(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/649 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačne antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „predmetna zemlja” ili „Kina”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”. Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 0 % do 31,3 % (3). Stope pristojbi utvrđene su na temelju marže štete u skladu s pravilom niže pristojbe, kako je predviđeno člankom 9. stavkom 4. osnovne uredbe.

(2)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (4) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(3)

Zahtjev za reviziju („zahtjev”) podnijelo je 4. siječnja 2022. Europsko udruženje proizvođača čelika EUROFER („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi određene toplovaljane plosnate proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(4)

Udruženje China Iron and Steel Association („CISA”) tvrdilo je da je EUROFER u zahtjevu za reviziju prekomjerno primijenio pravo na zaštitu povjerljivih podataka, i to do te mjere da zainteresirane strane nisu mogle dati smislene primjedbe na zahtjev te da je zahtjev stoga trebalo odbiti. Prema CISA-i, namjerna prekomjerna primjena prava na zaštitu povjerljivih podataka onemogućila je zainteresiranim stranama da u ikakvoj razumnoj mjeri shvate situaciju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Konkretno, kad je riječ o predlošku troškova proizvođača iz Unije, CISA je tvrdila da Antidampinški sporazum WTO-a, a posebno njegov članak 6.5.1., te osnovna uredba, a posebno njezin članak 19., sadržavaju slične formulacije u pogledu obveze zainteresiranih strana da objave informacije koje nisu povjerljive.

(5)

Člankom 19. osnovne uredbe omogućuje se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima u kojima bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Podaci navedeni u ograničenim prilozima zahtjevu pripadali su tim kategorijama. Konkretno, kad je riječ o konkretnim omjerima potrošnje proizvođača iz Unije u pogledu faktora proizvodnje potrebnih za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije koji su navedeni u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je primijetila da ti podaci sadržavaju tajne poslovne podatke i da se ne mogu sažeti. Podnositelj zahtjeva upotrijebio je omjere potrošnje faktora proizvodnje za izračun uobičajene vrijednosti. Istodobno, verzija zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koja nije povjerljiva sadržavala je dostatne dokaze o faktorima proizvodnje koji su stvarno upotrijebljeni za izračun uobičajene vrijednosti. Slično tome, tijekom ispitnog postupka proizvođači izvoznici koji surađuju nisu obvezni otkriti ili sažeti određene povjerljive podatke kao što je konkretan recept za njihove vrste proizvoda s omjerima potrošnje faktora proizvodnje. Komisija je stoga smatrala da verzija zahtjeva koja se daje na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze i da su informacije dostavljene u verziji pritužbe koja nije povjerljiva dostatne da bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 5. travnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

CISA je tvrdila da su razine profitabilnosti industrije Unije navedene u zahtjevu trebale navesti Komisiju da odbije zahtjev i da u zahtjevu nije dokazano da bi istek mjera razumno mogao dovesti do nastavka štete. Prema CISA-i, stanje industrije Unije nije toliko osjetljivo koliko je tvrdio EUROFER. Tvrdila je da se tijekom cijelog razmatranog razdoblja nijedan pokazatelj štete nije smanjio na razinu ispod indeksa pada potrošnje i da se industrija Unije u određenoj mjeri uspjela oporaviti tijekom razdoblja u kojem je bila zaštićena postojećim mjerama. Naposljetku, CISA je napomenula i da bi uvođenje mjera bilo protivno interesu Unije zbog posljedica EU-ovih sankcija, kao i zbog međusobno povezanih poremećaja u lancu opskrbe i oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19.

(8)

Komisija je podsjetila da se zahtjev temelji na vjerojatnosti ponavljanja štete, a ne na nastavku štete. Stoga podaci o profitabilnosti navedeni u zahtjevu za reviziju ne onemogućuju pokretanje ispitnog postupka revizije, koji je usmjeren na budućnost. U svakom slučaju, profitabilnost je samo jedan od brojnih pokazatelja koji se upotrebljavaju za analizu gospodarskog stanja industrije Unije. Suprotno stajalištu CISA-e, Komisijina analiza zahtjeva pokazala je da je u fazi pokretanja postupka podnositelj zahtjeva dostavio dostatne dokaze koji upućuju na vjerojatnost ponavljanja štete ako se dopusti da isteknu antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz iz NRK-a. Komisija je u tom smislu podsjetila da pri procjeni osnovanosti zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera ne postoji pravna obveza razmatranja interesa Unije. Stoga je pokretanje ispitnog postupka revizije bilo opravdano.

(9)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, sve poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u Narodnoj Republici Kini i tijela Narodne Republike Kine, kao i poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(11)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećeg obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su približno 29 % procijenjene ukupne proizvodnje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Primjedbe nisu zaprimljene pa je Komisija potvrdila privremeno odabrani uzorak. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(14)

Iako tijekom postupka odabira uzorka nisu dostavljene nikakve primjedbe, CISA je u kasnijem podnesku tvrdila da je razina reprezentativnosti niska, posebno u usporedbi s uzorkom odabranim u početnom ispitnom postupku, koji je činio 45 % proizvodnje u Uniji. CISA je pozvala Komisiju da detaljno razmotri ne utječe li mali broj proizvođača u uzorku na razinu reprezentativnosti domaće industrije.

(15)

Komisija je najprije podsjetila da razlike u uzorku između početnog ispitnog postupka i ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera ne poništavaju reprezentativnost uzorka. Nadalje, Komisija je napomenula da CISA nije iznijela nikakve bitne elemente, osim usporedbe s uzorkom u početnom ispitnom postupku, koji bi pokazali da uzorak nije reprezentativan. S obzirom na to da je uzorak odabran u skladu s člankom 17. osnovne uredbe, na temelju obujma proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i zemljopisne reprezentativnosti, te da je bio ograničen na onoliko proizvođača iz Unije koliko ih se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu, Komisija je ponovno potvrdila da se uzorak smatra reprezentativnim.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Sa zatraženim informacijama nije se međutim javio nijedan nepovezani uvoznik.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača iz Narodne Republike Kine zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od kineskih tijela zatražila da utvrde eventualne ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(19)

Komisija je u fazi pokretanja stavila na raspolaganje primjerak upitnika u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama te na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (6).

(20)

Nijedan kineski proizvođač nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je obavijestila misiju Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji o tome da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Nisu zaprimljene primjedbe na navedeno.

(21)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, nalazi povezani s uvozom iz NRK-a doneseni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, točnije na temelju trgovinskih statističkih podataka o uvozu i izvozu (Eurostat, Global Trade Atlas („GTA”) (7) i zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera).

(22)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Narodnoj Republici Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe (8). Nije zaprimljen odgovor. Komisija je stoga obavijestila misiju Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji o tome da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Nisu zaprimljene primjedbe na navedeno.

(23)

Proizvođači iz Unije u uzorku dostavili su odgovore na upitnik.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(25)

Komisija je 4. travnja 2023. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama dano razdoblje u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(26)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih uzela u obzir. Stranama koje su ga zatražile omogućeno je saslušanje. CISA je zatražila saslušanje sa službama Komisije te je ono održano 12. travnja 2023.

(27)

Proizvod koji je predmet ove revizije jesu određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, neovisno jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani i neprevučeni („proizvod iz postupka revizije”).

Ova revizija ne obuhvaća sljedeće proizvode:

Proizvod iz postupka revizije trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226191091, 7226191095), 7226 91 91 i 7226 91 99. Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe, ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu.

(28)

Toplovaljani plosnati proizvodi od čelika proizvode se toplim valjanjem. To je postupak oblikovanja metala pri kojem se topli metal povlači kroz jedan ili više parova toplih valjaka kako bi mu se smanjila debljina i kako bi se debljina učinila jednolikom, pri čemu je temperatura metala iznad njegove temperature rekristalizacije. Isporučiti se mogu u različitim oblicima: u kolutima (podmazani ili nepodmazani, dekapirani ili ne) te rezani na određenu dužinu (u limene ploče) ili u uske trake.

Dva su glavna načina upotrebe toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Prvo, ti su proizvodi osnovni materijal za proizvodnju raznih proizvoda od čelika na kraju proizvodnog lanca koji imaju dodanu vrijednost, počevši od hladnovaljanih plosnatih i prevučenih proizvoda od čelika. Drugo, upotrebljavaju se kao industrijski ulazni elementi koje krajnji korisnici kupuju za razne primjene, među ostalim za građevinarstvo (proizvodnja čeličnih cijevi), brodogradnju, plinske spremnike, automobile, tlačne posude i energetske vodove.

(29)

Proizvod iz ovog ispitnog postupka proizvod je iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(30)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(31)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(32)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika iz NRK-a nastavio se, iako u znatno manjem opsegu nego u razdoblju početnog ispitnog postupka (tj. od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.). Prema podacima Eurostata, uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije činio je manje od 0,1 % tržišta Unije, u usporedbi s tržišnim udjelom od 4,32 % (9) u razdoblju početnog ispitnog postupka. U apsolutnim iznosima Kina je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izvezla oko 28 743 tona u Uniju, što je znatan pad u usporedbi s oko 1 519 304 tona (10) koje je izvezla u Uniju tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka.

