(1)

Češka tijela 18. siječnja 2018. prethodno su prijavila naknadu Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2018.–2022. Nakon rasprava koje su prethodile prijavi, posebno o metodi neto iznosa izbjegnutih troškova, češka tijela povukla su tu prethodnu prijavu 8. ožujka 2019.

(2)

Češka tijela 20. kolovoza 2019. ponovno su prethodno prijavila naknadu Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2018.–2022. („mjera”). U usporedbi s prethodnom prijavom od 18. siječnja 2018. mjera je izmijenjena, prije svega u pogledu izračuna neto iznosa izbjegnutih troškova.

(3)

Komisija je 8. i 22. studenoga 2019. primila dvije službene pritužbe dvaju konkurenata Češke pošte, društava Zásilkovna s.r.o. („Zásilkovna”) i První Novinová Společnost a.s. („PNS”, nekadašnji „Mediaservis”). Pritužbe su evidentirane pod brojevima SA.55686 (2019/FC) i SA.55497(2019/FC) (1).

(4)

Pritužbe su 4. prosinca 2019. proslijeđene češkim tijelima. Češka tijela odgovorila su dopisom od 31. siječnja 2020.

(5)

Češka tijela 28. siječnja 2020. prethodno su prijavila naknadu koja će se dodijeliti Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2018.–2022.

(6)

Komisija je 12. ožujka 2020. zatražila dodatne informacije od čeških tijela, koja su odgovorila dopisom od 24. travnja 2020.

(7)

Komisija je odlukom od 23. lipnja 2020. obavijestila češka tijela da je u vezi s potporom odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) („odluka o pokretanju postupka”) (2). Komisija je od čeških tijela zatražila da dostave primjedbe i sve informacije koje bi mogle pomoći u ocjeni potpore te je pozvala i sve zainteresirane strane da dostave primjedbe o potpori.

(8)

Komisija je primjedbe čeških tijela i Češke pošte na odluku o pokretanju postupka primila u dopisu od 24. srpnja 2020.

(9)

Komisija je primjedbe društva Zásilkovna na odluku o pokretanju postupka primila u dopisu od 2. listopada 2020., a primjedbe društva PNS u dopisu od 3. listopada 2020.

(10)

Komisija je 9. studenoga 2020. češkim tijelima proslijedila primjedbe svih trećih strana.

(11)

Češka tijela opažanja na primjedbe trećih strana dostavila su dopisom od 3. veljače 2021.

(12)

Službe Komisije 9. srpnja 2021. društvima Zásilkovna i PNS poslale su dopis u kojem su ih obavijestile da se predmeti SA.55686 (2019/FC) i SA.55497 (2019/FC) zaključuju i da će se formalni ispitni postupak zajednički obrađivati pod brojem predmeta SA.55208 (2020/C). Stoga će se primjedbe i informacije dostavljene s pritužbama u predmetima SA.55686 (2019/FC) i SA.55497 (2019/FC) ispitati u kontekstu formalnog ispitnog postupka SA.55208 (2020/C).

(13)

Komisija je 12. studenoga 2021. od čeških tijela zatražila dodatne informacije. Češka tijela odgovorila su dopisom od 10. prosinca 2021.

(14)

Društvo Zásilkovna Komisiji je 2. prosinca 2021. dostavilo dodatne primjedbe.

(15)

Komisija je 17. veljače 2022. i 29. ožujka 2022. zatražila pojašnjenje informacija koje su češka tijela dostavila dopisom od 10. prosinca 2021. Češka tijela odgovorila su dopisima od 16. ožujka 2022. i 1. travnja 2022.

(16)

Češka se iznimno pristaje odreći svojih prava na temelju članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe br. 1/1958 (3) te pristaje da se ova Odluka donese i objavi na engleskom jeziku.

(17)

Jedini korisnik mjere je Češka pošta, koja je glavni pružatelj poštanskih usluga u Češkoj.

(18)

Češka pošta u potpunom je vlasništvu države, a osnovalo ju je Ministarstvo gospodarstva Češke Republike 1993. u skladu sa Zakonom o poduzećima u državnom vlasništvu (4). Njezin pravni status i status vlasništva regulirani su Zakonom o poduzećima u državnom vlasništvu (5).

(19)

Osim poštanskih usluga Češka pošta pruža i niz drugih usluga, kao što su financijske usluge (bankarske usluge, usluge rukovanja gotovinom i usluge povezane s isplatom mirovina).

(20)

Unatoč liberalizaciji češkog tržišta poštanskih usluga 1. siječnja 2013. tržišno natjecanje na tržištu dostave pisama nije se znatno promijenilo. Najvažniji su konkurenti Češke pošte na tom tržištu PNS i Česká distribuční, a na tržištu dostave pošiljki PPL CZ (Professional Parcel Logistic), Direct Parcel Distribution CZ (DPD), General Logistics Systems Czech Republic (GLS) i Zásilkovna.

(21)

Odlukom Češkog ureda za telekomunikacije („CTO”), nacionalnog regulatornog tijela za poštanske usluge, od 12. prosinca 2017. (6) Češkoj pošti povjerena je obveza pružanja univerzalne poštanske usluge od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022.

(22)

Opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge povjerene Češkoj pošti utvrđen je nacionalnim zakonodavstvom, osobito člankom 3. stavkom 1. Zakona o poštanskim uslugama (7), i uključuje:

(23)

Kao pružatelj univerzalne usluge Češka pošta obvezna je osigurati pristup svim univerzalnim poštanskim uslugama po pristupačnim cijenama, na cijelom državnom području Češke i barem jednom svakog radnog dana.

(24)

Pravnu osnovu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge čine:

(25)

Češkoj pošti povjereno je i pružanje informacijskog sustava podatkovnih sandučića („DBIS”) u razdoblju 2018.–2022. Komisija je u odluci (10) od 2. veljače 2018. zaključila da naknada za iznos od 2,3 milijarde CZK (85,1 milijun EUR) koju treba dodijeliti Češkoj pošti za izradu sustava DBIS u razdoblju 2018.–2022. čini državnu potporu spojivu s unutarnjim tržištem na temelju Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. (11)

(26)

DBIS je elektronički kanal za internu komunikaciju javne uprave i sigurnu komunikaciju između javne uprave i građana i poduzeća koji u nekim slučajevima zamjenjuje uobičajene poštanske usluge kao što je preporučena pošta.

(27)

Prijavljena mjera odnosi se na javno financiranje koje će se na temelju Zakona o poštanskim uslugama dodijeliti Češkoj pošti za pružanje univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela (vidjeti uvodnu izjavu 22.), u razdoblju 2018.–2022. U skladu s člankom 34.e stavkom 3. Zakona o poštanskim uslugama CTO ne smije prenijeti sredstva za plaćanje privremenih neto troškova ili neto troškova koji predstavljaju nepravedno financijsko opterećenje dok Komisija ne donese odluku o spojivosti naknade s unutarnjim tržištem.

(28)

Naknada koja će se dodijeliti Češkoj pošti ovisit će o neto troškovima obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela, koje potvrdi CTO, i ograničena je na 1 500 milijuna CZK (55,5 milijuna EUR (12)) godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 33.).

(29)

U skladu s člankom 34.c Zakona o poštanskim uslugama razina naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge za svaku godinu ne određuje se unaprijed, već se svake godine izračunava i plaća u tri koraka.

(30)

Za privremene neto troškove nastale u određenoj godini Češka pošta može u skladu s člankom 34.c Zakona o poštanskim uslugama CTO-u podnijeti zahtjev za povrat u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca te godine (godina t). U tim slučajevima CTO donosi odluku u kojoj privremene neto troškove utvrđuje u visini od 50 % neto troškova izračunanih (metodom opisanom u odjeljku 8.2.8.) za prethodnu godinu (godina t – 1) za koju je iznos provjeren. Češka će putem CTO-a Češkoj pošti vratiti privremene neto troškove u roku od 30 dana od datuma na koji odluka postane pravomoćna.

(31)

Za stvarne neto troškove nastale u određenoj godini Češka pošta može u skladu s člankom 34.d Zakona o poštanskim uslugama CTO-u podnijeti zahtjev za povrat do 31. kolovoza sljedeće godine (godina t + 1). Neto trošak koji je izračunala Češka pošta CTO provjerava metodom neto iznosa izbjegnutih troškova. Zatim u odluci utvrđuje neto troškove koji su jednaki neto troškovima provjerenima u skladu s člankom 34.b Zakona o poštanskim uslugama. Pri povratu neto troškova CTO oduzima privremene neto troškove koji su već vraćeni Češkoj pošti. Ako su privremeni neto troškovi koji su plaćeni veći od neto troškova nastalih u određenoj godini, Češka pošta vraća razliku državi.

(32)

CTO podrijetlo i iznos neto troškova provjerava na način određen u članku 34.b Zakona o poštanskim uslugama. Ako se nakon te provjere pokaže da je izračun neto troškova točan, Češka pošta ima zakonsko pravo na povrat neto troškova.

(33)

CTO u skladu s člankom 34.b Zakona o poštanskim uslugama provjerava neto trošak obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. U skladu s člankom 34.d Zakona o poštanskim uslugama neto trošak vraća se do najvećeg iznosa od 1 500 milijuna CZK za svaku godinu, na temelju analize nepravednog opterećenja zbog obveze pružanja univerzalne poštanske usluge.

(34)

Društvo Zásilkovna, konkurent Češke pošte aktivan na tržištu dostave paketa, tvrdi da je Češka pošta nezakonitu potporu primala „barem” od 2013. Pritužba društva Zásilkovna sažeta je u nastavku.

(35)

Društvo Zásilkovna smatra da akt o povjeravanju nije u skladu s Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa jer metoda za određivanje iznosa naknade za Češku poštu nije objektivna i transparentna. Tvrdi da ni češka tijela ni Češka pošta nisu objasnili ni objavili pojedinosti o izračunu neto troškova na temelju kojeg je određen iznos naknade.

(36)

Društvo Zásilkovna smatra i da je Češka pošta kao naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, primila prekomjerna financijska sredstva od 2013. do 2017. i da će taj slučaj biti „još izraženiji” u razdoblju 2018.–2022. S obzirom na to društvo Zásilkovna naglašava da se godišnje nepravedno opterećenje za razdoblje 2018.–2022. povećalo trostruko, na 1 500 milijuna CZK, u usporedbi s iznosom koji je prihvaćen u odluci Komisije koja se odnosi na naknadu za obvezu pružanja univerzalne usluge za razdoblje 2013.–2017. („Odluka o obvezi pružanja univerzalne usluge iz 2018.”) (13). Društvo Zásilkovna smatra da Češka pošta tu prekomjernu naknadu koristi za unakrsno subvencioniranje usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, posebno na tržištu dostave pošiljki (14).

(37)

Konkretno, društvo Zásilkovna smatra da Češka pošta prima prekomjernu naknadu jer puni trošak svoje mreže za dostavu i prijevoz dodjeljuje obvezi pružanja univerzalne poštanske usluge i stoga dio tih troškova ne pripisuje pravilno usluzi „Balíkovna” (dostava pošiljki do mjestâ za preuzimanje koja nisu poštanski uredi), pa unakrsno subvencionira tu uslugu iz navodno prekomjerne naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge. Društvo Zásilkovna smatra da se usluga Balíkovna nudi „znatno ispod cijene”. Čini se da društvo Zásilkovna smatra da Češka pošta pogrešno dodjeljuje troškove barem od 2013.

(38)

Društvo Zásilkovna argument o cijenama usluge Balíkovna potkrepljuje usporedbom s vlastitim cijenama i cijenama drugih privatnih konkurenata za dostavu pošiljki na mjesta za preuzimanje (sve su cijene navodno više). Osim toga, društvo Zásilkovna napominje da Češka pošta ima dva do tri puta više cijene dostave pošiljki u poštanske urede, uslugu koja je društvo smatra vrlo sličnom usluzi Balíkovna jer obje imaju veliku količinu zajedničkih troškova i istu razinu učinkovitosti procesa.

(39)

Društvo PNS tvrdi da će Češka pošta primiti prekomjernu naknadu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Društvo PNS tvrdi da protučinjenični scenarij neto iznosa izbjegnutih troškova nije uvjerljiv jer bi smanjenje broja poštanskih ureda znatno utjecalo na prihode Češke pošte od usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Društvo PNS tvrdi da bi protučinjenični scenarij uključivao gubitak svih prihoda ostvarenih od usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, u iznosu od 4,25 milijardi CZK (157,3 milijuna EUR) godišnje, što češka tijela i Češka pošta u izračunima navodno nisu primjereno uzeli u obzir.

(40)

Društvo PNS tvrdi i da je Češka pošta određene usluge pogrešno kategorizirala kao usluge koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, čime je umjetno snizila prihode ostvarene u okviru obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Društvo PNS smatra da to dovodi do umjetno većeg neto troška koji treba nadoknaditi.

(41)

Društvo PNS u tom pogledu napominje i da je Zakon o poštanskim uslugama izmijenjen kako bi se ograničenja za naknadu neto troškova znatno povećala, s izvornih 500 milijuna CZK (18,5 milijuna EUR) na 1 500 milijuna CZK (55,5 milijuna EUR) godišnje. Društvo PNS naglašava da su češka tijela u Odluci o obvezi pružanja univerzalne usluge iz 2018. neto trošak obveze pružanja univerzalne poštanske usluge procijenila na najviše 984 milijuna CZK (36,4 milijuna EUR) godišnje, znatno ispod te povećane gornje granice.

(42)

Društvo PNS smatra i da je Češka pošta prekršila zahtjeve transparentnosti utvrđene u Direktivi 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15), a posebno podtočku 1. dijela C Priloga 1. toj direktivi te njezin članak 7. stavak 5., jer je objavila samo iznos naknade, a ne i izračune neto iznosa izbjegnutih troškova.

(43)

Društvo PNS tvrdi da Češka pošta neto troškove nije izračunala u skladu s podtočkom 5. dijela B Priloga 1. Direktivi 97/67/EZ. U njoj je određeno sljedeće: „[i]zračun se mora temeljiti na troškovima, koji se mogu pripisati [...] elementu određenih usluga, koje se mogu pružati uz gubitak ili pod takvim troškovnim uvjetima koji ne spadaju pod običajne komercijalne standarde”. Društvo PNS smatra i da Češka pošta krši članak 33. Zakona o poštanskim uslugama, na temelju kojeg je usluge u okviru univerzalne usluge obvezna nuditi po troškovno orijentiranim cijenama.

(44)

Društvo PNS tvrdi da Češka pošta velikim pošiljateljima nudi „velike” popuste do 60 %, što dovodi do „iznimno” niskih cijena koje su niže od troška. Društvo PNS smatra da je to posljedica vlastite cjenovne politike Češke pošte i da se ne bi trebalo smatrati da je to izvan uobičajenih komercijalnih standarda u smislu Direktive 97/67/EZ, tj. obveza pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, ne obvezuje Češku poštu da naplaćuje cijene koje su niže od troška. U izračunu naknade za Češku poštu stoga se ne mogu uzeti u obzir gubici koji proizlaze iz te prakse.

(45)

Kako bi potkrijepilo taj argument, društvo PNS navelo je još jedan primjer i napomenulo da su se cijene hibridne pošte (16) 2019. povećale za gotovo 20 %, a društvo PNS smatra da to znači ili da je nova cijena previsoka i premašuje razumnu profitnu maržu ili da prethodna, niža cijena nije bila troškovno orijentirana jer bi bila preniska za pokrivanje troškova.

(46)

Komisija je 23. lipnja 2020. pokrenula formalni ispitni postupak u vezi s naknadom Češkoj pošti za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge za razdoblje 2018.–2022. zbog sumnje u njezinu spojivost s unutarnjim tržištem.

(47)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka prvo izrazila sumnje u pogledu opsega obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Naime, obveza pružanja univerzalne poštanske usluge povjerena Češkoj pošti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., šira je od usluga opisanih u članku 3. Direktive 97/67/EZ. Konkretno, Komisija je primijetila da obveza pružanja univerzalne poštanske usluge uključuje poštanske novčane naloge, koji nisu navedeni u tom članku, već se u Direktivi 2008/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17)na njih upućuje kao na dodatne ili dopunske usluge. Nadalje, Komisija je smatrala da nije provedeno posebno javno savjetovanje o uključivanju poštanskih novčanih naloga u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za prijavljeno razdoblje. Stoga je zaključila da postoje sumnje u to da se obveza pružanja univerzalne poštanske usluge kako ju je Češka definirala u Zakonu o poštanskim uslugama (ili barem poštanski novčani nalozi) može smatrati stvarnom uslugom od općeg gospodarskog interesa.

(48)

Drugo, i povezano sa sumnjama o opsegu obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela, Komisija je izrazila sumnju i o usklađenosti izravnog dodjeljivanja obveze pružanja univerzalne usluge s pravilima EU-a o javnoj nabavi. Naime, na temelju članka 4. stavka 2. Direktive 97/67/EZ pružatelj univerzalne usluge može se imenovati ako se opseg njegovih aktivnosti može smatrati univerzalnom uslugom kako je definirana u članku 3. te direktive.

(49)

Treće, Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnje u pogledu iznosa naknade koja se dodjeljuje Češkoj pošti. Komisija je u tom pogledu izrazila sumnje u vjerodostojnost koncepcije protučinjeničnog scenarija Češke pošte. Konkretno, Komisija je izrazila sumnju u to da bi Češka pošta u protučinjeničnom scenariju zatvorila više od 1 000 ureda kojima je do kraja 2015. upravljala na dobrovoljnoj osnovi. Komisija je napomenula da to što je 2016. na snagu stupila provedbena uredba kojom se sprečava zatvaranje određenih poštanskih ureda samo po sebi ne znači da je rad tih poštanskih ureda opterećenje i da ih je Češka pošta mogla zatvoriti u bilo kojem trenutku prije stupanja provedbene uredbe na snagu, ali je odlučila da to neće učiniti.

(50)

Usto, Komisija je izrazila sumnje u pogledu kvantifikacije učinka promjena koje je Češka pošta u protučinjeničnom scenariju predložila za poštansku infrastrukturu i učestalost dostave. Kad je riječ o kvantifikaciji učinka smanjenja infrastrukture (18) na potražnju u protučinjeničnom scenariju, češka tijela provela su anketu koja je, među ostalim, pokazala da bi 29 % ispitanika prestalo koristiti Češku poštu za financijske usluge ako bi se zatvorio poštanski ured koji trenutačno koriste, a znatno bi bile pogođene i poštanske usluge jer bi 20 % ispitanika prestalo koristiti Češku poštu za slanje preporučene pošte. Iako anketni odgovori o potražnji ne znače nužno da bi se ona smanjila u tolikoj mjeri, češka tijela smatraju da bi se u protučinjeničnom scenariju prihodi od usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge smanjili samo za 4 %, dok bi se potražnja za preporučenom poštom smanjila samo za 1,1 %. S obzirom na prethodno navedeno Komisija je izrazila sumnju u točnost kvantifikacije učinaka zatvaranja poštanskih ureda na potražnju.

