50)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(51)

Upravo u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka, koji čini podsektor sektora čelika, kineska vlada i dalje u vlasništvu ima znatan udio društava u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz ispitnog postupka nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača.

(52)

Međutim, u ispitnom je postupku potvrđeno da su dva najveća proizvođača u sektoru čelika, Angang Steel Group („Ansteel”) i China Baowu Steel Group („Baowu”), u potpunom vlasništvu države ili da država u njima ima udio koji joj omogućuje kontrolu. Osim toga, pod utjecajem vlade nalaze se neka ključna društva za proizvodnju bulb plosnatih čelika, kao što su Hebei Jitai Special Steel Group Co., Ltd., Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd i Hebei Jingye Group Co. Ltd. Društvo Hebei Jitai Special Steel Group Co., Ltd., društvo kći u potpunom vlasništvu privatnog društva Tangshan Baigong Industry Development co. (13), među svojim ciljevima navodi „doprinos razvoju društva, modernizaciji tijekom vremena i napretku domovine” (14). Nadalje, društvo Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd. u vlasništvu je i pod kontrolom društva Nanjing Steel, poduzeća u državnom vlasništvu pod kontrolom SASAC-a Nanjinga (15). U slučaju društva Hebei Jingye Group Co. Ltd. organizirane su razne aktivnosti jačanja KPK-a pod vodstvom zamjenika tajnika Partijskog odbora grupe (16).

(53)

Osim toga, s obzirom na to da su intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale norma i u privatnim društvima (17), pri čemu je KPK preuzeo vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje, utjecaj države putem struktura KPK-a u društvima zapravo dovodi do toga da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom vlade, s obzirom na to u kojoj su mjeri strukture države i partije srasle u NRK-u.

(54)

To je očito i na razini Kineskog udruženja za željezo i čelik („CISA”). U skladu s člankom 3. svojega statuta CISA „slijedi cjelokupno vodstvo Komunističke partije Kine” i „prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje subjekata zaduženih za registraciju i upravljanje, subjekata zaduženih za jačanje partije te relevantnih administrativnih tijela zaduženih za upravljanje industrijom” (18).

(55)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjeri su nacrt Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (19), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (20), ili 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika, čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana ukupni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (21). Konkretno, kad je riječ o proizvodu iz ispitnog postupka, pokrajine Shandong i Jiangsu izdale su svoje 14. petogodišnje planove o razvoju brodogradnje i opreme za brodostrojarstvo, u kojima se izričito promiče sektor brodogradnje i povezana proizvodnja čelika, kao što su bulb plosnati čelici (22).

(56)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora čelika vidljivi su i u drugim pokrajinama, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i uspostavu jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikaciju otpadnog čelika” (23). Utjecaj države vidljiv je i na općinskoj razini, primjerice u akcijskom planu za željezo i čelik 1 + 3 općine Hebei Tangshan za 2022., u kojem su različiti općinski subjekti zaduženi za „poticanje saveza i reorganizaciju poduzeća sa sličnim proizvodima u regiji”, kao što su dvije velike grupe za proizvodnju čelika Shougang (Jingtang, Qiangang) i Tangsteel New District, u kojem se „financijske institucije potiče i usmjerava da za poduzeća u sektoru željeza i čelika osiguravaju zajmove s niskom kamatnom stopom kako bi im se omogućilo prebacivanje na nove industrije te da istodobno […] daju subvencije u obliku diskontiranih kamatnih stopa” i da „podupiru optimizaciju strukture proizvoda” dodjelom „novim vrhunskim proizvodnim poduzećima i vrhunskim proizvodima na nacionalnoj razini […] 1 milijun RMB odnosno 500 000 RMB, a novim vrhunskim proizvodnim poduzećima i vrhunskim proizvodima na razini pokrajine 300 000 RMB odnosno 100 000 RMB” (24).

(57)

Slično tome, u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan predviđa se „izgradnja posebnih baza za proizvodnju čelika”, odnosno „izgradnja šest velikih posebnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhoukouu itd. te povećanje opsega, jačanje i specijalizacija industrije. Među tim bazama, kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona do 2025.” (25).

(58)

U ispitnom je postupku potvrđeno i da kineska vlada utječe na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe jer je utvrđeno postojanje osobnih veza između proizvođača bulb plosnatih čelika i KPK-a. Primjerice, predsjednik upravnog odbora proizvođača izvoznika koji surađuje Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. istodobno obnaša dužnost tajnika partijskog odbora poduzeća (26). Osim toga, društvo je potpisalo strateški sporazum s poduzećem u državnom vlasništvu Jiangsu Huaneng, društvom kćeri u stopostotnom vlasništvu društva Huaneng, poduzeća u državnom vlasništvu pod nadzorom središnjeg SASAC-a (27), i sporazum o namjeri produbljivanja suradnje s podružnicom Kineske izvozno-uvozne banke u pokrajini Jiangsu, što upućuje na financijsku potporu države (28). Miješanje općinskog odbora KPK-a u rad društva Longteng vidljivo je i iz sljedećeg članka objavljenog na internetskim stranicama općine Changshu: „partijski odbor Ureda za promet dodatno će produbiti rad na povezivanju. Zahvaljujući vođama koji rade na jačanju Partije, taj će odbor osigurati bližu i intenzivniju suradnju s uparenim poduzećima kako bi se političke prednosti jačanja Partije, u smislu uzajamne potpore i uzajamnog promicanja, lakše pretvorile u razvojne prednosti i praktične mjere u korist naroda. Zajedno ćemo ostvariti nove rezultate, novi napredak i nove pobjede u okviru dugog marša novog doba.” (29) Slično tome, predsjednik upravnog odbora društva Suqian Nangang Jinxin Rolling Co., Ltd. i njegova matičnog društva Nanjing Steel istodobno obnaša dužnost tajnika partijskog odbora. (30)

(59)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. U ispitnom postupku pronađeni su dokumenti o politici koji pokazuju da industrija ima koristi od vladinih smjernica i intervencija u proizvod iz ispitnog postupka kao dio sektora čelika.

(60)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (31). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Kineska vlada je u okviru 14. petogodišnjeg plana predvidjela preobrazbu i modernizaciju te optimizaciju i strukturnu prilagodbu industrije čelika (32). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnoga gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021.–2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (33).

(61)

Važna sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka je željezna ruda. Željezna ruda spominje se i u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, u kojem država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse, ojačati istraživanje željezne rude […], uvesti porezne povlastice, poticati uvođenje napredne tehnologije i opreme kako bi se smanjila proizvodnja krutog rudarskog otpada”. (34) U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, uz istodobno osiguravanje državnih subvencija u obliku olakšica”. (35) Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji bulb plosnatih čelika. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(62)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru čelika iz uvodne izjave 45. ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(63)

Na sektor čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe. Nisu dostavljeni dokazi o tome da sektor čelika, uključujući proizvođače bulb plosnatih čelika, ne podliježe kineskom sustavu radnog prava. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji bulb plosnatih čelika ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (36).

(64)

Osim toga, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor čelika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(65)

Naposljetku, Komisija podsjeća da su za proizvodnju bulb plosnatih čelika potrebni razni ulazni elementi. Kad proizvođači bulb plosnatih čelika kupuju te ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(66)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene bulb plosnatih čelika nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(67)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili. Međutim, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. u svojem je podnesku od 6. veljače 2023. navelo da tvrdnje o znatnim poremećajima ne bi trebale postati unaprijed utvrđeni zaključak i da bi Komisija prije traženja podataka o uobičajenoj vrijednosti iz alternativnih izvora prvo trebala provjeriti navodne poremećaje i donijeti odluku o tome jesu li ti poremećaji znatni. Međutim, društvo smatra da je Komisija prerano počela tražiti podatke o uobičajenoj vrijednosti iz alternativnih izvora u ranoj fazi ispitnog postupka.

(68)

Taj se argument ne može prihvatiti. Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je u fazi pokretanja postupka smatrala da postoji dovoljno dokaza na temelju članka 5. stavka 9. osnovne uredbe koji upućuju na to da zbog postojanja znatnih poremećaja koji utječu na cijene i troškove ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, čime je opravdano pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je u tom kontekstu podsjetila da se u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe strane u ispitnom postupku odmah nakon pokretanja postupka obavješćuju o relevantnim izvorima koje Komisija namjerava upotrijebiti za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Stoga se čini da se argument društva Longteng o tome da bi Komisija trebala tražiti alternativne izvore uobičajene vrijednosti tek nakon utvrđivanja znatnih poremećaja temelji na pogrešnom tumačenju osnovne uredbe. U svakom slučaju, Komisija tijekom ovog ispitnog postupka nije donijela unaprijed utvrđene zaključke o znatnim poremećajima kako tvrdi Longteng nego je prikupljala dodatne informacije kako bi dopunila dostupne izvore i provjerila tvrdnje iznesene u fazi pokretanja postupka i, u konačnici, utvrdila postoje li znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u sektoru bulb plosnatih čelika. Iako će se ti zaključci donijeti tek u konačnoj fazi ispitnog postupka, privremeni rezultati ispitnog postupka koji je provela Komisija navedeni su u uvodnim izjavama od 44. do 67., a zainteresirane strane imaju priliku iznijeti dodatne primjedbe u pogledu tih rezultata.

