(1)

Uredbom (EU) 2017/1019 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je antidampinške pristojbe na uvoz određenih šipki za armiranje betona („šipke za armiranje betona”) podrijetlom iz Republike Bjelarusa („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Antidampinška pristojba koja je trenutačno na snazi na uvoz iz Republike Bjelarusa („Bjelarus” ili „predmetna zemlja”) iznosi 10,6 %.

(3)

Nakon objave Obavijesti o skorom isteku mjera (3) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera („zahtjev”) podnijelo je 16. ožujka 2022. Europsko udruženje proizvođača čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača čeličnih šipki za armiranje betona u Uniji čija proizvodnja u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe čini više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji. Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(5)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 15. lipnja 2022. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom šipki za armiranje betona podrijetlom iz Bjelarusa u Uniju. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(6)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznatog proizvođača izvoznika i tijela u Bjelarusu, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(8)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(9)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe, s obzirom na to da Bjelarus nije član WTO-a i naveden je u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (5), uobičajena vrijednost mora se odrediti na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(10)

Kako bi upostavila suradnju s proizvođačima izvoznicima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe stupila u kontakt s potencijalnim proizvođačima šipki za armiranje betona u Bosni i Hercegovini, Južnoj Koreji, Dominikanskoj Republici, Švicarskoj, Norveškoj, Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Južnoj Africi. Primila je odgovor samo od jednog proizvođača, koji se nalazi u SAD-u.

(11)

Zbog nesuradnje proizvođača koji se nalaze u drugoj potencijalnoj reprezentativnoj zemlji Komisija je odlučila odrediti uobičajenu vrijednost na temelju informacija dobivenih od tog proizvođača iz SAD-a.

(12)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe stranke su obaviještene i dobile su 10 dana za iznošenje primjedbi na odabir SAD-a kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. Nisu primljene nikakve primjedbe zainteresiranih strana.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, pritom uzimajući u obzir zemljopisnu rasprostranjenost. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije koji su činili više od 17 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nisu primljene nikakve primjedbe, privremeni uzorak je potvrđen.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača iz Bjelarusa zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je od misije Republike Bjelarusa pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače, ako oni postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(17)

Javio se samo jedan proizvođač šipki za armiranje betona iz Bjelarusa, Byelorussian Steel Works („BMZ”). Stoga odabir uzorka nije bio potreban.

(18)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz Unije u uzorku, podnositelju zahtjeva, BMZ-u i proizvođaču iz reprezentativne zemlje koji surađuje. Ti su upitnici bili objavljeni i na internetu (6) na dan pokretanja postupka.

(19)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelj zahtjeva i proizvođač iz SAD-a.

(20)

BMZ nije dostavio odgovor na upitnik te se stoga smatralo da ne surađuje s Komisijom u tom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(21)

U skladu s tim Komisija je zbog nesuradnje bjeloruskog proizvođača primijenila članak 18. osnovne uredbe te je svoje nalaze u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera utemeljila na raspoloživim podacima.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(23)

Komisija je 17. travnja 2023. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je strankama dan rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(24)

Samo je podnositelj zahtjeva dostavio primjedbe kojima se potkrepljuju nalazi i zaključci Komisije.

(25)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, odnosno određene šipke za armiranje betona od željeza ili nelegiranog čelika, samo kovane i dalje neobrađene, toplovaljane, toplovučene ili toploistiskivane, neovisno o tome jesu li usukane nakon valjanja, s udubljenjima, rebrima, žljebovima ili drugim deformacijama dobivenim tijekom procesa valjanja, podrijetlom iz Bjelarusa i trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7214 10 00, ex 7214 20 00, ex 7214 30 00, ex 7214 91 10, ex 7214 91 90, ex 7214 99 10 i ex 7214 99 95 („proizvod iz postupka revizije”). Iz toga su isključene željezne ili čelične šipke visoke otpornosti na zamor za armiranje betona. Isključeni su drugi dugački proizvodi, kao što su šipke kružnog poprečnog presjeka.