(51)

Kad je riječ o kvantifikaciji učinka na potražnju u protučinjeničnom scenariju koji proizlazi iz smanjenja učestalosti dostave (19), češka tijela provela su još jednu anketu u kojoj su 1 002 građana koja su koristila Češku poštu za slanje pisama u posljednjih šest mjeseci pitala bi li smatrali „prihvatljivim” da se pisma koja šalju dostave u roku od dva radna dana umjesto sljedećeg dana. Prema anketi [70–95] % ispitanika to bi smatralo prihvatljivim, [2,5–15] % ispitanika to bi smatralo neprihvatljivim, a [2,5–15] % to ne bi smatralo ni prihvatljivim ni neprihvatljivim. Češka tijela smatraju da bi posljedica smanjenja učestalosti dostave u protučinjeničnom scenariju bilo smanjenje obujma pošte koja nije preporučena od [5–15] %. S obzirom na prethodno navedeno Komisija je prvo izrazila sumnju u to mogu li se na temelju te ankete uopće donijeti čvrsti zaključci o točnim učincima smanjenja učestalosti dostave na potražnju jer činjenica smatra li ispitanik promjenu stope dostave prihvatljivom ne pokazuje nužno kako bi to utjecalo na potražnju. Drugo, Komisija je sumnjala da češka tijela nisu točno kvantificirala taj učinak na potražnju s obzirom na neslaganje rezultata ankete i smanjenja obujma.

(52)

Naposljetku, kad je riječ o neto iznosu izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, Komisija je izrazila sumnju da češka tijela nisu točno uzela u obzir neto trošak za pružanje sustava DBIS. Naime, pri izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge mora se izbjeći dvostruko obračunavanje s neto iznosom izbjegnutih troškova izračunanim za sustav DBIS koji je povjeren Češkoj pošti za isto razdoblje („Odluka o DBIS-u”) (20). U ovom su slučaju češka tijela izračunala da neto iznos izbjegnutih troškova (obveza pružanja univerzalne poštanske usluge + DBIS) iznosi 15,2 milijarde CZK (562,6 milijuna EUR) u razdoblju 2018.–2022. Neto iznos izbjegnutih troškova (DBIS) za isto razdoblje iznosi 5,2 milijarde CZK (192,5 milijuna EUR) (21). To znači da neto iznos izbjegnutih troškova (obveza pružanja univerzalne poštanske usluge) iznosi 10,0 milijardi CZK (370,1 milijun EUR). Međutim, češka tijela zaključila su da neto iznos izbjegnutih troškova (obveza pružanja univerzalne poštanske usluge) iznosi 12,3 milijarde CZK (455,3 milijuna EUR) ili prosječno 2,5 milijardi CZK (92,5 milijuna EUR) godišnje. Stoga se čini da su češka tijela napravila metodološku pogrešku.

(53)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da postoje sumnje u pogledu procjene neto iznosa izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za razdoblje 2018.–2022. Komisija je napomenula da su, unatoč ograničenju od 7,5 milijardi CZK (277,6 milijuna EUR) i iako je neto iznos izbjegnutih troškova procijenjen na 12,3 milijarde CZK, nesigurnosti u neto iznosu izbjegnutih troškova prevelike da bi se isključila mogućnost da bi neto iznos izbjegnutih troškova mogao biti čak i niži od očekivanog ograničenja naknade i da Češka pošta možda prima prekomjernu naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge.

(54)

Četvrto, Komisija je izrazila sumnje o poticajima za učinkovitost. Naime, najveći iznos naknade za Češku poštu za razdoblje 2018.–2022. utvrđen je Zakonom o poštanskim uslugama i fiksan je tijekom razdoblja povjeravanja. U mjeri u kojoj je gornja granica naknade za Češku poštu manja od neto iznosa izbjegnutih troškova Komisija bi taj pristup smatrala prihvatljivim kako bi se osiguralo postojanje poticaja za učinkovitost. Međutim, uzimajući u obzir nesigurnosti navedene u uvodnoj izjavi 53., Komisija je izrazila sumnje i u pogledu toga ispunjava li obveza pružanja univerzalne poštanske usluge zahtjeve za poticaje za učinkovitost utvrđene u točki 39. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. (22)

(55)

Peto, Komisija je izrazila sumnju u to da su ispunjeni zahtjevi za transparentnost utvrđeni u točki 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. Naime, Komisija je smatrala da je javno savjetovanje iz uvodne izjave 47., ako je bilo potrebno, trebalo biti objavljeno.

(56)

Društvo Zásilkovna dijeli sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka i iznijela je dodatne primjedbe o spojivosti mjere.

(57)

Konkretno, društvo Zásilkovna smatra da obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela ili barem uslugu dostave pošiljki mogu izvršavati privatni subjekti na komercijalnoj osnovi i bez državne potpore, kao što je slučaj u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. U tu svrhu društvo tvrdi da trenutačni tržišni uvjeti ne odgovaraju nefunkcioniranju tržišta u smislu izvršavanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge na komercijalnoj osnovi i da se stoga ta obveza ne može smatrati stvarnom uslugom od općeg gospodarskog interesa.

(58)

Društvo Zásilkovna objašnjava da njegova mreža za poštanske pakete ispunjava zahtjev od najmanje 3 200 poštanskih ureda, kako je utvrđen u Uredbi Vlade br. 178/2015 Zb. Pojašnjava i da njegova poštanska mreža ispunjava sve osnovne kriterije kvalitete kojima se osigurava dovoljna dostupnost i većinu kriterija kojima se osigurava dovoljna gustoća. Njegova bi poštanska mreža vrlo brzo mogla ispuniti i preostale kriterije i tako postati nacionalna poštanska mreža, što je potrebno za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako je utvrđena Dekretom br. 464/2012.

(59)

Društvo Zásilkovna tvrdi da su razdoblja amortizacije za imovinu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, za potrebe razdoblja povjeravanja neosnovana jer nije jasno što se od imovine navedene u tablici 1. odluke o pokretanju postupka namjerava financirati iz naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kad je ta imovina kupljena ili kad se namjerava kupiti ni je li isteklo njezino razdoblje amortizacije. Osim toga, popis nije potkrijepljen dokazima da je ta imovina nužna za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Društvo Zásilkovna smatra da takav popis nije nimalo transparentan i ne može se koristiti kao dokaz.

(60)

Društvo Zásilkovna smatra da naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge nije u skladu sa zahtjevima za financijsku transparentnost utvrđenima u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa. Smatra da je Češka pošta već službeno uključila dio naknade u godišnje izvješće iz 2019. prije odobrenja Komisije i plaćanja naknade. Osim toga, tvrdi da Češka pošta cijene niže od troška za svoje usluge koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge dobrovoljno subvencionira uslugama koje su dio te obveze, povećava svoje gubitke i pripisuje ih aktivnostima povezanima s tom obvezom kako su je definirala češka tijela.

(61)

Društvo Zásilkovna tvrdi i da su češka tijela prekršila pravila o javnoj nabavi utvrđena u članku 4. stavku 2. Direktive 97/67/EZ jer je regulatorno tijelo (tj. CTO) relevantna pravila utvrdilo na diskriminirajući način tako što ih je prilagodilo Češkoj pošti. Društvo tvrdi: i. da su poštanski novčani nalozi namjerno uključeni u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, čime je Češkoj pošti dodijeljena prednost jer je ona jedini pružatelj poštanskih usluga koji može nuditi takve usluge (tj. ima potrebnu infrastrukturu, mrežu, posebnu logistiku itd.) i ii. da su kriteriji evaluacije/bodovi određeni tako da se Češkoj pošti omogućilo da prikupi većinu bodova koji se dodjeljuju.

(62)

Društvo Zásilkovna smatra da prijavljeni neto iznos izbjegnutih troškova dovodi do prekomjerne naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, zbog nekoliko razloga kao što su sljedeći:

(63)

Naposljetku, društvo Zásilkovna smatra da je unakrsno subvencioniranje isključivo aktivnosti koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge navedeno u uvodnoj izjavi 60. samostalna državna potpora koju bi Komisija trebala zasebno ocijeniti. To društvo smatra da Češka pošta unakrsno subvencionira cijene niže od troškova za svoje aktivnosti koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Nadalje, Češka pošta te usluge može pružati po cijenama nižima od troškova jer ne dijeli primjereno troškove za infrastrukturu i rad mreže na aktivnosti koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i one koje to nisu.

(64)

Društvo PNS smatra da povjeravanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, nije u skladu s točkom 13. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., prema kojoj države članice ne mogu povezati posebne obveze pružanja javne usluge s uslugama koje već pružaju ili na zadovoljavajući način mogu pružati poduzetnici koji posluju u uobičajenim tržišnim uvjetima. S obzirom na to PNS tvrdi da postoji nekoliko konkurenata, među ostalim i on sam, koji su spremni i voljni pružati univerzalnu poštansku uslugu u Češkoj te zapravo već pružaju usluge istovjetne uslugama obuhvaćenima obvezom pružanja univerzalne poštanske usluge u cijeloj Češkoj, stoga bi te obveze mogli izvršavati u istoj mjeri i jednako kvalitetno kao i Češka pošta te po mnogo nižoj naknadi neto troškova, ako bi ta naknada uopće i bila potrebna.

(65)

Društvo PNS smatra da poštanski novčani nalozi nisu obuhvaćeni definicijom obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako je utvrđena u članku 3. Direktive 97/67/EZ. Ta odredba Zakona o poštanskim uslugama stoga izravno proturječi Direktivi 97/67/EZ. Društvo PNS tvrdi i da uključivanje poštanskih novčanih naloga u obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge nema smisla s ekonomskog stajališta jer bi banke i druge profesionalne institucije za novac vrlo lako mogle pružati te usluge bez dodatnih troškova i zasigurno po nižoj cijeni od Češke pošte. Kad je riječ o neto iznosu izbjegnutih troškova poštanskih novčanih naloga, društvo PNS smatra da se on mora isključiti iz obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, što podrazumijeva smanjenje od najmanje 200 milijuna CZK (približno 8 milijuna EUR) godišnje (23).

(66)

Društvo PNS smatra i da povjeravanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, izravnom dodjelom Češkoj pošti predstavlja kršenje pravila o javnoj nabavi. Društvo u tom pogledu tvrdi da su drugi pružatelji poštanskih usluga osim Češke pošte bili diskriminirani na javnom natječaju obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge. Društvo smatra da su poštanski novčani nalozi namjerno uključeni u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako bi se Češkoj pošti dodijelila prednost jer je ona jedini pružatelj poštanskih usluga koji može nuditi takve usluge (tj. ima potrebnu infrastrukturu, mrežu, posebnu logistiku itd.) te da su kriteriji evaluacije/bodovanja određeni tako da se Češkoj pošti omogućilo da prikupi većinu bodova koji se dodjeljuju.

(67)

Društvo PNS smatra da stupanje na snagu provedbene uredbe kojom se sprečava zatvaranje određenih poštanskih ureda 2016. samo po sebi ne znači da su ti poštanski uredi opterećenje jer ih je Češka pošta mogla zatvoriti u bilo kojem trenutku prije stupanja provedbene uredbe na snagu, ali je odlučila da to neće učiniti.

(68)

Društvo PNS smatra da se naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge temelji na nerealističnom protučinjeničnom scenariju zatvorenih poštanskih ureda, koji ne odražava standardno ili tržišno usmjereno ponašanje uobičajenog sudionika na tržištu, dok je broj zatvorenih poštanskih ureda namjerno odabran kako bi nova naknada neto troškova utvrđena od 2018. mogla biti viša od prethodne za razdoblje 2013.–2017. Zatvaranje poštanskih ureda suprotno je tržišnom kretanju jer glavni konkurenti Češke pošte, kao što su društva PNS i Zásilkovna, imaju više od 3 000 vlastitih poštanskih ureda bez obveze pružanja univerzalne poštanske usluge.

(69)

Društvo PNS smatra da je neto iznos izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge fiktivan i netočno izračunan te da u obzir nije uzeto sljedeće: i. pravilna kvantifikacija neto troška koji proizlazi iz rada ureda koji bi se u protučinjeničnom scenariju zatvorili, ii. uštede koje bi se ostvarile zbog novog programa rjeđe dostave Češke pošte i iii. dobrovoljni gubici usluga Češke pošte koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge koji se moraju odbiti od neto iznosa izbjegnutih troškova.

(70)

Društvo PNS tvrdi i da Češka pošta ne odvaja pravilno račune i da troškove povezane s uslugama koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, pogrešno raspoređuje na usluge koje to jesu, a zatim zahtijeva naknadu tih umjetno uvećanih neto troškova obveze pružanja univerzalne usluge dok unakrsno subvencionira gubitke elemenata koji nisu dio obveze. Tvrdi da regulatorno tijelo, CTO, redovito zaključuje da Češka pošta ispunjava zahtjeve iz nacionalnog prava o odvajanju računa, ali zapravo ne provjerava jesu li ključevi raspodjele materijalno točni. Društvo PNS smatra da revizor samo potvrđuje da je Češka pošta točno unijela brojeve u pripremljene tablice, ali ni CTO ni revizor ne provode materijalnu evaluaciju metodologije o odvojenim računima otkako je CTO donio tu metodologiju odvajanja računa prije više od sedam godina.

(71)

Nadalje, PNS napominje da nekoliko činjenica upućuje na to da Češka pošta obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge ne izvršava učinkovito kao poduzetnik kojim se dobro upravlja. Na primjer, neprofitna organizacija Hlídač státu („državni nadzornik”), čija je misija objasniti rad češke vlade i osigurati njegovu transparentnost, kao i svakog postupanja s javnim financijama, uvrstila je Češku poštu na drugo mjesto na crnoj listi subjekata koji su navodno najmanje transparentni, što upućuje na iznimno visok rizik od korupcije. Društvo PNS smatra i da se financijska sredstva Češke pošte troše nerazumno, besciljno i neučinkovito. Svi takvi troškovi moraju se primjereno ukloniti iz izračuna neto iznosa izbjegnutih troškova jer su nebitni i za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i usluga koje nisu dio te obveze jer se troše nepotrebno (24).

(72)

Naposljetku, društvo PNS skreće pozornost Komisije na ugovor između Češke pošte i Češkog zavoda za statistiku (Český statistický úřad) o popisu stanovništva iz 2021., koji je dodijeljen Češkoj pošti bez javnog natječaja iako je vrijednost ugovora bila 876 859 000 CZK (približno 33 milijuna EUR). Društvo PNS poziva Komisiju da pažljivo ocijeni taj ugovor jer bi naknada koju je Češka pošta primila na temelju njega zapravo mogla biti neprijavljena državna potpora, čime se krši članak 108. stavak 3. UFEU-a.

(73)

Češka pošta smatra da je o uključivanju poštanskih novčanih naloga u obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge provedeno javno savjetovanje te da je ono, čak i ako ga Komisija ne bi smatrala „odgovarajućim javnim savjetovanjem”, „[još jedan] odgovarajući instrument” kojim je potvrđeno da je to uključivanje bilo nužno s obzirom na interes korisnika. Češka pošta smatra da je javno savjetovanje o obvezi pružanja univerzalne poštanske usluge općenito, uključujući poštanski novčani nalog, provedeno putem sljedećih instrumenata:

(74)

Češka pošta smatra da usluga poštanskih novčanih naloga pozitivno utječe na neto troškove obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela (točnije, smanjuje iznos tih troškova). Ta usluga stoga sama pokriva svoje troškove i pridonosi pokrivanju troškova drugih sastavnica obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Pružanje usluge poštanskih novčanih naloga Češke pošte stoga ne zahtijeva plaćanja iz javnih sredstava. Stoga nije potrebno da za tu uslugu budu ispunjeni uvjeti Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa (uključujući zahtjev za javno savjetovanje) jer Češka pošta za nju ne prima državnu potporu.

(75)

Češka pošta ne slaže se s tvrdnjom Komisije da uvođenje dodatne ili dopunske usluge u smislu uvodne izjave 30. Direktive 2008/6/EZ isključuje mogućnost izravne dodjele u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 97/67/EZ jer je primjereno potvrđeno da postoji javni interes da se obveza pružanja usluga poštanskih novčanih naloga dodijeli pružatelju univerzalne usluge, a u okviru postupka na temelju Zakona o poštanskim uslugama ujedno je potvrđeno da je Češka pošta jedini subjekt koji može izvršavati obvezu pružanja univerzalne usluge kako su je definirala češka tijela.

(76)

Kad je riječ o sumnjama koje je Komisija izrazila u pogledu protučinjeničnog scenarija (uvodna izjava 107. odluke o pokretanju postupka), Češka pošta tvrdi je da, iako nije postojala službena obveza zadržavanja određenog (većeg) broja poštanskih ureda do 2016., na temelju raspoloživih informacija i političkih rasprava u to vrijeme nije bilo sumnje da je teorijska opcija smanjenja broja ureda na 2 100 bila samo privremena jer bi Češka pošta zakonski bila dužna ponovno otvoriti sve urede koje bi zatvorila. Taj bi postupak bio potpuno iracionalan u gospodarskom smislu. Nadalje, Češka pošta tvrdi da se iz toga ne može zaključiti ništa o protučinjeničnom scenariju, u kojem se prikazuje situacija u kojoj Češka pošta nije dužna poštovati obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, i u kojoj zatvaranje određenih poštanskih ureda stoga nije bilo samo privremeno.

(77)

Češka pošta tvrdi da su sumnje Komisije u pogledu kvantifikacije učinka zatvaranja poštanskih ureda na potražnju u protučinjeničnom scenariju neosnovane:

(78)

Češka pošta tvrdi i da su sumnje Komisije u pogledu kvantifikacije učinka smanjenja učestalosti dostave na potražnju u protučinjeničnom scenariju neosnovane iz dva razloga. Prvo, iz perspektive korisnika riječ je samo o manjoj vjerojatnosti da će se njihova pošiljka dostaviti sljedećeg dana, a većina korisnika promjenu načina dostave primijetila bi samo ako bi ih se o tome izričito informiralo. Drugo, u protučinjeničnom scenariju pretpostavlja se da se ne nudi drugi primjereni zamjenski proizvod (28) za poštanske pošiljke sa zajamčenim vremenom dostave, što bi moglo pridonijeti odgovarajućim gubicima prihoda.

(79)

Češka pošta smatra da joj se ni približno ne nadoknađuju ukupni troškovi obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, i stoga je stalno motivirana da poveća učinkovitost usluga koje su dio te obveze.

