30.3.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 92/5


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/700

оd 29. ožujka 2023.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla („Plăcintă dobrogeană” (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2, i članak 52. stavak 3. točku (b),

budući da:

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Rumunjske za registraciju naziva „Plăcintă dobrogeană” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je 27. travnja 2021. zaprimila prigovor Bugarske. Komisija je 29. travnja 2021. prigovor proslijedila Rumunjskoj. Bugarska je 23. lipnja 2021. podnijela Komisiji obrazloženu izjavu o prigovoru.

(3)

Nakon što je ispitala obrazloženu izjavu o prigovoru i utvrdila da je prihvatljiva u skladu s člankom 51. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je dopisom od 20. srpnja 2021. pozvala Rumunjsku i Bugarsku da provedu odgovarajuća savjetovanja radi postizanja dogovora.

(4)

U savjetovanjima Rumunjske i Bugarske nije postignut dogovor. Komisija bi stoga trebala donijeti odluku o upisu u registar u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući u obzir ishod savjetovanja.

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Bugarska je tvrdila da bi registracija naziva „Plăcintă dobrogeană” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozila proizvod pod nazivom „Dobrudzhanska banitsa”, koji se u Bugarskoj stoljećima priprema kao tradicionalni proizvod od razvučenog tijesta i dio je bugarske gastronomske i kulturne baštine.

Naime, na bugarskom jeziku „Dobrudzhanska banitsa” ima isto značenje kao i „Plăcintă dobrogeană” na rumunjskome. Nadalje, Bugarska je tvrdila da taj naziv označava proizvode koji se pripremaju od sličnih sastojaka, imaju slične faze pripreme i konačna svojstva, te da se stoga ključni elementi proizvoda „Dobrudzhanska banitsa” i „Plăcintă dobrogeană” mogu smatrati istovjetnima. Te su sličnosti povijesno određene jer je Dobrudža, kao povijesna i zemljopisna pokrajina, podijeljena između tih dviju zemalja, tj. sjeverna Dobrudža se nalazi u Rumunjskoj, a južna Dobrudža u Bugarskoj. Iako se nalaze u dvije različite zemlje, obje pokrajine imaju slične tradicije i kulinarske običaje.

Stoga je Bugarska dovela u pitanje povezanost proizvoda sa zemljopisnim područjem.

(6)

Naposljetku, Bugarska je skrenula pozornost na negativan učinak koji bi registracija proizvoda „Plăcintă dobrogeană” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla mogla imati na gospodarske interese proizvođača proizvoda „Dobrudzhanska banitsa” u Bugarskoj tvrdeći da bi to potrošače moglo dovesti u zabludu o podrijetlu proizvoda.

(7)

Komisija je argumente koje je Bugarska iznijela u obrazloženoj izjavi o prigovoru ispitala s obzirom na odredbe Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući u obzir rezultate odgovarajućih savjetovanja između podnositelja zahtjeva i podnositelja prigovora.

(8)

Proizvod koji se u Rumunjskoj naziva „Plăcintă dobrogeană” ima sličnosti s proizvodom koji se zakonito upotrebljava u Bugarskoj i koji se naziva „Dobrudzhanska banitsa”. Međutim, unatoč zajedničkim tradicijama i kulinarskim običajima povezanima sa zemljopisnim i povijesnim područjem pokrajine Dobrogea/Dobrudža, te su se tradicije i običaji u Rumunjskoj odnosno Bugarskoj razvili u različitim smjerovima, što je dovelo do razlika u pripremi, ugledu i upotrebi naziva koji označavaju te proizvode.

Prvo, proizvod koji se naziva „Plăcintă dobrogeană” ima posebna svojstva zahvaljujući kojima se razlikuje od proizvoda pod nazivom „Dobrudzhanska banitsa”. U Rumunjskoj su kao nadjev prihvatljivi samo sir, jogurt i jaja, dok se za proizvodnju proizvoda „Dobrudzhanska banitsa” u Bugarskoj može upotrebljavati i meso i/ili povrće te svježe mlijeko. Razlike se odnose i na upotrebu skute, koja je u Rumunjskoj obvezna, a u Bugarskoj nije. Još jedna razlika odnosi se na listove tijesta koji su u Rumunjskoj nabrani i valjani, dok se u Bugarskoj presaviju kao harmonika.