(26)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(27)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(28)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Bjelarusa.

(29)

Prema Eurostatovoj bazi podataka Comext uvoz iz Bjelarusa tijekom RIPR-a ukupno je iznosio oko 206 200 tona, a njegov tržišni udio oko 1,9 %. Glavne države članice uvoznice bile su: Estonija, Latvija, Litva i Poljska. Uvoz i tržišni udio smanjili su se za više od polovine u odnosu na početni ispitni postupak (tj. 488 700 tona i tržišni udio od 5,0 %).

(30)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 20., jedini poznati bjeloruski proizvođač nije surađivao u ispitnom postupku. Komisija je stoga obavijestila bjeloruska tijela da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Bjelarusu. Komisija nije primila nikakve primjedbe.

(31)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno podacima Eurostata, bazi podataka uspostavljenoj u skladu s člankom 14. stavkom 6. osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”), bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”) i zahtjevu.

(32)

Obujam i cijena uvoza iz Bjelarusa utvrđeni su na temelju informacija iz baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(33)

Kako je navedeno u odjeljku 1.6., u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe, s obzirom na to da Bjelarus nije član WTO-a i naveden je u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 uobičajena vrijednost treba se odrediti na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(34)

Budući da je Komisija primila odgovor od samo jednog proizvođača, koji se nalazi u SAD-u, odlučila je odrediti uobičajenu vrijednost na temelju podataka koje je dostavio taj proizvođač iz SAD-a, odnosno na temelju stvarnih cijena tog proizvođača koji surađuje.

(35)

Komisija je najprije u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala je li ukupni obujam prodaje istovjetnog proizvoda od strane proizvođača koji surađuje nezavisnim kupcima u SAD-u reprezentativan. Ukupan obujam prodaje u SAD-u uspoređen je s ukupnim obujmom uvoza iz Bjelarusa u Uniju, kako je navedeno u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Komisija je na temelju toga utvrdila da je istovjetni proizvod prodan u reprezentativnim količinama na tržištu SAD-a.

(36)

Komisija je potom za proizvođača iz SAD-a koji surađuje ispitala može li se za domaću prodaju svake vrste istovjetnog proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe. Prodajne transakcije smatrale su se profitabilnima ako je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje ili viša. Stoga je utvrđen trošak proizvodnje za svaku vrstu proizvoda koje je proizveo proizvođač u SAD-u tijekom RIPR-a.

(37)

Budući da je obujam prodaje po neto prodajnim cijenama jednak izračunanom trošku proizvodnje ili viši (troškovi proizvodnje uvećani za troškove prodaje te opće i administrativne troškove) te da čini više od 80 % ukupnog obujma prodaje na domaćem tržištu, uobičajena vrijednost određena je na temelju stvarnih domaćih cijena proizvođača koji surađuje u SAD-u.

(38)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32., cijene izvoza iz Bjelarusa utvrđene su na temelju uvoznih vrijednosti iz baze podataka iz članka 14. stavka 6., koje su prilagođene na razinu franko tvornica. U tu svrhu odbijeni troškovi prijevoza utemeljeni su na informacijama koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu.

(39)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene na temelju cijena franko tvornica.

(40)

Usporedbom je utvrđeno da dampinška marža na razini zemlje za bjeloruski izvoz, izražena kao postotak carinske vrijednosti Unije, iznosi 41,1 %.

(41)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Bjelarusu, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji, privlačnost tržišta Unije. Treba podsjetiti na to da se zbog nesuradnje bjeloruskog proizvođača izvoznika i bjeloruske vlade analiza temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, posebno na informacijama koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju i statističkoj bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”).

(42)

Proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu utvrđeni su na temelju podataka iz zahtjeva.