(33)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan izvoznik/proizvođač iz NRK-a. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da će zbog nesuradnje možda primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(34)

Shodno tomu, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga u pogledu NRK-a temeljili su se na raspoloživim podacima, posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i podnesaka zainteresiranih strana, u kombinaciji s drugim izvorima podataka, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat, GTA (11)).

(35)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(36)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik niti je u zadanom roku zaprimljen ikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(37)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(38)

Komisija je 29. kolovoza 2022. bilješkom o faktorima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Meksikom kao reprezentativnom zemljom. U bilješci o faktorima proizvodnje navela je popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Ternium S.A., proizvođača iz reprezentativne zemlje.

(39)

CISA je svoje primjedbe dostavila 16. rujna 2022. CISA je tvrdila da se podaci o uvozu iz baze podataka GTA ne odnose na domaće, već na uvozne cijene, na koje obično utječu mnogi čimbenici kao što su količina uvoza određenog proizvoda, dostupnost tog proizvoda te udaljenost između zemalja izvoznica i zemalja uvoznica. Komisija je potvrdila da se podaci o uvozu iz baze podataka GTA doista odnose na uvozne cijene. Međutim, ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da te cijene ne odražavaju domaće cijene u reprezentativnoj zemlji ili da bi zbog kvalitete ili količine upotrijebljenih podataka o uvozu ti podaci bili neprikladni za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(40)

Osim toga, CISA je postavila pitanje je li upotrebom ponderirane prosječne jedinične cijene moguće iskazati smislen jedinični trošak sirovina kao što su ferolegure jer su postojale znatne razlike u jediničnoj cijeni ovisno o razredu sirovina i/ili zemlji podrijetla. Budući da su proizvođači iz NRK-a odlučili da neće surađivati u ispitnom postupku, Komisija nije mogla izdvojiti razred ferolegura koji ti proizvođači konkretno upotrebljavaju u proizvodnji toplovaljanih plosnatih proizvoda. Stoga je uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena kao ponderirani prosjek jediničnih uvoznih cijena svih razreda iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(41)

Nadalje, CISA je postavila pitanje točnosti jedinične cijene CIF, ocarinjeno, za sve faktore jer su podaci o uvozu iz baze podataka GTA koje je dostavio Meksiko na razini FOB, a ne na razini CIF. Komisija u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije obvezna izračunati preciznu dampinšku maržu, nego utvrditi postoji li vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga. S obzirom na to da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 118., utvrđeno da je razlika u cijeni između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u ostatak svijeta veća od 100 %, zaključci Komisije ne bi se promijenili čak i da je upotrijebljen neki drugi koeficijent za preračunavanje koji se temelji na stvarnom podrijetlu uvezene robe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(43)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(44)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(45)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (13) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(46)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (14). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (15), nego kineska vlada može i utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (16). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (17). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (18). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (19) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kada je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (20).

(47)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva, te na temelju Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu NRK-a u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (21) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Pritom su ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(48)

U zahtjevu se navodi da na cjelokupno kinesko gospodarstvo u velikoj mjeri utječu različite sveobuhvatne intervencije kineske vlade ili drugih javnih tijela na različitim razinama vlasti, zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrebljavati domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika. U zahtjevu se u prilog tom stajalištu upućuje na Komisijine nedavne ispitne postupke u kineskom sektoru čelika (22) ili zaključke Globalnog foruma skupine G-20 o višku kapaciteta u industriji čelika (23).

(49)

Konkretnije, u zahtjevu je istaknuto da se intervencionizam kineske vlade pojavljuje u različitim oblicima (administrativnom, financijskom i regulativnom) u kontekstu doktrine „socijalističkog tržišnog gospodarstva” koja je dio Statuta NRK-a, sveprisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) i utjecaja države na gospodarstvo u obliku inicijativa strateškog planiranja, kao što su 13. i 14. petogodišnji plan (24).

(50)

U zahtjevu su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretnije, podnositelj zahtjeva je upućivanjem na prethodne ispitne postupke Komisije u sektoru čelika, Izvješće i druge izvore tvrdio sljedeće:

(51)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(52)

Upravo u sektoru proizvoda iz postupka revizije, tj. sektoru čelika, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača. Međutim, u ispitnom je postupku potvrđeno da su dva najveća proizvođača u sektoru čelika, Angang Steel Group („Ansteel”) i China Baowu Steel Group („Baowu”), u potpunom vlasništvu države ili da država u njima ima udio koji joj omogućuje kontrolu. U svakom slučaju, iako možda nisu dostupni specifični podaci za proizvod iz postupka revizije, on pripada podsektoru industrije čelika i stoga se nalazi koji se odnose na sektor čelika smatraju indikativnima i za proizvod iz postupka revizije.

(53)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjeri su nacrt Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (30), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih poduzeća koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (31), ili 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana sveobuhvatni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (32).

(54)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini pokrajina, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i uspostavu jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikaciju otpadnog čelika” (33). Nadalje, u planu pokrajine Hebei u sektoru čelika na više se mjesta izričito spominju toplovaljani proizvodi od čelika: „Poticati poduzeća za proizvodnju ploča da ubrzaju provedbu transformacije toplovaljačkih stanova niske razine […] i raditi na tome da do 2022.toplovaljane primarne ploče čine više od 30 % postupaka dubinske prerade”  (34). Nadalje: „Konsolidirati prednosti tržišta žica i šipki. Poticati proizvođače žica i šipki na istraživanje i razvoj, proizvodnju toplovaljanih rebrastih čeličnih šipki iznad 500 MPa i poboljšanje vodećih proizvoda. Podupirati poduzeća za proizvodnju namjenskih čelika u zajedničkoj transformaciji tehnologije i opreme te poboljšanju i razvoju čelika za kuglične ležaje, čelika za zupčanike i drugih namjenskih čelika”.

(55)

Slično tome, u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje opsega, intenziviranje i specijalizacija industrije. Do 2025. njihov zajednički kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona.” (35) I u Planu provedbe pokrajine Henan izričito se spominju toplovaljani proizvodi: „Podupirati neovisna toplovaljačka poduzeća u sudjelovanju u spajanju i reorganizaciji poduzeća u sektoru željeza i čelika te povećati otpornost i koncentraciju industrijskog lanca. (36)” Dodatni ciljevi industrijske politike spominju se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (37), Shandong (38), Shanxi (39) i Zhejiang (40), te općina kao što je Liaoning Dalian (41).

(56)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a. Međutim, s obzirom na to da proizvod iz postupka revizije pripada podsektoru sektora čelika, raspoloživi podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz postupka revizije.

(57)

Na primjer, predsjednik društva Ansteel istodobno obavlja dužnost tajnika partijskog odbora. Isto tako, direktor i glavni upravitelj društva Ansteel obavlja dužnost zamjenika tajnika partijskog odbora (42). Kada je riječ o grupi Baowu, predsjednik Baosteela, društva kćeri koje je u stopostotnom vlasništvu grupe Baowu, ujedno obavlja dužnost tajnika partijskog odbora, dok je glavni direktor ujedno i zamjenik tajnika partijskog odbora, a njegov zamjenik član stalnog odbora partijskog odbora (43).

(58)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz postupka revizije prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 54. o akcijskom planu pokrajine Hebei i u uvodnoj izjavi 55. o akcijskom planu pokrajine Henan, u ispitnom postupku utvrđeni su neki dokumenti kojima se posebno usmjerava razvoj podsektora toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeni su drugi dokumenti koji pokazuju da industrija ima koristi od državnih smjernica i intervencija u sektoru čelika, s obzirom na to da je proizvod iz postupka revizije jedan od njezinih podsektora.

(59)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (44). To je potvrđeno u brojnim planovima, smjernicama i drugim dokumentima koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu koji je donesen u ožujku 2021. kineska vlada predodredila je industriju čelika za transformaciju i dogradnju te optimizaciju i prilagodbu industrijske strukture (45). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021.–2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (46).

(60)

Željezna ruda važna je sirovina za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika. Željezna ruda spominje se i u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, u kojem država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse, ojačati istraživanje željezne rude […], uvesti porezne povlastice, poticati uvođenje napredne tehnologije i opreme kako bi se smanjila proizvodnja krutog rudarskog otpada” (47). U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor: „subvencije u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije; vlada će istodobno osigurati subvencije u obliku olakšica” (48). Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(61)

U ovom ispitnom postupku otkriveni su određeni dokazi o diskriminatornoj primjeni ili neodgovarajućoj provedbi zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe. Konkretno, u pogledu tvornice društva Chaoyang Iron & Steel, koja je ostvarivala gubitke pet uzastopnih godina (od 2010. do 2015.) i bila je na rubu stečaja. Vijeće za nadzor državne imovine kategoriziralo ju je kao „poduzeće zombi” (49).

(62)

Na sektor toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 46. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja upotrebljavaju isti radni sustav u NRK-u) (50).

(63)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu predočeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 46. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(64)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/pri raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(65)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika nisu primjerene za upotrebu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije u raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(66)

CISA je 19. svibnja 2022. (51) i 16. rujna 2022. (52) dostavila niz argumenata o tvrdnjama o znatnim poremećajima. Kao prvo, CISA je tvrdila da Izvješće na koje se Komisija oslonila ne ispunjava standarde pružanja nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza dovoljne dokazne vrijednosti, posebno s obzirom na to da ga je Komisija izradila s posebnom svrhom da industrijama Unije olakša podnošenje pritužbe u području trgovinskih mjera. Nadalje, CISA je tvrdila da Izvješće, s obzirom na to da je objavljeno 2017., ne može odražavati navodne poremećaje u razdoblju ispitnog postupka, koje obuhvaća kalendarsku godinu 2021.