(69)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(70)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 38. i 39., Komisija je izdala dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti: prva bilješka o čimbenicima proizvodnje od 24. siječnja 2023. i druga bilješka o čimbenicima proizvodnje od 3. travnja 2023. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(71)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Turska i Rusija zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

(72)

Nakon primjedbi proizvođača izvoznika koji surađuje Changshu Longteng Special Steel Co, Ltd. na prvu bilješku Komisija je u drugoj bilješci navela da je Malezija uzeta u obzir za utvrđivanje sljedećih čimbenika proizvodnje: dušika, kisika i vapnenca. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u pogledu zemalja utvrđenih u toj bilješci.

(73)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Rusiju i Tursku, potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka.

(74)

Kad je riječ o Rusiji, financijski izvještaji jedinog društva koje je u prvoj bilješci utvrđeno kao proizvođač, odnosno „JSC Omutninsk Metallurgical Plant”, nisu bili dostupni. Komisija je stoga zaključila da u postupku nije mogla upotrijebiti podatke o tom društvu.

(75)

Osim toga, ruski statistički podaci o uvozu bili su dostupni do siječnja 2022. i stoga obuhvaćaju samo jednu trećinu razdoblja ispitnog postupka.

(76)

Stoga je Komisija zaključila da se Rusija ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak.

(77)

Kad je riječ o Turskoj, Komisija je utvrdila da su financijski izvještaji dostupni samo za jednog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka koji je, međutim, 2021. poslovao s gubicima. Iako su financijski izvještaji turskog proizvođača izvoznika koji surađuje, društva Özkan Demir, bili dostupni u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, društvo je 2021. poslovalo s gubitkom te se stoga nisu mogli upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Stoga je, uz to društvo, Komisija utvrdila dostupne financijske izvještaje za proizvođače proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora u potencijalnim reprezentativnim zemljama koji su pokazali razumnu razinu profitabilnosti u razdoblju koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka. Ti su proizvođači navedeni ili u pritužbi ili na popisu proizvođača koji proizvode obuhvaćene oznakom KN 7216 50 91„holand profili (HP) (bulb plosnati čelici)”, što uključuje i proizvod iz ispitnog postupka „bulb plosnati čelici od nelegiranog čelika širine do 204 mm” kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka i sve druge vrste bulb plosnatih čelika. Komisija je također unakrsno provjerila popis proizvođača s onima koje su dostavila turska tijela u fazi prije pokretanja postupka.

(78)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je smatrala da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju.

(79)

U primjedbama na prvu bilješku društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. istaknulo je da neki od navedenih turskih proizvođača nisu udovoljili kriterijima jer su za četiri od pet proizvođača bili dostupni samo konsolidirani financijski izvještaji te stoga nisu mogli odražavati stvarne troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitne marže proizvođača bulb plosnatih čelika. Nadalje, društvo Changshu Longteng Special Steel Co. smatralo je da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit, izračunani na temelju dostupnih podataka tih pet proizvođača, bili nerazumno visoki. Naposljetku, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da Komisija ne bi trebala uzeti u obzir Tursku kad je riječ o utvrđivanju referentne vrijednosti za neke sirovine (tj. vapnenac i kisik).

(80)

S obzirom na navedeno, Komisija je preispitala troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit koje su prijavila četiri od pet utvrđenih proizvođača čelika u Turskoj i zaključila da su neopravdano visoki. Stoga Komisija nije uzela u obzir ta društva i odlučila je upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te profitne marže koje je u okviru financijskih podataka za 2022. (tj. za razdoblje koje se djelomično preklapa s razdobljem ispitnog postupka) prijavio samo jedan turski proizvođač, odnosno društvo Kocaer Çelik Sanayi. Nakon druge bilješke društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da je društvo Kocaer Çelik Sanayi navelo iznimno visoke financijske troškove o kojima se nisu mogli pronaći detaljni podaci. Osim toga, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da financijski troškovi nisu tako visoki.

(81)

Komisija je odabrala društvo s dostupnim financijskim izvještajima u kojima je prikazan razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te profitne marže za industriju čelika te primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društva Kocaer Çelik Sanayi u Turskoj. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 10,98 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 8,8 %. Komisija je upotrijebila konsolidirane podatke jer su to bili jedini javno dostupni podaci. Osim toga, Komisija nije smatrala da su ti postoci nerazumno visoki, već da su u skladu s troškovima i dobiti nastalima u toj vrsti industrije. Nadalje, ti su postoci u skladu s onima koji su upotrijebljeni u prethodnim ispitnim postupcima, a odnose se na industriju čelika, primjerice u slučaju čeličnih stupova vjetroturbina (38) i organski prevučenih proizvoda od čelika (39). Komisija nije raspolagala informacijama koje bi upućivale na suprotno.

(82)

Stoga je, s obzirom na to da nije bilo nikakvih drugih primjedbi niti su dostavljeni drugi lako dostupni podaci, Komisija privremeno zaključila da su izvori za koje je predložila da se upotrijebe kao troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(83)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(84)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(85)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje, kao što su sirovine, energija i rad, koje proizvođač izvoznik upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka.

(86)

Kako bi izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje nenarušenog troška većine čimbenika proizvodnje, a ponajprije sirovina, upotrijebila bazu podataka Global Trade Atlas (40) („GTA”) i Bilten o metalima (41). Osim toga, Komisija je navela da će upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (42) i energije (43) te statističke podatke Glavne uprave metropolitanske općine Izmir za nenarušene troškove vode (44).

(87)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje navedenih u toj bilješci.

(88)

U primjedbama na prvu bilješku društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd tvrdilo je da su uvozne cijene ferokroma u Turskoj varirale na temelju omjera mase ugljika i kroma. Komisija je provjerila stvarni omjer mase ugljika i kroma koje upotrebljava Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. U tom pogledu, kako bi utvrdila odgovarajući trošak ferokroma, Komisija je odlučila upotrijebiti neovisne referentne vrijednosti za globalnu metalurgiju i rudarstvo iz Biltena o metalima (cijene agencije Fastmarkets), koje odražavaju različite omjere mase ugljika i kroma.

(89)

Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. je nakon prve bilješke tvrdio i da se prosječne turske cijene određenih sirovina (tj. kisika i vapnenca) nisu mogle upotrijebiti zbog malog obujma uvoza. Osim toga, na temelju odgovora društva Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. na upitnik Komisija je utvrdila dodatni čimbenik proizvodnje, tj. dušik, koji se tijekom razdoblja ispitnog postupka također uvozio u Tursku u količinama koje nisu reprezentativne.

(90)

Stoga je Komisija ispitala obujam uvoza u Tajland, Maleziju, Brazil i Meksiko jer te zemlje imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina i prethodno su se smatrale reprezentativnim zemljama u nekoliko nedavnih ispitnih postupaka u sektoru čelika, kao što su čelični kotači (45), toplovaljani plosnati proizvodi od nehrđajućeg čelika (46), čelični stupovi vjetroturbina (47), organski prevučeni proizvodi od čelika (48), željezni ili čelični pribor za cijevi (49). Komisija je utvrdila da je nakon isključivanja uvoza iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a samo Malezija tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozila sva tri predmetna čimbenika proizvodnje u dovoljno reprezentativnim količinama. Na temelju toga Komisija je u drugoj bilješci obavijestila da pri izračunu uobičajene vrijednosti namjerava upotrijebiti troškove tih ulaznih elemenata na temelju uvoza u Maleziju.

(91)

Komisija je zatim u drugoj bilješci ažurirala popis čimbenika proizvodnje na temelju primjedbi strana i podataka koje je proizvođač izvoznik koji surađuje dostavio u odgovoru na upitnik.

(92)

Nakon druge bilješke društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. tvrdilo je da malezijski obujam uvoza dušika i kisika te turski obujam uvoza argona nisu reprezentativni jer je obujam uvoza bio znatno niži od stvarne potrošnje tih sirovina. Osim toga, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. izjavilo je da svaka od tih sirovina u nekim zemljama dobavljačima ima nerazumno visoke jedinične cijene i visoke troškove prijevoza.

(93)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je reprezentativnost obujma uvoza procijenjena na temelju apsolutne količine obujma uvoza. Činjenica da taj obujam nije bio na istoj razini kao potrošnja tih sirovina proizvođača izvoznika nije promijenila zaključak o reprezentativnosti apsolutnog obujma tog uvoza.