(43)

Prema podacima iz zahtjeva, koji su unakrsno provjereni s javnim izvorima, proizvodni kapacitet za 2021. u Bjelarusu procijenjen je na više od 2,6 milijuna tona šipki za armiranje betona, uz mogućnost povećanja za 300 tisuća dodatnih tona, što bi ukupno iznosilo 3 milijuna tona (7). Prema dostupnim podacima bjeloruska prodaja iznosila je 1,7 milijuna tona, od čega je 700 tisuća potrošeno na domaćem tržištu, a oko milijun je izvezeno (8). Neiskorišteni kapacitet stoga je procijenjen na više od 900 000 tona, što je činilo više od 8 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Ako se dopusti istek mjera, taj bi se neiskorišteni kapacitet mogao upotrijebiti za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije radi izvoza u Uniju.

(44)

Na temelju informacija iz zahtjeva industrija šipki za armiranje betona u Bjelarusu usmjerena je na izvoz jer je oko 85 % bjeloruskog kapaciteta proizvodnje čelika namijenjeno izvozu. Prema bazi podataka GTA, glavno izvozno tržište za Bjelarus bilo je tržište Unije. Utvrđeno je da su cijene izvoza iz Bjelarusa u treće zemlje (551 EUR po toni) bile u prosjeku niže za 10 EUR po toni u odnosu na prosječne izvozne prodajne cijene na tržištu Unije i 15 % niže od prosječnih prodajnih cijena proizvođača iz Unije na tržištu Unije (651 EUR po toni). Kad se uzmu u obzir te razine cijena, izvoz u Uniju bio bi potencijalno privlačniji bjeloruskim izvoznicima od izvoza na većinu drugih tržišta. Nadalje, brojne zemlje izvoznice (tj. SAD, Kanada, Ujedinjena Kraljevina, Turska, Ukrajina, Malezija, Meksiko, Maroko, zemlje Zaljeva, Egipat i druge zemlje) sve su nedostupnije Bjelarusu zbog prekomjerne domaće ponude i trgovinskih mjera protiv bjeloruskog uvoza.

(45)

Tržište Unije, s ukupnom potrošnjom od oko 11 milijuna tona, bilo je privlačno bjeloruskom proizvođaču i s obzirom na njegovu zemljopisnu blizinu i veličinu.

(46)

Stoga je, kad je riječ o veličini, cijenama i blizini, tržište Unije ostalo privlačno bjeloruskom proizvođaču izvozniku u odnosu na druga tržišta.

(47)

Komisija je napomenula da je zbog vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, Unija uvela uzastopne pakete sankcija protiv Rusije i Bjelarusa, koje su utjecale i na proizvode od čelika i/ili društva koja su proizvođači čelika koji proizvode i izvoze proizvod iz postupka revizije nakon razdoblja ispitnog postupka revizije. Nakon uvođenja sankcija u ožujku 2022. uvoz iz Bjelarusa prestao je u lipnju 2022. Međutim, trenutačno stanje ne može se smatrati trajnim. Doista, s obzirom na to da su te sankcije povezane s vojnom agresijom i općom geopolitičkom situacijom, njihov opseg, modulacija i/ili trajanje nepredvidivi su. Nadalje, antidampinške mjere uvode se na razdoblje od pet godina. S obzirom na navedene nesigurnosti i činjenicu da Vijeće u svakom trenutku može dodatno izmijeniti točan opseg i trajanje sankcija, Komisija je utvrdila da one ne mogu utjecati na njezine zaključke u ovom ispitnom postupku. Konkretnije, Komisija je utvrdila da su mjere unatoč aktualnim sankcijama i dalje potrebne u smislu članka 11. stavaka 1. i 2. osnovne uredbe.

(48)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom RIPR-a bjeloruski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(49)

Osim toga, neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu bio je visok u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom RIPR-a. Nadalje, privlačnost tržišta Unije s obzirom na veličinu i cijene ukazala je na vjerojatnost da će bjeloruski izvoz biti usmjeren na tržište Unije u slučaju isteka mjera, a i neiskorišteni kapacitet iskoristio bi se za povećanje proizvodnje i izvoza u Uniju.