(67)

Komisija se s tim nije složila. Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi sve zainteresirane strane imale dovoljno vremena da ga ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji, no ni kineska vlada ni druge strane nisu dostavile argumente ili dokaze koji osporavaju izvore navedene u Izvješću. Isto tako, kada je riječ o argumentu da je Izvješće zastarjelo, Komisija je posebno napomenula da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz Izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koje se primjenjuje na proizvod iz postupka revizije, i dalje uglavnom bili relevantni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da nijedna stranka nije dokazala da to više nije slučaj. Kina je nove petogodišnje planove počela objavljivati tek tijekom 2021., a mnogi od tih planova objavljeni su tek u drugoj polovini te godine. To je dodatno potvrdilo istraživanje pojedinačnih slučajeva koje je provela Komisija, čiji je sažetak prethodno naveden.

(68)

Drugo, CISA je tvrdila da članak 2.2. Antidampinškog sporazuma WTO-a ne uključuje koncept znatnih poremećaja. Umjesto toga, tom se odredbom izračun uobičajene vrijednosti dopušta u ograničenom broju specifičnih uvjeta, a znatni poremećaji nisu jedan od tih uvjeta. Nadalje, CISA je tvrdila da se člankom 2.2. Antidampinškog sporazuma WTO-a dopušta samo korištenje troška proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanog za razumni iznos administrativnih, prodajnih i općih troškova te dobiti, dok se člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe dopušta upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje, što nije u skladu s pravilima WTO-a. Nadalje, CISA je tvrdila da bi svaku izračunanu vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Antidampinškog sporazuma WTO-a i tumačenjem Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS 473) te povjerenstva WTO-a u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova II (Rusija) (DS494), u kojima se ne spominje koncept znatnih poremećaja ni mogućnost zanemarivanja podataka društva izvoznika.

(69)

Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi CISA. Nadalje, Komisija smatra da je, u skladu s odlukom povjerenstva WTO-a i Žalbenog tijela WTO-a u predmetu DS473, prema odredbama osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a (primjerice članak 2. stavak 5. drugi podstavak) dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Kad je riječ o predmetu DS494, Komisija podsjeća da su se EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva koji nisu konačni te stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer ih Tijelo za rješavanje sporova nije odobrilo odlukom članova WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(70)

Treće, CISA je tvrdila da praksa upućivanja na prethodne ispitne postupke kao „dokaze” određenih navoda, kako je to učinio podnositelj zahtjeva u ovom ispitnom postupku, vjerojatno ne bi bila u skladu s pristupom Žalbenog tijela u pogledu tereta dokazivanja, kako je utvrđen u presudi Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – Konačne antidampinške i kompenzacijske pristojbe na određene proizvode (Kina) (DS 379). Konkretno, CISA je uputila na nalaze koje je Komisija iznijela u svojem antisubvencijskom ispitnom postupku u pogledu toplovaljanih plosnatih proizvoda (53).

(71)

Komisija osporava taj argument. S jedne strane, zahtjev se nije oslanjao samo na kompenzacijske pristojbe na toplovaljane plosnate proizvode, već su u njemu navedeni i dodatni izvori kako bi se potkrijepila tvrdnja o poremećajima na tržištu toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika (54). S druge strane, Komisija zaključke o primjenjivosti članka 2. stavka 6.a ne donosi na temelju zahtjeva, nego na temelju svih dostupnih dokaza koji su prikupljeni tijekom ispitnog postupka i u cijelosti predstavljeni u ovom odjeljku.

(72)

Četvrto, CISA je postavila pitanje 14. petogodišnjeg plana, ističući da se, s jedne strane, u 14. petogodišnjem planu doista upućuje na sektor čelika, ali samo u općem kontekstu, kako bi se istaknula važnost opće preobrazbe i unapređenja tradicionalnih industrija, te da se, s druge strane, plan ne bi trebao smatrati obvezujućim zakonskim aktom, već smjernicama u kojima se izražavaju stajališta o politikama za budućnost. Nadalje, CISA je smatrala da takvi planovi postoje i u EU-u u obliku „bijelih knjiga”, „zelenih knjiga” itd. koje objavljuje Europska komisija.

(73)

Ta tvrdnja nije mogla biti prihvaćena. Prvo, petogodišnji planovi koje objavljuje kineska vlada nisu samo opći dokumenti sa smjernicama, već su pravno obvezujući. Komisija je u tom pogledu uputila na detaljnu analizu planova u poglavlju 4. Izvješća, u kojem se u odjeljku 4.3.1. posebno opisuje obvezujuća narav planova. U 14. petogodišnjem planu sva se tijela vlasti izričito podsjećaju da s dužnom pažnjom provode planove: „Ojačat ćemo sustave upravljanja planiranjem, kao što su katalozi i popisi, prikupljanje i arhiviranje te usklađivanje i koordiniranje, izraditi popise i kataloge kao što su 14. petogodišnji posebni planovi na nacionalnoj razini, promicati arhiviranje planova oslanjajući se na nacionalnu platformu za integrirano upravljanje informacijama i objediniti različite planove u okviru jedinstvenog upravljanja. Uspostavit ćemo i poboljšati mehanizme usklađivanja i koordinacije planiranja, uskladiti planove koje su odobrili Središnji odbor KPK-a i Državno vijeće te pokrajinske razvojne planove s ovim Planom prije podnošenja na odobrenje, osigurati usklađenost prostornog planiranja na nacionalnoj razini, posebnog planiranja, regionalnog planiranja i drugih razina planiranja s ovim Planom u smislu glavnih ciljeva, smjerova razvoja, općeg rasporeda, glavnih politika, glavnih projekata te sprečavanja i kontrole rizika.” (55). Nadalje, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina predviđeno je da se „svi lokaliteti trebaju poboljšati na temelju ovog Plana i da u svoje primarne lokalne zadaće trebaju uključiti njegov glavni sadržaj i velike projekte”, a da će „sektor čelika i drugi ključni sektori sastaviti posebna mišljenja o provedbi na temelju ciljeva i zadaća ovog Plana” (56).

(74)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(75)

CISA je nakon objave dodatno istaknula da Izvješće ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza te dokaza dostatne dokazne vrijednosti. S obzirom na prethodno navedeno, CISA je nadalje uputila na različite „petogodišnje planove” koje bi, prema CISA-i, trebalo smatrati općim dokumentima politike kojima se utvrđuju prioriteti u smislu javnih ulaganja, a ne obvezujućim zakonima.

(76)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 67. i 73., te su tvrdnje odbačene te je odluka Komisije ostala nepromijenjena jer nakon objave nisu dostavljeni nikakvi dodatni dokazi ni argumenti.

(77)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(78)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(79)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 38., Komisija je 29. kolovoza 2022. u dokumentaciju dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti („bilješka o faktorima proizvodnje”). U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom slučaju Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(80)

U skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da je Meksiko zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK. Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava Meksiko u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”. Nadalje, utvrđeno je da je Meksiko zemlja u kojoj se proizvodi proizvod iz postupka revizije i da su dostupni relevantni podaci.

(81)

Konačno, s obzirom na nedostatak suradnje i budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebno provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(82)

Zbog nesuradnje, kako je predloženo u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i budući da Meksiko ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe, Komisija je odabrala Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(83)

Komisija je u bilješci o relevantnim izvorima koji se koriste za utvrđivanje uobičajene vrijednosti objasnila da će se zbog nesuradnje morati osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u kombinaciji s drugim izvorima podataka koji se smatraju primjerenima prema relevantnim kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe u skladu s člankom 18. stavkom 5. osnovne uredbe, uključujući bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”), na temelju čega su utvrđeni nenarušeni troškovi većine faktora proizvodnje, posebno sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova energije upotrijebiti podatke iz sljedećih izvora: kad je riječ o električnoj energiji, najnovije dostupne podatke o industrijskim cijenama električne energije u Meksiku, kako su objavljeni na stranici Globalpetrolprices.com (59), a kad je riječ o plinu, cijenu objavljenu na stranici Indices de Referencia de Precios de Gas Natural (IPGN) (60). Nadalje, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada upotrijebiti zadnje javno dostupne podatke Odjela za statistiku Međunarodne organizacije rada (ILOSTAT) (61) kako bi utvrdila plaće u Meksiku.

(84)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje. Komisija je omjer režijskih troškova proizvodnje i izravnih troškova proizvodnje utvrdila na temelju podataka proizvođačâ iz Unije dobivenih od podnositelja zahtjeva, koji je u tu svrhu dostavio relevantne podatke.

(85)

Komisija je u bilješci o faktorima proizvodnje navela da je za zemlju za koju je utvrđeno da je zemlja u kojoj se proizvodi proizvod iz postupka revizije, tj. Meksiko, utvrdila da je društvo Ternium S.A. proizvođač proizvoda iz postupka revizije, čiji noviji javni financijski podaci pokazuju dobit te razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova za utvrđivanje nenarušene uobičajene vrijednosti.