(94)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje koji je dostavio potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će izračunati postotak „potrošnog materijala” u ukupnom trošku sirovina i primijeniti taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(95)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje bulb plosnatih čelika

(96)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu za Tursku, a za dušik, kisik i vapnenac Maleziju, kako je navedeno u bazi podataka GTA te neovisnu referentnu vrijednost industrije za ferokrom iz Biltena o metalima kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (50). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.3.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u reprezentativnu zemlju iz Kine i zemalja bez tržišnog gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz ostalih trećih zemalja i dalje reprezentativan.

(97)

Komisija je odstupila od prethodno opisane metodologije za ograničen broj sirovina.

(98)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., Komisija je za utvrđivanje referentne vrijednosti ferokroma odlučila upotrijebiti Bilten o metalima (cijene agencije Fastmarkets).

(99)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 90., za vapnenac, dušik i kisik Komisija je odlučila upotrijebiti trošak tih ulaznih elemenata na temelju uvoza u Maleziju, isključujući uvoz iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a.

(100)

Komisija je trošak prijevoza koje proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(101)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio (kumulativno oko 3,3 %) u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 94.

(102)

Komisija je upotrijebila statističke podatke koje je objavio Turski zavod za statistiku (51). Taj zavod objavljuje detaljne informacije o troškovima rada u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju troškova rada po satu za 2020. za gospodarsku djelatnost oznake NACE 24 „Proizvodnja osnovnih metala”, prema klasifikaciji NACE Rev.2. Vrijednosti su dodatno prilagođene za inflaciju primjenom indeksa domaćih potrošačkih cijena (52) kako bi se uzeli u obzir troškovi u razdoblju ispitnog postupka.

(103)

Komisija je upotrijebila prosječne cijene električne energije i plina za industrijske korisnike u Turskoj koje je objavio Turski zavod za statistiku (53) za razdoblje od srpnja 2021. do lipnja 2022., bez PDV-a.

(104)

Komisija je upotrijebila tarifu za vodu koju naplaćuje Glavna uprava metropolitanske općine Izmir koja je odgovorna za opskrbu vodom, prikupljanje i obradu otpadnih voda u metropolitanskoj općini Izmir u kojoj se nalazi reprezentativno društvo za proizvod iz ispitnog postupka. Na temelju tih informacija mogu se utvrditi tarife primjenjive na industriju, a referentna vrijednost bila bi prosječna mjesečna tarifa za razdoblje ispitnog postupka, bez PDV-a (54).

(105)

Kad je riječ o vodi, društvo Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. smatralo je da upotrijebljena referentna vrijednost, odnosno troškovi vode u Izmiru, nisu reprezentativni jer se Changshu Longteng Special Steel Co., Ltd. nalazi u ruralnom području s jednostavnim pristupom vodi te se stoga trošak vode društva Changshu Longteng Special Steel Co. ne može usporediti s onim u turističkom gradu u Turskoj.

(106)

Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila tarifu za vodu za industrijsku upotrebu u regiji u kojoj se nalazi proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Turskoj, društvo Kocaer Çelik Sanayi. Osim toga, odabrana regija ima dobro razvijenu industrijsku bazu. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(107)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(108)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođaču izvozniku koji surađuje izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođaču izvozniku. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(109)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke društva Kocaer Çelik Sanayi za 2022., kako su preuzeti iz baze podataka Orbis.

(110)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(111)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove primijenila na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje provjerene su tijekom unakrsne provjere na daljinu. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima zabilježenima u reprezentativnoj zemlji ili s drugim nenarušenim jediničnim troškovima iz prethodne tablice.

(112)

Drugo, kako bi dobila ukupni nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija je upotrijebila režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove potrošnih materijala iz uvodne izjave 101. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(113)

Naposljetku, Komisija je dodala troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koji su izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene ukupne troškove proizvodnje (tj. troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznosili su 10,98 %, a dobit 8,8 %).

(114)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(115)

Proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(116)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(117)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuje na temelju cijena franko tvornica po vrsti proizvoda.

(118)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara, carine, troškove kredita i bankovne naknade.

(119)

Za proizvođača izvoznika Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(120)

Razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje obuhvaćao sav uvoz tijekom razdoblja ispitnog postupka. Društvo Changshu Longteng Special Steel Co. tvrdilo je da u NRK-u postoji još jedan proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda. Međutim, nije se javilo nijedno drugo društvo, a Komisija nije utvrdila dodatni izvoz u statističkim podacima o uvozu. Na temelju toga Komisija je smatrala da je prikladno utvrditi dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju na razini društva koje surađuje.

(121)

Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:

(122)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje proizvođača izvoznika Özkana Demira bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda društva Özkan Demir na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(123)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom.

(124)

Komisija je zatim ispitala je li prodaja društva Özkan Demir na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je utvrdila da za mali broj vrsta proizvoda koje su izvezene u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće nije bilo domaće prodaje ili da je domaća prodaja te vrste proizvoda bila manja od 5 % obujma i stoga nije reprezentativna.

(125)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(126)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(127)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(128)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(129)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je [50–70] % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje.

(130)

Kad je riječ o vrstama proizvoda čija je prodaja općenito bila profitabilna, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka (uvodne izjave 126. i 127.) ili kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje (uvodna izjava 128.), ovisno o obujmu profitabilne prodaje.

(131)

Kad je riječ o vrstama proizvoda za koje 1. prodaja općenito nije bila profitabilna ili 2. nije bilo prodaje na domaćem tržištu ili je prodaja bila nedostatna i za koje nije bilo posebnih informacija o tržišnim cijenama za vrste proizvoda koje društvo Özkan Demir nije prodavalo na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(132)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(133)

Za vrste proizvoda koje se na domaćem tržištu ne prodaju u reprezentativnim količinama dodani su prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste proizvoda. Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(134)

Proizvođač izvoznik izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(135)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(136)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika na temelju cijena franko tvornica.

(137)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškove pakiranja, troškove kredita i bankovnih naknada, provizije, rabate i druge naknade.

(138)

Komisija je tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila probleme povezane s konverzijom valute. U članku 2. stavku 10. točki (j) osnovne uredbe propisano je da je datum prodaje datum izdavanja računa, a datum ugovora, naloga za kupnju ili potvrde naloga mogu se koristiti ako se njima bolje određuju bitni uvjeti prodaje. Prvo, Komisija je razmotrila fluktuaciju deviznog tečaja turske lire (i ukupno znatno smanjenje u odnosu na euro (55)). Drugo, Komisija je uzela u obzir prakse određivanja cijena turskog proizvođača izvoznika, prema kojima su materijalni uvjeti prodaje bili utvrđeni u trenutku izdavanja naloga za kupnju, a ne na datum izdavanja računa, i za domaću (56) i za izvoznu prodaju. Komisija je stoga za konverziju uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u tursku liru upotrijebila devizni tečaj na datum naloga za kupnju.

(139)

Za proizvođača izvoznika koji surađuje Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(140)

Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 13,6 %.

(141)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje činio sav izvoz iz Turske u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka s obzirom na to da je u ispitnom postupku utvrđeno da je on jedini proizvođač izvoznik predmetnog proizvoda. Na temelju toga Komisija je smatrala da je prikladno utvrditi dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju na razini društva koje surađuje.

(142)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(143)

Prema informacijama koje su dostupne Komisiji istovjetni proizvod u Uniji proizvodila su tri proizvođača do 2020. i dva u ostatku razmatranog razdoblja i razdoblju ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(144)

Komisija nije mogla objaviti podatke o obujmu uvoza, tržišnom udjelu i uvoznim cijenama iz NRK-a i Turske jer su tržišno osjetljivi i povjerljivi u skladu s člankom 19. osnovne uredbe s obzirom na to da na tržištu Unije posluje ograničen broj strana (dva proizvođača iz Unije, jedan proizvođač izvoznik iz Turske i jedan proizvođač izvoznik iz Kine). Otkrivanje tih informacija stranama bi moglo omogućiti da izračunaju povjerljive podatke specifične za određeno društvo. Komisija je te informacije dostavila u rasponima i indeksima koji su svim zainteresiranim stranama dali dovoljno smislenih informacija za razumijevanje analize i zaključaka Komisije i dostavu primjedbe o tome. Podaci su dostavljeni i u obliku bitnih trendova kako bi sve zainteresirane strane mogle braniti svoje interese. Komisija nije mogla objaviti metodu utvrđivanja raspona jer bi to stranama omogućilo da iz njih dobiju točne brojeve.

(145)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno [15 000–18 000] tona. Komisija je utvrdila proizvodnju u Uniji na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, kao što su informacije koje je dostavio podnositelj pritužbe, procjene iz pritužbe i statistički podaci Eurostata. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., podnositelj pritužbe bio je jedini proizvođač iz Unije koji surađuje i na njega se odnosilo [75–85] % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(146)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupne prodaje bulb plosnatih čelika industrije Unije u Uniji, uvećane za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Metodologija za utvrđivanje uvoza detaljno je objašnjena u odjeljku 4.3.2.

