(a)

postoje li bilo kakve nedosljednosti između strukture kapitala središnje druge ugovorne strane i mjera oporavka osmišljenih za pravodobnu dokapitalizaciju središnje druge ugovorne strane ako bi razina njezina kapitala pala ispod praga obavijesti ili kapitalnih zahtjeva;

(b)

je li u planu oporavka propisno predviđen dodatni iznos unaprijed financiranih namjenskih vlastitih sredstava iz članka 9. stavka 14. Uredbe (EU) 2021/23;

(c)

jesu li mjere iz plana oporavka, s obzirom na vrste proizvoda čije se poravnanje obavlja, dobro utvrđene, izvedive, vjerodostojne i primjerene kako bi središnja druga ugovorna strana:

(d)

jesu li mjere iz plana oporavka propisno testirane kako bi se utvrdilo omogućuju li raspodjelu i utvrđivanje cijena;

(e)

jesu li mjere iz plana oporavka i instrumenti iz točke (c) podtočke iv. dovoljno pouzdane i dostupne odmah u slučaju idiosinkrastičnih događaja oporavka i događaja oporavka na razini sustava;

(f)

jesu li planom oporavka predviđeni aranžmani za pokriće manjka sredstava i privremenog manjka likvidnosti i utvrđeni aranžmani u vezi s likvidnošću dostupni središnjoj drugoj strani;

(g)

jesu li u mjerama iz plana oporavka uzeti u obzir model i postupci utvrđivanja iznosa nadoknade te okvir za kolateral, uključujući popis prihvaćenog kolaterala i korektivnih faktora za kolateral u okviru središnje druge ugovorne strane, a posebno sljedeće:

(h)

predviđa li se planom oporavka primjena stalno raspoloživih sredstava središnjih banaka i utvrđuje li se jasno u njemu imovina koja bi prema uvjetima instrumenta središnje banke mogla biti prihvaćena kao kolateral.

(a)

jesu li redoslijed pokrića nepodmirenih obveza i različiti načini širenja gubitka jasno utvrđeni i jesu li posljedice bilo kojeg gubitka modelirane prema pravilima o raspodjeli tih gubitaka, uključujući aranžmane između središnje druge ugovorne strane i njezinih članova sustava poravnanja i cjelokupni okvir upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane, kao što su pravila središnje druge ugovorne strane;

(b)

jesu li relevantni pravni rizici procijenjeni i uzeti u obzir kako bi se osigurala izvršivost redoslijeda pokrića, među ostalim u odnosu na članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u trećim zemljama.

(a)

može li vlasnička struktura središnje druge ugovorne strane utjecati na plan oporavka;

(b)

način na koji se vlasnička struktura središnje druge ugovorne strane odražava na strukture poticaja ili postupke donošenja odluka te središnje druge ugovorne strane;

(c)

kako zahtjevi koji se primjenjuju na vlasnike u okviru plana oporavka mogu utjecati na plan oporavka, među ostalim ako su sporazumi o potpori matičnog društva ili grupe sastavni dio plana oporavka, a posebno se procjenjuje:

(d)

jesu li poveznice središnje druge ugovorne strane s bilo kojim subjektom iste grupe dovoljno dobro procijenjene kako bi se mogao predvidjeti svaki rizik od zaraze koji može nastati u slučaju financijskih poteškoća ili neispunjavanja obveza bilo kojeg društva grupe i je li procijenjeno kako bi te poveznice mogle utjecati na primjenjivost mjera iz plana oporavka;

(e)

jesu li politike i postupci kojima se uređuje odobrenje plana oporavka i utvrđivanje osoba u organizaciji odgovornih za izradu i provedbu plana oporavka primjereni, jasni i praktični;

(f)

je li plan oporavka u skladu s korporativnom upravljačkom strukturom središnje druge ugovorne strane i njezinim postupcima donošenja odluka i unutarnjim upravljanjem;