(86)

Analiza podataka o uvozu pokazala je i da bi se Meksiko mogao upotrijebiti kao odgovarajuća reprezentativna zemlja jer uvoz iz NRK-a ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (62) nije bitno utjecao na njegov uvoz glavnih faktora proizvodnje.

(87)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane obavijestila da namjerava upotrijebiti Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo Ternium S.A., u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(88)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Meksika kao reprezentativne zemlje i društva Ternium S.A. kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(89)

CISA je u svojim primjedbama tvrdila da od nekoliko reprezentativnih zemalja koje je Komisija nedavno odabrala jedino Meksiko nije u mogućnosti navesti uvozne cijene na razini CIF te je osporila pristup Komisije kojim se cijeni FOB dodaje 5 % kako bi se ta cijena pretvorila u cijenu CIF. Komisija je primijetila da bi, čak i da nije primijenjen taj omjer preračunavanja, razlika u cijeni između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene u ostatak svijeta utvrđena u uvodnoj izjavi 118. bila znatna. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(90)

CISA je tvrdila i da referentna vrijednost za ferolegure nije pouzdana jer su se upotrijebljene oznake HS sastojale od više različitih slitina s vrlo različitim jediničnim cijenama. Komisija je primijetila da CISA nije navela koje bi vrste slitina trebalo ukloniti iz agregiranih podataka za tu referentnu cijenu. Nadalje, Komisija je smatrala da je ta tvrdnja bespredmetna jer čak i da za taj ulazni element nije utvrđena referentna cijena, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 118., razlika u cijeni između uobičajene vrijednosti i utvrđene izvozne cijene u ostatak svijeta i dalje bi bila znatna. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(91)

CISA je osporavala i primjerenost financijskih rezultata društva Ternium S.A. jer su iskazani u konsolidiranom obliku koji obuhvaća više zemalja i drugih proizvoda.

(92)

Komisija je smatrala da je u ovom slučaju upotreba konsolidiranih podataka društva Ternium S.A. bila primjerena jer nisu postojali detaljniji podaci ograničeni na društvo Ternium Mexico i proizvod iz postupka revizije. Osim toga, društvo pretežno proizvodi proizvode od čelika. Stoga su se njegovi podaci smatrali reprezentativnima za sektor čelika i za proizvod iz postupka revizije. Nadalje, člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe zahtijeva se da iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti uključen u izračunanu uobičajenu vrijednost bude nenarušen i razuman. CISA nije ni tvrdila niti je potkrijepila argument da je upotrijebljeni iznos narušen ili nerazuman. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(93)

CISA je tvrdila da upotreba financijskih podataka društva Ternium S.A. iz 2020. godine nije u skladu s razdobljem ispitnog postupka revizije, koji se odnosi na 2021. Komisija je podatke društva Ternium S.A. smatrala razumnima jer je društvo ostvarivalo dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, njegovi su financijski izvještaji bili dostupni, a Meksiko čini 52 % njegove konsolidirane prodaje. Nadalje, Komisija je u kontekstu ovog ispitnog postupka smatrala da je upotreba 2020. kao referentne godine opravdana jer je to najnovija godina u kojoj je društvo Ternium S.A. bilo profitabilno i imalo razumnu razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Kako je objašnjeno u bilješci o faktorima proizvodnje, dobit je u financijskoj godini 2021. bila iznimno visoka, tj. iznosila je 58,25 %, što je vjerojatno odraz oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Stoga je Komisija smatrala da je upotreba podataka za 2020. primjerenija i odbacila tu tvrdnju.

(94)

Nakon objave CISA je tvrdila da Komisija nije objavila „referentne vrijednosti upotrijebljene u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti” što, prema CISA-i, može dovesti do neminovnog kršenja osnovnog načela antidampinškog prava i postupka, posebno članka 20. osnovne uredbe, i CISA-ina prava na obranu u pogledu temeljnih aspekata ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Nadalje, CISA je izjavila da je navođenje detaljnih referentnih cijena (i izračuna) u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti dosljedna praksa Komisije, kako u početnim ispitnim postupcima tako i u revizijama zbog predstojećeg isteka mjera, te stoga traži od Komisije da uskladi svoju praksu u sličnim postupcima.

(95)

Komisija je napomenula da je u bilješci o faktorima proizvodnje od 29. kolovoza 2022. navela referentne cijene, tj. jedinične vrijednosti glavnih faktora proizvodnje, kao i njihove izvore. CISA je, kao zainteresirana strana, obaviještena kad je bilješka o faktorima proizvodnje dodana u spis te je imala pristup toj bilješci. Nijedna referentna vrijednost navedena u toj bilješci nije naknadno izmijenjena. Nadalje, Komisija je za izračun uobičajene vrijednosti upotrijebila istu metodologiju kao u zahtjevu koji je stavljen na raspolaganje svim zainteresiranim stranama. Naposljetku, Komisija je podsjetila da nije bilo posebnih objava za pojedina društva jer nijedan proizvođač iz NRK-a nije surađivao. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(96)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(97)

Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva i nakon analize primjedbi zainteresiranih strana, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika

(98)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 77. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a u reprezentativnu zemlju obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je reprezentativan.

(99)

U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, s obzirom na nalaz iz odjeljka 3.4. te prirodu ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera koji je, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili bi se mogao nastaviti, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe troškova domaćeg prijevoza. Takvim prilagodbama samo bi se povećala uobičajena vrijednost, a time i dampinška marža.

(100)

ILOSTAT objavljuje detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Meksiku. Komisija je za prosječni trošak rada i prosječan broj tjednih sati rada u Meksiku upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za 2021.

(101)

Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Meksiku objavljuje stranica Globalpetrolprices.com. Komisija je upotrijebila podatke o cijeni električne energije za industrijske korisnike za rujan 2021.

(102)

Komisija je za razdoblje ispitnog postupka revizije upotrijebila cijenu prirodnog plina u Meksiku objavljenu na stranici Indices de Referencia de Precios de Gas Natural (IPGN) (63), koja omogućuje utvrđivanje cijene prirodnog plina isporučenog industrijskim korisnicima.

(103)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(104)

Komisija je upotrijebila financijske podatke društva Ternium S.A., proizvođača u reprezentativnoj zemlji, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85.

(105)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje su proizvođači iz Unije naveli u zahtjevu utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi.

(106)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(107)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na podatke o upotrebi svakog faktora (materijala i rada) za proizvodnju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju.

(108)

Nakon što je utvrđen nenarušen trošak proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit. Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit određeni su na temelju financijskih izvještaja društva Ternium S.A. za 2020. kako su navedeni u revidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji društva (64). Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(109)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost utvrđena na toj osnovi iznosi 1 381,50 EUR/t.

(110)

Nakon objave CISA se složila s Komisijinom upotrebom financijskih podataka za 2020. umjesto za 2021., iako je tvrdila i da dobit društva Ternium S.A od 16,33 % 2020. ipak nije niska za industriju željeza i čelika.

(111)

Nakon objave CISA je osporavala uobičajenu vrijednost koju je utvrdila Komisija. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 94., CISA je tvrdila da nije mogla provjeriti točnost uobičajene vrijednosti koju je utvrdila Komisija i da bi, prema CISA-i, uobičajena vrijednost utvrđena tijekom ispitnog postupka mogla biti netočna. Razlog tomu bila je činjenica da je, iako su se razdoblja upotrijebljena u zahtjevu i u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera uglavnom preklapala, Komisija u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrdila uobičajenu vrijednost koja je za više od 80 % veća nego u zahtjevu, iako je primijenjena ista metodologija izračuna i ista je zemlja upotrijebljena kao reprezentativna zemlja.

(112)

U bilješci o faktorima proizvodnje od 29. kolovoza 2022. Komisija je objavila jedinične vrijednosti glavnih „faktora proizvodnje”. Na temelju tih vrijednosti bilo je očito da se referentna cijena željezne rude, koja je jedan od najvažnijih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, znatno povećala – za 186 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, nakon dodavanja bilješke o faktorima proizvodnje u spis nisu zaprimljene nikakve primjedbe o razlikama između cijena faktora proizvodnje u bilješci i u zahtjevu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(113)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika izvozna cijena temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Kako bi utvrdila izvozne cijene, Komisija je pokušala upotrijebiti raspoložive statističke informacije Eurostata.

(114)

Međutim, prema podacima Eurostata iz NRK-a su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvezene samo 28 743 tone određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, što je 0,1 % potrošnje na slobodnom tržištu. Iz tog je razloga Komisija zaključila da taj nizak obujam nije dostatna osnova za nastavak analize dampinga. Komisija je stoga svoj ispitni postupak usmjerila na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera.

(115)

S obzirom na zaključke navedene u uvodnim izjavama 113. i 114., Komisija je dodatno analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: izvozna cijena određenih kineskih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u ostatak svijeta, kineski proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet te privlačnost tržišta Unije.

(116)

Komisija je analizirala strukturu cijene kineskog izvoza u treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je provjerila javno dostupne podatke kao što su kineski statistički podaci o izvozu, kako su navedeni u bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”), i izdvojila količine i vrijednosti izvoza određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(117)

Prema kineskim statističkim podacima o izvozu u bazi podataka GTA, prosječna izvozna cijena FOB za izvoz iz Kine u druge zemlje iznosila je 660 EUR/t, što je prilagođeno za cijenu na razini franko tvornica (nakon prilagodbi za troškove pomorskog i domaćeg prijevoza te istovara), te je cijena u konačnici iznosila 626 EUR/t.