(147)

Kako je objašnjeno i u uvodnim izjavama 11. i 12., tijekom razmatranog razdoblja poslovala su tri proizvođača iz Unije: Losal (podnositelj pritužbe), Olifer i Laminorul. Olifer nije surađivao u ispitnom postupku, a Laminorul je 2019. podnio zahtjev za pokretanje stečajnog postupka. Obujam prodaje društava Olifer i Laminorul u Uniji tijekom razmatranog razdoblja stoga se temeljio na procjeni iz pritužbe (57). Kad je riječ o razmatranom razdoblju, Laminorul je prodavao bulb plosnate čelike u Uniji samo 2019. i 2020., a ta je prodaja činila približno [18–22] % odnosno [4–7] % ukupne prodaje proizvoda iz ispitnog postupka industrije Unije u tim godinama. Kad je riječ o prodaji 2021. i u razdoblju ispitnog postupka, smatralo se da se sva prodaja industrije Unije odnosi na proizvod iz ispitnog postupka. Za prethodne se godine smatralo da se 75 % prodaje društva Laminorul odnosilo na proizvod iz ispitnog postupka, dok se preostalih 25 % prodaje odnosilo na bulb plosnate čelike većih širina koji nisu dio opsega proizvoda. Komisija je smatrala da su te pretpostavke, koje su se temeljile na poznavanju tržišta podnositelja pritužbe, činile razumnu procjenu koja je bila potrebna za izračun potrošnje u Uniji. Obujam prodaje podnositelja pritužbe dobiven je iz njegova odgovora na upitnik i provjeren je na licu mjesta.

(148)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(149)

Potrošnja u Uniji smanjila za 32 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon početnog velikog smanjenja od 40 % u 2020. potrošnja se u određenoj mjeri ponovno povećala u narednim godinama. Smanjenje iz 2020. podudaralo se s godinom u kojoj je Unija najteže pogođena pandemijom bolesti COVID-19 i uglavnom se može pripisati povezanim „ograničenjima kretanja” kad su tvornice proizvođača bulb plosnatih čelika i njihovih korisnika bile privremeno zatvorene. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., bulb plosnati čelici prvenstveno se upotrebljavaju u brodograđevnoj industriji. U Uniji se većina predmetnog proizvoda upotrebljava u proizvodnji brodova za kružna putovanja i drugih luksuznih plovila te vojnih brodova. Jedna od posljedica pandemije bolesti COVID-19 bilo je usporavanje narudžbi i proizvodnje luksuznih plovila, što je snažno utjecalo na proizvodnju bulb plosnatih čelika. Iako se potrošnja povećala od 2020., i dalje je daleko od razine prije pandemije.

(150)

Komisija je ispitala je li uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. osnovne uredbe.

(151)

Dampinška marža utvrđena u odnosu na uvoz iz Kine i Turske bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. osnovne uredbe. Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. osnovne uredbe. Tržišni udjeli u razdoblju ispitnog postupka iznosili su [4,0–6,0] % odnosno [53,0–58,0] %.

(152)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz Kine i Turske i istovjetnog proizvoda bili su slični. Konkretno, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s bulb plosnatim čelicima proizvedenima u Uniji jer moraju udovoljiti istim tehničkim standardima i moraju ih certificirati iste ustanove prije nego što se utvrdi da ispunjavaju uvjete za predviđenu krajnju namjenu. Bulb plosnati čelici iz svih izvora prodaju se istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca. Brodogradilišta upotrebljavaju iste bulb plosnate čelike u istu svrhu, a razlike se odnose samo na tehničke aspekte proizvoda (npr. širina, duljina, razred čelika), a ne na njegovo podrijetlo.

(153)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. osnovne uredbe te se uvoz iz Kine i Turske ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(154)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz Kine i Turske na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuju. Provjereni podaci tih proizvođača smatrali su se točnijima od podataka Eurostata jer Eurostat izvješćuje o cjelokupnom uvozu obuhvaćenom oznakom KN za bulb plosnate čelike. Ta oznaka uključuje i bulb plosnate čelike dimenzija koje nisu obuhvaćene opsegom proizvoda iz ovog ispitnog postupka.

(155)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju udjela tog uvoza u ukupnoj potrošnji u Uniji. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 146., potrošnja u Uniji temeljila se na prodaji bulb plosnatih čelika industrije Unije u Uniji uvećanoj za ukupni uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja, kako je prikazano i u tablici 3., utvrđen je na temelju podataka Eurostata. Kako bi procijenila koji se dio tog uvoza odnosio na predmetni proizvod, Komisija je slijedila pretpostavke objašnjene u odjeljku C.1.1.1. pritužbe. Podnositelj pritužbe procijenio je da je 2019. i 2020. 25 % uvoza iz Ujedinjene Kraljevine bilo povezano s proizvodom iz ispitnog postupka, a u ostalim godinama, kad je poznati proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine proširio svoj asortiman bulb plosnatih čelika, taj je udio iznosio 45 %. Podnositelj pritužbe nadalje je procijenio da je s proizvodom iz ispitnog postupka bilo povezano 75 % uvoza iz svih ostalih zemalja. Na temelju dostupnih informacija Komisija je te pretpostavke smatrala razumnom procjenom uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(156)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(157)

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja smanjio se od 2019. do razdoblja ispitnog postupka za 30 %, a zatim je 2020. naglo pao prije djelomičnog oporavka do razdoblja ispitnog postupka. Istodobno se njegov tržišni udio povećao za 4 %. Smanjenje obujma uvoza iz predmetnih zemalja podudaralo se sa smanjenjem potrošnje u Uniji od 32 % tijekom istog razdoblja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149. Budući da su predmetne zemlje mogle zadržati i čak povećati svoj tržišni udio u vrijeme smanjenja potrošnje, to je povećanje tržišnog udjela štetilo drugim sudionicima na tržištu, a posebno industriji Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka tržišni udio predmetnih zemalja ponovno se smanjio za 8 % u odnosu na 2021., ali je ostao na višoj razini od njihova tržišnog udjela 2019. To smanjenje tržišnog udjela predmetnih zemalja uglavnom je bilo povezano sa znatnim povećanjem prodaje podnositelja pritužbe jednom važnom klijentu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, informacije dostupne Komisiji nisu pokazale da je to povećanje bilo strukturno ili da bi se to kretanje moglo nastaviti i nakon razdoblja ispitnog postupka.

(158)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuju u skladu s određivanjem obujma uvoza kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 154. i 155. Sniženje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuju i proizvođača iz Unije koji surađuje.

(159)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(160)

Uvozne cijene povećale su se za 33 % kad je riječ o Kini i za 39 % kad je riječ o Turskoj. To je povećanje uglavnom posljedica povećanja cijena sirovina i energije nakon pandemije bolesti COVID-19 te aktualnog rata u Ukrajini koji je uzrokovao nedavno povećanje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene u Uniji još su se više povećale, za 46 %.

(161)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(162)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža smanjenja cijena uzrokovana uvozom na tržište Unije koja je iznosila 6,5 % za Kinu i 11,1 % za Tursku.

(163)

Osim toga, Komisija je utvrdila postojanje sprečavanja rasta cijena. Kako je prikazano u tablici 8., industrija Unije doista je tijekom razmatranog razdoblja prodavala po cijenama nižima od troškova proizvodnje. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi ostvarila dobit, što je dovelo do gubitaka tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Konkretno, Komisija je utvrdila sniženje ciljnih cijena od 21,7 % za Kinu i 30,0 % za Tursku.

(164)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(165)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe i provjerenih podataka koje je dostavio proizvođač iz Unije koji surađuje. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije koji su tijekom razmatranog razdoblja proizvodili i prodavali predmetni proizvod na tržištu Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 147., na početku razmatranog razdoblja postojala su tri proizvođača iz Unije, od kojih su samo dva ostala aktivna tijekom razdoblja ispitnog postupka zbog stečaja društva Laminorul. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje je dostavio proizvođač iz Unije koji surađuje. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije u cjelini, posebno zato što je proizvođač iz Unije koji surađuje činio više od 75 % ukupne proizvodnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka.

(166)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(167)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(168)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(169)

Obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. To je djelomično posljedica navedenog stečaja društva Laminorul, no obujam proizvodnje preostalih dvaju društava isto se tako naglo smanjio 2020 (58). Iako se obujam proizvodnje u narednim godinama ponovno povećao, taj je obujam tijekom razdoblja ispitnog postupka i dalje bio znatno niži od onoga iz 2019. To smanjenje tijekom razmatranog razdoblja isto je tako u skladu sa smanjenjem potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(170)

Zbog stečaja društva Laminorul, tijekom razmatranog razdoblja smanjio se i proizvodni kapacitet. Proizvodni kapacitet preostalih dvaju društava ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, što je povećanje nakon naglog smanjenja do kojeg je došlo 2020. zbog smanjenja potrošnje i povezanog obujma proizvodnje nakon pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149. Za preostala dva društva stopa iskorištenosti kapaciteta dodatno se smanjila od 2019. do razdoblja ispitnog postupka (59).