(80)

Naposljetku, Češka pošta tvrdi da se poštovala i točka 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa u pogledu zahtjevâ za transparentnost. U tu svrhu Češka pošta tvrdi: i. da su rezultati preispitivanja CTO-a iz 2016. (29) i javnog savjetovanja koje je CTO organizirao 2016. objavljeni na njegovim internetskim stranicama (30), ii. da su rezultati javnih savjetovanja provedenih u okviru pripreme i provedbe izmjene Zakona o poštanskim uslugama iz 2011. i 2012. objavljeni, kao dio obrazloženja izmjene (31), u knjižnici za javnost eKLEP (32) i na internetskim stranicama Zastupničkog doma, i iii. da su dostupni rezultati pojedinačnih faza zakonodavnog postupka, zajedno sa stenografskim zapisima svih sjednica Zastupničkog doma i Senata na kojima se raspravljalo o nacrtu izmjene Zakona o poštanskim uslugama (33).

(81)

Češka tijela tvrde da se usluga poštanskih novčanih naloga može smatrati uslugom od općeg gospodarskog interesa i da bi je stoga trebalo uključiti u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Prvo, smatraju da ne postoje usluge slične poštanskim novčanim nalozima koje se pružaju na komercijalnoj osnovi (34). Drugo, poštanski novčani nalozi po prirodi su javna usluga u interesu ispunjavanja potreba javnosti (posebno ranjivih skupina stanovništva). Treće, opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge bio je predmet rasprava i savjetovanja sa širom javnošću i zainteresiranim stranama tijekom pripreme izmjene Zakona o poštanskim uslugama 2012. Naposljetku, namjera uvođenja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, uključujući poštanske novčane naloge, za razdoblje 2018.–2022. temeljila se na zaključcima iz opsežnog preispitivanja kvalitete i načina izvršavanja i osiguravanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i njezine opće dostupnosti na državnom području Češke, koje je provelo regulatorno tijelo (CTO). U preispitivanju je zaključeno da se ni poštanske usluge ni usluge poštanskih novčanih naloga uključene u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ne mogu pružati na tržišnoj osnovi.

(82)

Češka tijela pojašnjavaju da se obveza izvršavanja i organiziranja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge na temelju članka 22. Zakona o poštanskim uslugama dodjeljuje postupkom javne nabave. Uvjeti tog postupka javne nabave određeni su tako da sve strane zainteresirane za izvršavanje te obveze, kako su je definirala češka tijela, mogu sudjelovati i da su ispunjeni primjenjivi zahtjevi transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. Prije objave postupka javne nabave CTO je neformalno obaviješten da je nekoliko pružatelja poštanskih usluga zainteresirano za sudjelovanje, ali naposljetku se za postupak prijavio samo jedan kandidat – Češka pošta. Njezin je zahtjev odbijen jer nije ispunila jedan od uvjeta za sudjelovanje u postupku javne nabave.

(83)

Kako bi se obveza pružanja univerzalne poštanske usluge kontinuirano izvršavala u skladu s primjenjivim zahtjevima za kvalitetu na cijelom državnom području Češke, češka tijela tu su obvezu dodijelila Češkoj pošti jer je ona najbolje ispunjavala kriterije evaluacije. Pritom su češka tijela primijenila postupak utvrđen u članku 22. stavku 9. Zakona o poštanskim uslugama, u kojem se propisuje da CTO odlukom o izdavanju dozvole za pružanje poštanskih usluga obvezu pružanja i organiziranja univerzalnih usluga utvrđenih u objavi postupka javne nabave može dodijeliti pružatelju koji najbolje ispunjava kriterije evaluacije. Stoga je CTO po službenoj dužnosti pokrenuo upravni postupak s Češkom poštom o dodjeli dozvole za pružanje poštanskih usluga za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. jer je ona najbolje ispunjavala kriterije utvrđene u objavi postupka javne nabave. S obzirom na navedeno u uvodnim izjavama 81. i 82. češka tijela smatraju da su u postupku uvođenja obveze izvršavanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ispunjeni svi primjenjivi zahtjevi transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, kako su određeni Direktivom 97/67/EZ i pravilima o javnoj nabavi, i da su time ispunjeni i zahtjevi iz točke 19. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(84)

Kad je riječ o vjerodostojnosti protučinjeničnog scenarija, češka tijela pojašnjavaju da će se u tom scenariju primanje i dostava preporučene pošte i pošiljki nuditi u poštanskim uredima, ali i na poštanskim točkama, zajedno s dostavom žurnih paketa koje trenutačno nisu obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela (npr. usluge Balík Do ruky, Balík Na poštu, Balík Do balíkovny), te u mreži Balíkovna (tj. mreža mjesta za preuzimanje koja nude samo jednu uslugu – „Dostava pošiljki na mjesto za preuzimanje pošiljki”, na češkom „Balík do Balíkovny”) tako što će se dodati podružnice trećih strana i tako stvoriti vanjska mreža mjesta za preuzimanje koja funkcionira slično mreži koju koriste konkurenti na češkom tržištu pošiljki. Češka pošta stoga će nuditi poštanske usluge na poštanskim točkama i u mreži Balíkovna, ali na tim točkama neće nuditi komercijalne nepoštanske usluge (npr. bankovne usluge, prodaja srećki za lutriju). Naposljetku, češka tijela pojašnjavaju da su ono što drugi pružatelji usluga u svojim mrežama podružnica smatraju „poštanskim uredima” samo prodajna mjesta (npr. novinski kiosci) i mjesta za preuzimanje (točke usluge trećih strana kojima se plaća provizija) koja se ne mogu smatrati ekvivalentnima poštanskim uredima u smislu Zakona o poštanskim uslugama jer ne ispunjavaju relevantne zahtjeve za pružanje svih usluga koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Poštanski uredi Češke pošte nude više usluga i stoga su skuplji od prodajnih mjesta i mjesta za preuzimanje konkurenata.

(85)

Češka tijela tvrde da je obveza osiguravanja dostupnosti univerzalne poštanske usluge u najmanje 3 200 poštanskih ureda uvedena još prije imenovanja pružatelja univerzalne usluge za prijavljeno razdoblje (2018.–2022.). Ta bi se obveza primjenjivala na svakog imenovanog pružatelja univerzalne usluge u Češkoj. Zbog toga češka tijela smatraju da je broj poštanskih ureda u kojima je Češka pošta nudila usluge u razdoblju 2013.–2015. nebitan za ocjenu vjerodostojnosti protučinjeničnog scenarija u pogledu zatvaranja poštanskih ureda. Međutim, češka tijela pojašnjavaju da je gospodarski bilo opravdano da Češka pošta dobrovoljno zadrži 1 118 (neobveznih) poštanskih ureda koji su ostvarivali gubitke u razdoblju 2013.–2015. jer se u to vrijeme unaprijed znalo da bi se ti uredi ponovno otvorili 2016.

(86)

Češka tijela pojašnjavaju i da bi, na temelju financijskih podataka, procijenjeni gubitci prihoda zbog zatvaranja poštanskih ureda u protučinjeničnom scenariju bili ograničeni jer zatvoreni uredi stvaraju samo mali udio ([15–35] %) ukupnih prihoda u cijeloj poštanskoj mreži, a dio prihoda tih ureda prenio bi se na poštanske točke. Gubitak prihoda procijenjen je na temelju rezultata relevantnog ispitivanja, ali i na temelju drugih činjenica, na primjer udaljenosti najbližeg poštanskog ureda i dostupnosti slične usluge na tržištu.

(87)

Kad je riječ o sumnjama koje je Komisija izrazila o upotrebi rezultata ankete za kvantifikaciju učinka smanjenja mreže poštanskih ureda u protučinjeničnom scenariju na potražnju, češka tijela pojasnila su da su uzela u obzir rezultate ankete (35) koji pokazuju da bi 23 % ispitanika prestalo koristiti Češku poštu za financijske usluge koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, ako bi se zatvorio poštanski ured koji trenutačno koriste. Taj postotak gubitka potražnje primijenjen je samo na prihode od financijskih usluga ostvarene samo u poštanskim uredima koji bi se u protučinjeničnom scenariju zatvorili (a ne na sve prihode od financijskih usluga ostvarene u svim poštanskim uredima Češke pošte). Međutim, financijske usluge samo su marginalna gospodarska djelatnost Češke pošte jer prihod od tih usluga čini manje od [5–20] % njezina ukupnog prihoda. Stoga bi i odgovarajući gubitak potražnje u protučinjeničnom scenariju bio marginalan. Gubitak potražnje za preporučenom poštom izračunat je na isti način. Budući da približno samo [20–45] % preporučene pošte šalju korisnici iz poštanskih ureda, u protučinjeničnom scenariju u tom bi se pogledu očekivao prilično ograničen gubitak potražnje.

(88)

Kad je riječ o kvantifikaciji preostale potražnje koja se u protučinjeničnom scenariju prebacuje sa zatvorenih na preostale urede, češka tijela pojasnila su da nisu pretpostavila da će preostala potražnja zatvorenih ureda biti ista u smislu postotka za sve zatvorene urede i za sve vrste poštanskih usluga (tj. neovisno o blizini preostalog poštanskog ureda i prisutnosti konkurencije). Konkretno, postotak gubitka prihoda od pošte ovisi o udaljenosti koju korisnici moraju prijeći do najbližeg poštanskog ureda (npr. za standardna pisma do 3 km [0,5–2] %, do 5 km [1–3] %, do 10 km [2–6] % i više od 10 km [3–8] %). Za pošiljke je primijenjen drukčiji pristup, u kojem su češka tijela koristila drukčiji postotak (tj. [30–55] %) gubitka potražnje neovisno o udaljenosti između zatvorenog ureda i najbližeg preostalog otvorenog poštanskog ureda. Taj se pristup temelji na činjenici da je tržište dostave pošiljki u Češkoj vrlo konkurentno, a usluge konkurenata dostupne su u cijeloj zemlji, pa češka tijela nisu uzela u obzir drukčiji učinak na potražnju ovisno o udaljenosti od najbližeg poštanskog ureda. Smatraju da prijenos preostale potražnje na najbliža tri poštanska ureda najtočnije predočava stvarni prelazak korisnika na preostale poštanske urede, na temelju vjerojatnosti kretanja korisnika. Naposljetku, češka tijela pojasnila su da su provela ciljanu anketu kako bi kvantificirala navedene pretpostavke.

(89)

Kad je riječ o učinku smanjenja mreže poštanskih ureda u protučinjeničnom scenariju na ukupni rad Češke pošte, češka tijela pojasnila su da Češka pošta prikupljanje iz poštanskih pretinaca, sortiranje i dostavu obavlja neovisno o poštanskim uredima. Stoga smanjenje broja poštanskih ureda ne uzrokuje povećanje troškova sortiranja.

(90)

Suprotno sumnjama koje je Komisija izrazila u uvodnoj izjavi 114. odluke o pokretanju postupka, češka tijela tvrde da je učinak smanjenja učestalosti dostave na potražnju točno izračunat jer je CTO uzeo u obzir ponudu zamjenskih usluga koje bi mogle utjecati na promjenu u potražnji, kao i ispitivanje tržišta navedeno u uvodnoj izjavi 113. odluke o pokretanju postupka („ispitivanje tržišta”). Češka tijela pojašnjavaju da je Češka pošta promijenila učestalost dostave u veljači 2020. i da nudi „ekonomične pošiljke” s dostavom D + n (36) i „prioritetne pošiljke” s dostavom D + 1 (37). Ekonomične pošiljke jeftinije su od prioritetnih za 7 CZK (ta razlika vrijedi i za standardnu i preporučenu poštu). Čini se da podaci (38) koji se odnose na ograničeno razdoblje od veljače do svibnja 2020. pokazuju da bi učinak smanjenja učestalosti dostave na potražnju u protučinjeničnom scenariju bio prilično ograničen.

(91)

Nadalje, češka tijela pojasnila su da su procijenila vjerodostojni dodatni kapacitet potreban da Češka pošta nastavi raditi u protučinjeničnom scenariju. Prvo su procijenila koliki je kapacitet potrebno prenijeti iz svakog zatvorenog poštanskog ureda, zatim su preusmjereni obujam (u radnim satima) prenamijenila u preostale urede i naposljetku ispitala novi kapacitet preostalih poštanskih ureda. Češka tijela pojasnila su da se prekomjerni kapacitet u komercijalnim (39) poštanskim uredima odnosi na obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge jer je potražnja za uslugama raspoređena među svim obveznim poštanskim uredima, koji stoga nisu u potpunosti iskorišteni i profitabilni (potražnja za poštanskim uslugama ne povećava se proporcionalno broju poštanskih ureda, tj. više ureda ne znači nužno veće prihode). Malo radno opterećenje tih komercijalnih poštanskih ureda uzrokuju i vrhunci i padovi tijekom radnog vremena. Češka pošta fleksibilno mijenja broj otvorenih šaltera kako bi se prilagodila vrhuncima i padovima, ali takva je prilagodba ograničena zbog radnog vremena zaposlenika.

(92)

Kad je riječ o mišljenju Komisije utvrđenom u uvodnoj izjavi 115. odluke o pokretanju postupka da su češka tijela možda napravila metodološku pogrešku u izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova, češka tijela pretpostavljaju da je to nesporazum i ostaju pri stajalištu da su u izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge pravilno uzela u obzir neto iznos izbjegnutih troškova DBIS-a. Smatraju da nisu znatno odstupila od načela izračuna korištenih za razdoblje 2013.–2017., već su samo ponovno definirala protučinjenični scenarij tako da odražava trenutačno stanje na češkom tržištu poštanskih usluga.

(93)

Kad je riječ o sumnjama Komisije o tome jesu li ispunjeni zahtjevi na temelju točke 39. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa, češka tijela tvrde da je određivanje najvećeg dopuštenog iznosa za pokrivanje neto troškova opći alat za osiguravanje učinkovitosti pružatelja univerzalne usluge, koji je stoga motiviran smanjiti troškove i poboljšati organizaciju rada radi smanjenja troškova koji se neće nadoknaditi. Češka tijela smatraju i da se kontrola kvalitete (40) obveze pružanja univerzalne poštanske usluge koju obavlja CTO može smatrati još jednim dostupnim instrumentom za isključenje mogućnosti prekomjerne naknade i osiguravanje učinkovitog izvršavanja obveze.

(94)

Naposljetku, češka tijela tvrde da opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ispunjava zahtjev transparentnosti utvrđen u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. jer je uveden nakon odgovarajućeg savjetovanja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81., uključujući objavu rezultata savjetovanja.

(95)

Argumentaciju u kojoj društvo Zásilkovna koristi sadašnje podatke o stanju tržišta kako bi komentirala zaključke CTO-a o potrebi uvođenja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge nakon dovršetka preispitivanja iz 2016. Češka smatra neosnovanom jer je stanje na tržištu 2020. drukčije od stanja na temelju kojeg je obveza uvedena. Odluka o uvođenju obveze pružanja univerzalne poštanske usluge temelji se na ishodu preispitivanja provedenog 2016. U procjeni regularnosti pristupa koji je Češka primijenila kad je odlučivala o potrebi uvođenja tih obveza treba procijeniti stanje u trenutku donošenja te odluke, a ne sadašnje stanje.

(96)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna da obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, ne bi trebalo smatrati stvarnom uslugom od općeg gospodarskog interesa jer je mogu izvršavati privatni pružatelji usluga na komercijalnoj osnovi bez potpore, Češka tvrdi da je pri uvođenju obveze postupila u skladu sa zahtjevima iz Zakona o poštanskim uslugama, kojim je u nacionalno pravo prenesena Direktiva 97/67/EZ. Tim je postupkom potvrđeno da su usluge koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i dalje objektivna javna potreba koju bi trebalo uvesti kao obvezu. Namjera uvođenja obveze pružanja usluge poštanskih novčanih naloga uključena je u javno savjetovanje koje je bilo dio preispitivanja, a predstavljena je i na radionici s dionicima organiziranoj 5. siječnja 2017. Međutim, društvo Zásilkovna u okviru javnog savjetovanja nije iskoristilo svoje pravo na podnošenje primjedbi i nije uložilo prigovor na tu namjeru.

(97)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna da su razdoblja amortizacije imovine za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, za potrebe razdoblja povjeravanja neosnovana, Češka tvrdi da je predviđeno razdoblje amortizacije imovine Češke pošte dostavljeno Komisiji za potrebe prijave državne potpore za razdoblje 2018.–2022. Taj je pregled u skladu s očekivanim vijekom trajanja imovine navedenim u financijskom dijelu godišnjeg izvješća Češke pošte koje potvrđuje revizor, a revizorsko mišljenje dio je godišnjeg izvješća. CTO smatra da je navedena imovina nužna za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i da su njezina pretpostavljena razdoblja amortizacije razumna.

(98)

Kad je riječ o argumentu društva Zásilkovna o navodnom kršenju pravila o financijskoj transparentnosti za javna poduzeća, Češka tvrdi da je obračun procijenjene imovine i odgovornosti u skladu s računovodstvenim pravilima primjenjivima u Češkoj, a račune Češke pošte provjerilo je nadležno tijelo (neovisni revizor). Češka smatra da to što je dio naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge zabilježen na računima za 2019. nije razlog za sumnju na kršenje zahtjeva za transparentnost financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, već ukazuje na to da je društvo Zásilkovna pogrešno shvatilo informacije navedene u godišnjem izvješću.

(99)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 61. da su prekršena pravila o javnoj nabavi, Češka tvrdi: i. da je postupak javne nabave otkazan iz objektivnih zakonitih razloga i na zakonski predviđen način jer nijedan sudionik nije ispunjavao kriterije prihvatljivosti za sudjelovanje u natječajnom postupku, ii. da društvo Zásilkovna u svakom slučaju nije iskazalo interes za sudjelovanje u postupku javne nabave, iii. da je CTO prije podnošenja ponuda svim potencijalnim podnositeljima zahtjeva omogućio da postave pitanja o uvjetima i opsegu natječaja radi što veće transparentnosti i kako bi svi mogli dobiti sve informacije potrebne za pripremu ponuda i iv. da je CTO počeo ocjenjivati ponude nakon isteka roka, u skladu sa standardnom praksom. Postupak javne nabave osmišljen je tako da se omogući sudjelovanje više podnositelja zahtjeva, čak i ako ne pružaju cijeli portfelj usluga koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, te je omogućio i da se nekoliko dozvola za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge za različite usluge koje su dio te obveze dodijeli različitim pružateljima univerzalnih usluga. Stoga jedan pružatelj usluga nije morao jamčiti da će pružati sve zatražene univerzalne usluge. S obzirom na navedeno Češka smatra da postupak javne nabave nije bio diskriminirajući, već je, naprotiv, osmišljen tako da se svim pružateljima poštanskih usluga omogući da podnesu zahtjev da ih se imenuje pružateljem univerzalnih usluga.

