ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA EUROPSKOG PARLAMENTA

оd 12. lipnja 2023.

o izmjeni Provedbenih mjera Statuta zastupnika u Europskom parlamentu

(2023/C 227/05)

PREDSJEDNIŠTVO EUROPSKOG PARLAMENTA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 223. stavak 2.,

uzimajući u obzir Statut zastupnika u Europskom parlamentu (1),

uzimajući u obzir članak 25. Poslovnika Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Zastupnici u Europskom parlamentu mogli su se dobrovoljno pridružiti dodatnom mirovinskom sustavu od 1989. do kraja šestog parlamentarnog saziva (2004. – 2009.) (dodatni (dobrovoljni) mirovinski sustav – „Sustav”). Prava i obveze iz tog sustava navedeni su u Prilogu VII. Pravilniku o isplati troškova i naknada zastupnicima Europskog parlamenta (Pravilnik PEAM), kako je navedeno u članku 76. Provedbenih mjera Statuta zastupnika u Europskom parlamentu (2) („Provedbene mjere”). Taj se Sustav financira iz dodatnog (dobrovoljnog) mirovinskog fonda („Fond”) koji se sada nalazi u iznimno teškoj financijskoj situaciji. Prema aktuarskom izvješću Fonda od 17. veljače 2023., od 31. prosinca 2022., u skladu s pravilima kojima se trenutačno uređuje Sustav, očekuje se da će godišnja isplata mirovina iznositi u prosjeku od 22 do 23 milijuna EUR godišnje do 2030. te se procjenjuje da će godišnja isplata mirovina ostati veća od 10 milijuna EUR do 2047. i veća od 100 000 EUR do 2073., uključujući i tu godinu. Preostala imovina Fonda, koja je prema nacrtu godišnje računovodstvene dokumentacije na dan 31. prosinca 2022. iznosila 52,8 milijuna EUR, do kraja svibnja 2023. procijenjena je na 43 do 44 milijuna EUR te se nastavlja brzo smanjivati jer će 2023. za mjesečne isplate mirovina biti potrebno približno 1,9 milijuna EUR mjesečno. Preostala imovina Fonda, koja je namijenjena financiranju Sustava, mogla bi se iscrpiti već 2024., ovisno o financijskim tržištima, ali će se iscrpiti najkasnije 2025., zbog čega će očekivani nefinancirani aktuarski deficit iznositi približno 310 milijuna EUR.

(2)

Na svojim sastancima održanima 17. travnja i 22. svibnja 2023. Predsjedništvo je raspravljalo o financijskom stanju Fonda te o raznim mogućnostima i mjerama za rješavanje iznimno ozbiljnog problema s likvidnošću Fonda i smanjenje njegova aktuarskog deficita radi kratkoročne zaštite Fonda, što je u interesu svih sadašnjih i budućih korisnika Sustava, te radi izbjegavanja ili barem smanjenja negativnih posljedica za europske porezne obveznike. Predsjedništvo je zaključilo da bi, s obzirom na te ciljeve, trebalo poduzeti niz gospodarski neizbježnih mjera.

(3)

Prvo, dodatne mirovine koje se još ne isplaćuju trebale bi podlijegati dodatnim uvjetima i odstupanjima. Posebno, dob za umirovljenje trebalo bi povećati sa sadašnje dobi od 65 godina na 67 godina. Prema aktuarskoj simulaciji koju su zatražile službe Parlamenta očekuje se da će ta mjera dovesti do ukupne uštede od 2 milijuna EUR.

(4)

Drugo, budući da povećanje dobi samo po sebi neće biti dovoljno za rješavanje iznimno ozbiljnog problema s likvidnošću Fonda i za smanjenje njegova aktuarskog deficita, iznos mirovina u okviru Sustava trebao bi se smanjiti za 50 % i te mirovine više ne bi trebalo ažurirati. S obzirom na ekstremne razmjere problema s likvidnošću Fonda u usporedbi s njegovim dugoročnim obvezama i aktuarskim deficitom, te bi se mjere trebale primjenjivati ne samo na buduće korisnike koji su još u procesu stjecanja mirovinskih prava nego i na sadašnje korisnike koji već imaju stečena mirovinska prava. Prema aktuarskoj simulaciji koju su zatražile službe Parlamenta očekuje se da će smanjenje mirovina dovesti do uštede od 181,4 milijuna EUR, a prestanak ažuriranja mirovina do uštede od 40,4 milijuna EUR.