(50)

Komisija je stoga zaključila da postoji vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza predmetnog proizvoda iz Bjelarusa u Uniju.

(51)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

(52)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je oko 25 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(53)

Ukupna proizvodnja Unije tijekom RIPR-a iznosila je oko 11 200 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju odgovora na makroekonomski upitnik koji je dostavio podnositelj zahtjeva. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., za uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije, koja čine više od 17 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(54)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju ukupnog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije uvećanog za ukupni uvoz u Uniju. Prodaja industrije Unije na tržištu Unije utvrđena je na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i prema potrebi prilagođena u skladu s provjerenim podacima iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku za RIPR. Komisija je podatke o uvozu temeljila na bazi podataka iz članka 14. stavka 6.

(55)

Na temelju toga potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(56)

Potrošnja u Uniji u razdoblju od 2018. do 2019. povećala se za 5 %, neznatno se smanjila 2020. pa se dodatno povećala tijekom RIPR-a. Promjene u potrošnji tijekom 2020. i RIPR-a bile su posljedica izbijanja bolesti COVID-19 koje je utjecalo na smanjenje aktivnosti gospodarskih subjekata, što je dovelo do smanjenja potrošnje, nakon čega su se gospodarske aktivnosti nastavile.

(57)

Potrošnja u Uniji povećala se za ukupno 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(58)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju udjela tog uvoza u ukupnoj potrošnji u Uniji, kako je navedeno u odjeljku 5.2.

(59)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

(60)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Bjelarusa više se nego udvostručio tijekom razmatranog razdoblja, sa 72 000–80 000 tona 2018. na 200 000–210 000 tona tijekom RIPR-a. Tržišni udio uvoza iz Bjelarusa zabilježio je slično kretanje kao i obujam uvoza i svake se godine znatno povećavao, s 0,6 %–0,8 % 2018. na 1,8 %–2,1 % tijekom RIPR-a.

(61)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(62)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz Bjelarusa kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene

(63)

Prosječne cijene uvoza smanjile su se s 420–440 EUR po toni 2018. na 345–365 EUR po toni 2020., ali su se nakon toga povećale na 550–570 EUR po toni tijekom RIPR-a. Cijene su se u razdoblju od 2018. do RIPR-a ukupno povećale za 28 %, što predstavlja povećanje od 120 do 130 EUR po toni. To ukupno povećanje cijena bilo je u skladu s općim kretanjem cijena šipki za armiranje betona na tržištu Unije.

(64)

Međutim, prosječna cijena uvoza iz Bjelarusa na razini CIF tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila je niža od jediničnog troška proizvođača iz Unije kako je opisano u odjeljku 5.5.3.1. u nastavku.

(65)

Komisija je sniženje cijena tijekom RIPR-a utvrdila usporedbom ponderirane prosječne uvozne cijene na temelju troškova, osiguranja i vozarina („CIF”), prilagođene za troškove nakon uvoza (9) (uključujući antidampinšku pristojbu), s ponderiranom prosječnom prodajnom cijenom proizvođača iz Unije u uzorku, prilagođenom na razinu franko tvornica, koja je naplaćena nepovezanim kupcima u Uniji.

(66)

Rezultat te usporedbe, izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIPR-a, pokazao je da su cijene uvoza iz Bjelarusa snizile cijene industrije Unije za 2,5 %–3 %. Isključujući antidampinšku pristojbu, Komisija je utvrdila sniženje cijena na razini od 11,8 % do 12 %.

(67)

Šipke za armiranje betona iz trećih zemalja osim Bjelarusa uglavnom su se uvozile iz Norveške, Rusije i Turske.