(100)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna da protučinjenični scenarij nije realističan i da je osmišljen samo za potrebe stvaranja dovoljne zaštite kako bi se opravdali neto troškovi od 10 milijardi CZK za razdoblje 2018.–2022., Češka tvrdi: i. da o metodi neto iznosa izbjegnutih troškova koja se koristi za izračun neto troškova ne odlučuje imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga, već je ona propisana Zakonom o poštanskim uslugama, ii. da se cijene usluga Češke pošte koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge razmatraju na istoj razini i u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju i da se na njih ne primjenjuje obveza tržišne usmjerenosti, za razliku od cijena usluga koje jesu dio te obveze, iii. da je nadoknada neto troškova ograničena ekonomskim gubitkom koji proizlazi iz obveze pružanja univerzalne poštanske usluge zabilježenim u odvojenim računima troškova i prihoda, iv. da, iako je u činjeničnom scenariju prije donošenja Uredbe Vlade br. 178/2015 za izračun neto troškova korišteno samo 2 108 obveznih poštanskih ureda, obveza je od 2016. proširena na 3 200 poštanskih ureda i v. da je protučinjenični scenarij vjerodostojan i pravilno kvantificiran (vidjeti uvodne izjave od 82. do 89.), a Češka pošta posluje u skladu s tržišnim kretanjima. Češka smatra da je postojeća gornja granica naknade učinkovit poticaj za postizanje troškovne učinkovitosti, dok je tvrdnja da je protučinjenični scenarij izmijenjen kako bi odgovarao povećanju ograničenja iz prethodno navedenih razloga neopravdana.

(101)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna da je Češka pošta precijenila neto iznos izbjegnutih troškova jer u protučinjeničnom scenariju nije primjereno uzela u obzir pokretanje ekonomičnog razreda dostave D + n, Češka tvrdi da to jest uzeto u obzir, što dokazuje detaljna dokumentacija dostavljena Komisiji 18. siječnja 2020.

(102)

Naposljetku, Češka osporava tvrdnje društva Zásilkovna da Češka pošta unakrsno subvencionira isključivo komercijalne aktivnosti jer je uspostavila 781 mjesto za preuzimanje Balíkovna i zatim preusmjerava pošiljke i odgovarajuće prihode iz manje profitabilnih poštanskih ureda na to 781 mjesto za preuzimanje kako bi umjetno povećala neto iznos izbjegnutih troškova i tako primila prekomjernu naknadu. Češka tvrdi da to nije točno jer: i. Češka pošta mora tražiti načine za racionalizaciju poslovanja i povećanje privlačnosti svojih usluga korisnicima i ii. u izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova neto troškovi usluge Balíkovna pravilno su uzeti u obzir i u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju, stoga te usluge ne dovode do prekomjerne naknade, pa tako ni unakrsnog subvencioniranja usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge.

(103)

Slično svojem stajalištu iz uvodne izjave 95. o primjedbama društva Zásilkovna, Češka potpuno neosnovanom smatra argumentaciju u kojoj PNS koristi sadašnje podatke o stanju tržišta kako bi komentirao zaključke CTO-a o potrebi uvođenja obveze nakon dovršetka preispitivanja iz 2016.

(104)

Slično svojem stajalištu iz uvodne izjave 96. o tome mogu li obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, izvršavati privatni pružatelji usluga na komercijalnoj osnovi bez ikakve potpore, Češka tvrdi da je pri uvođenju obveze postupila u skladu sa zahtjevima iz Zakona o poštanskim uslugama, kojim je u nacionalno pravo prenesena Direktiva 97/67/EZ. U javnom savjetovanju koje je CTO proveo u okviru preispitivanja iz 2016., društvo PNS (tj. tadašnji Mediaservis s.r.o.) izrazilo je stajalište da je uvođenje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u tom trenutku i dalje bilo potrebno jer tržište nije moglo pružati takve usluge. Češka dodaje da tijekom preispitivanja iz 2016. nije utvrđen drugi pružatelj usluga koji bi na komercijalnoj osnovi poštanske usluge mogao pružati na način koji je u skladu s obvezom pružanja univerzalne poštanske usluge.

(105)

Kad je riječ o tvrdnji društva PNS da bi uslugu poštanskih novčanih naloga trebalo isključiti iz opsega obveze pružanja univerzalne poštanske usluge jer je financijske institucije mogu pružati na isti način, ali jeftinije od Češke pošte, Češka tvrdi da su u preispitivanju iz 2016., u kojem se društvo PNS nije protivilo uključivanju poštanskih novčanih naloga u opseg te obveze, doneseni sljedeći zaključci: i. usluga poštanskih novčanih naloga objektivna je javna potreba, ii. nijedna druga tržišna usluga ne može zamijeniti poštanske novčane naloge i iii. potrebno je uključiti tu uslugu u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Nadalje, Češka pojašnjava da na temelju informacija iz zasebne evidencije troškova i prihoda usluga poštanskih novčanih naloga nije ostvarivala gubitak 2018. ni 2019. (profitabilnost je obje godine bila veća od [5–25] %) i da pružanjem te usluge ne nastaju dodatni neto troškovi, što potvrđuje i Češka pošta u dopisu Komisiji od 21. srpnja 2020. (točka [18.]).

(106)

Slično svojem stajalištu iz uvodne izjave 99. o tome jesu li prekršena pravila o javnoj nabavi jer su kriteriji za sudjelovanje u natječaju za odabir imatelja dozvole za pružanje poštanskih usluga navodno osmišljeni na diskriminirajući način, Češka smatra da postupak javne nabave nije bio diskriminirajući, već je, naprotiv, bio osmišljen tako da svim pružateljima poštanskih usluga omogući da podnesu zahtjev da ih se imenuje pružateljem univerzalnih usluga.

(107)

Kad je riječ o tvrdnji društva PNS da Češka pošta prima prekomjernu naknadu jer je broj njezinih poštanskih ureda koji ne bi radili ako se ne bi uvela obveza namjerno izmijenjen kako bi se dobio viši neto iznos izbjegnutih troškova, što je povezano s povećanjem ograničenja naknade od 2018., Češka u skladu s pojašnjenjima iz uvodne izjave 100. tvrdi: i. da promjena broja poštanskih ureda koji bi se zatvorili u protučinjeničnom scenariju proizlazi iz promjene obveze da se upravlja većim brojem poštanskih ureda, ii. da je zatvaranje poštanskih ureda u protučinjeničnom scenariju točno kvantificirano i iii. da je sveukupni rad i razvoj mreže Češke pošte usklađen s tržišnim kretanjima.

(108)

Kad je riječ o tvrdnji društva PNS da se sustavom dviju brzina dostave (prioritetna D + 1 i ekonomična D + n), koji je Češka pošta uvela u veljači 2020., krši obveza jamčenja dostave pošte svakog radnog dana, Češka tvrdi: i. da je Češka pošta i dalje obvezna jamčiti dostavu na bilo koju adresu svakog radnog dana ako korisnik to zatraži, ii. da korisnici taj zahtjev izražavaju plaćanjem prioritetne dostave pošte, nakon čega se poštanska pošiljka dostavlja u okviru režima D + 1 i iii. da su izmjena usluga koje nudi Češka pošta u obliku dviju brzina dostave i uštede koje iz toga proizlaze primjereno uzete u obzir pri procjeni neto troškova za potrebe ove prijave.

(109)

Kad je riječ o tvrdnji društva PNS da Češka pošta zloupotrebljava naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge za unakrsno financiranje usluga koje pruža, a koje nisu dio te obveze, i da usluge koje nisu dio te obveze nudi po iznimno niskim cijenama, Češka tvrdi da primjer usporedbe cijena između dviju usluga (ekonomična uobičajena poštanska pošiljka naspram izravne poštanske pošiljke) koji je društvo PNS navelo kako bi potkrijepilo taj navod nije primjeren. Dok je usluga „uobičajene poštanske pošiljke” (obyčejné psaní) dostupna svima i takva se pošiljka može poslati u svakom poštanskom uredu Češke pošte ili ubacivanjem u poštanski pretinac te ne postoji najmanja količina za pojedinačnu poštansku pošiljku (41), usluga „izravne poštanske pošiljke” (obchodní psaní) namijenjena je pošiljateljima masovnih pošiljki, pri čemu određena poštanska pošiljka mora sadržavati najmanje 500 elemenata istih dimenzija i može se slati na temelju ugovora s Češkom poštom i samo iz odabranih poštanskih ureda, a pošiljke se moraju unaprijed obraditi (sortirati i pakirati) u skladu sa zahtjevima unaprijed utvrđenima u ugovoru. Nadalje, te poštanske pošiljke mogu sadržavati samo novine, časopise, knjige, brošure, kataloge, letke ili tiskani materijal isključivo promotivne prirode, informacije namijenjene članovima klubova korisnika i klubova vjernosti te materijale namijenjene prikupljanju novca ili drugih sredstava za aktivnosti koje organizacije ili pojedinci provode u javnom interesu. Razlika u cijenama tih dviju usluga odražava navedene razlike u kvaliteti i resursima društva koji se troše za pružanje obiju usluga. Osim toga, Češka podsjeća na presudu Općeg suda u predmetu První novinová společnost (42), u kojoj je Sud zaključio da Okvir za usluge od općeg gospodarskog interesa ni na koji način ne isključuje mogućnost pružatelja univerzalne usluge da naknadu plaćenu u tu svrhu slobodno dodijeli drugim uslugama.

(110)

Češka odbija tvrdnje društva PNS o tome: i. da su troškovi usluga koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge netočno dodijeljeni toj obvezi, kako su je definirala češka tijela, kako bi se stekao dojam da izvršavanje te obveze predstavlja znatno financijsko opterećenje za Češku poštu, ii. da pravila kojima je uređena raspodjela troškova i prihoda za potrebe vođenja odvojenih računa u potpunosti ovise o odluci imatelja dozvole za pružanje poštanskih usluga i iii. da CTO ni na koji način ne ispituje jesu li pravila o raspodjeli (ključevi raspodjele) materijalno točna. Češka navodi da su imatelji dozvole za pružanje poštanskih usluga u Češkoj obvezni svoja pravila o raspodjeli dostaviti CTO-u na odobrenje, što je propisano člankom 33.a stavkom 4. Zakona o poštanskim uslugama, u kojem se utvrđuje i nadležnost CTO-a da ispituje i odobrava ta pravila. Odobrena pravila o raspodjeli uključuju detaljan opis načela raspodjele troškova i prihoda iz financijskog računovodstva na razinu detaljnosti potrebnu za odvojenu evidenciju troškova i prihoda kako se to od imatelja dozvole za pružanje poštanskih usluga zahtijeva Zakonom o poštanskim uslugama i u skladu s Uredbom br. 465/2012 kojom se taj zakon provodi. S obzirom na prethodno navedeno Češka smatra da su računi Češke pošte pravilno odvojeni između obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, i usluga koje nisu dio te obveze.

(111)

Naposljetku, kad je riječ o navodima društva PNS iz uvodne izjave 71. da Češka pošta troši „nerazumno, besciljno i neučinkovito” u okviru „sumnjivih ugovora, transakcija i okolnosti”, Češka tvrdi da djelotvornost i učinkovitost rashoda Češke pošte prati njezin osnivač, tj. Ministarstvo unutarnjih poslova, a Češka pošta ujedno je uspostavila interni Korporativni program usklađenosti protiv korupcije i drugih oblika protupravnog postupanja (43), a ako unatoč svim uspostavljenim mjerama postoje sumnje na nepoštenu praksu pri dodjeli određenog ugovora, to pitanje rješavaju nadležna tijela, kao što je Općinski sud u Pragu.

(112)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(113)

Iz toga slijedi da se mjera može smatrati državnom potporom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako su ispunjena sljedeća četiri kumulativna uvjeta: i. mjera se mora moći pripisati državi članici i mora se dodijeliti putem državnih sredstava, ii. njome se mora dodijeliti gospodarska prednost poduzetnicima, iii. ta prednost mora biti selektivna i iv. mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

(114)

Da bi se smatrala državnom potporom, mjera se mora moći pripisati državi i mora biti izravno ili neizravno dodijeljena putem državnih sredstava.

(115)

Naknadu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, plaća Češka iz svojeg proračuna i njome upravlja CTO. CTO određuje iznos naknade u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o poštanskim uslugama (vidjeti odjeljak 8.2.2.).

(116)

Naknada dodijeljena Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge stoga se može pripisati državi i dodjeljuje se iz državnih sredstava.

(117)

Odobrenje javnih sredstava određenom subjektu može se smatrati državnom potporom samo ako je taj subjekt poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Sud EU-a dosljedno definira poduzetnike kao subjekte koji obavljaju gospodarsku djelatnost (44). Stoga se subjekt smatra poduzetnikom ovisno o prirodi njegove djelatnosti, a neovisno o njegovu pravnom statusu ili načinu financiranja (45). Djelatnost se u načelu mora smatrati gospodarskom djelatnošću ako se sastoji od ponude robe i usluga na tržištu (46). Subjekt koji obavlja i gospodarsku i negospodarsku djelatnost smatra se poduzetnikom samo kad obavlja gospodarsku djelatnost (47).

(118)

U ovom slučaju Češka pošta pruža poštanske usluge uz naknadu na češkom tržištu poštanskih usluga i natječe se s drugim pružateljima usluga. Pružanje poštanskih usluga na tom tržištu čini gospodarsku djelatnost. Država Češkoj pošti nadoknađuje pružanje nekih usluga (obveza pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela) i stoga plaća naknadu za gospodarsku djelatnost. U skladu s tim, u pogledu djelatnosti koje se financiraju predmetnim mjerama Češka pošta može se smatrati poduzetnikom.

(119)

Za potrebe članka 107. stavka 1. UFEU-a prednost je svaka gospodarska korist koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenima tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države (48). Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok ni cilj intervencije države (49). Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države.

(120)

Naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge osmišljena je tako da pokrije cijeli neto trošak ili njegov dio koji nastane za Češku poštu pri izvršavanju te obveze kako su je definirala češka tijela. Bez intervencije države Češka pošta morala bi sama snositi te troškove. Mjerom koja se ocjenjuje Češka pošta oslobađa se dijela troškova njezinih gospodarskih djelatnosti i poboljšava se njezino financijsko stanje. Stoga se mjerom koja se ocjenjuje, ne dovodeći u pitanje je li mjera usklađena s uvjetima koje je Sud utvrdio u presudi u predmetu C-280/00 Altmark (50), Češkoj pošti prima facie dodjeljuje prednost.

(121)

Za naknadu za pružanje javnih usluga koja se dodjeljuje poduzetniku koji ispunjava četiri kriterija utvrđena u presudi Altmark smatra se da ne dodjeljuje gospodarsku prednost i stoga ne čini državnu potporu. Ta su četiri kriterija kumulativna i glase:

(122)

Kad je riječ o naknadi dodijeljenoj Češkoj pošti tijekom ispitivanog razdoblja, češka tijela priznaju da četvrti kriterij iz presude Altmark nije ispunjen. Komisija također smatra da taj četvrti kriterij nije ispunjen jer, iako nije proveden postupak javne nabave kojim bi se omogućio odabir ponuditelja koji ima mogućnost pružanja usluga po najmanjem trošku za zajednicu (51), češka tijela nisu dokazala da je razina naknade utvrđena na temelju analize troškova koje bi snosio poduzetnik kojim se dobro upravlja u istom sektoru, uzimajući u obzir primitke i razumnu dobit.

(123)

Zbog kumulativne prirode četiriju kriterija iz presude Altmark, ako bilo koji od njih nije ispunjen, naknada će se smatrati prednošću u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Budući da u ovom slučaju nije ispunjen barem jedan od tih četiriju kriterija, Komisija zaključuje da se naknadom za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge daje prednost Češkoj pošti.

(124)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a mjerom se određeni poduzetnici ili proizvodnja određene robe moraju stavljati u povoljniji položaj da bi se ona mogla smatrati državnom potporom. Komisija napominje da će se naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge dodijeliti samo Češkoj pošti. Budući da se ovaj slučaj odnosi na pojedinačnu mjeru potpore, dovoljno je utvrditi gospodarsku prednost (vidjeti uvodne izjave od 119. do 123.) kako bi se potkrijepila pretpostavka da je mjera selektivna (52). U svakom slučaju čini se da drugi poduzetnici iz istog sektora ili drugih sektora u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ne ostvaruju korist od iste prednosti. Stoga je mjera selektivna u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(125)

Dodjela javnih sredstava poduzetnicima čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ako se njome narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i ako „utječe na trgovinu među državama članicama”.

(126)

Kad je riječ o narušavanju tržišnog natjecanja, smatra se da se mjerom koju je dodijelila država narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje ako bi se njome mogao poboljšati konkurentan položaj primatelja u odnosu na druge poduzetnike s kojima se natječe (53). U praktične svrhe, pretpostavlja se da je tržišno natjecanje narušeno ako država dodijeli financijsku prednost poduzetniku u liberaliziranom sektoru u kojem postoji, ili bi moglo postojati, tržišno natjecanje.

(127)

Kad je riječ o utjecaju na trgovinu, prema ustaljenoj praksi Suda dodjeljivanjem potpore poduzetniku koji djeluje na unutarnjem tržištu može se utjecati na trgovinu među državama članicama (54). U području državne potpore lokalni ili regionalni karakter usluge koja se pruža ne isključuje a priori takav utjecaj na trgovinu. Premda ne postoji strogi prag ili postotak ispod kojeg se može smatrati da nema utjecaja na trgovinu među državama članicama, zbog ograničenog opsega gospodarske djelatnosti, što pokazuje vrlo nizak promet, manje je vjerojatan utjecaj na trgovinu.

(128)

U ovom slučaju Komisija primjećuje da Češka pošta posluje na češkom tržištu poštanskih usluga, koje je liberalizirano od 1. siječnja 2013. Češka pošta stoga se natječe s drugim pružateljima usluga.

(129)

Određeni konkurenti Češke pošte, posebno konkurenti koji pružaju usluge dostave pošiljki, dio su međunarodnih grupacija koje posluju i u drugim državama članicama (npr. DPD).

(130)

Stoga u poštanskom sektoru postoji trgovina među državama članicama, a naknada za pružanje javnih usluga dodijeljena Češkoj pošti jača njezin položaj u odnosu na druga poštanska poduzeća koja se natječu u trgovini unutar Unije.

(131)

Komisija zaključuje da bi naknada dodijeljena Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, mogla utjecati na trgovinu i narušiti tržišno natjecanje.

(132)

Na temelju navedenoga Komisija zaključuje da naknada dodijeljena Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2018.–2022. ispunjava kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. UFEU-a i da mjera stoga čini državnu potporu u smislu te odredbe.