(5)

Očekuje se da će kombinirane mjere povećanja dobi za umirovljenje, smanjenja iznosa mirovina u okviru Sustava za 50 % i prestanka ažuriranja mirovina dovesti do procijenjenog smanjenja budućih mirovinskih obveza s 362,7 milijuna EUR na 139 milijuna EUR (na dan 31. prosinca 2022.), što će dovesti do produljenja očekivanog životnog vijeka Fonda za dvije ili tri godine, do 2027., te do smanjenja aktuarskog deficita Fonda s približno 310 milijuna EUR na približno 86 milijuna EUR.

(6)

Te su kombinirane mjere nužne s obzirom na potrebu za postizanjem kratkoročnih ciljeva zaštite Fonda i izbjegavanja ili barem smanjenja negativnih posljedica za europske porezne obveznike te su razmjerne. Pri donošenju tog zaključka osobito je uzeto u obzir pogoršanje financijske održivosti Fonda zbog, među ostalim, posljedica financijske krize iz razdoblja 2007. – 2008. i rata u Ukrajini na financijska tržišta, razmjer problema s likvidnošću i aktuarskog deficita Fonda te interes sadašnjih i budućih korisnika Sustava. Predsjedništvo je uzelo u obzir i druge manje invazivne mjere, ali ih je odbacilo kao nedostatne. Kad je riječ o sadašnjim korisnicima Sustava koji imaju stečena prava, Predsjedništvo je također uzelo u obzir omjer između ukupnog iznosa mirovina koje su primili pojedinačno u okviru Sustava i njihovih ukupnih pojedinačnih doprinosa, koji u prosjeku iznosi 4,7:1 i doseže do 14,3:1 za 16 % sadašnjih umirovljenika. Pojedinačni slučajevi teških financijskih okolnosti, u kojima je sposobnost bivšeg zastupnika ili drugog korisnika da zadovolji svoje potrebe ozbiljno narušena, trebali bi biti obuhvaćeni „klauzulom za ublažavanje ekonomskih teškoća”.

(7)

S obzirom na promjene uvjeta Sustava i nesigurnosti povezane s budućnošću Fonda i Sustava, zastupnici i bivši zastupnici trebali bi, na dobrovoljnoj osnovi i u ograničenom razdoblju, imati mogućnost podnošenja zahtjeva za isplatu dodatne mirovine u obliku jednokratne konačne isplate u paušalnom iznosu. Trebalo bi osigurati poticaje za podnošenje takvih zahtjeva jer se očekuje da će se njima smanjiti ukupne buduće obveze plaćanja i aktuarski deficit. Istodobno bi trebalo uzeti u obzir već izvršene isplate iz Sustava.

(8)	S obzirom na iznimno ozbiljan problem s likvidnošću i aktuarski deficit Fonda, novi uvjeti i odstupanja trebali bi se primjenjivati od 1. srpnja 2023. bez primjene prijelaznog režima jer bi se njime ozbiljno ugrozili predviđeni financijski učinci donesenih mjera.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 76. Provedbenih mjera mijenja se kako slijedi:

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Dodatna mirovina za bivše članove ili druge korisnike u skladu s člancima 1., 3. i 4. Priloga VII. Pravilniku PEAM koja se počinje isplaćivati od 1. srpnja 2023. isplaćuje se u skladu sa sljedećim uvjetima i odstupanjima:

(a)	iznos mirovine u skladu s člankom 2. stavkom 1. Priloga VII. Pravilniku PEAM i iznosi najviših i minimalnih mirovina u skladu s člankom 2. stavkom 2. tog Priloga smanjuju se za 50 %;