(118)

Prosječna izvozna cijena utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je više od 100 % niža od uobičajene vrijednosti utvrđene u odjeljku 3.4.4. Stoga se smatralo da je vjerojatno da bi, kad bi se trenutačne mjere stavile izvan snage, kineski proizvođači izvoznici počeli prodavati u Uniji po cijenama nižima od utvrđene uobičajene vrijednosti.

(119)

Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, Komisija je svoje nalaze u pogledu kapaciteta ostalih proizvođača izvoznika temeljila na raspoloživim podacima te se oslonila na podatke iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i druge dostupne izvore.

(120)

Na Kinu je 2020. otpadalo 56,5 % svjetske proizvodnje sirovog čelika, u usporedbi s 53,3 % 2019. (65). U izjavi s 88. sjednice Odbora za čelik OECD-a iz rujna 2020. navedeno je da su se „unatoč globalnom negativnom šoku u pogledu potražnje, proizvodnja i zalihe u Kini znatno povećali u odnosu na razine iz prethodne godine”. Nadalje, Odbor za čelik izrazio je „zabrinutost zbog odstupanja od globalnog trenda u Kini, gdje je proizvodnja čelika dosegnula rekordne količine u prvoj polovini 2020. i gdje su zalihe dosegnule povijesno visoku razinu. Ta kretanja stvaraju rizik od prekomjerne ponude u Kini, čime se pogoršavaju neravnoteže na globalnoj razini nastale zbog šokova u potražnji prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19.” Tendenciju neograničenog proširenja kapaciteta za proizvodnju čelika u Kini dodatno podupire „izrazito ublažavanje uvjeta za dobivanje zajmova” u kombinaciji s pojačanim ulaganjima velikih proizvođača čelika, dok su manji akteri još uvijek izvan sustava kontrole kapaciteta. Osim toga, u nedavno objavljenom izvješću OECD-a iz veljače 2021. ističe se sve veći prekomjerni kapacitet za proizvodnju čelika širom svijeta, koji posebno stvaraju azijske zemlje, uključujući Kinu (66).

(121)

Kineska vlada ima ambiciozne planove za svoju industriju čelika (67) jer se nastoji riješiti zastarjelih postrojenja i nekonkurentnih poduzeća s prekomjernim troškovima te se usmjeriti na poticanje i promicanje proizvođača čelika koji posluju u skladu s državnim politikama i prioritetima. Cilj je očistiti industriju, ojačati vodeće aktere i eliminirati poduzeća koja postižu slabe rezultate i ona koja ne poštuju državne prioritete (ili nisu usklađena s njima). Cilj je potaknuti stvaranje „nove generacije predvodnika u industriji”. To se postiže politikama kao što su sustav zamjene kapaciteta i zamjena duga za vlasnički udio, kojima se državi daje vrlo široko diskrecijsko pravo u vezi s poslovanjem pojedinačnih poduzeća. Svrha je povećati kapacitete „odabranih” aktera, tj. uspješnijih proizvođača koji prate trenutačne ciljeve države u pogledu industrije čelika.

(122)

U podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera procijenjeno je da je 2020. ukupni kineski kapacitet za proizvodnju određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika iznosio 345 milijuna tona, a proizvodnja i kineska potrošnja 314 milijuna tona. Na temelju toga procijenjeno je da su neiskorišteni kapaciteti u Kini 2020. iznosili 31 milijun tona, što odražava neiskorištene kapacitete u razdoblju ispitnog postupka revizije i što je gotovo jednako ukupnoj potrošnji na slobodnom tržištu Unije (oko 35 milijuna tona) u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(123)

Usporavanje potražnje za čelikom u Kini početkom 2021. jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između kapaciteta i potražnje vjerojatno će povećati pritisak na proizvođače da se okrenu izvozu. Kineski kapaciteti preveliki su u usporedbi sa stvarnim potrebama kineskog gospodarstva.

(124)

Osim toga, jedno od glavnih tržišta, tj. SAD, zaštićeno je antidampinškim mjerama povezanima s proizvodom iz postupka revizije, čime se kineskim proizvođačima izvoznicima ograničava pristup tom tržištu.

(125)

Na temelju toga vjerojatno je da će, ako mjere isteknu, kineski proizvođači svoje neiskorištene kapacitete u velikoj mjeri usmjeriti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(126)

Tržište Unije jedno je od najvećih tržišta određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na svijetu. Kinesko tržište ne može apsorbirati višak kapaciteta za proizvodnju čelika, a velika tržišta trećih zemalja zatvorena su za kineski izvoz jer su na njima na snazi antidampinške, zaštitne ili druge mjere protiv NRK-a (68). Osim toga, razine cijena u Uniji (prosječna cijena koju je industrija Unije naplaćivala iznosila je 734 EUR/t tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije) više su od prosječne cijene koju kineski proizvođači izvoznici naplaćuju ostatku svijeta (714 EUR/t na razini CIF). Budući da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 200., toplovaljani plosnati proizvodi vrlo osjetljivi na cijene, u slučaju isteka mjera kineski izvoznici imali bi snažan poticaj za usmjeravanje izvoza u Uniju.

(127)

Podnositelj zahtjeva u svojem je zahtjevu tvrdio da zaštitne mjere Unije povezane s čelikom, koje se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, same po sebi ne bi bile dostatne za zaštitu tržišta Unije od uvoza znatnih količina po dampinškim cijenama. Budući da Kina nema kvotu za pojedinu zemlju za proizvod iz postupka revizije, kineski proizvođači izvoznici imaju pristup velikom obujmu raspoloživom u sklopu preostale kvote u okviru koje bi mogli usmjeriti izvoz na tržište Unije ako antidampinške mjere isteknu. Prema tome, ako bi se antidampinške mjere stavile izvan snage, vjerojatno je da bi se obujam kineskog izvoza znatno povećao u okviru preostale kvote i preplavio tržište Unije prije nego što bi bilo koja pristojba izvan kvote u okviru zaštitne mjere postala primjenjiva.

(128)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi tržište Unije bilo privlačan cilj za postojeći neiskorišteni kapacitet u NRK-u ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

(129)

Nakon objave CISA je tvrdila da, čak i ako se uobičajena vrijednost temelji na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nije razumno da ta vrijednost za kineske izvoznike bude gotovo dvostruko veća od troška proizvodnje industrije Unije.

(130)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 95. i 112., Komisija je navela jedinične vrijednosti faktora proizvodnje i detaljno objasnila metodologiju upotrijebljenu za izračun uobičajene vrijednosti. S obzirom na to da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, nalazi povezani s uvozom iz NRK-a doneseni su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, uključujući podatke iz baze Global Trade Atlas („GTA”), na temelju kojih je utvrđen nenarušen trošak većine faktora proizvodnje, osobito sirovina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(131)

S obzirom na nalaze o neiskorištenim kapacitetima, privlačnost tržišta Unije u smislu veličine i cijena te činjenicu da su cijene koje proizvođači izvoznici iz NRK-a naplaćuju trećim zemljama znatno niže od utvrđene uobičajene vrijednosti, Komisija je zaključila da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek mjera.

(132)

Prema navodima podnositelja zahtjeva, istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodio je 21 proizvođač u Uniji. Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(133)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila približno 70 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik i odgovor na makroekonomski upitnik koji je dostavio EUROFER. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., proizvođači iz Unije odabrani u uzorak činili su 29 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(134)

Proizvod iz postupka revizije smatra se primarnim materijalom za proizvodnju različitih proizvoda s dodanom vrijednošću na kraju proizvodnog lanca, počevši od hladnovaljanih proizvoda. S obzirom na to da je industrija Unije uglavnom vertikalno integrirana te da proizvodi i proizvod iz postupka revizije i proizvode na kraju proizvodnog lanca, prema potrebi zasebno su analizirani ograničeno tržište i slobodno tržište.

(135)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenom tržištu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene, ako postoje, utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene se određuju prema tržišnim uvjetima. Osim toga, ukupno slobodno tržište uključuje prodaju proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima i prodaju koja nije za vlastitu potrošnju povezanim trgovačkim društvima.

(136)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost istovjetnog proizvoda te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je približno 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo namijenjeno ograničenom tržištu.

(137)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača u Uniji, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik, i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja prema podacima Eurostata. Potrošnja na ograničenom tržištu Unije utvrđena je na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije, prema podacima iz odgovora EUROFER-a na makroekonomski upitnik.

(138)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tisućama tona)

(139)

Ukupna potrošnja u Uniji smanjila se 2019. za 7 % te se 2020. naglo smanjila za dodatnih 12 % zbog pada potražnje prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Međutim, nakon tog smanjenja uslijedio je solidan oporavak potaknut oporavkom potražnje za čelikom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, koja je ipak i dalje bila 6 % manja nego 2018.

(140)

Potrošnja na slobodnom tržištu kretala se slično ukupnoj potrošnji u Uniji. Naglo se smanjila za 19 % do 2020. i snažno se oporavila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je dosegnula razinu od 1 % iznad razine iz 2018.