(68)

Zbirni obujam uvoza u Uniju te tržišni udio i cijene uvoza šipki za armiranje betona iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio ostalih trećih zemalja

(69)

Tijekom RIPR-a tržišni udio uvoza iz trećih zemalja osim Bjelarusa činio je 4,1 % potrošnje u Uniji. Obujam uvoza znatno se smanjio 2020. i povećao tijekom RIPR-a, ali nije dosegnuo razinu iz 2019., što je dovelo do ukupnog smanjenja njihova tržišnog udjela za 3,2 postotna boda u razmatranom razdoblju. Prosječna uvozna cijena tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 14 %. Tijekom RIPR-a prosječna cijena uvoza iz trećih zemalja osim Bjelarusa bila je viša od prosječne cijene industrije Unije (+ 2 %) i viša od prosječne cijene uvoza iz Bjelarusa (+ 17 %–20 %).

(70)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(71)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(72)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju makroekonomskih podataka koje je dostavilo udruženje proizvođača iz Unije i podataka o svim proizvođačima iz Unije iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(73)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(74)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(75)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(76)

Obujam proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju ukupno povećao za 2 %. Obujam proizvodnje povećao se za 7 % u razdoblju 2018.–2019. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 proizvodnja se 2020. smanjila za 5 % u usporedbi s 2019. i ostala nepromijenjena tijekom RIPR-a.

(77)

Proizvodni kapacitet industrije Unije u razmatranom se razdoblju povećao za 5 %. Iskorištenost kapaciteta smanjila se sa 67 % 2018. na 65 % tijekom RIPR-a.

(78)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(79)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije u razmatranom se razdoblju povećao za 10 %. Povećao se za 8 % u razdoblju od 2018. do 2019., a zatim se neznatno smanjio za 2 % 2020. te se zatim povećao za 4 % tijekom RIPR-a.

(80)

Tržišni udio industrije Unije u razmatranom se razdoblju blago povećao za 2 %. U razdoblju od 2018. do 2020. povećao se za 5 %, ali se smanjio tijekom RIPR-a.

(81)

Rast potrošnje u Uniji u razmatranom razdoblju iznosio je 8 %. Industrija Unije imala je koristi od tog povećanja potrošnje te je čak neznatno povećala svoj tržišni udio za 2 % u razmatranom razdoblju.

(82)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(83)

Broj zaposlenika flukturirao je tijekom razmatranog razdoblja. U razdoblju od 2018. do 2019. povećao se za 12 %, a zatim se postupno smanjio 2020. i tijekom RIPR-a na razinu nešto višu od razine iz 2018. Produktivnost se u razdoblju od 2018. do 2020. smanjila za 7 %, a u razdoblju od 2020. do RIPR-a povećala za 8 %. Proizvodnja se u razmatranom razdoblju povećala za 1 %.

(84)

Dampinška marža utvrđena u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis, a razina uvoza iz Bjelarusa u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 1,9 % potrošnje u Uniji.

(85)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(86)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije za nepovezane kupce smanjila se u razdoblju od 2018. do 2020. za 17 %, što je odraz smanjenja jediničnog troška proizvodnje. Tijekom RIPR-a cijena se povećala za 45 % u odnosu na 2020. Do povećanja cijena došlo je zbog povećanja jediničnog troška proizvodnje i povećanja potražnje nakon oporavka od pandemije bolesti COVID-19.

(87)

Postojeće antidampinške pristojbe omogućile su industriji Unije da ostane konkurentna u odnosu trenutačne cijene jer su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (64), jedinični troškovi proizvođača iz Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja bili viši od prosječne cijene uvoza iz Bjelarusa.

(88)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(89)

Prosječni trošak rada po zaposleniku industrije Unije povećao se za 3 % u razmatranom razdoblju, uz privremeno smanjenje od 3 % 2020., uglavnom zbog prekida proizvodnje zbog pandemije bolesti COVID-19.

(90)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(91)

Zalihe su se u razmatranom razdoblju povećale za 4 %.