(b)	osnovna plaća suca Suda Europske unije u smislu članka 2. stavaka 1. i 2. Priloga VII. Pravilniku PEAM jest osnovna plaća na dan 30. lipnja 2023. i nakon tog datuma se ne ažurira;

(c)	mirovina u skladu s člankom 1. Priloga VII. Pravilniku PEAM počinje se isplaćivati od prvog dana u kalendarskom mjesecu nakon datuma na koji je zastupnik napunio 67 godina;

(d)	ako zastupnik u trenutku smrti ima manje od 67 godine, pravo na obiteljsku mirovinu u skladu s člankom 4. stavkom 1. Priloga VII. Pravilniku PEAM odgađa se do prvog dana u kalendarskom mjesecu nakon onoga u kojem bi pokojni zastupnik napunio 67 godina.”

umeću se sljedeći stavci:

„1.a U pogledu mirovina koje su se bivšim zastupnicima ili drugim korisnicima u skladu s člancima 1., 3. i 4. Priloga VII. Pravilniku PEAM počele isplaćivati prije 1. srpnja 2023., iznosi koji se isplaćuju od tog datuma nadalje smanjuju se i prilagođavaju kako slijedi:

(a)	iznos mirovine u skladu s člankom 2. stavkom 1. Priloga VII. Pravilniku PEAM i iznosi najviših i minimalnih mirovina u skladu s člankom 2. stavkom 2. tog Priloga smanjuju se za 50 %;

(b)	osnovna plaća suca Suda Europske unije u smislu članka 2. stavaka 1. i 2. Priloga VII. Pravilniku PEAM jest osnovna plaća na dan 30. lipnja 2023. i nakon tog datuma se ne ažurira;

1.b Ako bi zbog primjene stavka 1. točaka (a) i/ili (b) ili stavka 1.a točaka (a) i/ili (b) bivši zastupnik ili drugi korisnik morao živjeti ispod ili daleko ispod posljednjeg dostupnog praga rizika od siromaštva države svojeg stalnog boravka, može kvestorima podnijeti zahtjev za povećanje mirovine. Taj prag određuje Eurostat, ako je primjenjivo. Tom se zahtjevu prilažu sve relevantne informacije i popratni dokumenti kako bi Parlament mogao ocijeniti druge prihode i financijsku situaciju bivšeg zastupnika ili drugog korisnika, kao što je potvrda nadležnog nacionalnog tijela kojom se potvrđuju njegovi drugi prihodi i financijska situacija.

Uzimajući u obzir druge prihode i financijsku situaciju bivšeg zastupnika ili drugog korisnika, kvestori mogu odobriti povećanje mirovine kako bi se dosegao prag rizika od siromaštva. Međutim, iznos mirovine nakon takvog povećanja ne smije biti veći od mirovine koja bi se isplaćivala u skladu s člancima od 1. do 4. Priloga VII. Pravilniku PEAM, kako se primjenjuju 30. lipnja 2023.

Kad kvestori odobre povećanje mirovine, dotični bivši zastupnik ili drugi korisnik svake godine nadležnoj službi Europskog parlamenta podnosi ažurirane popratne dokumente iz prvog podstavka kako bi se ocijenilo ispunjavaju li se i dalje uvjeti za odobravanje povećanja. Ako se na temelju godišnje procjene nadležne službe Europskog parlamenta ocijeni da je potrebno prvotnu odluku staviti izvan snage ili povećati mirovinu u odnosu na prvotno odobrenu, nadležna služba Europskog parlamenta u tu svrhu podnosi prijedlog kvestorima za donošenje odluke. O svim ostalim prilagodbama prvotno odobrenog povećanja odlučuje nadležna služba Europskog parlamenta.

Ako se bivši zastupnik ili drugi korisnik ne slaže s odlukom koju su donijeli kvestori u skladu s drugim ili trećim podstavkom ovog stavka, u roku od dva mjeseca nakon obavijesti o toj odluci može zatražiti da se predmet uputi Predsjedništvu, u skladu s člankom 72. stavkom 3.”