(141)

Kretanje potrošnje na ograničenom tržištu bilo je gotovo istovjetno kretanju ukupne potrošnje u Uniji: do 2020. potrošnja se naglo smanjila za 18 %, nakon čega je uslijedio oporavak koji je, međutim, dosegnuo samo 89 % razine iz 2018.

(142)

Ukupno gledajući, ukupna potrošnja u Uniji smanjila se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(143)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju usporedbe obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je navedeno u tablici 2.

(144)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tisućama tona), tržišni udio i cijene (EUR/t)

(145)

Nakon uvođenja mjera 2017. uvoz iz Kine pao je na neznatnu razinu te je 2018. imao zanemariv tržišni udio od 0,002 %. Od 2018. do 2020. uvoz se dodatno smanjio. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a skočio je u travnju 2021. u usporedbi s niskim razinama tijekom prethodne tri godine. Tržišni udio, s druge strane, ostao je vrlo nizak i iznosio je 0,1 %.

(146)

Prema podacima Eurostata, kineske uvozne cijene bile su 2018., 2019. i 2020. iznimno visoke, iako su se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije izrazito smanjile. Iznimno visoke uvozne cijene od 2018. do 2020. vjerojatno su povezane s činjenicom da je Kina u Uniju izvozila zanemarive količine, što se ne može smatrati pouzdanim.

(147)

Komisija je smatrala da kineske uvozne cijene u podacima Eurostata tijekom razmatranog razdoblja nisu reprezentativne za prosječne cijene toplovaljanih plosnatih proizvoda zbog vrlo malog obujma uvoza iz NRK-a tijekom tog razdoblja te da se ne mogu upotrijebiti za donošenje smislenih ili relevantnih zaključaka.

(148)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz ostalih trećih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(149)

Ukupni uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja osim predmetne zemlje smanjio se od 2018. do 2020. za 26 %, da bi se 2021. naglo povećao te dosegnuo tržišni udio od 28 %, što je 20 % više od razine iz 2018. Ukupno gledano, Unija uvozi toplovaljane plosnate proizvode iz više od 40 zemalja iz cijelog svijeta. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pet najvećih izvoznika toplovaljanih plosnatih proizvoda u EU bili su Rusija, Indija, Turska, Egipat i Tajvan, koji čine 18 % slobodnog tržišta Unije i 65 % ukupnog uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda. Rusija je pojedinačno bila najveći izvoznik s tržišnim udjelom od 5,8 %, dok se tržišni udio svake od preostale četiri zemlje kretao između 2 % i 4 %. Nijedna druga zemlja nema tržišni udio veći od 2 %. Kad je riječ o najvećim izvoznicima, na uvoz iz Rusije (69) i Turske (70) trenutačno se primjenjuju antidampinške mjere.

(150)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(151)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(152)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koji su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(153)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(154)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(155)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 136.–137., kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu proizvodnju predmetnog proizvoda te odredila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenom ili slobodnom tržištu. Ako je to bilo relevantno i moguće, Komisija je zasebno analizirala pokazatelje štete povezane sa slobodnim i ograničenim tržištem.

(156)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(157)

Obujam proizvodnje industrije Unije kretao se slično kao ukupna potrošnja u Uniji te se tijekom razmatranog razdoblja ukupno smanjio za približno 8 %, zabilježio znatan pad 2020., nakon čega je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uslijedio oporavak zbog oporavka potražnje za čelikom.

(158)

Iako se proizvodni kapacitet industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja blago povećao za 3 %, iskorištenost kapaciteta slijedila je isto negativno kretanje kao obujam proizvodnje i potrošnja te se od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 10 %.

(159)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio na slobodnom tržištu (u tisućama tona)

(160)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije u razmatranom se razdoblju kretao uglavnom slično potrošnji. Iz razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 139. smanjio se između 2018. i 2020. te se u razdoblju ispitnog postupka revizije počeo oporavljati. Međutim, oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije i dalje je bio ispod razine iz 2018.

(161)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije u smislu potrošnje u Uniji blago se povećao od 2018. do 2020., sa 77 % na 79 %, da bi se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za sedam postotnih bodova na 72 %. Kako je prikazano u tablici 4., to se smanjenje objašnjava činjenicom da se tržišni udio uvoza iz trećih zemalja od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije povećao za 7 %, što objašnjava gubitak udjela industrije Unije na slobodnom tržištu.

Tablica 7.

Obujam prodaje na ograničenom tržištu Unije i tržišni udio (u tisućama tona)

(162)

Obujam prodaje industrije Unije na ograničenom tržištu (koji se sastoji od ograničene upotrebe i ograničene prodaje na tržištu Unije) smanjio se od 2018. do 2020. za 18 % i oporavio 2021. za 7 postotnih bodova, što je dovelo do ukupnog smanjenja od 11 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 45 milijuna tona na 40 milijuna tona od početka do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, ograničeno tržište i slobodno tržište slijedili su isti trend. Stoga je Komisija zaključila da razvoj ograničenog tržišta nije imao znatan utjecaj na rezultate industrije Unije na slobodnom tržištu.

(163)

Udio na ograničenom tržištu industrije Unije (izražen kao postotak ukupne proizvodnje) ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja te se kretao u rasponu od 58,1 % do 60,5 %.

(164)

U kontekstu smanjenja potrošnje i proizvodnje industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udio na slobodnom tržištu. Ukupno gledano, industrija Unije nije zabilježila rast tijekom razmatranog razdoblja.

(165)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(166)

Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije broj zaposlenika uključenih u proizvodnju proizvoda iz postupka revizije slijedio je kretanje obujma proizvodnje u Uniji: od 2018. do 2020. naglo se smanjio, da bi se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije blago oporavio. Ukupno gledano, to je rezultiralo smanjenjem od 7 % tijekom razmatranog razdoblja.

(167)

Produktivnost radne snage industrije Unije, koja se mjeri kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, ukupno je gledano ostala stabilna tijekom razmatranog razdoblja.

(168)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 114., nije bilo moguće utvrditi postojanje dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu. Ispitni postupak stoga je bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage.

(169)

Antidampinške mjere koje su uvedene nakon početnog ispitnog postupka omogućile su industriji Unije da se oporavi od prethodnog dampinga, što je vidljivo iz podataka za 2018. To su potvrdili i nalazi Komisije u antidampinškom ispitnom postupku protiv toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske (71).

(170)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/t)

(171)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije smanjile su se od 2018. do 2020. za 18 % te su se 2021. znatno povećale za 34 % u odnosu na 2018. Na kretanje jediničnih prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja utjecali su ozbiljni poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 te povratak potražnje nakon pandemije. Visoka potražnja za čelikom, ograničena ponuda i povećani trošak proizvodnje bili su čimbenici koji su 2021. utjecali na iznenadno i znatno povećanje jedinične prodajne cijene.

(172)

Jedinični trošak proizvodnje povećao se u predmetnom razdoblju za 29 %. Međutim, 2019. trošak proizvodnje se povećao, dok su se jedinične prodajne cijene smanjile. Nemogućnost industrije Unije da u svojoj prodajnoj cijeni uzme u obzir povećani trošak proizvodnje posljedica je velikog obujma dampinškog uvoza iz Turske, koji je negativno utjecao na cijene. 2020. smanjili su se i troškovi proizvodnje i prodajne cijene, ali u manjoj mjeri. Uzrok tome bilo je usporavanje tržišta tijekom pandemije bolesti COVID-19, što je znatno snizilo cijene, no manje je utjecalo na trošak proizvodnje. Jedinični trošak proizvodnje skočio je 2021. zbog naglog porasta cijena energije i robe. Međutim, zbog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 porasla je i potražnja, a cijene su se također znatno povećale (više od 50 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka revizije), čak i više od troškova proizvodnje u istom razdoblju.

(173)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(174)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada povećali su se za 22 %. Iako se broj zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjio, prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se u odnosu na 2018.

(175)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(176)

Tijekom razmatranog razdoblja zalihe toplovaljanih plosnatih proizvoda industrije Unije kontinuirano su se smanjivale, uz drastično smanjenje 2020., što se objašnjava posljedicama pandemije bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedio oporavak 2021. Industriju toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniji karakteriziraju okvirni ugovori (mjesečni, tromjesečni, godišnji) između proizvođača i kupaca kojima se određuju količine i cijene. Ti okvirni ugovori provode se narudžbenicama u skladu s potrebama klijenata. Zbog toga industrija Unije može planirati svoju proizvodnju i zalihe. U skladu s time, kako je utvrđeno i u početnom ispitnom postupku, zalihe se ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu industriju jer industrija Unije većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi na temelju konkretnih narudžbi korisnika.

(177)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(178)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(179)

Profitabilnost je varirala tijekom razmatranog razdoblja, a ukupna profitabilnost tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 5,7 postotnih bodova. Nakon uvođenja mjera 2017. industrija se oporavila te je 2018. zabilježila dobit. Međutim, gubici su nastali 2019., a profitabilnost je dosegnula najnižu razinu, odnosno –18 %, 2020., na vrhuncu pandemije, dok se 2021. dobit snažno oporavila i dosegnula 14,1 %. Nakon uvođenja mjera protiv NRK-a 2017. dampinški uvoz po niskim cijenama iz Turske naglo se povećao, što objašnjava pad profitabilnosti 2019. To smanjenje profitabilnosti zatim su pogoršali šokovi uzrokovani globalnom pandemijom 2020., kao što su poremećaji u lancu opskrbe i pad potrošnje čelika. Nagli porast potražnje za čelikom u kombinaciji s povećanim prodajnim cijenama doveo je do iznimno visoke dobiti 2021., koja je bila iznimna godina za industriju Unije.