(133)

Na temelju članka 34.c i članka 34.d Zakona o poštanskim uslugama Češka pošta ima pravo primiti godišnju naknadu jednaku neto troškovima (ne veću od 1,5 milijardi CZK ako su neto troškovi veći od tog iznosa) nakon što CTO provjeri njezine neto troškove. Naime, u članku 34.c stavku 3. Zakona o poštanskim uslugama propisano je da „država putem [CTO-a] imatelju dozvole za pružanje poštanskih usluga nadoknađuje privremene neto troškove […]”. Nadalje, člankom 34.d stavkom 4. Zakona o poštanskim uslugama propisano je da „država putem [CTO-a] imatelju dozvole za pružanje poštanskih usluga plaća iznos jednak razlici između [privremenih neto troškova i konačnih neto troškova koji predstavljaju nepravedno opterećenje] […]”.

(134)

Nakon što je CTO provjerio njezine neto troškove, Češka pošta evidentirala je godišnju naknadu za godine 2018.–2022. u svojim računima iako ta naknada još nije isplaćena (55).

(135)

Komisija stoga smatra da naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge čini nezakonitu potporu u smislu članka 1. točke (f) Postupovne uredbe.

(136)

U mjeri u kojoj naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a treba procijeniti njezinu spojivost s unutarnjim tržištem.

(137)

Češka tijela smatraju da je naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge naknada za izvršavanje usluga od općeg gospodarskog interesa. Stoga spojivost te naknade s unutarnjim tržištem treba ocijeniti na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(138)

Članak 106. stavak 2. UFEU-a glasi: „Poduzeća kojima je povjereno obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa ili koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod, podliježu pravilima sadržanima u Ugovorima, a osobito pravilima o tržišnom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih pravila ne sprečava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaća koje su im povjerene. Na razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije.”

(139)

U skladu s tom odredbom Komisija naknadu za usluge od općeg gospodarskog interesa može proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem ako su ispunjeni određeni uvjeti. Komisija je uvjete prema kojima primjenjuje članak 106. stavak 2. UFEU-a utvrdila u Odluci o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012. (56) i Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(140)

Češka tijela prijavila su naknadu do najvećeg godišnjeg iznosa od 1 500 milijuna CZK (55,5 milijuna EUR). Ako je naknada koja se dodjeljuje Češkoj pošti veća od 15 milijuna EUR godišnje, ta naknada nije obuhvaćena područjem primjene Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012., kako je utvrđen u njezinu članku 2.

(141)

Državna potpora koja nije obuhvaćena područjem primjene Odluke o uslugama od općeg gospodarskog interesa iz 2012. može se proglasiti spojivom s člankom 106. stavkom 2. UFEU-a ako je potrebna za funkcioniranje predmetne usluge od općeg gospodarskog interesa i ne utječe na razvoj trgovine u mjeri koja bi bila u suprotnosti s interesima Unije (57). S obzirom na to u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. utvrđene su smjernice za ocjenu spojivosti naknade za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(142)

Kako bi se ocijenila spojivost naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge dodijeljene Češkoj pošti, u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. opisuju se relevantni uvjeti koji se moraju ispuniti. Ti su uvjeti navedeni u nastavku.

(143)

Kako je navedeno u točki 46. Komunikacije Komisije o uslugama od općeg gospodarskog interesa (58), države članice imaju visok stupanj diskrecijskog prava u pogledu prirode usluga koje bi se mogle smatrati uslugama od općeg gospodarskog interesa. Nadležnost Komisije ograničena je na provjeru primjenjuje li se stupanj diskrecijskog prava bez očitih pogrešaka u pogledu definicije usluga od općeg gospodarskog interesa i na ocjenu eventualne državne potpore koja je dio naknade. U točki 56. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. potvrđuje se visoki stupanj diskrecijskog prava država članica u definiranju usluge od općeg gospodarskog interesa.

(144)

Kako bi dokazale da se naknada dodjeljuje za stvarnu uslugu od općeg gospodarskog interesa, „države članice trebale bi [pri dodjeli naknade na temelju Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa (59)] dokazati da su u potpunosti uzele u obzir potrebe u području javne usluge, na način da su provele javno savjetovanje ili drugi prikladan postupak koji omogućava uzimanje u obzir interesâ korisnikâ i pružateljâ usluga”.

(145)

Obveza pružanja univerzalne poštanske usluge kako je definirana na temelju članka 3. Direktive 97/67/EZ priznaje se kao stvarna usluga od općeg gospodarskog interesa (60). Stoga, kad pružatelju usluga povjeravaju obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge kako je definirana u tom članku 3., države članice ne moraju javnim savjetovanjem ili drugim odgovarajućim postupkom dokazati da su u potpunosti uzele u obzir potrebe u području javne usluge.

(146)

Međutim, obveza pružanja univerzalne poštanske usluge povjerena Češkoj pošti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., šira je od usluga opisanih u članku 3. Direktive 97/67/EZ. Konkretno, obveza pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, uključuje poštanske usluge („poštanska usluga od općeg gospodarskog interesa”) kako su definirane u toj odredbi, ali i usluge poštanskih novčanih naloga, koje nisu navedene u toj odredbi te se na njih u Direktivi 2008/6/EZ upućuje kao na dodatne ili dopunske usluge koje se mogu staviti na raspolaganje na nacionalnoj razini.

(147)

Češka tijela pojasnila su da, s obzirom na to da su usluge poštanskih novčanih naloga profitabilne, njihovo uključivanje u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ne povećava neto trošak, već pozitivno utječe na iznos neto troškova te obveze (smanjuje njihov iznos). Češka tijela pojasnila su i da usluge poštanskih novčanih naloga nisu isključivo pravo. To su usluge koje su potrebne za zadovoljavanje potreba javnosti i tijela u odnosu na određena plaćanja. Iz perspektive Zakona o poštanskim uslugama usluge poštanskih novčanih naloga dio su obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, a obveza pružanja usluga poštanskih novčanih naloga može se uvesti zasebno ili zajedno s drugim osnovnim poštanskim uslugama.

(148)

Komisija smatra da usluge poštanskih novčanih naloga nisu obuhvaćene obvezom pružanja univerzalne poštanske usluge kako je definirana u članku 3. Direktive 97/67/EZ. Međutim, u skladu s uvodnom izjavom 30. Direktive 2008/6/EZ, države članice mogu odlučiti da će javnosti na svojem državnom području biti dostupne dodatne ili dopunske usluge, kao što su poštanski novčani nalozi, osim usluga koje se odnose na obveze univerzalne usluge, kako su definirane u Direktivi 97/67/EZ. Države članice mogu uvesti obveze pružanja tih usluga za pružatelja univerzalnih usluga.

(149)

Komisija napominje da je CTO u odluci iz 2016., u okviru redovitog petogodišnjeg preispitivanja, poštanske usluge i usluge poštanskih novčanih naloga, uključene u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, klasificirao kao stvarne usluge od općeg gospodarskog interesa, pri čemu je uzeo u obzir tržišne uvjete iz te godine. Nadalje, u okviru preispitivanja iz 2016. ni Zásilkovna ni PNS nisu imali pritužbe na javnu potrebu za tim poštanskim uslugama i uslugama poštanskih novčanih naloga. Nisu se protivili ni odluci CTO-a da uvede te usluge od općeg gospodarskog interesa na temelju nefunkcioniranja tržišta.

(150)

Kad je riječ o tvrdnjama društva Zásilkovna iz uvodnih izjava 57. i 58. te tvrdnjama društva PNS iz uvodnih izjava 64. i 65. da na temelju sadašnjih tržišnih uvjeta ne postoji nefunkcioniranje tržišta ni za poštanske usluge ni usluge poštanskih novčanih naloga, Komisija napominje da češka tijela imaju diskrecijsko pravo organizirati i osigurati pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa. Češka tijela u tu su svrhu uvela redovito petogodišnje preispitivanje poštanskih usluga i usluga poštanskih novčanih naloga, na temelju kojeg ocjenjuju javne potrebe i tržišne uvjete u trenutku preispitivanja. Preispitivanje u kojem se ocjenjuje potreba za uvođenjem obveze za obje usluge za sadašnje razdoblje 2018.–2022. provedeno je 2016., a zaključeno je da tržište ne funkcionira ni za poštanske usluge ni za usluge poštanskih novčanih naloga. Trenutačni tržišni uvjeti i moguća buduća kretanja uzeti su u obzir u preispitivanju iz 2021. za razdoblje 2023.–2027.

(151)

Kako je opisano u uvodnim izjavama od 4. do 8. Direktive 2008/6/EZ, poštanske univerzalne usluge kako su definirane na temelju članka 3. Direktive 97/67/EZ priznaju se kao stvarne usluge od općeg gospodarskog interesa (61). Budući da poštanske usluge uključene u obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, povjerene Češkoj pošti odgovaraju zahtjevima utvrđenima u Direktivi 97/67/EZ, Komisija smatra da Češka ne mora dokazati da je uzela u obzir potrebe u području javne usluge provedbom javnog savjetovanja ili drugim prikladnim postupcima. Komisija stoga smatra da se u pogledu tih usluga poštuje točka 14. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(152)

Kad je riječ o uslugama poštanskih novčanih naloga, Komisija smatra da je Češka dokazala da je uzela u obzir potrebe u području javne usluge provedbom javnog savjetovanja ili drugim prikladnim postupcima, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 73., 81., 95., 96. i od 103. do 105. Na temelju informacija dostavljenih tijekom istražnog postupka Komisija smatra da je usluga poštanskih novčanih naloga koju pruža Češka pošta stvarna usluga od općeg gospodarskog interesa („usluga poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa”). Točnije, češka tijela pojasnila su da slične usluge dostupne na tržištu ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu dostave, teritorijalnog opsega ili pristupačne cijene. S obzirom na to Komisija smatra da je zahtjev iz točke 14. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. ispunjen u mjeri u kojoj je riječ o poštanskim novčanim nalozima.

(153)

Kako je navedeno u točki 15. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa u smislu članka 106. UFEU-a mora se povjeriti predmetnom poduzetniku putem jednog ili više službenih akata. Kako se zahtijeva točkom 16. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., u tim se aktima o povjeravanju posebno mora odrediti:

(154)

Češka pošta odlukom CTO-a imenovana je pružateljem univerzalne usluge od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. (vidjeti uvodnu izjavu 21.). U aktu o povjeravanju Češkoj pošti određeni su sadržaj obveze pružanja javne usluge i predmetno državno područje (vidjeti uvodne izjave 22. i 23.). Mehanizam naknade i metoda za izračun naknade utvrđeni su u Zakonu o poštanskim uslugama, kako je opisano u odjeljku 2.4.2.

(155)

Češka tijela potvrdila su da Češkoj pošti nisu dodijeljena isključiva prava u pogledu poštanskih usluga u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 97/67/EZ. Kad je riječ o mjerama za izbjegavanje i povrat prekomjerne naknade, mehanizmom naknade osigurava se da se naknada izračuna i preispita ex post, što sprečava prekomjernu naknadu Češkoj pošti (vidjeti odjeljak 8.2.10.).

(156)

Kad je riječ o tvrdnjama podnositelja pritužbi iz uvodnih izjava 35. i 42. da je Češka pošta prekršila zahtjeve transparentnosti utvrđene u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa i u Direktivi 97/67/EZ jer nije objavila izračune neto iznosa izbjegnutih troškova, Komisija napominje da se zahtjevi transparentnosti utvrđeni u točki 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa odnose na: i. rezultate javnog savjetovanja ili drugih prikladnih postupaka; ii. sadržaj i trajanje obveza pružanja javne usluge; iii. poduzetnika i, prema potrebi, predmetno državno područje; i iv. godišnje iznose potpora koje su dodijeljene predmetnom poduzetniku. Člankom 7. stavkom 5. Direktive 97/67/EZ određeno je da, ako država članica odluči uvesti mehanizam za naknadu pružateljima univerzalnih usluga iz javnih sredstava, ta bi se odluka trebala temeljiti na objektivnim i provjerljivim mjerilima i objaviti. Dakle, ni Okvirom za usluge od općeg gospodarskog interesa ni Direktivom 97/96/EZ ne zahtijeva se da se javnosti na raspolaganje stave izračuni neto iznosa izbjegnutih troškova. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 155., mehanizam i parametri koji se koriste za izračun naknade utvrđeni su u Zakonu o poštanskim uslugama i stoga su dostupni javnosti. Komisija stoga smatra da su te tvrdnje podnositelja pritužbi neosnovane.

(157)

Komisija nadalje napominje da se obveza pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, povjerena Češkoj pošti sastoji od dviju usluga od općeg gospodarskog interesa: poštanske usluge od općeg gospodarskog interesa u smislu Direktive 97/67/EZ i usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa. Akt o povjeravanju uključuje sadržaj i trajanje obveza pružanja javne usluge, poduzetnika i, prema potrebi, predmetno državno područje te godišnje iznose potpora koje su dodijeljene poduzetniku za obje usluge od općeg gospodarskog interesa. Komisija smatra da se povjeravanjem obiju usluga od općeg gospodarskog interesa istim aktom o povjeravanju ne krše zahtjevi za transparentnost utvrđeni u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa ni oni utvrđeni u Direktivi 97/67/EZ.

(158)

Zaključno, Komisija smatra da je povjeravanje Češkoj pošti za razdoblje 2018.–2022. u skladu sa zahtjevima Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(159)

Kako je navedeno u odjeljku 2.4. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „trajanje razdoblja povjeravanja trebalo bi se opravdati upućivanjem na objektivne kriterije kao što je potreba za amortizacijom neprenosive nepokretne imovine. U načelu, trajanje razdoblja povjeravanja ne bi trebalo biti dulje od razdoblja potrebnog za amortizaciju najvažnije imovine potrebne za pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa”.

(160)

CTO je imenovao Češku poštu pružateljem univerzalne usluge za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022., dakle na pet godina.

(161)

Češka tijela smatraju da je razdoblje povjeravanja određeno u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 97/67/EZ, kojim se zahtijeva da razdoblje imenovanja traje dovoljno dugo za povrat ulaganja.

(162)

Češka tijela pojasnila su da se petogodišnje povjeravanje Češkoj pošti može opravdati upućivanjem na predviđeno razdoblje amortizacije najvažnije imovine potrebne za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Ulaganja Češke pošte u nepokretnu imovinu za potrebe izvršavanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge imaju vrlo različita računovodstvena razdoblja amortizacije (vidjeti tablicu 4.). Češka tijela pojasnila su i da u Češkoj svako poduzeće mora izraditi plan amortizacije u skladu s člankom 28. stavkom 6. Zakona o računovodstvu (Zakon br. 563/1991 Zb.). Zakonom o računovodstvu ne određuje se točno razdoblje amortizacije za svaku vrstu imovine, ali razdoblje amortizacije trebalo bi odgovarati razdoblju korištenja jer računovodstveni podaci moraju prikazivati pouzdanu sliku stvarnosti. Razdoblje amortizacije provjerava i financijski revizor. Poduzeća plan amortizacije objavljuju u financijskim izvještajima, a trebala bi ga ažurirati svake godine. Izvor podataka za određivanje predviđenog razdoblja amortizacije bio je financijski izvještaj Češke pošte. U svakom slučaju, trajanje razdoblja povjeravanja određuje se pri pokretanju postupka za dodjelu dozvole za pružanje poštanskih usluga, tj. prije dodjele dozvole za pružanje poštanskih usluga određenom pružatelju poštanskih usluga. Petogodišnje razdoblje standardno je razdoblje koje su utvrdila češka tijela u okviru svojih postupaka za organiziranje i osiguravanje pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa, uzimajući u obzir kretanje tržišta i društvene potrebe. Naposljetku, češka tijela tvrde i da je trajanje povjeravanja dosljedno praksi u drugim državama članicama (62).

(163)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 59. da su razdoblja amortizacije za potrebe određivanja razdoblja povjeravanja neosnovana jer nije jasno što se od imovine navedene u tablici 1. odluke o pokretanju postupka namjerava financirati iz naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge ni kad je ta imovina kupljena ili kad se namjerava kupiti ni je li isteklo njezino razdoblje amortizacije, Komisija napominje da je trajanje povjeravanja unaprijed određeno u okviru postupaka koje je Češka uspostavila za organiziranje i osiguravanje izvršavanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge te da je određeno unaprijed u okviru početnog natječaja za odabir pružatelja poštanskih usluga. Prema tome, određeno je prije nego što je bio poznat imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga. Nadalje, nije realno da tijelo nadležno za dodjelu unaprijed zna trajanje razdoblja amortizacije sve imovine potencijalnih pružatelja poštanskih usluga koji mogu sudjelovati u natječaju kako bi odredilo trajanje povjeravanja. Razdoblje amortizacije imovine koristi se kao referentna točka samo za određivanje razdoblja povjeravanja. Troškovi amortizacije ne uzimaju se u obzir u neto iznosu izbjegnutih troškova jer nisu stvarni troškovi, već samo negotovinski izdaci koji se koriste u porezne svrhe. U skladu sa sudskom praksom (63) Češka pošta slobodna je koristiti naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge u bilo koju svrhu. Međutim, troškovi ulaganja, kao što su troškovi kupnje imovine povezane s promjenom rada Češke pošte iz činjeničnog scenarija u protučinjenični scenarij, ne uzimaju se u obzir u izračunima neto iznosa izbjegnutih troškova i stoga ne utječu na naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge.

Tablica 4.

Razdoblje amortizacije za imovinu Češke pošte (potrebnu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge)

(164)

U skladu s odjeljkom 2.4. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., trajanje razdoblja povjeravanja trebalo bi se opravdati upućivanjem na objektivne kriterije i u načelu ne bi trebalo biti dulje od razdoblja potrebnog za amortizaciju najvažnije imovine potrebne za pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa. Komisija smatra da je povjeravanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge na petogodišnje razdoblje opravdano upućivanjem na razdoblje amortizacije najvažnije imovine potrebne za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa koje su dio obveze. Naime, u tablici 4. prikazano je da je razdoblje amortizacije za većinu imovine Češke pošte potrebne za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge dulje od pet godina. Osim toga, trajanje razdoblja povjeravanja unaprijed je određeno tako što su u obzir uzeta razdoblja amortizacije koja se obično koriste za tu imovinu, neovisno o odabiru pružatelja univerzalne usluge. Komisija stoga smatra da su češka tijela dovoljno opravdala trajanje povjeravanja.

(165)

U skladu s točkom 18. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „potpora se smatra spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. [UFEU-a] samo ako je poduzetnik, ako je primjenjivo, usklađen s Direktivom [Komisije] 2006/111/EZ o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzeća” (64).