(g)

može li složenost unutarnje organizacije središnje druge ugovorne strane biti prepreka pravodobnim mjerama te je li vjerojatno da će se procesi odvijati učinkovito uz jasne lance donošenja odluka i jasno definirane odgovornosti;

(h)

je li plan oporavka jasan i ostvariv u postupcima i akcijskim planovima, uključujući postupke donošenja odluka, detaljne podatke za kontakt bilo koje osobe uključene u proces plana oporavka, mogućnosti daljinskog pristupa i dostupnost donositelja odluka, i sadržava li postupke za pristup ključnim osobama na lokaciji i izvan nje;

(i)

je li plan oporavka učinkovito uključen, prema potrebi, u pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane;

(j)

ima li središnja druga strana odgovarajuća pravila i postupke za redovito testiranje svojeg plana oporavka sa svojim članovima sustava poravnanja i, ako je to moguće, za utvrđivanje njihovih klijenata i neizravnih klijenata.

(a)

je li u planu oporavka uzeto u obzir pružaju li druge središnje ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad ili su priznate u skladu s člankom 14. ili člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3) djelomično ili u cijelosti usluge poravnanja koje pruža središnja druga ugovorna strana;

(b)

u kojoj mjeri plan oporavka pruža, na temelju informacija dostupnih središnjoj drugoj ugovornoj strani, pojedinosti o načinu utvrđivanja usluga poravnanja koje pružaju te središnje druge ugovorne strane i jesu li njihove tako utvrđene usluge uspostavljene ili novouspostavljene usluge poravnanja;

(c)

predviđa li se planom oporavka prenosivost transakcija ili prijenos aktivnosti koje nisu kritične, djelomično ili u cijelosti, na drugog pružatelja usluga, i:

(a)

u odnosu na planiranu primjenu i osmišljenu strategiju plana oporavka:

(b)

jesu li u okviru kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja uključenih u plan oporavka određene okolnosti u kojima se poduzimaju mjere iz plana oporavka.

(a)

jesu li ključne funkcije središnje druge ugovorne strane primjereno utvrđene;

(b)

jesu li pripremni aranžmani za olakšavanje prodaje imovine ili linija poslovanja, kako su predviđeni planom oporavka, primjereni za središnju drugu ugovornu stranu, uzimajući u obzir sljedeće:

(c)

ako središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanje nekoliko proizvoda, je li razmotrila mogućnost podjele prodaje među proizvodima i jesu li utvrđene ikakve prepreke koje bi bile posljedica takve podjele ili bilo kakve druge posljedice takve podijeljene prodaje na plan oporavka;

(d)

jesu li u planu oporavka procijenjeni broj i važnost različitih veza sa subjektima, uključujući pružatelje likvidnosti, banke namire, platforme, skrbnike, investicijske savjetnike, banke ili pružatelje usluga, i kako te veze utječu na mjere oporavka i učinkovitost plana oporavka;

(e)

je li procijenjena važnost ili značajnost svake veze, među ostalim u smislu iznosa poravnanja i financijske izloženosti u okviru tih aranžmana;

(f)

je li svaki aranžman o eksternalizaciji koji obuhvaća dio temeljnog poslovanja središnje druge ugovorne strane dovoljno procijenjen i jesu li ublaženi svi utvrđeni rizici;

(g)

na koji je način procijenjena pravna izvršivost plana oporavka u odnosu na pružatelje usluga iz aranžmana o eksternalizaciji iz točke (f) i je li zadovoljavajuće procijenjena bilo koja nemogućnost pružatelja da ispuni svoje obveze iz aranžmana o eksternalizaciji te kako su ti rizici ublaženi u planu oporavka.

(a)

je li plan komuniciranja i objavljivanja središnje druge ugovorne strane u skladu s odjeljkom A točkom 3. Priloga Uredbi (EU) 2021/23, a posebno:

(b)

sadržava li plan komuniciranja i objavljivanja središnje druge ugovorne strane jasne postupke o načinu i rokovima dijeljenja informacija različitim subjektima, uz jasne opise načina na koji su u tim postupcima uzeti u obzir pravni i drugi obvezujući zahtjevi.