(180)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: drastično smanjenje u razdoblju 2019. – 2020., nakon čega je uslijedio snažan oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(181)

Od 2018. do razdoblja ispitnog postupka revizije ulaganja su se povećala za 82 %. Ukupno gledajući, tijekom razmatranog razdoblja tokovi ulaganja slijedili su bimodalnu distribuciju: ulaganja su se znatno povećala 2019., nakon čega je uslijedio pad 2020. i drugi vrhunac 2021. Općenito, ulaganja su bila usmjerena na poboljšanje kvalitete i zelenih praksi u proizvodnji.

(182)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije povrat ulaganja znatno se poboljšao u usporedbi s 2018. Štoviše, tijekom razmatranog razdoblja povrat ulaganja povećao se za 8,3 postotna boda. Kretao se na sličan način kao i profitabilnost: drastično smanjenje 2019. i 2020., nakon čega je uslijedio snažan oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(183)

Nije bilo utjecaja na sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, u kojem je došlo do brzog oporavka od pandemije.

(184)

Nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine 2017. uvoz iz Kine smanjio se i ostao ispod razine de minimis tijekom razmatranog razdoblja, što je industriji Unije omogućilo da se počne oporavljati od štetnih učinaka dampinškog uvoza iz Kine te se ta industrija, kako je Komisija potvrdila u Uredbi Komisije (EU) 2021/1100 o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda podrijetlom iz Turske (72), oporavila do kraja 2018. Međutim, oporavak gospodarskog stanja industrije Unije naglo se zaustavio i preokrenuo 2019., kad se industrija Unije morala natjecati sa znatnim obujmom jeftinog dampinškog uvoza iz Turske, koji ju je prisilio da cijene smanji na razinu manju od troškova kako bi zadržala tržišni udio te je tako nanio materijalnu štetu industriji Unije (73). Komisija je u srpnju 2021. uvela konačne mjere protiv Turske te se, zahvaljujući različitim čimbenicima, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179., gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo i do kraja 2021. vratilo u stanje slično onom iz 2018. Stoga se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije više nije smatrala oštećenom.

(185)

Točnije, gotovo svi pokazatelji štete, posebno proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje i prodajne cijene, zaposlenost i produktivnost, dobit, novčani tok i povrat ulaganja, slijedili su sličan trend tijekom razmatranog razdoblja. Taj trend obilježilo je smanjenje 2019., još izraženije smanjenje 2020. i oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije na razine slične onima na početku razmatranog razdoblja 2018. Razlog tog nepravilnog trenda uglavnom je podudaranje znatnog priljeva jeftinog dampinškog uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske i jedinstvene dinamike uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Ograničenja kretanja i prekidi industrijske aktivnosti doveli su do iznimno niske potrošnje i slabe potražnje za čelikom 2020., dok su se potražnja za čelikom i cijene čelika naglo povećale 2021. tijekom oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, što je, među ostalim, dovelo do iznimno visoke dobiti za industriju čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(186)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(187)

Međutim, pokazatelji se ne mogu analizirati bez uzimanja u obzir iznimno povoljnih uvjeta na tržištu čelika koji su prevladavali 2021. Međutim, usporavanje industrijske aktivnosti uzrokovano pandemijom i posljedično smanjenje potražnje za čelikom doveli su 2020. do ozbiljnog pada rezultata industrije čelika i globalnog gospodarstva općenito. Potrošnja čelika znatno se oporavila 2021., potaknuta oporavkom potražnje, a isto vrijedi i za cijene čelika.

(188)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 186., Komisija je zaključila da industrija Unije nije trpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S druge strane, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 131., Komisija je zaključila da bi se bez antidampinških mjera damping vjerojatno ponovio. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(189)

Komisija je u tom pogledu ispitala proizvodni i neiskorišteni kapacitet u Kini, privlačnost tržišta Unije i vjerojatne razine cijena uvoza iz Kine bez antidampinških mjera te njihov učinak na industriju Unije.

(190)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 122., proizvođači u Kini imaju znatan neiskorišteni kapacitet. Štoviše, procijenjeni kineski neiskorišteni kapacitet odgovara količini od 89 % potrošnje na slobodnom tržištu EU-a. Ako se dopusti da mjere isteknu, taj bi se neiskorišteni kapacitet mogao upotrijebiti za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije radi izvoza u Uniju. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 123., smanjenje potražnje za čelikom u Kini jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između kapaciteta i potražnje u Kini vjerojatno će povećati pritisak na kineske proizvođače da se okrenu izvozu.

(191)

Osim toga, jedno od glavnih tržišta – SAD – zaštićeno je antidampinškim mjerama povezanima s proizvodom iz postupka revizije, čime se kineskim proizvođačima ograničava pristup tom tržištu.

(192)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 126., tržište Unije jedno je od najvećih tržišta određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika na svijetu. Nadalje, kinesko tržište ne može apsorbirati višak kapaciteta za proizvodnju čelika, a velika tržišta trećih zemalja zatvorena su za kineski izvoz jer su na njima na snazi antidampinške, zaštitne ili druge mjere protiv NRK-a. Osim toga, razine cijena u Uniji više su od prosječne cijene koju kineski izvoznici naplaćuju ostatku svijeta. Stoga bi tržište Unije bilo privlačan cilj za postojeći neiskorišteni kapacitet u NRK-u ako se antidampinške mjere stave izvan snage.

(193)

Nakon objave CISA je osporavala zaključke o privlačnosti tržišta Unije tvrdeći da se kineska industrija čelika oslanja na svoje domaće tržište i da je kineska domaća potrošnja deset puta veća od potrošnje na slobodnom tržištu EU-a. Nadalje je istaknula da od 1. kolovoza 2021. određeni proizvodi od čelika, uključujući toplovaljani plosnati čelik, više ne ispunjavaju uvjete za povrat PDV-a na izvoz, što ima odvraćajući učinak na izvoz i preusmjerava kinesku proizvodnju čelika prema kineskoj domaćoj industriji.

(194)

Komisija je potvrdila da je kineska domaća potrošnja toplovaljanih plosnatih proizvoda znatno veća od potrošnje na slobodnom tržištu EU-a, ali kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 190., proizvođači u Kini imaju znatan neiskorišteni kapacitet koji ne mogu iskoristiti na svojem domaćem tržištu. Stoga, ako se dopusti istek mjera, kineske proizvođače ništa ne sprečava da taj neiskorišteni kapacitet iskoriste za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije za izvoz u Uniju. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 123., smanjenje potražnje za čelikom u Kini jest i bit će glavni pokretač rasta izvoza. Posljedična neravnoteža između proizvodnog kapaciteta i potražnje u Kini vjerojatno će povećati pritisak na kineske proizvođače da se okrenu izvozu. Kad je riječ o navodnoj promjeni u sustavu PDV-a, Komisija je napomenula da CISA nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila argument da je promjena u sustavu povrata PDV-a dovela ili će dovesti do znatnih promjena u izvoznom ponašanju kineskih proizvođača. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju kao nepotkrijepljenu.

(195)

Uzimajući u obzir mali obujam uvoza iz NRK-a od 2018. do 2021., Komisija je smatrala da uvozne cijene navedene u podacima Eurostata nisu pouzdane za utvrđivanje vjerojatnih cijena uvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine ako ne postoje antidampinške mjere. Umjesto toga, Komisija je kao reprezentativne uzela zamjenske izvozne cijene iz NRK-a u sve treće zemlje osim Unije („ostatak svijeta”).

(196)

Kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 117., Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineske izvozne cijene (razina FOB) u ostatak svijeta u prosjeku iznosile 660 EUR po toni. Na temelju te cijene i kako bi utvrdila vjerojatnu cijenu po kojoj bi kineski izvoz stigao na granicu Unije, Komisija je dodala trošak osiguranja i vozarine. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je kao najbolje raspoložive podatke upotrijebila troškove upotrijebljene u početnom ispitnom postupku, tj. 52 EUR po toni ili 7,9 % cijene po toni. U skladu s tim Komisija je zaključila da bez mjera vjerojatna uvozna cijena CIF kineskog izvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda u Uniju ne bi bila veća od 712 EUR po toni.

(197)

S obzirom na to da su zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika upotrijebljeni statistički podaci, bilo je moguće utvrditi samo prosječnu cijenu po toni za velik broj različitih vrsta proizvoda. Stoga, u nedostatku informacija na razini vrste proizvoda, Komisija nije mogla provesti precizan izračun sniženja cijena, već se morala ograničiti na usporedbu prosječnih cijena po toni.

(198)

Tako utvrđena kineska izvozna cijena uspoređena je s ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama proizvođača iz Unije u uzorku tijekom ispitnog postupka revizije koje su naplaćene kupcima na tržištu Unije, prilagođenima na razinu franko tvornica.

(199)

Usporedba cijena izvršena je na istoj razini trgovine i, po analogiji s preciznom metodologijom izračuna sniženja cijena, rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Pokazalo se da bi cijene kineskog izvoza u Uniju u prosjeku bile za približno 8 % niže od prosječnih cijena industrije Unije.