(171)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(172)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu se naglo smanjio 2020. prije djelomičnog oporavka do razdoblja ispitnog postupka. U istom se razdoblju tržišni udio industrije Unije smanjio za 9 %. Silazno kretanje obujma prodaje, iako nešto manje intenzivno, zabilježeno je i kad se promatraju samo preostala dva društva, iako su ona 2021. i u razdoblju ispitnog postupka ponovno stekla određeni tržišni udio (60). Smanjenje tržišnog udjela i obujma prodaje u Uniji 2020. podudaralo se sa stečajem društva Laminorul. Iako su se potrošnja, uvoz i obujam prodaje u Uniji 2020. smanjili zbog učinka pandemije bolesti COVID-19, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 149., dio obujma prodaje koji je prethodno pripisan Laminorulu zamijenjen je uvozom, a ne prodajom drugih proizvođača iz Unije. To je vidljivo iz podataka u tablicama 3. i 6., koji pokazuju da se tržišni udio Kine i Turske povećao 2020., dok je istodobno industrija Unije izgubila tržišni udio. Od 2020. industrija Unije uspjela je vratiti dio izgubljenog tržišnog udjela, ali nije dosegnula razinu prije 2020.

(173)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 169. i 170., obujam proizvodnje i stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do viših fiksnih troškova po jedinici proizvodnje. S druge strane, potražnja za bulb plosnatim čelicima znatno se smanjila 2020., a zatim se donekle oporavila do razdoblja ispitnog postupka. U tom kontekstu smanjene potrošnje industrija Unije izgubila je znatan obujam prodaje i tržišni udio. Mogla je vratiti dio svojeg obujma prodaje i tržišnog udjela samo na štetu svojih prodajnih cijena koje su kontinuirano bile niže od troška proizvodnje industrije Unije, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.1. Stoga su ugroženi i izgledi za rast industrije Unije.

(174)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(175)

Stopa zaposlenosti u tom sektoru slijedila je isti trend kao i proizvodnja i potrošnja na tržištu Unije te je tijekom razmatranog razdoblja drastično pala za 48 %. To je uglavnom posljedica stečaja društva Laminorul, ali smanjila se i zaposlenost podnositelja pritužbe, iako se donekle oporavio u razdoblju od najniže razine zaposlenosti 2020. do razdoblja ispitnog postupka (62). To je smanjenje slijedilo silazno kretanje potrošnje u Uniji 2020. i ograničeni oporavak potrošnje do razdoblja ispitnog postupka.

(176)

S druge strane, produktivnost se povećala za 15 % u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, na tu brojku utječe činjenica da je Laminorul 2019. otpustio velik dio svojeg osoblja, ali je i dalje bilježio prodaju 2019. i, u manjoj mjeri, 2020. Produktivnost preostalih dvaju proizvođača iz Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja (63). Smanjenje produktivnosti dvaju preostalih proizvođača iz Unije upućuje na povećani trošak rada po toni proizvedenih bulb plosnatih čelika.

(177)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetnih zemalja.

(178)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(179)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuje prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(180)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja za 46 %, dok je jedinični trošak proizvodnje zabilježio nešto manje povećanje od 41 % tijekom istog razdoblja. Međutim, tijekom cijelog razmatranog razdoblja prodajne cijene bile su kontinuirano niže od prosječnog troška proizvodnje. To je značilo da proizvođač iz Unije nije mogao povećati prodajne cijene do razine koja bi pokrila povećanje troškova proizvodnje.

(181)

Prodaja istovjetnog proizvoda na tržištu Unije temeljila se na okvirnim ugovorima s kupcima u kojima su utvrđene količine i cijene za sljedeće razdoblje (u rasponu od jedne godine do nekoliko mjeseci) ili na ponudama i promptnim cijenama. Proizvođač iz Unije koji surađuje stoga je imao mogućnost za povećanje prodajnih cijena u kontekstu povećanja cijena sirovina i energije u trenutku ponovnog pregovaranja o ugovorima ili sastavljanja ponuda. Međutim, nije to uspio učiniti u mjeri u kojoj je to bilo potrebno tijekom razmatranog razdoblja zahvaljujući pritisku na cijene zbog uvoza koji je i dalje bilježio velike količine. To je uzrokovalo kontinuirane gubitke proizvođača iz Unije koji surađuje, kako je objašnjeno u odjeljku 4.4.3.4.

(182)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(183)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 12 %. To je bilo povezano sa smanjenjem broja zaposlenika a da pritom nije bilo sličnog smanjenja fiksnih troškova.

(184)

Razine zaliha proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(185)

Zalihe su se prvo smanjile za 18 % u 2020., a zatim su se povećale tijekom ostatka razmatranog razdoblja i dosegnule razinu 17 % višu nego 2019. Završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se tijekom razmatranog razdoblja i dosegnule razinu od 16–19 % godišnje proizvodnje. Ta je situacija negativno utjecala na financijsko stanje proizvođača iz Unije koji surađuje.

(186)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije koji surađuje u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(187)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije koji surađuje iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Proizvođač iz Unije koji surađuje uspio je smanjiti gubitke tijekom razmatranog razdoblja, ali je tijekom cijelog razdoblja poslovao s gubitkom. Činjenica da je smanjio gubitke u razdoblju ispitnog postupka u odnosu na prethodne godine uglavnom je posljedica povećanja sposobnosti, povezanog s prilagodbom njegove poslovne strategije, da ponovno pregovara o cijenama i prilagodi ih povećanju troškova energije i sirovina. Međutim, zahvaljujući kontinuiranom pritisku na cijene zbog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja, koji je tijekom razmatranog razdoblja čak uspio povećati svoj već vrlo visok tržišni udio, proizvođač iz Unije koji surađuje nije mogao uključiti sve troškove u cijene za svoje kupce.

(188)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok smanjivao se do razdoblja ispitnog postupka, pri čemu je 2020. i 2021. bilježio negativne vrijednosti te se ponovno povećao tijekom razdoblja ispitnog postupka i zabilježio ukupno smanjenje od 96 % tijekom razmatranog razdoblja. To negativno kretanje pokazalo je da je proizvođač iz Unije koji surađuje naišao na poteškoće u samofinanciranju aktivnosti, što je dodatni pokazatelj pogoršanja njegova financijskog stanja.

(189)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Proizvođač iz Unije koji surađuje kontinuirano je ulagao u poboljšanje učinkovitosti svojih proizvodnih postrojenja, primjerice nabavom novih strojeva za pjeskarenje i bojenje kako bi se omogućilo da se dijelovi proizvodnog procesa koji su prethodno bili eksternalizirani obavljaju interno, čime se poboljšava učinkovitost i skraćuje vrijeme isporuke. Međutim, njegova sposobnost ulaganja bila je ograničena zbog toga što je kontinuirano bilježio gubitke. Osim toga, unatoč poboljšanju tijekom razmatranog razdoblja, povrat ulaganja ostao je negativan tijekom cijelog razdoblja. Stoga proizvođač iz Unije koji surađuje nije mogao ostvariti dovoljnu razinu dobiti kako bi pokrio ulaganja.

(190)

Loša financijska situacija proizvođača iz Unije koji surađuje utjecala je na njegovu sposobnost da prikupi kapital. Kontinuirani gubici i smanjenje neto novčanog toka ukazali su na ozbiljne probleme u pogledu njegove likvidnosti i sposobnosti prikupljanja kapitala za financiranje poslovne aktivnosti i potrebnih ulaganja.

(191)

Industrija Unije trpjela je štetu tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stanje industrije Unije koja je bilježila gubitke tijekom cijelog tog razdoblja podudaralo se sa znatnim obujmom uvoza iz predmetnih zemalja po cijenama nižima od troškova proizvodnje industrije Unije. Kako je navedeno u odjeljku 4.3.3., cijene industrije Unije bile su znatno niže i dodatno su se snižavale zbog uvoza iz predmetnih zemalja.

(192)

Tijekom razdoblja ukupnog smanjenja potrošnje u Uniji i nakon određenog oporavka do kojeg je došlo nakon početnog znatnog smanjenja prodaje bulb plosnatih čelika u Uniji 2020. povećanje obujma uvoza iz predmetnih zemalja premašilo je povećanje obujma prodaje proizvoda industrije Unije na tržištu Unije. Nakon početnog pada od 35 % u 2020. obujam uvoza iz predmetnih zemalja povećao se na razinu od 70 % obujma uvoza iz 2019. Obujam prodaje industrije Unije zabilježio je početni pad od 53 % i oporavio se na razine od samo 62 % obujma prodaje iz 2019.