(92)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(93)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije u razdoblju od 2018. do 2020. smanjila se s 8,4 % na 4,9 %, a zatim se u razdoblju od 2020. do RIPR-a naglo povećala na 15,3 %. Povećanje potražnje tijekom RIPR-a, koje se može objasniti gospodarskim oporavkom nakon pandemije bolesti COVID-19, omogućilo je industriji da poveća svoje cijene više nego što su se povećali troškovi proizvodnje, što je dovelo do povećane profitabilnosti. Antidampinške pristojbe na snazi omogućile su industriji Unije da se vrati u pozitivnu poslovnu situaciju. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku bila je viša od ciljne dobiti utvrđene tijekom početnog ispitnog postupka (4,8 %).

(94)

Ispitni postupak pokazao je da su RIPR obilježile iznimne okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19, nakon čega je uslijedio brz gospodarski oporavak. Posebno je 2020. zbog bolesti COVID-19 došlo do znatnih promjena i iznimnih volatilnosti na tržištu šipki za armiranje betona u Uniji. U prvoj polovini 2020. proizvodnja je privremeno obustavljena zbog nedostatka narudžbi. Kasnije, u drugoj polovini 2020. i tijekom RIPR-a, profitabilnost proizvođača šipki za armiranje betona iz Unije poboljšala se jer se potražnja nastavila oporavljati brže od očekivanog. Poboljšanje profitabilnosti proizvođača iz Unije tijekom RIPR-a u tom je pogledu vjerojatno bilo privremeno jer je uglavnom bilo posljedica iznimno brzog i snažnog povećanja potražnje, što je dovelo do viših razina cijena.

(95)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok povećao se za 40 % zahvaljujući profitabilnosti, iako po nižoj stopi, što je još jedan dokaz pozitivnog učinka antidampinških pristojbi i izvanrednih okolnosti tijekom RIPR-a opisanih u uvodnoj izjavi 94.

(96)

Razina ulaganja u razmatranom razdoblju smanjila se za 11 %.

(97)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U razdoblju od 2018. do 2020. smanjio se sa 102 % na 51 %, a u razdoblju od 2020. do RIPR-a naglo se povećao. Povrat ulaganja u razmatranom razdoblju općenito se više nego udvostručio.

(98)

Većina pokazatelja štete, kao što su obujam prodaje u Uniji, tržišni udio, zaposlenost, profitabilnost i novčani tok, pozitivno se kretala tijekom razmatranog razdoblja. Iako je kretanje pokazatelja kao što su završne zalihe i ulaganja u tom razdoblju bilo negativno, apsolutne razine su im zadovoljavajuće i stoga nisu upućivale na znakove materijalne štete.

(99)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da se industrija Unije oporavila od prethodne štete i da tijekom RIPR-u nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(100)

Komisija je u uvodnoj izjavi 99. zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu tijekom RIPR-a. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz Bjelarusa ako se dopusti istek mjera.

(101)

Kako bi utvrdila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete koju je izvorno uzrokovao dampinški uvoz iz predmetne zemlje, Komisija je ispitala: i. proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu; i ii. vjerojatne razine cijena uvoza iz Bjelarusa i njihov učinak na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(102)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 49. neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu procijenjen je na više od 900 000 tona, što je činilo više od 8 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Taj rezervni kapacitet mogao bi se upotrijebiti za opskrbu tržišta Unije kad bi se dopustilo da aktualne mjere isteknu.

(103)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 44.–46., tržište Unije i dalje je privlačno bjeloruskim proizvođačima izvoznicima u smislu veličine, cijena i blizine.

(104)

Komisija je analizirala razinu cijena bjeloruskog uvoza u Uniju. Ponderirane prosječne cijene uvoza iz Bjelarusa, bez antidampinških pristojbi, tijekom cijelog razmatranog razdoblja bile su znatno niže od cijena industrije Unije. Tijekom RIPR-a uvoz iz Bjelarusa (10) bio je od 13 % do 15 % niži od cijena industrije Unije. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 64. i 87., razina cijena bjeloruskog uvoza bila je čak i niža od troška proizvodnje u Uniji. Stoga je vjerojatno da bi, ako se dopusti istek mjera, tržište Unije postalo još privlačnije Bjelarusu.