(a)

odražava li točno plan oporavka složenost članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane, uključujući sljedeće:

(b)

je li u planu oporavka uzet u obzir cjelokupni učinak mogućeg poremećaja u pružanju usluga poravnanja središnje druge ugovorne strane, uključujući moguće učinke na dostupnost poravnanja i druge učinke koji proizlaze iz pravila poslovanja središnje druge ugovorne strane, na članove sustava poravnanja i, ako su te informacije dostupne središnjoj drugoj ugovornoj strani, na njihove klijente i neizravne klijente;

(c)

je li u planu oporavka uzet u obzir mogući učinak dogovorenih mjera iz plana oporavka koje se poduzimaju u odnosu na članove sustava poravnanja i, prema potrebi, na njihove klijente i neizravne klijente;

(d)

jesu li članovi sustava poravnanja i, prema potrebi, njihovi klijenti i neizravni klijenti dogovorili, prema pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, bilo koje financijske ili ugovorne obveze i na koji se način izračunava iznos te obveze, primjenjuju li se maksimalni iznos ili gornja granica, je li iznos prethodno dogovoren ili se izvodi kao funkcija izloženosti člana ili klijenta i na koji se način traže takva sredstva.

(a)

je li u planu oporavka procijenjen mogući učinak primjene mjera oporavka na bilo koju interoperabilnu središnju drugu ugovornu stranu ili infrastrukturu financijskog tržišta povezanu sa središnjom drugom ugovornom stranom, na temelju procjene važnosti uključenosti središnje druge ugovorne strane u te subjekte;

(b)

obuhvaća li plan oporavka bilo kakve aranžmane o interoperabilnosti ili međusobnoj razmjeni iznosa nadoknade s drugim središnjim ugovornim stranama, uključujući iznose poravnanja i financijska sredstva razmijenjena u okviru tih aranžmana;

(c)

može li učinak provedbe bilo koje mjere iz plana oporavka utjecati na pristup drugim infrastrukturama financijskog tržišta i na koji se način ublažavaju moguće prepreke ili ograničenja;

(d)

jesu li povezane infrastrukture financijskog tržišta i dionici koji bi pretrpjeli gubitke, snosili troškove ili pridonijeli pokriću manjkova likvidnosti u slučaju provedbe plana oporavka, učinkovito i zadovoljavajuće uključeni u postupak izrade tog plana u skladu s člankom 9. stavkom 16. Uredbe (EU) 2021/23.

(a)

je li u planu oporavka procijenjen mogući učinak primjene mjera oporavka na mjesta trgovanja i sve druge izvore trgovanja povezane sa središnjom drugom ugovornom stranom, je li procijenjena važnost uključenosti središnje druge ugovorne strane u te subjekte i je li taj učinak prijetnja stabilnosti tih subjekata;

(b)

pruža li središnja druga ugovorna strana, uz usluge poravnanje, bilo koje druge ili značajne ili važne pomoćne usluge povezane s poravnanjem i može li bilo koja mjera iz plana oporavka utjecati na financijsko tržište kojem središnja druga ugovorna strana pruža takve druge ili značajne ili važne pomoćne usluge.

(a)

je li procijenjen mogući učinak plana oporavka na sljedeće:

(b)

jesu li radi procjene šireg učinka sistemskog rizika plana oporavka, ako je to relevantno, u planu oporavka uzeti u obzir i analizirani rezultati analiza koje povremeno provodi ESMA i jesu li u tom planu u najvećoj mogućnoj mjeri ublaženi svi relevantni nalazi ili problemi;

(c)

jesu li značajne veze sa subjektima, uključujući pružatelje likvidnosti, banke namire, platforme, skrbnike, investicijske savjetnike, banke ili pružatelje usluga, uzete u obzir u procjeni načina na koji plan oporavka može utjecati na poslovanje povezanih subjekata i jesu li mjere iz plana oporavka primjerene i izvedive za subjekte s utvrđenim značajnim vezama ili mogu li imati negativan učinak na financijski sustav bilo koje države članice i Unije u cjelini;