Rumunjska je dokazala i ugled naziva „Plăcintă dobrogeană”, koji se odnosi na proizvod proizveden na zemljopisnom području koje je u jedinstvenom dokumentu definirano kao područje okruga Tulcea i Constanța, poznato i pod nazivom „Dobrogea”. U Bugarskoj nije prijavljen niti je u dovoljnoj mjeri dokazan jednak ugled naziva „Dobrudzhanska banitsa”.

Naposljetku, za razliku od proizvoda „Plăcintă dobrogeană”, proizvod koji se naziva „Dobrudzhanska banitsa” prvenstveno je namijenjen lokalnoj i domaćoj proizvodnji.

(9)

Naziv „Plăcintă dobrogeană” nedvojbeno je povezan s pekarskim proizvodom izrađenim od listova tijesta nadjevenih slanim mekim sirom (telemea) pomiješanim sa skutom i jajima proizvedenima na tom zemljopisnom području. Stoga proizvod ima svojstva i ugled koji se mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu. S obzirom na prethodno navedeno, povezanost proizvoda „Plăcintă dobrogeană” i navedenog zemljopisnog područja ne može se dovesti u pitanje.

(10)

Izraz „Dobrudzhanska banitsa” prijevod je naziva „Plăcintă dobrogeană” na bugarski jezik. Budući da su nazivi identični u prijevodu, zaštita registriranog naziva „Plăcintă dobrogeană”, kako je predviđena člankom 13. Uredbe (EU) br. 1151/2012, dovela bi do toga da bugarski proizvođači ne bi mogli upotrebljavati izraz „Dobrudzhanska banitsa” za stavljanje na tržište svojih sličnih proizvoda.

(11)

Upotrebom izraza „Dobrudzhanska banitsa” nije se namjeravao iskoristiti ugled naziva „Plăcintă dobrogeană”. Potrošači nisu bili niti su mogli biti dovedeni u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda. Naime, situacija na tim dvama tržištima bila je različita za ta dva proizvoda. „Plăcintă dobrogeană” odnosi se na proizvod koji ima svoje posebno tržište na kojem uživa ugled zbog vlastitih kvaliteta i značajki povezanih sa zemljopisnim podrijetlom. „Dobrudzhanska banitsa” odnosi se na proizvod koji se uglavnom konzumira lokalno ili čak priprema u domaćinstvima.

(12)

Proizvod „Dobrudzhanska banitsa” obično se priprema i konzumira istog dana. Taj proizvod nije stavljen na tržište u drugim zemljama jer se ne prodaje zamrznut te stoga potrošači nisu bili i nisu mogli biti dovedeni u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda. Konkretno, „Dobrudzhanska banitsa” nije bila niti je namijenjena izvozu.

(13)

Iz tih razloga, i s obzirom na to da je dokazano da se naziv „Dobrudzhanska banitsa” zakonito dosljedno i pravedno upotrebljavao najmanje 25 godina prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za registraciju proizvoda „Plăcintă dobrogeană”, trebalo bi radi pravednosti i tradicionalne uporabe te s obzirom na dogovor koji su u tom pogledu postigli podnositelj zahtjeva i podnositelj prigovora, trebalo bi odobriti prijelazno razdoblje od 10 godina.

(14)

Na temelju prethodno navedenoga naziv „Plăcintă dobrogeană” trebalo bi upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(15)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Registrira se naziv „Plăcintă dobrogeană” (ZOZP).

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 2.3. Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Izraz „Dobrudzhanska banitsa” („Добруджанска баница”) može se upotrebljavati na području Unije za označivanje pekarskog proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom za ZOZP „Plăcintă dobrogeană” u razdoblju od 10 godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, pod uvjetom da se poštuju načela i pravila njezina pravnog poretka.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. ožujka 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)   SL C 38, 3.2.2021., str. 4.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 оd 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).