(105)

Isto tako, kako bi procijenila učinak budućeg uvoza na stanje industrije Unije, Komisija je smatrala da bi razine cijena bjeloruskog izvoza na treća tržišta bile razuman pokazatelj budućih razina cijena za tržište Unije.

(106)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44., Komisija je analizirala razinu cijena bjeloruskog izvoza na treća tržišta i utvrdila je da su te izvozne cijene bile znatno niže u usporedbi s cijenama industrije Unije (15 %). Stoga je tržište Unije u smislu cijene i dalje vrlo privlačno bjeloruskim proizvođačima.

(107)

S obzirom na prethodno navedeno i ako bi se suočili s povećanjem jeftinog uvoza iz Bjelarusa, proizvođači iz Unije morali bi smanjiti svoje cijene u pokušaju da zadrže obujam prodaje i tržišne udjele. To bi utjecalo na ukupnu profitabilnost industrije, koja bi se smanjila.

(108)

S druge strane, ako industrija Unije zadrži trenutačne razine cijena, to bi imalo gotovo trenutačan negativan učinak na njezin obujam prodaje i proizvodnje te tržišni udio. Nadalje, smanjenje obujma proizvodnje dovelo bi do povećanja troškova proizvodnje po komadu zbog smanjene ekonomije razmjera. Time bi se dodatno smanjila profitabilnost industrije Unije. Uz smanjenu profitabilnost industrija Unije ne bi mogla provoditi potrebna ulaganja. To bi u konačnici dovelo i do gubitka radnih mjesta i rizika od zatvaranja proizvodnih linija.

(109)

Na proizvod iz postupka revizije utječu paketi sankcija protiv Rusije i Bjelarusa, međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., trenutačno stanje ne može se smatrati trajnim. Komisija je utvrdila da te sankcije ne mogu utjecati na njezine zaključke u ovom ispitnom postupku.

(110)

Na temelju toga zaključeno je da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Bjelarusa po štetnim cijenama i vjerojatnog ponavljanja materijalne štete.

(111)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih raznih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(112)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99., industrija Unije oporavila se od štete prouzročene prethodnim dampingom. Dopusti li se istek postojećih mjera, industrija Unije vjerojatno će se suočiti s povećanom nepoštenom konkurencijom proizvođača iz Bjelarusa, što bi najvjerojatnije zaustavilo oporavak industrije Unije koji je u tijeku.

(113)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera bio u interesu industrije Unije.

(114)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 15., nijedan uvoznik nije se javio nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka ni tijekom ispitnog postupka. Iako se nije mogla isključiti mogućnost da bi uvođenje mjera imalo negativan učinak na njihove aktivnosti, uvoznici nisu bili ovisni o Bjelarusu i mogli su nabavljati proizvod iz postupka revizije od drugih zemalja, kao što su Norveška i Turska. Komisija je stoga zaključila da, sa stajališta uvoznika, nisu postojali uvjerljivi razlozi da se postojeće mjere ne produlje.

(115)

Nijedan korisnik nije se javio nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka ni tijekom ispitnog postupka. Stoga nije bilo pokazatelja da zaključci doneseni u početnom ispitnom postupku (11) više nisu valjani i da bi zadržavanje mjera imalo negativan učinak na korisnike koji bi nadmašio pozitivan učinak mjera.

(116)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za šipke za armiranje betona podrijetlom iz Bjelarusa.

(117)

Na temelju zaključaka do kojih je Komisija došla o nastavku ili ponavljanju dampinga, ponavljanju štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na šipke za armiranje betona iz Bjelarusa.

(118)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(119)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,