(193)

Istodobno su se prodajne cijene povećale i za industriju Unije i za dvije predmetne zemlje. Međutim, iako industrija Unije nikako nije mogla povećati razinu svojih cijena kako bi ostvarila dobit, razlika između prodajnih cijena industrije Unije i uvoznih cijena iz obiju predmetnih zemalja povećala se. Cijene u Uniji povećale su se za 46 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se uvozne cijene tijekom istog razdoblja povećale za 33 % kad je riječ o NRK-u i za 39 % kad je riječ o Turskoj. To je značilo da su, unatoč povećanju cijena uvoza i prodaje u Uniji, cijene uvoza iz dviju predmetnih zemalja stvarale sve veći pritisak na prodajne cijene industrije Unije. Zbog toga je industrija Unije, iako je bila prisiljena nastaviti s prodajom uz gubitke, u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka izgubila tržišni udio u korist predmetnih zemalja. Iako je industrija Unije vratila dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razdoblja ispitnog postupka, nije dosegnula razinu iz 2019. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157., povećanje tržišnog udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bilo strukturne prirode, nego je u velikoj mjeri povezano s privremenim povećanjem narudžbi određenog klijenta.

(194)

Gotovo svi pokazatelji štete pokazali su ukupno negativno kretanje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta pogoršali su se u skladu sa smanjenjem obujma prodaje i tržišnog udjela. Isprva su pokazatelji 2020. zabilježili negativna kretanja, uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19 i stečaja društva Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 149., 160., 170. i 172. Unija se od 2020. u određenoj mjeri uspjela oporaviti jer su se potražnja za bulb plosnatim čelicima i potrošnja u Uniji ponovno povećale nakon pandemije bolesti COVID-19. Međutim, iako su pokazatelji štete od 2020. ukazivali na poboljšanje, tijekom razdoblja ispitnog postupka i dalje su bili znatno ispod razina iz razdoblja prije 2020. Budući da su veliki obujam i veliki tržišni udjeli dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i dalje bili prisutni, a cijena tog uvoza niža je od troškova proizvodnje industrije Unije, ona se nije mogla oporaviti dovoljno za ostvarivanje stabilne dobiti.

(195)

Tijekom razmatranog razdoblja neto ulaganja smanjila su se za 36 %, dok je povrat ulaganja ostao negativan. Novčani tok drastično je fluktuirao tijekom razmatranog razdoblja te je od 2020. bio uglavnom negativan ili blizu nule. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje.

(196)

Broj zaposlenika smanjio se tijekom istog razdoblja za 48 %, uglavnom zbog stečaja Laminorula 2020., ali sličan silazni trend vidljiv je i kad je riječ o ostalim proizvođačima iz Unije. S druge strane, smanjila se produktivnost (ako se ne uzme u obzir prodaja društva Laminorul, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 176.), što je dovelo do većeg troška rada po toni bulb plosnatih čelika.

(197)

Kako je prethodno navedeno, gospodarski pokazatelji kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, izvrši potrebna ulaganja i prikupi kapital, čime se ometa njezin rast i čak ugrožava njezin opstanak.

(198)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(199)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici bili uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, pandemija bolesti COVID-19 koja je utjecala na potrošnju u Uniji, povećanje cijena energije i navodni nedostatak diversifikacije proizvoda.

(200)

Komisija je ispitala kretanje obujma uvoza iz predmetnih zemalja i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe.

(201)

Količine uvoza iz predmetnih zemalja smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja za 30 %. To se smanjenje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 157., podudara sa sličnim smanjenjem potrošnje u Uniji, koje je uglavnom uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 i posljedičnim smanjenjem potražnje za brodogradnjom i povezanim ulaznim elementima kao što su bulb plosnati čelici. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 192. i 193., uočeno povećanje obujma uvoza nakon 2020. bilo je veće od obujma prodaje industrije Unije u istom razdoblju.

(202)

U 2020. industrija Unije izgubila je tržišni udio, uglavnom zbog propasti Laminorula. Kako je prikazano u tablicama 3. i 6., tržišni udio koji je prethodno pripadao Laminorulu djelomično je pripao Turskoj i Kini. Predmetne zemlje kontinuirano su povećavale svoj tržišni udio u razdoblju od 2019. do 2021. Tijekom razdoblja ispitnog postupka predmetne zemlje ponovno su izgubile dio tržišnog udjela koji su stekle prethodnih godina, u korist industrije Unije. Međutim, iako je industrija Unije uspjela vratiti dio tržišnog udjela koji je izgubila 2020., još nije dosegnula razine prije 2020. Tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja povećao se s [54,1–61,1] % u 2019. na [57,0–64,0] % tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je povećanje od 4 %, dok je industrija Unije tijekom istog razdoblja izgubila tržišni udio. Stoga je došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe.

(203)

Nadalje, tijekom cijelog razmatranog razdoblja taj je uvoz izvršavan po cijenama znatno nižima od cijena industrije Unije. Iako je industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja mogla povećati cijene kako bi djelomično neutralizirala povećanje cijena sirovina i ulaznih elemenata, nije mogla povećati cijene do razine koja je potrebna za pokrivanje troškova proizvodnje. S druge strane, iako su se uvozne cijene iz Kine i Turske također povećale tijekom razmatranog razdoblja, to je povećanje bilo manje od povećanja cijena industrije Unije i krenulo je od niže razine cijena. Naime, prosječna uvozna cijena iz Kine i Turske bila je kontinuirano niža od troškova proizvodnje industrije Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(204)

Pritisak na cijene uzrokovan jeftinim uvozom iz Kine i Turske značio je da industrija Unije nije imala drugog izbora nego slijediti te cijene kako bi pokušala vratiti dio obujma prodaje koji je izgubila 2020., u razdoblju smanjene potrošnje i povećanja troškova proizvodnje. Iako je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka uspjela povećati obujam prodaje nakon 2020. na 62 % razine iz 2019., to nije mogla učiniti u mjeri jednakoj povećanju potrošnje u Uniji (koja je u razdoblju ispitnog postupka iznosila 68 % razine iz 2019.) i uvozu iz predmetnih zemalja (70 % razine iz 2019.). To je pak dovelo do kontinuiranog poslovanja s gubitkom za proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Drugi financijski pokazatelji, kao što su povrat ulaganja i novčani tok, pokazali su slično negativno kretanje tijekom istog razdoblja. Iako se povrat ulaganja poboljšao tijekom razmatranog razdoblja, bio je kontinuirano negativan tijekom cijelog razdoblja, dok se novčani tok u razdoblju ispitnog postupka oporavio samo do 4 % razine iz 2019.

(205)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije podudaralo se sa znatnom razinom dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. U kontekstu smanjenja tržišta povećani tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja u kombinaciji s njihovim niskim prosječnim prodajnim cijenama negativno je utjecao na financijsko stanje industrije Unije. Iako se industrija Unije do razdoblja ispitnog postupka u određenoj mjeri uspjela oporaviti od smanjenja obujma prodaje i tržišnog udjela do kojeg je došlo 2020., zbog povećanja dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz predmetnih zemalja nije mogla povećati svoje prodajne cijene dovoljno da pokrije znatno povećanje troškova proizvodnje. Stoga je zbog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja došlo do sprečavanja rasta cijena.

(206)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. Takva je šteta imala učinke i na obujam i na cijene.

(207)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(208)

Jedina druga treća zemlja iz koje su u Uniju uvezene znatne količine bulb plosnatih čelika tijekom razmatranog razdoblja bila je Ujedinjena Kraljevina. Međutim, bulb plosnati čelici proizvedeni u Ujedinjenoj Kraljevini samo su djelomično činili proizvod iz ispitnog postupka. British Steel, jedini poznati proizvođač bulb plosnatih čelika u Ujedinjenoj Kraljevini, 2019. je proizvodio samo bulb plosnate čelike širine 200 mm i više, od 2020. 180 mm i više, a trenutačno proizvodi bulb plosnate čelike širine 160 mm i više (64). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., statistički podaci za bulb plosnate čelike koji su dostupni Eurostatu za razmatrano razdoblje uključuju sve veličine bulb plosnatih čelika, a ne samo proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je na temelju informacija iz pritužbe procijenila dio obujma uvoza evidentiranog u Eurostatu koji se odnosi na predmetni proizvod u različitim godinama.

(209)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 157. i 172., uvoz iz predmetnih zemalja i obujam prodaje industrije Unije znatno su se smanjili 2020., a zatim su se u narednim godinama djelomično oporavili. S druge strane, uvoz iz Ujedinjene Kraljevine povećao se za 40 % u 2020., u 2021. se smanjio na samo polovinu obujma iz 2019. te se ponovno povećao na razinu koja je 16 % niža od njegova obujma iz 2019. Korisnik koji surađuje objasnio je da proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine proizvodi (i izvozi) bulb plosnate čelike na neredovitoj osnovi, odnosno samo ako ne raspodijeli svoj proizvodni kapacitet na druge proizvode.