;

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Svaka dodatna mirovina u skladu s člancima 1. i 2. Priloga VII. Pravilniku PEAM koja se još nije počela isplaćivati 1. siječnja 2019. podliježe posebnoj pristojbi od 5 % nominalnog iznosa mirovine. Pristojba se isplaćuje izravno dodatnom (dobrovoljnom) mirovinskom fondu.”

;

dodaje se sljedeći stavak:

„5. Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavak 6. Priloga VII. Pravilniku PEAM, u razdoblju od šest mjeseci od 1. srpnja 2023. zastupnik ili bivši zastupnik koji je član dodatnog (dobrovoljnog) mirovinskog sustava u smislu Priloga VII. Pravilniku PEAM može podnijeti zahtjev za povlačenje iz dodatnog (dobrovoljnog) mirovinskog sustava i primanje dodatne mirovine u obliku jednokratne konačne isplate u paušalnom iznosu. Taj zahtjev potpisuje zastupnik ili bivši zastupnik i podnosi ga glavnom tajniku Europskog parlamenta. Zahtjev koji je supotpisao glavni tajnik postaje obvezujući i neopoziv. Glavni tajnik može delegirati ovlast za supotpisivanje predstavniku nadležne službe Europskog parlamenta.

Iznos jednokratne konačne isplate u paušalnom iznosu utvrđuje nadležna služba Europskog parlamenta na kraju mjeseca primitka zahtjeva iz prvog podstavka. Izračunava se kao zbroj dvaju iznosa. Prvi iznos odgovara ukupnom iznosu doprinosa u nominalnoj vrijednosti koje je dotični zastupnik ili bivši zastupnik uplatio u dodatni (dobrovoljni) mirovinski sustav, nakon odbitka mirovinskih isplata koje je dotični zastupnik ili bivši zastupnik već primio, u nominalnoj vrijednosti. Taj odbitak ne smije biti veći od ukupnog iznosa doprinosa koje je uplatio u dodatni (dobrovoljni) mirovinski sustav. Drugi iznos odgovara 20 % ukupnih doprinosa u nominalnoj vrijednosti koje je dotični zastupnik ili bivši zastupnik uplatio u dodatni (dobrovoljni) mirovinski sustav. Svi se iznosi isplaćuju u eurima.

Sva stečena prava i/ili buduća prava u mirovinskom sustavu dotičnog zastupnika, bivšeg zastupnika ili budućeg drugog korisnika konačno se utvrđuju do kraja mjeseca primitka zahtjeva iz prvog podstavka. Posebno, prava utvrđena člancima 1., 3. i 4. Priloga VII. Pravilniku PEAM više se ne primjenjuju, a stavak 1.b ovog članka ne primjenjuje se na dotičnog zastupnika, bivšeg zastupnika ili budućeg drugog korisnika.

Jednokratna konačna isplata u paušalnom iznosu isplaćuje se najkasnije tri mjeseca nakon što Parlament primi zahtjev iz prvog podstavka.”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. ove Odluke primjenjuje se od 1. srpnja 2023.

Za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2023. i dalje se primjenjuje članak 76. Provedbenih mjera Statuta zastupnika u Europskom parlamentu, kako je izmijenjen Odlukom Predsjedništva od 10. prosinca 2018 (3).

(1) Odluka 2005/684/EZ, Euratom Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta (SL L 262, 7.10.2005., str. 1.).

(2) Odluka Predsjedništva Europskog parlamenta od 19. svibnja i 9. srpnja 2008. o Provedbenim mjerama Statuta zastupnika u Europskom parlamentu (SL C 159, 13.7.2009., str. 1.)

(3) Odluka Predsjedništva Europskog parlamenta od 10. prosinca 2018. o izmjeni Provedbenih mjera Statuta zastupnika u Europskom parlamentu (SL C 466, 28.12.2018., str. 8.)