(166)

Nadalje, točkom 44. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. zahtijeva se sljedeće: „[a]ko poduzetnik obavlja djelatnosti koje su obuhvaćene i djelatnosti koje nisu obuhvaćene opsegom usluga od općeg gospodarskog interesa, u internim izvješćima moraju se odvojeno prikazivati troškovi i prihodi koji se odnose na usluge od općeg gospodarskog interesa i oni koji se odnose na ostale usluge u skladu s načelima utvrđenima u točki 31.”.

(167)

U članku 33.a Zakona o poštanskim uslugama određeno je da imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga mora voditi odvojene račune troškova i prihoda povezanih s pružanjem pojedinačnih usluga obuhvaćenih opsegom obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za koju je imenovan (i za pružanje poštanskih usluga i usluge poštanskih novčanih naloga) i ostalih usluga. Tim se člankom nadalje predviđa da će metodu za odvajanje računa treba utvrditi u provedbenoj uredbi i da neovisni revizor svake godine mora obaviti reviziju odvojenih računa.

(168)

CTO je donio provedbenu uredbu (65), a u njezinu članku 1. utvrđeno je da se izravni troškovi moraju dodijeliti usluzi izravno povezanoj s njima, dok se neizravni ili opći troškovi dodjeljuju na temelju uzročno-posljedične veze s predmetnim postupcima, aktivnostima ili uslugama. Kako je utvrđeno u članku 33.a Zakona o poštanskim uslugama, posebna pravila za raspodjelu općih troškova, kako ih predloži Češka pošta, mora odobriti CTO.

(169)

Točnije, sustav odvojenih računa i metoda raspodjele troškova Češke pošte temelje se na metodi utvrđivanja troškova na temelju aktivnosti (Activity-Based Costing, ABC). U prvom koraku troškovi se raspodjeljuju na troškovne centre, npr. poštanski ured, skladište, centar za sortiranje itd. Troškovi se raspodjeljuju troškovnim centrima za svaku aktivnost koja se može zasebno evidentirati. Računovodstveni sustav Češke pošte trenutačno ima oko 5 740 troškovnih centara. Stavke troškova koje se ne evidentiraju u operativnim troškovnim centrima (npr. PDV, opći troškovi) raspodjeljuju se prema unaprijed odobrenim pravilima nakon izračuna na razini operativnih troškovnih centara. Raspodjela tih troškova razmjerna je raspodjeli izravnih troškova.

(170)

Češka tijela pojasnila su da odvajanje računa podliježe reviziji koju obavlja neovisno profesionalno društvo. Revizor mora provjeriti je li imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga koristio odobrena pravila u računovodstvenoj praksi i jesu li godišnji rezultati odvojenog računovodstva točni. Nadalje, Češka je dostavila izvješća neovisnih revizora za 2018., 2019. i 2020., u kojima se potvrđuje da je interno računovodstvo Češke pošte usklađeno s Direktivom 97/67/EZ, nacionalnim pravom i pravilima koja je odobrio CTO te da je stoga primjereno za kvantifikaciju neto troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge koja joj je povjerena.

(171)

Društvo PNS u uvodnoj izjavi 70. tvrdi da Češka pošta ne odvaja pravilno račune i da pogrešno raspodjeljuje troškove povezane s uslugama koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, uslugama koje to jesu, čime unakrsno subvencionira gubitke elemenata koji nisu dio obveze. PNS tvrdi i da CTO i revizor ne istražuju učinkovito jesu li računi pravilno odvojeni ni jesu li ključevi raspodjele materijalno točni. Komisija u tom pogledu smatra da su češka tijela dokazala da računovodstvo i sustav raspodjele troškova Češke pošte omogućuju raspodjelu troškova i prihoda između aktivnosti s dovoljnim stupnjem primjerenosti. Kako su navela češka tijela, troškovi se raspodjeljuju na temelju načela proporcionalnosti, pri čemu se uzima u obzir korištenje pojedinačnih elemenata poštanske mreže. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 171., kad je potvrđivao da je interno računovodstvo Češke pošte u razdoblju 2018.–2020. usklađeno s Direktivom 97/67/EZ, nacionalnim pravom i pravilima koja je odobrio CTO, neovisni revizor provjerio je odvajanje računa i ključeve raspodjele troškova te su oni stoga primjereni za kvantifikaciju neto troškova usluga od općeg gospodarskog interesa (poštanske usluge i usluge poštanskih novčanih naloga) koje su joj povjerene. Naposljetku, Komisija podsjeća na uvodnu izjavu 139. odluke o pokretanju postupka, u kojoj se pojašnjava da je navodna pogrešna raspodjela troškova računovodstveno pitanje i ne bi uključivala nikakav prijenos bilo kakvih državnih sredstava te stoga ne čini državnu potporu na temelju članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(172)

Slično tomu, kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodnih izjava 37., 38., 60. i 63. da Češka pošta dobrovoljno subvencionira cijene niže od troška za svoje usluge koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kao što je Balíkovna, te troškove i gubitke aktivnosti koje nisu dio obveze, kako su je definirala češka tijela, dodjeljuje aktivnostima koje jesu dio te obveze, Komisija smatra, slično zaključku u uvodnoj izjavi 172., da su češka tijela u dovoljnoj mjeri dokazala da su računi Češke pošte odvojeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 97/67/EZ i stoga je isključeno unakrsno subvencioniranje i poštanske usluge od općeg gospodarskog interesa i usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa putem pogrešne raspodjele troškova. U svakom slučaju, unakrsno subvencioniranje ne može se smatrati samostalnim pitanjem jer je moguće samo ako dođe do prekomjerne naknade koja je posljedica pogrešne raspodjele troškova ili neprimjerene kvantifikacije protučinjeničnog scenarija. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 206., za ovu mjeru ne vrijedi nijedna od tih mogućnosti.

(173)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 60. da naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge nije u skladu sa zahtjevima za financijsku transparentnost utvrđenima u Okviru za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. jer je Češka pošta već službeno uključila dio naknade u godišnje izvješće za 2019., Komisija napominje da činjenica da je ta stavka evidentirana u računima sama po sebi nije povezana s povredom navedenih zahtjeva za financijsku transparentnost u pogledu odvajanja računa.

(174)

Komisija napominje da je računovodstveni sustav Češke pošte isti kao i u prethodnom razdoblju povjeravanja. Pitanje računovodstvenog sustava postavilo je i društvo PNS u žalbi na Odluku o obvezi pružanja univerzalne usluge iz 2018. u predmetu T-316/18 (66), u kojem je Opći sud zaključio da je Komisija temeljito analizirala računovodstveni sustav, a posebno njegovu pouzdanost, te da stoga nije počinila očitu pogrešku u ocjeni u tom pogledu.

(175)

Komisija stoga zaključuje da je način na koji je provedeno odvajanje računovodstva između aktivnosti koje nisu usluge od općeg gospodarskog interesa i aktivnosti koje to jesu primjeren. Iz toga slijedi da Češka pošta poštuje Direktivu 2006/111/EZ i točku 44. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(176)

U skladu s točkom 19. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. „potpora se smatra spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. [UFEU-a] samo ako je nadležno tijelo, pri povjeravanju pružanja usluge predmetnom poduzetniku, ispunilo ili se obvezalo ispuniti primjenjiva pravila Unije u području javne nabave. To uključuje sve zahtjeve u pogledu transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije koji izravno proizlaze iz [UFEU-a] i, prema potrebi, sekundarnog zakonodavstva Unije. Za potporu koja nije u skladu s tim pravilima i zahtjevima smatra se da utječe na razvoj trgovine u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije u smislu članka 106. stavka 2. [UFEU-a]”.

(177)

Zakonom o poštanskim uslugama propisano je da se pružatelj univerzalne usluge imenuje postupkom odabira. CTO je u skladu s člankom 22. tog zakona proveo postupak odabira imatelja dozvole za pružanje poštanskih usluga za razdoblje 2018.–2022. CTO u tom postupku nije odabrao nijednog pružatelja usluga jer nijedan nije ispunjavao uvjete za sudjelovanje.

(178)

Češka tijela objasnila su da su nakon okončanja neuspješnog postupka odabira po službenoj dužnosti pokrenula upravni postupak kako bi Češkoj pošti uvela obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, kako je predviđeno člankom 22. stavkom 9. Zakona o poštanskim uslugama.

(179)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 61. i tvrdnji društva PNS iz uvodne izjave 65. da su češka tijela prekršila pravila o javnoj nabavi utvrđena u članku 4. stavku 2. Direktive 97/67/EZ tako što su uslugu poštanskih novčanih naloga namjerno uključila u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, pri čemu su kriterije za ocjenu/dodjelu postupka javne nabave odredila u korist Češke pošte, Komisija napominje da je u postupku javne nabave (67), kako su objasnila češka tijela, moglo sudjelovati više podnositelja zahtjeva, čak i oni koji nisu mogli pružati sve tražene usluge, te da je postojala mogućnost da se dio dozvola za pružanje poštanskih usluga dodijeli za pojedinačne usluge. Stoga je postojala mogućnost da se za pružanje različitih usluga iz opsega obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u skladu s člankom 4. stavkom 2. Direktive 97/67/EZ imenuju različiti pružatelji usluga. Bilo je moguće i da ponuditelj podnese ponudu za pojedinačne poštanske usluge koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako je definirana zakonom, uz iznimku usluga poštanskih novčanih naloga. Nadalje, CTO je svim potencijalnim podnositeljima zahtjeva omogućio da postave pitanja o uvjetima i opsegu natječaja radi što veće transparentnosti i kako bi svi mogli dobiti sve informacije potrebne za pripremu ponuda. Društvo Zásilkovna u tom smislu nije iskazalo interes za sudjelovanje u postupku javne nabave. Komisija smatra da postupak javne nabave nije bio diskriminirajući, već je, naprotiv, osmišljen tako da se svim pružateljima poštanskih usluga omogući da ih se imenuje pružateljem univerzalnih usluga.

(180)

Komisija smatra da bi pravila o javnoj nabavi bila primjenjiva samo ako bi države članice odlučile organizirati postupak javne nabave za odabir pružatelja univerzalne usluge i da bi stoga spojivost financiranja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge s unutarnjim tržištem ovisila o tome jesu li se doista poštovala ta pravila. U ovom slučaju, nakon neuspješnog postupka javne nabave, češka tijela naposljetku su odlučila pružateljem univerzalne usluge izravno imenovati prvotnog operatora, što je dopušteno u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 97/67/EZ. Pritom su češka tijela primijenila postupak utvrđen u članku 22. stavku 9. Zakona o poštanskim uslugama, u kojem se propisuje da CTO odlukom o izdavanju dozvole za pružanje poštanskih usluga obvezu pružanja i organiziranja univerzalnih usluga utvrđenih u objavi postupka javne nabave može dodijeliti pružatelju koji najbolje ispunjava kriterije evaluacije. Stoga je CTO po službenoj dužnosti pokrenuo upravni postupak s Češkom poštom o dodjeli dozvole za pružanje poštanskih usluga za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. jer je ona najbolje ispunjavala kriterije utvrđene u objavi postupka javne nabave. Iz toga slijedi da je izravno povjeravanje poštanske usluge od općeg gospodarskog interesa Češkoj pošti kao pružatelju univerzalne usluge u skladu s točkom 19. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. Činjenica da su češka tijela uslugu poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa uključila u opseg obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ne dovodi u pitanje zakonitost izravnog povjeravanja poštanske usluge od općeg gospodarskog interesa jer su češka tijela provela postupak javne nabave te su, tek nakon što on nije bio uspješan, pružateljem univerzalne usluge odlučila imenovati Češku poštu jer je ona ispunjavala zahtjeve za pružanje svih usluga koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Komisija u svakom slučaju napominje da češka tijela mogu primijeniti pregovarački postupak bez prethodne objave ako nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna odgovarajuća ponuda ili nijedan zahtjev za sudjelovanje ili nijedan odgovarajući zahtjev za sudjelovanje u postupku u skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (68).

(181)

Kad je riječ o izravnoj dodjeli usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa, Komisija smatra da su češka tijela ispitala postojeće mreže poštanskih i financijskih institucija (vidjeti uvodnu izjavu 81.) i zaključila da na tržištu ne postoji drugi operator koji bi pružao usluge poštanskih novčanih naloga na komercijalnoj osnovi na cijelom državnom području Češke na način koji se zahtijeva za univerzalnu uslugu te tako ispunio tehničke specifikacije određene u natječaju. Usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa toliko su specifične po svojoj prirodi i načinu pružanja da u trenutku preispitivanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge na tržištu nije postojala njihova alternativa na komercijalnoj osnovi. Da bi mogao pružati uslugu poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa, pružatelj mora imati gustu i veliku distribucijsku mrežu te svakodnevnu dostavu i visoka sigurnosna jamstva. Drugi pružatelji usluga nisu imali te kapacitete, koji su u skladu sa zahtjevima češke države potrebni za pružanje usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa. Nadalje, nijedan drugi pružatelj usluga ne bi mogao razviti te kapacitete prije razdoblja 2018.–2022. Samo je Češka pošta imala dovoljno gustu, veliku i kvalitetnu mrežu kako bi mogla ispuniti ciljeve usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa. Iako se ne može isključiti da će konkurenti u budućnosti razviti takvu mrežu, Češka pošta jedini je pružatelj usluga koji može pouzdano pružati tu uslugu u razdoblju 2018.–2022. Zbog toga Komisija priznaje da Češka pošta ima jedinstvenu logistiku i mrežu podružnica u smislu gustoće, veličine i svakodnevnih dostava, zbog čega je jedini mogući pružatelj usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa u tom razdoblju. Komisija stoga smatra da se izravna dodjela usluge poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa može obuhvatiti izuzećem isključivog pružatelja putem pregovaračkog postupka bez prethodne objave u skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (b) Direktive 2014/24/EU (69).

(182)

U skladu s točkom 20. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „ako tijelo dodijeli pružanje iste usluge od općeg gospodarskog interesa za nekoliko poduzetnika, naknadu bi trebalo izračunati na temelju iste metode za svakog poduzetnika”.

(183)

Budući da su obje usluge od općeg gospodarskog interesa dodijeljene samo Češkoj pošti, Komisija smatra da zahtjev iz točke 20. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. nije primjenjiv.

(184)

U skladu s točkom 21. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „iznos naknade ne smije premašiti iznos koji je potreban za pokrivanje neto troškova izvršenja obveza pružanja javne usluge, uključujući i razumnu dobit”. S obzirom na to, u točki 24. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. utvrđeno je sljedeće: „[n]eto trošak koji je nužan, ili se očekuje da će biti nužan, za izvršavanje obveze pružanja javne usluge trebao bi se izračunati uporabom metode neto iznosa izbjegnutih troškova ako je tako propisano zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom i u drugim slučajevima kad je to moguće”.

(185)

U skladu s točkom 25. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „na temelju metode neto iznosa izbjegnutih troškova neto trošak koji je nužan, ili se očekuje da će biti nužan, za izvršavanje obveza pružanja javne usluge računa se kao razlika između neto troška za pružatelja usluga koji posluje s obvezom pružanja javne usluge i neto troška ili dobiti za istog pružatelja usluga koji posluje bez te obveze”.

(186)

Provedbenom uredbom br. 466/2012 utvrđuje se postupak koji CTO koristi za izračun neto troška za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako je definirana Zakonom o poštanskim uslugama, koju izvršava Češka pošta.

(187)

Metoda neto iznosa izbjegnutih troškova koju su koristila češka tijela temelji se na četiri glavna elementa:

(188)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 62. točke (f) da je za izračun neto iznosa izbjegnutih troškova primjerenija metodologija raspodjele troškova, Komisija napominje da u skladu s točkom 27. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa smatra da je „metoda neto iznosa izbjegnutih troškova najtočnija metoda za određivanje troška obveze izvršavanja javne usluge”. Isto tako, metoda neto iznosa izbjegnutih troškova za određivanje neto troška izvršavanja obveze pružanja univerzalne poštanske usluge navodi se i u Prilogu I. Direktivi 97/67/EZ.

(189)

U činjeničnom scenariju u obzir se uzimaju stvarni prihodi i troškovi Češke pošte za različite elemente i sve aktivnosti za godine 2018.–2020. Za 2021. i 2022. u obzir se uzima procjena troškova i prihoda Češke pošte. Upotreba stvarnih podataka za razdoblje 2018.–2020. i procijenjenih podataka za 2021. i 2022. smatra se razumnom i preciznom jer su stvarne vrijednosti dostupne za razdoblje 2018.–2020. Ti ulazni podaci smatraju se primjerenima i pogodnima za isključenje mogućnosti prekomjerne naknade jer proizlaze iz računovodstvenog sustava Češke pošte, koji je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 176., usklađen s Direktivom 2006/111/EZ i točkom 44. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012.

(190)

U protučinjeničnom scenariju razmatra se ponašanje Češke pošte ako joj se ne bi povjerila ni obveza pružanja univerzalne poštanske usluge (poštanska usluga od općeg gospodarskog interesa i usluga poštanskih novčanih naloga od općeg gospodarskog interesa) ni sustav DBIS. Češka pošta razmotrila je mogućnosti optimizacije poslovanja i u protučinjenični scenarij unijela promjene, u odnosu na činjenični scenarij, sljedećih četiriju elemenata:

(191)

S obzirom na navedena četiri elementa češka tijela navela su da bi Češka pošta: i. prestala pružati usluge sustava DBIS, ii. određeni broj poštanskih ureda zatvorila, a dio pretvorila u poštanske točke (70), iii. smanjila učestalost dostave za neke poštanske pošiljke i iv. prestala obavljati ili smanjila neke administrativne aktivnosti povezane sa zahtjevima za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge. Četiri elementa protučinjeničnog scenarija pobliže su prikazana u nastavku.

(192)

Uvođenje sustava DBIS promijenilo je oblik dostave nekih poštanskih pošiljki, uglavnom standardne i preporučene pošte („kanibalizirane” pošiljke), koje se svim korisnicima koji komuniciraju s javnom upravom dostavljaju u elektroničkom umjesto u fizičkom obliku. U protučinjeničnom scenariju, u kojem bi Češka pošta prestala pružati usluge sustava DBIS, kanibalizirane poštanske pošiljke dostavljale bi se na tradicionalan način, odnosno u fizičkom obliku. Prihodi i troškovi Češke pošte s jedne bi se strane smanjili za prihode i povezane troškove koji se ostvaruju sustavom DBIS, a s druge bi se strane pošte povećali zbog ponovnog uvođenja fizičke dostave kanibaliziranih poštanskih pošiljki. U tablici 5. prikazan je broj poštanskih pošiljki u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju, uzimajući u obzir podatke o kanibaliziranim pošiljkama kako su procijenjeni u uvodnoj izjavi 152. Odluke o DBIS-u:

Tablica 5.