(210)

Uočena povećanja i smanjenja obujma uvoza iz Ujedinjene Kraljevine nisu odgovarala istodobnom smanjenju i povećanju uvoza iz predmetnih zemalja ili prodaje industrije Unije. Osim toga, uvozne cijene iz Ujedinjene Kraljevine tijekom razdoblja ispitnog postupka bile su znatno iznad razine cijena uvoza bulb plosnatih čelika iz predmetnih zemalja i blizu cijena industrije Unije.

(211)

S obzirom na prethodno navedeno i s obzirom na veliki obujam uvoza iz predmetnih zemalja po niskim cijenama u usporedbi s obujmom uvoza iz ostalih trećih zemalja, Komisija je privremeno zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije oslabio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja.

(212)

Obujam izvoza industrije Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođačâ iz Unije

(213)

Izvoz industrije Unije stalno se smanjivao od 2019. da bi u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo zanemariv obujam. Industrija Unije ukazala je na pad potrošnje u svijetu nakon pandemije bolesti COVID-19 koja je uzrokovala to smanjenje te osobito na konkurenciju turskog jeftinog izvoza koji nije bio prisutan samo na domaćem tržištu, nego i na tržištima trećih zemalja.

(214)

Izvoz je činio samo mali dio ukupne prodaje industrije Unije, odnosno [5–9] % njezine proizvodnje 2019. i smanjio se na [3–1] % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga, iako je pad izvoznih rezultata mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije, kako je tvrdila i turska vlada u svojim primjedbama na pokretanje postupka, Komisija je privremeno zaključila da, s obzirom na visok udio prodaje u Uniji u usporedbi s izvoznom prodajom tijekom cijelog razmatranog razdoblja, smanjenje izvozne prodaje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(215)

U svojim primjedbama na pokretanje postupka turska vlada, Özkan i Fincantieri istaknuli su pandemiju bolesti COVID-19 i istodobno smanjenje potrošnje kao čimbenike koji su doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije ili je uzrokovali. Kako je prikazano u tablici 2., potrošnja bulb plosnatih čelika u Uniji smanjila se za 32 % tijekom razmatranog razdoblja, što je doista bilo uglavnom povezano s pandemijom bolesti COVID-19, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 149. Međutim, prodaja industrije Unije na tržištu Unije istodobno se dodatno smanjila za 38 %. Osim toga, štetno stanje uzrokovano znatnim obujmom uvoza po cijenama nižima od troška proizvodnje industrije Unije postojalo je već 2019., dok je utjecaj pandemije bolesti COVID-19 zabilježen tek 2020. Stoga bi se pandemiju bolesti COVID-19 i posljedično smanjenje potrošnje bulb plosnatih čelika u Uniji trebalo smatrati čimbenikom koji je pogoršao situaciju 2020., a ne uzrokom štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(216)

Komisija je na temelju toga privremeno zaključila da kretanje potrošnje u Uniji nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(217)

Turska vlada tvrdila je da je povećanje cijena energije od kraja 2021., a posebno 2022. zbog vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, utjecalo na loše stanje podnositelja pritužbe i da to stanje ne bi trebalo pripisivati uvozu iz predmetnih zemalja.

(218)

Međutim, kako je prikazano u tablici 8., industrija Unije mogla je povećati svoje prodajne cijene s [1 000–1 150] EUR na [1 200–1 400] EUR u razdoblju od 2021. do razdoblja ispitnog postupka. To povećanje od oko 24 % premašilo je povećanje troškova proizvodnje tijekom istog razdoblja, što upućuje na to da bi se povećanje troškova ili cijena energije moglo prenijeti na kupce. Međutim, zahvaljujući pritisku na cijene zbog kontinuiranog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja, industrija Unije i dalje nije mogla povećati svoje prodajne cijene kako bi u potpunosti pokrila svoj ukupni trošak proizvodnje.

(219)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 163., 180. i 181., industrija Unije nije mogla na odgovarajući način prilagoditi svoje prodajne cijene kako bi ostvarivala dobit tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Budući da je taj obrazac bio prisutan tijekom dugog razdoblja, ne može se objasniti samo povećanjem troškova energije u razdoblju ispitnog postupka. Ta nemogućnost prilagodbe prodajnih cijena vremenski se podudara s povećanjem tržišnog udjela dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja, po značajno sniženim razinama cijena, što je spriječilo rast cijena industrije Unije i onemogućilo industriju Unije da ponovno ostvaruje dobit.

(220)

Stoga je Komisija privremeno zaključila da kretanje cijena energije ne može biti uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(221)

Društvo Özkan tvrdilo je da je štetu nanesenu industriji Unije djelomično prouzročila činjenica da je kupnja svih različitih veličina i vrsta bulb plosnatih čelika za određeni projekt iz istog izvora, radi lakše sljedivosti, uobičajena praksa u sektoru brodogradnje. Budući da je industrija Unije proizvodila samo bulb plosnate čelike širine do 204 mm, ta industrija, prema mišljenju Özkana, nije imala komparativnu prednost koju je imao Özkan, koji proizvodi sve veličine bulb plosnatih čelika.

(222)

Međutim, Komisija nije pronašla dokaze o navodnoj praksi brodogradilišta da sve bulb plosnate čelike kupuju iz jednog izvora, a Özkan nije dostavio takve dokaze. Naprotiv, korisnik koji surađuje i nepovezani uvoznik dostavili su podneske u kojima su istaknuli potrebu za diversificiranim izvorom opskrbe, umjesto oslanjanja na samo jednog dobavljača. Korisnik je isto tako naveo da je općenito kupovao bulb plosnate čelike na temelju stanja zaliha, da bi se svi bulb plosnati čelici iste veličine mogli koristiti naizmjenično neovisno o njihovu izvoru te da kupnje nisu bile povezane s određenim projektom.

(223)

Osim toga, industrija Unije posljednjih je godina uložila u diversifikaciju proizvoda proširenjem svojeg raspona veličina bulb plosnatih čelika tijekom razmatranog razdoblja. U tom je pogledu Fincantieri u svojim primjedbama istaknuo odlomak u pritužbi u kojem je podnositelj pritužbe naveo da je „jeftinije proizvoditi do veličine od 180 mm nominalne širine”. Fincantieri je stoga doveo u pitanje odluku podnositelja pritužbe da ulaže u proizvodnju većih veličina i tvrdio da je doprinijela slaboj dobiti industrije Unije.

(224)

Međutim, suprotno navedenom, i pritužba i provjereni podaci podnositelja pritužbe pokazali su da je proizvodnja većih veličina bulb plosnatih čelika ekonomičnija jer zahtijeva manje valjanja i vremenski je učinkovitija. U točki 1.3. pritužbe također je navedeno da „što je veličina bulb plosnatog čelika manja, to je njegova cijena veća”. To bi upućivalo na to da bi strategija diversifikacije industrije Unije u prošlosti pozitivno utjecala na njezinu profitabilnost, a ne bi doprinijela pretrpljenoj šteti.

(225)

Komisija je stoga privremeno zaključila da navodno nepostojanje diversifikacije vrsta bulb plosnatih čelika u okviru industrije Unije nije bilo takvo da bi moglo umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(226)

Financijsko stanje industrije Unije općenito se pogoršalo u razdoblju od 2019. do razdoblja ispitnog postupka. To pogoršanje bilo je posebno izraženo 2020., nakon čega se stanje u određenoj mjeri poboljšalo do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, na kraju predmetnog razdoblja industrija Unije i dalje je bilježila gubitke i još se nije mogla oporaviti do razine prije 2020. Te su se negativne okolnosti vremenski poklopile s povećanjem tržišnog udjela uvoza bulb plosnatih čelika iz predmetnih zemalja, a taj se uvoz odvijao po dampinškim cijenama koje su se tijekom razmatranog razdoblja povećale, ali manje od cijena industrije Unije, kako je navedeno u odjeljku 5.1.

(227)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak uvoza iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, pandemija bolesti COVID-19 koja je utjecala na potrošnju u Uniji, povećanje cijena energije i navodni nedostatak diversifikacije proizvoda na negativna kretanja industrije Unije u smislu obujma proizvodnje, prodajnih cijena i profitabilnosti bio je ograničen.