(d)

dovode li pružatelji likvidnosti, ako su pod nadzorom nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane ili u mjeri u kojoj su dostupne informacije o njihovoj likvidnosnoj izloženosti, do koncentrirane likvidnosne izloženosti zbog višestrukih uloga koje mogu imati u više središnjih drugih ugovornih strana, među ostalim kao članovi sustava poravnanja, platne banke, investicijske banke, skrbnici ili pružatelji aranžmana o zaštitnom mehanizmu za likvidnost.

(a)

povećavaju li poticaji vjerojatnost uspješnog oporavka i jesu li u planu oporavka utvrđeni poticaju za razne dionike uz primjere, ako je relevantno, načina na koji se u razdobljima krize mogu potaknuti dobrovoljni ili neobvezni doprinosi, pored dogovorenih doprinosa prema pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane;

(b)

stvaraju li zahtjevi za sredstva, doprinose ili raspodjelu troškova u okviru plana oporavka, središnjoj drugoj ugovornoj strani, njezinim članovima sustava poravnanja, njihovim klijentima i neizravnim klijentima, ako su ti izravni i neizravni klijenti poznati, dioničarima i drugim subjektima iste grupe, odgovarajuće poticaje da djeluju na način koji smanjuje rizike i moguće troškove;

(c)

potiče li struktura postupka upravljanja u slučaju neispunjavanja obveza sudjelovanje u upravljanju u slučaju neispunjavanja obveza članova sustava poravnanja i njihovih klijenata primjenom instrumenata za oporavak i sredstava koje središnja druga ugovorna strana pruža za oporavak, uključujući sankcije ako se, prema dogovoru, osigurana sredstva ne pruže, uključujući slanje upućenog osoblja za pomoć u upravljanju oporavkom ili sudjelovanje u postupku nadmetanja na dražbi;

(d)

potiču li dostatno aranžmani i mjere za dražbe pozicija članova sustava poravnanja koji ne ispunjavaju obveze članove sustava poravnanja koji ispunjavaju obveze na nadmetanje i jesu li ti aranžmani i mjere dobro organizirani te stvaraju li poticaje predviđene planom oporavka;

(e)

stvara li veza između aktivnosti članova sustava poravnanja i njihovih mogućih gubitaka koji nastaju zbog plana oporavka odgovarajući poticaj za vjerojatniji uspješan oporavak, među ostalim jesu li gubici ili gornja granica mogućih gubitaka razmjerni pokazatelju aktivnosti člana sustava poravnanja koji se temelji na varijacijskom iznosu nadoknade, inicijalnom iznosu nadoknade, doprinosu u jamstveni fond ili drugim pokazateljima koji se temelje na rizicima i aktivnostima;

(f)

jesu li mehanizmi središnje druge ugovorne strane za uključivanje povezanih infrastruktura financijskog tržišta i dionika koji bi pretrpjeli gubitke, snosili troškove ili pridonijeli pokriću manjkova likvidnosti u slučaju provedbe plana oporavka tijekom izrade toga plana i sudjelovanje u relevantnim raspravama o upravljanju rizicima dobro organizirani i stvaraju li odgovarajuće poticaje za ravnotežu između interesa povezanih infrastruktura financijskog tržišta i dionika;

(g)

obuhvaća li sudjelovanje članova sustava poravnanja, i ako je moguće njihovih klijenata, ili drugih subjekata povezanih sa središnjom drugom ugovornom stranom u pružanju usluga za ublažavanje gubitaka u slučaju oporavka, odgovarajuće poticaje za pružanje primjerenih usluga središnjoj drugoj ugovornoj strani, među ostalim djelovanjem kao druga ugovorna strana repo ugovora i osiguravanjem likvidnosti.