Broj poštanskih pošiljki u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju, uzimajući u obzir kanibalizirane pošiljke po podatkovnim sandučićima (DBIS), kako je procijenjeno u Odluci o DBIS-u:

(193)

Za razdoblje 2018.–2022. Češka pošta smatra da je u činjeničnom scenariju 3 210 poštanskih ureda dio mreže poštanskih ureda. To uključuje 3 200 obveznih poštanskih ureda na temelju obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i 10 ureda koji posluju na dobrovoljnoj osnovi, a nalaze se na posebnim turističkim lokacijama (npr. u planinama ili muzejima na otvorenom) i turistima omogućuju slanje pisama ili razglednica s pomoću posebnih marki. Bez obveze pružanja univerzalne poštanske usluge Češka pošta upravljala bi manje gustom mrežom i zadržala bi samo profitabilne poštanske urede, uzimajući u obzir da je imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga nacionalni pružatelj poštanskih usluga i da svoje objekte raspoređuje tako da su njegove usluge dostupne u cijeloj zemlji. Na temelju svojeg unutarnjeg računovodstvenog sustava Češka pošta raspodjeljuje prihode i troškove poštanskim uredima kako bi odredila profitabilnost svakog ureda. Češka pošta analizirala je te informacije i nekoliko operativnih kriterija i kriterija pristupačnosti kako bi odlučila bi li zadržala poštanski ured u protučinjeničnom scenariju. Na temelju analize Češke pošte, njezina bi se mreža u protučinjeničnom scenariju sastojala od 583 poštanska ureda koja su obvezna i kojima upravlja na temelju obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, 10 poštanskih ureda koji nisu obvezni i 462 poštanske točke. S obzirom na to da bi se u protučinjeničnom scenariju zatvorilo približno 80 % poštanskih ureda, najveća udaljenost između većine (oko 89 %) komercijalnih poštanskih ureda i poštanskih točaka bila bi manja od 10 km, ali veća od udaljenosti u činjeničnom scenariju. Češka pošta smatra da bi se u tom slučaju znatno smanjila dostupnost svih usluga koje se nude u poštanskim uredima (uključujući poštanske usluge i usluge poštanskih novčanih naloga). Broj obveznih ureda koji bi se zadržao u protučinjeničnom scenariju smatra se konstantnim u razdoblju povjeravanja i predstavlja ex ante dalekosežnu odluku za optimizaciju poslovanja. U tablici 6. u nastavku prikazana je mreža poštanskih ureda (broj ureda) u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju:

Tablica 6.

Broj poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju

(194)

Češka tijela pojasnila su da bi manja učestalost dostave pošte značila prelazak s pet dana tjedno na pet dana u dva tjedna. Tržište dostave paketa dovoljno je konkurentno, stoga se učestalost te dostave ne bi smanjila. Češka tijela pojasnila su i da se u razdoblju 2018.–2022. očekuju promjene u dostavi pošte. U činjeničnom scenariju novi sustav dostave uveden je 2020. Postojećem modelu dostave D + 1 (71) pridodat će se model D + n, a pretpostavlja se da će se većina potražnje prebaciti na dostavu D + n jer korisnici daju prednost manjim troškovima umjesto brzini dostave. U protučinjeničnom scenariju ponuda se sastoji od modela dostave D + n. U okviru nacionalnog praćenja Češka pošta ispitala je učestalost i broj poštanskih pošiljki koje se dostavljaju pojedinačnim objektima (tj. kućanstvima). U tablici 6.a i tablici 6.b prikazan je potreban rad u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) te broj vozila potrebnih u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju za dostavu pet dana u dva tjedna.

Tablica 7.a

Dostavna mreža 2018.

Tablica 7.b

Dostavna mreža 2019.

Tablica 7.c

Dostavna mreža 2020., 2021. i 2022.

(195)

Češka pošta prestala bi obavljati i određene administrativne aktivnosti povezane s izvršavanjem obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. U protučinjeničnom scenariju Češka pošta ukinula bi sljedeće administrativne aktivnosti povezane s izvršavanjem obveze pružanja univerzalne poštanske usluge:

(196)

Kad je riječ o vjerodostojnosti protučinjeničnog scenarija u kojem bi se mreža poštanskih ureda znatno smanjila, češka tijela pojasnila su da Češka pošta vodi nekoliko vrsta poštanskih objekata, od malih poštanskih ureda sa samo jednim šalterom u manjim općinama do velikih poštanskih ureda s mnogo šaltera koji se nalaze u većim gradovima. Broj korisnika koji određeni poštanski ured poslužuje ovisi o njegovoj veličini. Najviše korisnika poslužuju veliki i srednji poštanski uredi koji se nalaze u gusto naseljenim područjima. Ti poštanski uredi u protučinjeničnom scenariju uglavnom nastavljaju s radom. S druge strane, mali poštanski uredi koji poslužuju manji broj korisnika prestali bi s radom u protučinjeničnom scenariju. Češka tijela smatraju da pojednostavnjena pretpostavka da će zatvaranje 81,5 % poštanskih ureda (obično manjih ureda koji ostvaruju gubitke) dovesti do prijenosa 81,5 % potražnje na preostale poštanske urede nije točna i ne odgovara stanju u Češkoj. Financijski podaci pokazuju da 583 poštanska ureda koja se zadržavaju u protučinjeničnom scenariju stvaraju [50–75] % prihoda (potražnja) od ukupnog iznosa prihoda zabilježenih u poštanskim uredima 2018. Svih 2 155 poštanskih ureda koji bi se zatvorili ostvarilo je samo [15–35] % prihoda 2018., a omjeri su slični i u drugim godinama. Dio prihoda poštanskih ureda koji bi se zatvorili prenosi se na poštanske točke jer se na njih prebacuje potražnja korisnika za preporučenom poštom i pošiljkama, a Češka pošta izgubit će preostali dio potražnje jer će neki korisnici prestati koristiti njezine usluge, uključujući poštanske novčane naloge. Kad je riječ o poštanskim novčanim nalozima, izgubilo bi se [30–55] % prihoda koje ostvaruju uredi koji bi se zatvorili. Naposljetku, ukupni učinak na potražnju procijenjen je na temelju rezultata ispitivanja, ali i na temelju drugih činjenica, na primjer udaljenosti najbližeg poštanskog ureda i dostupnosti slične usluge na tržištu.

(197)

Kad je riječ o učinku smanjenja učestalosti dostave na potražnju, češka tijela objasnila su da je CTO uzeo u obzir nekoliko okolnosti koje bi mogle utjecati na promjenu potražnje, a ne samo ispitivanje tržišta (vidjeti uvodnu izjavu 90.). Na primjer, mjera u kojoj su dostupne usluge koje mogu zamijeniti dostavu pisama bila je još jedan bitan element. Dok dostavu žurnih paketa u Češkoj nudi nekoliko pružatelja usluga, zajamčenu dostavu pošte prema modelu D + 1 nude samo kurirske službe. Očekuje se da većina pojedinačnih korisnika neće prijeći na kurirske usluge ili elektroničku komunikaciju kako bi dobili dostavu D + 1. Umjesto toga prebacili bi se na uslugu dostave D + n. Pojedinačni korisnici mogu koristiti kurirske usluge ili elektroničku komunikaciju, ali razlozi za korištenje tih usluga umjesto slanja pošte vjerojatno će biti drukčiji i nepovezani s promjenom učestalosti dostave s D + 1 na D + n jer se čak ni pošiljka dostavljena prema modelu D + 1 ne može natjecati s elektroničkom komunikacijom u smislu brzine i cijene; osim toga, kurirske usluge mnogo su skuplje. Češka pošta promijenila je učestalost dostave u veljači 2020. i nudi „ekonomične pošiljke” s dostavom D + n i „prioritetne pošiljke” s dostavom D + 1. Ekonomične pošiljke jeftinije su od prioritetnih za 7 CZK (ta razlika vrijedi i za standardnu i preporučenu poštu). Prema podacima Češke pošte o omjeru ekonomičnih i prioritetnih pošiljki za razdoblje od veljače do svibnja 2020., prikazanima u tablici 7., većina korisnika prednost daje nižim cijenama nego bržoj, ali skupljoj dostavi (približno [93–96] % korisnika odabralo je ekonomični model za standardnu poštu, a približno [82–87] % za preporučenu poštu), što odgovara rezultatima ankete.

Tablica 8.

Omjer prioritetnih i ekonomičnih pošiljki (svi korisnici):

(198)

Kad je riječ o tvrdnji društva PNS iz uvodne izjave 67. da je Češka pošta do 2016. dobrovoljno ostavila otvoren niz ureda, Komisija napominje da odluka Češke pošte da dobrovoljno zadrži niz ureda u razdoblju 2013.–2015. ne znači nužno da je trebala odabrati isti pristup za razdoblje 2018.–2020. Nadalje, kako su češka tijela objasnila u uvodnoj izjavi 85., odluka Češke pošte da privremeno zadrži te poštanske urede bila je gospodarski opravdana jer je u to vrijeme donošenje političke odluka o povećanju broja obveznih ureda na 3 200 bilo neminovno. Komisija napominje i da države članice u načelu nisu obvezne koristiti isti protučinjenični scenarij u svakoj prijavi naknade za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge, već ga mogu prilagoditi u skladu s kretanjima na tržištu. Ta kretanja na tržištu realistično se odražavaju u troškovima i prihodima svakog poštanskog ureda jer su uzeta u obzir u analizi za određivanje ureda koji bi se u protučinjeničnom scenariju trebali zatvoriti, a koji bi trebali ostati otvoreni. U svakom slučaju, presudni čimbenik ipak je to je li odabrani protučinjenični scenarij kvantificiran pravilno i realistično, kako je pojašnjeno u uvodnim izjavama 205. i 206.

(199)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 62. i tvrdnji društva PNS-a iz uvodnih izjava 71. i 72. da Češka pošta nije poduzetnik kojim se dobro upravlja jer ne objašnjava točno i ne opravdava nužnost svih troškova potrebnih za učinkovito izvršavanje obveze, Komisija napominje da rashode Češke pošte prati Ministarstvo unutarnjih poslova, a Češka pošta ujedno je uspostavila interni Korporativni program usklađenosti protiv korupcije i drugih oblika protupravnog postupanja, a ako unatoč svim uspostavljenim mjerama postoje sumnje u pogledu dodjele određenog ugovora, to pitanje rješavaju nadležna tijela kao što je Općinski sud u Pragu. Komisija stoga smatra da društvo Zásilkovna nije dokazalo da Češka pošta nije poduzetnik kojim se dobro upravlja. Nadalje, Komisija ponavlja svoj zaključak iz uvodne izjave 175. da je način na koji je provedeno odvajanje računovodstva između aktivnosti koje nisu usluge od općeg gospodarskog interesa i aktivnosti koje to jesu u skladu s Direktivom 2006/111/EZ i točkom 44. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. Stoga se u izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova zaista uzimaju u obzir samo troškovi Češke pošte potrebni za izvršavanje obveze. Osim toga, u metodi neto iznosa troškova ne uzimaju se u obzir samo troškovi koje bi snosio tipičan poduzetnik kojim se dobro upravlja i koji je prikladno opremljen u istom sektoru jer bi to značilo da se predmetnom mjerom ne bi dodijelila prednost predmetnom poduzetniku (bio bi ispunjen i četvrti kriterij iz presude Altmark – uvodne izjave 120. i 121.). Naposljetku, Komisija napominje da izravna dodjela popisa stanovništva Češkoj pošti 2021., na što se upućuje u uvodnoj izjavi 72., nije obuhvaćena područjem primjene ove Odluke.

(200)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 62. i tvrdnjama društva PNS-a iz uvodnih izjava 44., 45. i 69. da Češka pošta od konačnog neto iznosa izbjegnutih troškova ne oduzima gubitke koje je ostvarila dobrovoljno jer svoje usluge koje nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge pruža po cijenama nižima od troškova, Komisija napominje da se popusti načelno mogu davati čak i za usluge koje jesu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Člankom 12. Direktive 97/67/EZ određeno je da bi cijene trebale biti troškovno orijentirane. Međutim, na proizvode koji nisu obuhvaćeni univerzalnom uslugom ne primjenjuje se obveza troškovne orijentiranosti, a Češka pošta može slobodno odrediti svoje cijene na temelju ponude i potražnje. U svakom slučaju Komisija je uz tvrdnje podnositelja pritužbi o proizvodima koji nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ocijenila i diskontirane cijene proizvoda koji jesu dio te obveze i utvrdila, na temelju informacija koje su dostavila češka tijela, da su dobrovoljno diskontirane cijene proizvoda koji su dio te usluge veće od njihovih odgovarajućih prosječnih varijabilnih troškova i stoga nemaju neprimjeren učinak na neto iznos izbjegnutih troškova. Naposljetku, Komisija napominje da raspodjela fiksnih ili varijabilnih troškova na različite proizvode nije povezana s cijenom svakog proizvoda, neovisno o tome je li diskontirana. Budući da su troškovi svakog proizvoda usmjereni na resurse/potrošnju, a ne na cijenu, metodologija raspodjele troškova i odgovarajući ključevi raspodjele presudni su elementi za raspodjelu troškova svakom proizvodu. Međutim, kako je pojašnjeno u uvodnim izjavama od 169. do 172., Komisija je utvrdila da su metodologija raspodjele troškova i odgovarajući ključevi raspodjele u skladu s Direktivom 97/67/EZ, nacionalnim pravom i pravilima koja je odobrio CTO, što je potvrdio neovisni revizor za razdoblje 2018.–2020. Komisija stoga zaključuje da Češka pošta troškove proizvoda koji nisu dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ne dodjeljuje neopravdano troškovima proizvoda koji jesu dio te obveze kako bi povećala neto iznos izbjegnutih troškova.

(201)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 62. i tvrdnji društva PNS-a iz uvodne izjave 69. da je veliko smanjenje broja poštanskih ureda potpuno nerealistično i u suprotnosti s tržišnim kretanjima te da nije pravilno kvantificirano, Komisija ponavlja zaključak iz uvodne izjave 197. da je učinak na potražnju poslovanja koje je dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, ali i poslovanja koje nije dio te obveze, u protučinjeničnom scenariju procijenjen pouzdano. Nadalje, kao odgovor na brzi razvoj segmenta mjesta za preuzimanje (segment svake godine raste za 70–100 % i trenutačno čini približno 20 % distribucije robe iz internetskih trgovina) Češka pošta uvela je sličan jeftini proizvod pod nazivom Balík Do balíkovny (dostava paketa na mjesto za preuzimanje), što pokazuje da je pretvaranje poštanskih ureda u poštanske točke u skladu s kretanjem tržišta.

(202)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 66. i tvrdnji društva PNS-a iz uvodne izjave 72. da je smanjenje učestalosti dostave stvarni način poslovanja Češke pošte, što nije uzeto u obzir u kvantifikaciji odgovarajućeg učinka na potražnju, Komisija napominje da je Češka pošta čak i uz novi sustav dviju brzina dostave i dalje obvezna dostavljati svaki dan ako korisnici to zatraže i plate. U protučinjeničnom scenariju takve dostave više se ne bi obavljale. U svakom slučaju, češka tijela u izračunima neto iznosa izbjegnutih troškova razlikuju razdoblja prije i nakon uvođenja dviju brzina dostave, dok se kvantifikacija odgovarajućeg učinka na potražnju temeljila na odgovarajućem ispitivanju tržišta i potkrijepljena je nedavnim opažanjima potrošačkih trendova.

(203)

Kad je riječ o tvrdnji društva Zásilkovna iz uvodne izjave 36. da je Češka pošta dobila prekomjernu naknadu za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge od 2013. do 2017. i da je tu naknadu koristila za unakrsno subvencioniranje svojih komercijalnih aktivnosti, Komisija napominje da je naknada za obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2013.–2017. odobrena Odlukom o obvezi pružanja univerzalne usluge iz 2018., koju je Opći sud potvrdio u predmetu T-316/18 (72). Budući da na tu odluku nije uložena žalba, nalazi Komisije iz te odluke konačni su i pravomoćni.

(204)

Komisija napominje da je Češka tijekom službenog istražnog postupka preispitala prijavljene izračune neto iznosa izbjegnutih troškova tako što je u protučinjeničnom scenariju razmotrila konzervativnije pretpostavke (tj. smanjila je neto iznos izbjegnutih troškova). Konkretno, Češka je pretpostavila: i. veće povećanje kapaciteta u preostalim komercijalnim poštanskim uredima za obradu preusmjerene potražnje iz zatvorenih ureda i ii. veće gubitke prihoda zbog konzervativnijeg tumačenja rezultata ispitivanja tržišta. Češka je u činjeničnom scenariju u obzir uzela i stvarne podatke, ako su bili dostupni, umjesto predviđenih podataka, zbog čega su izračuni neto iznosa izbjegnutih troškova bili realističniji, zamjenskim izračunima dokazala je da bi Češka pošta ostvarila dodatne uštede u svojim operacijama prikupljanja/dostave (iako te uštede nisu uzete u obzir u izračunima neto iznosa izbjegnutih troškova), dokazala je da su dobrovoljno diskontirane cijene elemenata obveze pružanja univerzalne poštanske usluge koje se nude velikim korisnicima i dalje više od odgovarajućih prosječnih varijabilnih troškova i stoga nemaju nikakav neprimjereni učinak na neto iznos izbjegnutih troškova te je točno uzela u obzir neto iznos izbjegnutih troškova DBIS-a, ažuriran stvarnim podacima, u izračunu neto iznosa izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Stoga je Češka prijavljeni ukupni neto iznos izbjegnutih troškova za razdoblje 2018.–2022. smanjila s 12 300 433 665 CZK na 9 996 852 907 CZK, što je prilagodba od –18,73 %, kako je detaljno prikazano za svaku godinu u tablici 9.:

Tablica 9.