(228)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetnih zemalja stvorio materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu bili dovoljni da oslabe uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(229)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(230)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla ostvarivati ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(231)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetnih zemalja, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(232)

Proizvođač iz Unije koji surađuje poslovao je s gubitkom tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Podnositelj pritužbe predložio je ciljnu dobit od 7,4 % na temelju dobiti koju je 2019. ostvario na drugim vrstama proizvoda. Međutim, Komisija je smatrala da su se druge vrste proizvoda odnosile na automobilske šarke i posebne profile, koji su skuplji i složeniji proizvodi specijalizirani za određene kupce. Profitna marža stoga je privremeno utvrđena na 6 % u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(233)

Na temelju toga neštetna cijena iznosi [1 300]–[1 600] EUR po toni bulb plosnatih čelika, što proizlazi iz primjene navedene profitne marže od 6 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije koji surađuje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(234)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju u predmetnim zemalja, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavao proizvođač iz Unije koji surađuje. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(235)

Razina uklanjanja štete za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodnu izjavu 120. za NRK i uvodnu izjavu 141. za Tursku).

(236)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(237)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(238)

U Uniji postoje dva društva koja proizvode bulb plosnate čelike. Izravno zapošljavaju [130–160] radnika, a nalaze se u Španjolskoj i Italiji. U 2019. postojao je još jedan dodatni proizvođač iz Unije, sa sjedištem u Rumunjskoj. Stoga je ukupna izravna zaposlenost u sektoru bulb plosnatih čelika 2019. bila gotovo dvostruko veća od broja zaposlenih tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(239)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu koju je prouzročio dampinški uvoz iz predmetnih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uvođenje mjera omogućilo bi industriji Unije da zadrži svoj tržišni udio, poveća proizvodnju i iskorištenost kapaciteta te poveća cijene kako bi pokrila troškove proizvodnje i ostvarila razinu dobiti koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Na taj način industrija Unije vratila bi se u održivo stanje te bi se omogućila buduća ulaganja.

(240)

Neuvođenje mjera vjerojatno bi dovelo do daljnjeg gubitka tržišnog udjela i pogoršanja profitabilnosti, koja je već bilježila negativne vrijednosti tijekom cijelog razmatranog razdoblja. To bi moglo prouzročiti dodatna zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije. To je posebno važno s obzirom na činjenicu da su trenutačno preostala samo dva proizvođača iz Unije te da oba pripadaju malim i srednjim poduzećima.

(241)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje privremenih antidampinških mjera na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz predmetnih zemalja bilo u interesu industrije Unije.

(242)

Tijekom ispitnog postupka javio se samo jedan nepovezani uvoznik, Baglietto, i dostavio odgovor na upitnik. Nažalost, unatoč tome što je odgovor na upitnik nekoliko puta revidiran, količina nepotpunih informacija, uključujući opisni dio odgovora, bila je tolika da se odgovor nije mogao prihvatiti u ispitnom postupku. Taj se uvoznik složio da će umjesto toga dostaviti podnesak o šteti i interesu Unije. Baglietto se u podnesku usprotivio antidampinškim mjerama jer je tvrdio da bi se takvim mjerama ograničila dostupnost bulb plosnatih čelika u Uniji i da bi to moglo dovesti do stvaranja duopola ili monopola na tržištu Unije.

(243)

Javila su se i dva korisnika i dostavila odgovore na upitnik. Odgovor jednog korisnika bio je previše manjkav da bi bio prihvaćen u ispitnom postupku, dok je odgovor korisnika Fincantieri prihvaćen i provjeren na licu mjesta. Fincantieri je najveće brodograđevno društvo u Uniji i stoga je jedan od najvažnijih korisnika proizvoda iz ispitnog postupka.

(244)

Fincantieri je prvo tvrdio da bi se uvođenjem antidampinških mjera tržište gotovo zatvorilo za uvoz bulb plosnatih čelika te da bi moglo doći do manjka opskrbe, posebno kad je riječ o bulb plosnatim čelicima širine 160–200 mm, koje je proizvodio samo jedan proizvođač iz Unije. Drugo, korisnik je tvrdio da bi uvođenje mjera pogoršalo nedostupnost na tržištu Unije. Fincantieri smatra da industrija Unije nema dovoljno kapaciteta da zadovolji potrebe cijelog sektora brodogradnje. Osim toga, dobavljači iz industrije Unije morali su se tijekom razdoblja ispitnog postupka nositi s kašnjenjima i logističkim problemima, zbog čega je Fincantieri bio prisiljen pribjeći uvozu iz predmetnih zemalja. Treće, Fincantieri je izjavio da osim predmetnih zemalja ne postoje drugi pouzdani alternativni dobavljači bulb plosnatih čelika.

(245)

Osim uvoznika i korisnika, i turska vlada je tvrdila da bi uvođenje antidampinških mjera dovelo do monopola na tržištu Unije. Isto tako, turska vlada istaknula je postojeće zaštitne mjere za uvoz proizvoda od čelika, uključujući bulb plosnate čelike, koje prema njezinu mišljenju već dovoljno štite industriju Unije.

(246)

U biti, glavni argumenti koje su iznijeli korisnik, uvoznik i turska vlada odnosili su se na činjenicu da se strane boje rizika od manjka opskrbe i pojave monopola na tržištu Unije ako se uvedu antidampinške mjere. Međutim, cilj i planirani učinak uvođenja antidampinških mjera nikad nije zatvaranje tržišta Unije za uvoz iz trećih zemalja. Cilj je ukloniti učinke štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i tako ponovno uspostaviti tržišno natjecanje i jednake uvjete za proizvođače iz Unije. Činjenica da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije poslovala punim kapacitetom upućivala je na to da bi proizvođači iz Unije mogli prodavati više bulb plosnatih čelika na tržištu Unije.

(247)

Osim toga, nije bilo naznaka da uvoznici ili korisnici neće moći apsorbirati povećanje cijena koje bi proizašlo iz uvođenja antidampinških mjera. Na temelju informacija koje je dostavio Baglietto nije se moglo utvrditi mogu li uvoznici apsorbirati predloženu antidampinšku pristojbu.

(248)

Međutim, provjereni podaci i izjave korisnika koji surađuje jasno su pokazali da povećani trošak bulb plosnatih čelika ne bi bio na štetu korisnika. Bulb plosnati čelici iz predmetnih zemalja činili su manje od 10 % ukupne količine bulb plosnatih čelika koju su korisnici kupili u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, trošak bulb plosnatih čelika činio je zanemariv dio ukupnog troška proizvodnje Fincantierija (manje od 0,5 %) za sve proizvode koji sadržavaju bulb plosnate čelike. Stoga se očekuje da će svaki utjecaj povećanja troška bulb plosnatih čelika na veliku profitnu maržu društva Fincantieri biti vrlo ograničen.

(249)

Osim toga, kad je riječ o mogućem nedostatku izvorâ opskrbe, neuvođenje antidampinških mjera štetilo bi financijskom stanju industrije Unije i moglo bi dovesti do toga da preostala dva proizvođača iz Unije preispitaju svoje strategije ulaganja i usredotoče se na svoje druge, trenutačno profitabilnije vrste proizvoda, čime bi se zapravo okončala proizvodnja bulb plosnatih čelika u Uniji.

(250)

U takvim bi okolnostima uvoznici i korisnici bulb plosnatih čelika iz Unije postali potpuno ovisni o uvozu iz trećih zemalja koji bi se, prema mišljenju svih strana, zapravo odnosio samo na Kinu i Tursku. Kako ne bi postali ovisni o uvozu od vrlo ograničenog broja dobavljača iz trećih zemalja, i dalje je potreban diversificirani izvor opskrbe, uključujući izvore opskrbe unutar Unije. Uvođenjem antidampinških pristojbi, čime bi se ponovno uspostavilo tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za proizvođače iz Unije, osigurala bi se diversifikacija i mogućnost izbora izvora opskrbe, što su zatražile sve strane.

(251)

S obzirom na navedeno, tvrdnje o potencijalnom nedostatku izvorâ opskrbe i mogućem duopolu ili monopolu privremeno su odbijene.

(252)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 245., turska vlada iznijela je dodatni argument da je industrija Unije već zaštićena zaštitnim mjerama koje su trenutačno na snazi za proizvode od čelika, uključujući bulb plosnate čelike (65). Međutim, zaštitne su mjere privremene i imaju drukčiju logiku i cilj od antidampinških mjera. Stoga je ta tvrdnja koja se odnosi na zaštitne mjere privremeno odbijena.

(253)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Kine i Turske u toj fazi ispitnog postupka ne bi bilo u interesu Unije.

(254)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti, razine mjera i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(255)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz bulb plosnatih čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Turske u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodne izjave od 229. do 236.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(256)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(257)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(258)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(259)

Türkški proizvođač izvoznik Özkan Demir iznio je primjedbu da su količine domaće prodaje pogrešno zaokružene, što je dovelo do više dampinške marže. Nakon analize Komisija je prihvatila tu tvrdnju i ispravila pogrešku koristeći se nezaokruženim brojkama. To je dovelo do promjene privremene antidampinške marže s 14,3 % na 13,6 %.

(260)

Primjedbe je dostavio i kineski proizvođač izvoznik Changshu Longteng dostavio, ali one nisu bile povezane s točnošću izračuna. Te će se primjedbe stoga razmatrati u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(261)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(262)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,