(200)

Toplovaljani plosnati proizvodi vrlo su osjetljivi na cijenu i, kako je zabilježeno u početnom ispitnom postupku o uvozu toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine i u ispitnom postupku o identičnom proizvodu iz Turske, prilično skromno sniženje cijena u kombinaciji s velikim obujmom lako može imati znatan i neposredan utjecaj na rezultate industrije Unije (74). U oba je ispitna postupka zbog marži sniženja cijena manjih od 5 % industrija Unije bila prisiljena sniziti prodajne cijene (ili izgubiti tržišni udio) u tolikoj mjeri da joj je u kratkom roku nanesena materijalna šteta.

(201)

S obzirom na to da se industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije netom oporavila od turbulentnog i gospodarski zahtjevnog razdoblja, uključujući pandemiju bolesti COVID-19, te da ima akumulirane gubitke, njezino stanje i dalje je osjetljivo. Stoga je vrlo vjerojatno da bi ponavljanje jeftinog dampinškog uvoza iz Kine u znatnom obujmu po cijenama nižima od cijena u Uniji imalo znatan negativan učinak na rezultate industrije Unije, posebno u pogledu proizvodnje, obujma prodaje i prodajnih cijena, profitabilnosti i potreba za ulaganjima, što bi dovelo do ponavljanja materijalne štete.

(202)

Nakon objave CISA je osporavala odabir razmatranog razdoblja za potrebe analize štete. Tvrdila je da su dampinški uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Turske u povećanom obujmu 2019., usporavanje gospodarskog rasta uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19 i snažan oporavak nakon pandemije iskrivili dokaze koji su bili osnova za analizu dampinga i štete. Tvrdila je da je Komisija trebala analizirati neko drugo razdoblje te predložila da se ispita produljeno razdoblje koje obuhvaća jednu ili dvije godine prije razmatranog razdoblja (2016. – 2018.) i razdoblje nakon RIPR-a (2022.).

(203)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Podsjetila je da je u svojoj analizi štete priznala i pažljivo razmotrila elemente za koje je CISA navela da su mogli iskriviti dokaze tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je nadalje primijetila da bi ti isti elementi svejedno bili prisutni čak i da se razmatralo produljeno razdoblje prije razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je predložila CISA. Kad je riječ o razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je podsjetila da je člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe propisano „odabire se ispitno razdoblje, a koje kad se radi o dampingu uobičajeno pokriva ispitno razdoblje ne kraće od šest mjeseci odmah po pokretanju ispitnog postupka. Podaci u vezi razdoblja nakon ispitnog razdoblja uobičajeno se ne uzimaju u obzir.” Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da se od Komisije ne može zahtijevati da u svoje izračune uvrsti čimbenike koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka, osim ako ti čimbenici ne otkrivaju nova kretanja zbog kojih je predložena antidampinška pristojba očito neprimjerena (75). Isto bi se obrazloženje, po analogiji, trebalo primjenjivati na ispitne postupke revizije pokrenute na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. CISA nije dostavila nikakve dokaze koji bi upućivali na to da je ponovno uvođenje pristojbe očito neprimjereno zbog kretanja koja su uslijedila nakon razdoblja ispitnog postupka revizije.

(204)

Na temelju navedenoga zaključuje se da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i vjerojatnog ponavljanja materijalne štete.

(205)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(206)

Industrija Unije nalazi se u 15 država članica (Austrija, Belgija, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska). U njoj je u vezi s proizvodom iz postupka revizije zaposleno više od 38 000 zaposlenika.

(207)

Bez mjera industrija Unije više neće biti zaštićena od vjerojatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine, što će uzrokovati materijalnu štetu. Učinak antidampinških mjera bit će pozitivan za proizvođače iz Unije jer će mjere pomoći industriji Unije da se nastavi oporavljati od prethodnog dampinga. Stoga je u jasnom interesu industrije Unije da se mjere zadrže.

(208)

Komisija je stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i nepovezanim uvoznicima. Nijedan korisnik ni nepovezani uvoznik nije se javio ni surađivao u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik. S obzirom na izostanak suradnje korisnika i nepovezanih uvoznika te u nedostatku naznaka koje bi upućivale na suprotno, nastavak mjera ne smatra se protivnim interesu korisnika i uvoznika.

(209)

Nadalje, Komisija je analizirala bi li mjere protiv Kine imale negativan učinak na sigurnost opskrbe jer postoje i mjere na toplovaljane plosnate proizvode protiv Turske, Brazila, Irana i Rusije. Razina iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 75 %, a ukupni proizvodni kapacitet premašivao je ukupnu potrošnju u Uniji za 18 milijuna tona, prema podacima iz makroekonomskog upitnika koje je dostavio EUROFER. Osim toga, unatoč mjerama protiv nekih od glavnih izvoznika toplovaljanih plosnatih proizvoda, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvod iz postupka revizije u Uniju je izvozilo gotovo 40 zemalja, što pokazuje da uvođenje mjera ne bi utjecalo na diversifikaciju opskrbe. Iz tih razloga i zbog nesuradnje korisnika i uvoznika Komisija je zaključila da ne postoje potencijalni rizici na razini opskrbe za korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(210)

Nakon objave CISA je uputila na zaštitnu mjeru EU-a za uvoz, među ostalim, toplovaljanih plosnatih proizvoda iz Kine, kojom se kineskim proizvođačima znatno ograničava mogućnost izvoza toplovaljanih plosnatih proizvoda na tržište EU-a i ograničava slobodni tijek trgovine na štetu proizvođača na kraju proizvodnog lanca i krajnjih korisnika.

(211)

Komisija je podsjetila da se predmetna zaštitna mjera ne može smatrati trajnom i da mjera koja je trenutačno na snazi (76) ne utječe na procjenu vjerojatnosti povećanja uvoza ako se ukinu antidampinške pristojbe. S obzirom na privremenu prirodu zaštitnih mjera za čelik, Komisija je utvrdila da one ne mogu utjecati na njezine zaključke u ovom ispitnom postupku. Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 209., ukupni proizvodni kapacitet industrije Unije premašio je ukupnu potrošnju u Uniji, a nekoliko ostalih trećih zemalja izvozilo je toplovaljane plosnate proizvode u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, zaštitna mjera redovito se preispituje i prema potrebi prilagođava kako bi se osigurala dostatna opskrba čelikom na tržištu Unije. Stoga zaštitne mjere ne bi predstavljale rizik za sigurnost opskrbe za korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(212)

Osim toga, CISA je tvrdila i da bi se uvođenjem mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) otežao pristup tržištu EU-a s obzirom na opsežne obveze izvješćivanja i dodatne naknade povezane s tim mehanizmom.

(213)

Komisija je podsjetila da će CBAM stupiti na snagu tek u listopadu 2023. i da će tijekom prijelaznog razdoblja, do 2026., uvoznici morati samo izvješćivati o emisijama ugrađenima u njihovu robu, a neće imati financijskih troškova. Razlog za to prijelazno razdoblje jest stranama omogućiti vrijeme za prilagodbu prije uspostave konačnog sustava i smanjiti rizik od poremećaja u trgovini. U skladu s tim Komisija je smatrala da je prerano za procjenu mogućeg učinka CBAM-a na buduće trgovinske tokove toplovaljanih plosnatih proizvoda te je odbacila tu tvrdnju.

(214)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv nastavka primjene postojećih mjera na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugih legiranih čelika podrijetlom iz NRK-a.

(215)

CISA je tvrdila da bi trenutačne antidampinške mjere trebalo obustaviti u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe jer su ispunjena oba uvjeta iz prethodno navedenog članka 14. stavka 4. osnovne uredbe. Tvrdila je da su se tržišni uvjeti privremeno promijenili do te mjere da nije vjerojatno da bi obustava dovela do nastavka ili nastanka štete. U tom je smislu CISA spomenula očekivani rast industrije Unije na kraju proizvodnog lanca i očekivani gospodarski oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19, porast cijena predmetnog proizvoda i očekivano smanjenje obujma uvoza iz Rusije i Ukrajine te je uputila na Provedbenu odluku o obustavi konačnih antidampinških pristojbi uvedenih na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od aluminija podrijetlom iz NRK-a (77).

(216)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer je općenita i nepotkrijepljena. S druge strane, ispitnim postupkom revizije utvrđeno je da bi se šteta vjerojatno ponovila u slučaju izostanka mjera i, mutatis mutandis, u slučaju obustave. Nakon objave CISA je ponovila tu tvrdnju, ali nije iznijela nove argumente.

(217)

Na temelju Komisijinih zaključaka o ponavljanju dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije, trebalo bi zadržati antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz NRK-a.

(218)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(219)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti podataka navedenih u deklaraciji te moraju osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(220)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(221)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na taj uvoz ne bi trebalo primjenjivati nijednu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(222)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (78). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(223)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju korištenom za utvrđivanje razine pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može zatražiti od Komisije da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Komisija bi trebala odobriti takav zahtjev ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju koje je upotrijebljeno za utvrđivanje razine pristojbe primjenjive na njegov izvoz; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i koje stoga podliježe antidampinškim pristojbama; i iii. da je nakon toga izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(224)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (79), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(225)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,