Prijavljeni neto iznos izbjegnutih troškova u odnosu na prilagođeni neto iznos izbjegnutih troškova

(205)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija smatra da je opisani protučinjenični scenarij uvjerljiv i da se temelji na racionalnim pretpostavkama koje odražavaju nastojanja Češke pošte da svoje poslovanje optimizira smanjenjem troškova i povećanjem prihoda, dok je učinak na potražnju za uslugama Češke pošte pravilno procijenjen, suprotno tvrdnjama podnositelja pritužbi iz uvodne izjave 62. točke (c) i uvodne izjave 68. Nadalje, Komisija smatra da su pojašnjenja koja je Češka pošta dala u uvodnim izjavama od 73. do 80. i pojašnjenja čeških tijela iz uvodnih izjava od 81. do 93. te uvodnih izjava 197. i 198. razumna i dovoljna da se otklone sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka. U tržišnim uvjetima razumljivo je da bi Češka pošta zatvorila poštanske urede koji ostvaruju gubitke, a zadržala one koji su profitabilni. Komisija smatra da usporedba poštanske mreže u protučinjeničnom scenariju s mrežama podnositelja pritužbi nije bitna jer su takozvani „poštanski uredi” podnositelja pritužbi uglavnom prodajna mjesta (npr. novinski kiosci) i mjesta za preuzimanje (tj. objekti trećih strana kojima se plaća provizija) koji se ne mogu smatrati ekvivalentnima poštanskim uredima u smislu Zakona o poštanskim uslugama. Ta prodajna mjesta ne ispunjavaju relevantne zahtjeve određene nacionalnim zakonodavstvom i ne mogu pružati cijeli raspon usluga koje su dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Isto tako, logično je i da bi se promijenila učestalost dostave radi prilagodbe tržišnim uvjetima i potrebe za smanjenjem gubitaka. Iako bi manja učestalost dostave i smanjenje mreže poštanskih ureda negativno utjecali na potražnju, češka tijela uzela su to u obzir pri osmišljavanju protučinjeničnog scenarija.

(206)

Potrebno je utvrditi iznos troškova i prihoda koji odgovaraju otkazanim aktivnostima i elementima mreže. Izvor tih informacija interno je računovodstvo Češke pošte, tj. odvojena računovodstvena evidencija troškova i prihoda, posebno troškova i prihoda koji se priznaju u pojedinačnim troškovnim skupovima (troškovni centri). Koristi se metoda ABC. Ako predmetne aktivnosti nisu izvršene ili neki element mreže nije radio, uštedjeli bi se s tim povezani troškovi. Troškovi povezani s radom pojedinačnih poštanskih ureda evidentiraju se u zasebnim troškovnim centrima. Svaki poštanski ured u svojem računovodstvu ima pojedinačnu evidenciju svih troškova za upravljanje zgradom i njezinom opremom te za održavanje i popravke, svih troškova osoblja za osoblje na šalteru i drugih izravnih troškova povezanih s pružanjem određenih usluga (na primjer, upotreba oznaka, vrijednosni bonovi, naknade za pristup vanjskim bazama podataka itd.). Prihodi od poštanskih i drugih usluga koje pružaju poštanski uredi isto se evidentiraju u računovodstvu pojedinačnih poštanskih ureda. Nadalje, prihodi poštanskog ureda evidentiraju se u računovodstvu njegova troškovnog skupa (u cijelosti), neovisno o tome što ti prihodi uključuju i troškove drugih dijelova poštanskog lanca (tj. sortiranje, prijevoz i dostavu). Prihodi od poštanskih usluga dijele se na tri dijela poštanskog lanca kako bi se omogućila usporedba troška poštanskih ureda s relevantnim dijelom prihoda koje ti uredi stvaraju. Svrha je procijeniti je li određeni poštanski ured profitabilan, što je važno kako bi se ocijenilo bi li se on zadržao u protučinjeničnom (alternativnom) scenariju.

(207)

U tablicama od 10. do 14. uspoređuje se trošak poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju i utvrđuju se troškovi izbjegnuti smanjenjem predloženim u protučinjeničnom scenariju za razdoblje 2018.–2022.

Tablica 10.

Usporedba troška svih poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju (2018.)

Tablica 11.

Usporedba troška svih poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju (2019.)

Tablica 12.

Usporedba troška svih poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju (2020.)

Tablica 13.

Usporedba troška svih poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju (2021.)

Tablica 14.

Usporedba troška svih poštanskih ureda u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju (2022.)

(208)

Međutim, ne može se očekivati da će se procijenjene uštede od predloženog zatvaranja određenih poštanskih ureda i ukidanja usluga sustava DBIS u protučinjeničnom scenariju u potpunosti ostvariti. Kad se poštanski ured zatvori ili se više ne pruža usluga sustava DBIS, potražnja za uslugama koje pruža taj ured ne nestaje u potpunosti, a poštanske pošiljke koje su kanibalizirane sustavom DBIS u protučinjeničnom scenariju i dalje bi se nastavile dostavljati tradicionalnom poštom (tj. na papiru). Ta promjena potražnje utječe i na troškove i prihode pa se mora uzeti u obzir u protučinjeničnom scenariju. Češka tijela pojasnila su da su za modeliranje promjene potražnje koristila ispitivanja tržišta i analize prikazane u Odluci o DBIS-u (vidjeti uvodnu izjavu 193.). Prema provedenim anketama neki korisnici odlučili bi nastaviti koristiti usluge Češke pošte nakon zatvaranja njihova poštanskog ureda i zadovoljili bi potrebu za uslugama u drugom poštanskom uredu. Ipak, dio potražnje neizbježno bi se izgubio jer bi neki korisnici prešli na usluge konkurenata, dok bi neki odlučili smanjiti svoju potražnju. Stoga bi Češka pošta izgubila prihode od usluga od općeg gospodarskog interesa i onih koje to nisu. Kvantifikacija očekivanog smanjenja prihoda zbog prilagodbe potražnje nakon zatvaranja poštanskih ureda prikazana je u tablici 15. u nastavku.

Tablica 15.

Smanjenje prihoda (2018.–2022.)

(209)

Češka je pojasnila da u protučinjeničnom scenariju ne bi nastali svi troškovi povezani s pružanjem usluge sustava DBIS (u činjeničnom scenariju). DBIS je operativno i tehnološki odvojen od aktivnosti u tradicionalnoj poštanskoj mreži i nema zajedničkih postupaka između sustava DBIS i poštanskih i drugih postupaka koji se provode u poštanskim uredima, prijevoznoj mreži ili dostavnim točkama pa se izbjegnuti izravni troškovi sustava DBIS mogu točno utvrditi.

(210)

Nastavno na analizu učinka na prihode, činjenica da neki korisnici svoju potražnju za poštanskim i drugim uslugama zadovoljavaju u drugom poštanskom uredu znači da taj ured mora imati dovoljan kapacitet. Ako je potreban dodatni kapacitet, povećavaju se troškovi ljudskih resursa i opreme za taj poštanski ured. Troškovi stvaranja dovoljnog (dodatnog) kapaciteta u poštanskim uredima koji ostanu otvoreni stoga su stavka koja smanjuje uštedu ostvarenu zatvaranjem drugih poštanskih ureda (tj. smanjenje iznosa za koje je procijenjeno da će se uštedjeti u tablicama od 10. do 14.). Izračun tog dodatnog kapaciteta temelji se na obujmu usluga za koje se očekuje da će se prebaciti iz zatvorenih poštanskih ureda. Obujam je pretvoren u radne sate na temelju normi radnog vremena za aktivnosti te je zatim pretvoren u (dodatne) troškove. Troškovi povezani s potrebom za povećanjem kapaciteta u preostalim poštanskim uredima i učinak na izbjegnute troškove prikazani su u tablici 16.

Tablica 16.

Uštede na mreži poštanskih ureda nakon što se uzme u obzir povećanje kapaciteta (2018.–2022.)

(211)

Češka pošta analizirala je uz pomoć vanjskih savjetnika količinu i učestalost pošte koja se dostavlja u cijeloj zemlji. Analiza se temeljila na učestalosti posjeta korisnika pojedinačnim objektima u pojedinačnim poštanskim okruzima i strukturi pošiljki koje se dostavljaju.

(212)

Češka pošta ne planira mijenjati dostavu paketa jer je tržište dostave paketa dovoljno konkurentno. Stoga se učestalost dostave paketa u protučinjeničnom scenariju ne mijenja.

(213)

Za razdoblje 2018.–2019. činjenični scenarij uključuje dostavu D + 1, a protučinjenični scenarij dostavu D + n za standardnu i preporučenu poštu. Manja učestalost dostave u protučinjeničnom scenariju dovodi do ušteda na vozilima i radu (tj. broju poštara). Iznos uštede izvodi se iz analize troškova zabilježenih u računovodstvu troškovnih skupova i u specijaliziranim operativnim sustavima (tj. sustav za mjerenje produktivnosti dostave). Troškovi se dijele na dvije vrste: fiksne troškove povezane s poštanskom dostavom i varijabilne troškove povezane s rukovanjem poštom (tj. ubacivanje pisama u poštanske sandučiće, predaja preporučene pošte, evidentiranje dostave – potpisi primatelja). Troškovi obilaska mogu se smatrati ušteđenim troškovima ako poštar ne obavi obilazak (štede se troškovi vozila, goriva i osoblja). Troškovi stvarne dostave (predaje) pošiljki primateljima štede se djelomično, ovisno o točnom smanjenju potražnje za uslugama.

(214)

U razdoblju 2020.–2022. činjenični scenarij uključuje dostavu pošte D + 1 i D + n, a protučinjenični scenarij dostavu D + n. Neto trošak dostave za razdoblje 2020.–2022. manji je jer obuhvaća samo dodatne troškove i dodatne prihode za dostavu pošte D + 1. Ne očekuje se da bi smanjenje učestalosti dostave smanjilo potražnju za uslugama. Smanjenje potražnje očekuje se samo kao posljedica smanjenja mreže poštanskih ureda.

(215)

Pretpostavke iz uvodne izjave 215. potvrđene su ispitivanjem tržišta, ali i nedavnim opažanjima tržišta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 203. Pri mjerenju izbjegnutog troška svaka se vrsta uštede kvantificira zasebno. Uštede su detaljno opisane u tablicama od 17. do 21.

Tablica 17.

Uštede zbog smanjenja učestalosti dostave, uzimajući u obzir učinak zbog ukidanja sustava DBIS (2018.)

Tablica 18.

Uštede zbog smanjenja učestalosti dostave, uzimajući u obzir učinak ukidanja sustava DBIS (2019.)

Tablica 19.

Uštede zbog smanjenja učestalosti dostave, uzimajući u obzir učinak ukidanja sustava DBIS (2020.)

Tablica 20.

Uštede zbog smanjenja učestalosti dostave, uzimajući u obzir učinak ukidanja sustava DBIS (2021.)

Tablica 21.

Uštede zbog smanjenja učestalosti dostave, uzimajući u obzir učinak ukidanja sustava DBIS (2022.)

(216)

U činjeničnom scenariju postoje administrativne aktivnosti koje su izravno povezane s izvršavanjem obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Češka pošta u protučinjeničnom scenariju predviđa ukidanje dijela tih aktivnosti.

(217)

Postoje druge administrativne aktivnosti koje bi u protučinjeničnom scenariju Češka pošta provodila dobrovoljno, iako u manjoj mjeri nego u činjeničnom scenariju. Na primjer, Češka pošta zadržala bi sustav troškovnog računovodstva čak i ako joj se ne bi povjerila obveza pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela.

(218)

Češka pošta u protučinjeničnom scenariju predviđa ukidanje sljedećih relevantnih administrativnih aktivnosti:

(219)

Uštede povezane sa smanjenjem tih administrativnih aktivnosti prikazane su u tablicama od 22. do 26.

Tablica 22.

Uštede od administrativnih aktivnosti (2018.)

Tablica 23.

Uštede od administrativnih aktivnosti (2019.)

Tablica 24.

Uštede od administrativnih aktivnosti (2020.)

Tablica 25.

Uštede od administrativnih aktivnosti (2021.)

Tablica 26.

Uštede od administrativnih aktivnosti (2022.)

(220)

Nematerijalna i tržišna korist je korist koju ima pružatelj usluge zbog svojeg statusa pružatelja univerzalne usluge, što uključuje poboljšanje njegove profitabilnosti.

(221)

Uobičajene nematerijalne koristi u poštanskom sektoru na koje se upućuje u literaturi uključuju:

(222)

Nematerijalne i tržišne koristi povezane sa statusom pružatelja univerzalne usluge koje je utvrdila Češka pošta prikazane su u nastavku.

(223)

Povećanje vrijednosti brenda smatra se korišću jer pružatelj univerzalne usluge ostvaruje veće prihode jer je brend poznat i ljudi vjeruju da jamči određenu kvalitetu usluge. Korist je financijski izražena kao iznos prihoda koji odgovaraju postotku korisnika imatelja ovlaštenja za primanje pošte koji ne bi koristili njegove poštanske usluge ako ne bi izvršavao obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Za izračun te koristi korišten je postotak od 0,4 % (73), uzimajući u obzir zaključke iz studije Study on the principles used to calculate the net costs of the postal USO (Studija o načelima korištenima za izračun neto troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge) (74).

(224)

Korist koja proizlazi iz ekskluzivnog prava pružatelja univerzalne usluge na prodaju poštanskih marki i drugih vrijednosnih bonova posljedica je činjenice da se neke prodane marke i bonovi nikada ne iskoriste (među ostalim jer se čuvaju kao filatelija). Vrijednost te koristi financijski se izražava kao zbroj: i. procijenjene vrijednosti prodanih i neiskorištenih poštanskih marki i vrijednosnih bonova te ii. procijenjenih prihoda od prodaje poštanskih marki, vrijednosnih bonova i drugih sličnih proizvoda kao filatelije.

(225)

Veći učinak oglašavanja smatra se korišću za pružatelja univerzalne usluge jer može koristiti odabrane dijelove svoje imovine (kao što su automobili ili zgrade) za potrebe oglašavanja. Ta se korist može izračunati kao ušteda pružatelja univerzalne usluge na troškovima oglašavanja (tj. trošku koji bi morao platiti na tržištu za oglašavanje brenda i proizvoda na tom istom mjestu), uzimajući u obzir sve stvarne prihode ostvarene davanjem u zakup oglasnog prostora u prostorima pružatelja drugim poduzetnicima. Na primjer, za izračun vrijednosti oglasnog prostora u prostorima pružatelja korišteni su cjenici marketinških društava ili općina. Te su cijene zatim prilagođene veličini oglasnog prostora u prostorima Češke pošte. Na temelju toga češka tijela procijenila su vrijednost oglašavanja na zgradama i oglašavanja na vozilima.

(226)

Dio obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, koji se odnosi na poštanske usluge ostvaruje prednost oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost („PDV”). Oslobođenje od PDV-a na te usluge utječe na pružatelja usluge u protučinjeničnom scenariju na dva načina: i. u području prihoda (korist ovisi o prilagodljivosti cijena za različite kategorije korisnika) i ii. u području troškova (pružatelj univerzalne usluge trenutačno ne može tražiti povrat ulaznog PDV-a za račune koji se odnose na univerzalne usluge).

(227)

Obje posljedice PDV-a uzete su u obzir u izračunu nematerijalne koristi i dobivena vrijednost jednaka je razlici tih elemenata.

(228)

Učinak na područje prihoda računa se na temelju toga kako bi korisnici poštanskih usluga percipirali uvođenje PDV-a od 21 %. Struktura korisnika iz perspektive toga plaćaju li PDV presudna je za određivanje iznosa koristi od PDV-a. Korisnici koji ne mogu tražiti povrat PDV-a u prijavi poreza (poduzetnici koji nisu obveznici PDV-a) doživjeli bi povećanje cijena zbog uvođenja PDV-a kao apsolutno povećanje cijene, što bi ih moglo odvratiti od korištenja poštanskih usluga Češke pošte. Za korisnike s posebnim režimom (državna tijela) moglo bi se očekivati određeno smanjenje prihoda; prilagodljivost je mala samo za preporučenu poštu jer se određene vrste dokumenata moraju slati kao preporučene pošiljke. Vrijednost koristi od PDV-a određena je (75) kao [2–8] % prihoda za preporučenu poštu od javne uprave. Povećanje cijene kao posljedica primjene PDV-a moglo bi se u velikoj mjeri primijeniti među krajnjim (maloprodajnim) korisnicima. Korist od PDV-a kvantificirana je kao [4–9] % prihoda za usluge povezane s tim korisnicima. Korisnici koji plaćaju PDV mogu tražiti povrat PDV-a u svojim prijavama poreza i zato povećanje cijene zbog PDV-a na njih nema negativan učinak i ne utječe na njihovo ponašanje. Stoga PDV nije korist u odnosu na te korisnike.

(229)

Češka tijela pojasnila su da su razmotrila i potencijalne nematerijalne koristi navedene u uvodnoj izjavi 215. točkama od (e) do (g), ali smatraju da one ne bi bile relevantne u slučaju Češke pošte. Češka tijela smatraju da su ekonomije razmjera uzete u obzir u protučinjeničnom scenariju, pa bi izračun nematerijalne koristi te vrste doveo do dvostrukog obračunavanja. Kad je riječ o sveprisutnosti i mrežnoj prednosti Češke pošte, češka tijela smatraju da se čini da su ti elementi nedostatak, a ne prednost za imenovanog imatelja dozvole za pružanje poštanskih usluga jer je on obvezan voditi poštanske urede i na mjestima s malom (nedovoljnom) potražnjom. Taj nedostatak tek neznatno nadoknađuje mogućnost komercijalizacije poštanskih ureda velikim portfeljem usluga. Nadalje, i konkurenti Češke pošte nude usluge dostave u cijeloj zemlji bez zahtjeva vođenja tako guste mreže poštanskih ureda koja mora ispunjavati najmanje zahtjeve u smislu dostupnih usluga. Naposljetku, kad je riječ o primjeni jedinstvene cijene, češka tijela pojašnjavaju da bi Češka pošta nudila jedinstvene cijene i u protučinjeničnom scenariju pa iz toga ne proizlazi nikakva korist. Nadalje, i drugi pružatelji poštanskih usluga nude jedinstvene cijene.

(230)

U tablici 27. u nastavku prikazan je godišnji procijenjeni iznos nematerijalne koristi po kategoriji nematerijalne koristi te agregirana vrijednost.

Tablica 27.

Nematerijalna korist u razdoblju 2018.–2022.

(231)

U tablicama od 28. do 32. nalazi se pregled različitih elemenata izračuna ukupnog neto troška i sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, kako je prethodno objašnjeno.

Tablica 28.

Sažetak izračuna ukupnog neto iznosa izbjegnutih troškova sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za 2018.

Tablica 29.

Sažetak izračuna ukupnog neto iznosa izbjegnutih troškova sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za 2019.

Tablica 30.

Sažetak izračuna ukupnog neto iznosa izbjegnutih troškova sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za 2020.

Tablica 31.

Sažetak izračuna ukupnog neto iznosa izbjegnutih troškova sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za 2021.

Tablica 32.

Sažetak izračuna ukupnog neto iznosa izbjegnutih troškova sustava DBIS i obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za 2022.

(232)

U tablici 33. prikazan je pregled neto iznosa izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge za Češku poštu, koji je jednak neto iznosu izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge i sustava DBIS umanjenom za neto iznos izbjegnutih troškova sustava DBIS, kako je ponovno izračunato na temelju metode odobrene Odlukom o DBIS-u, ali uzimajući u obzir stvarne podatke iz činjeničnog scenarija za razdoblje 2018.–2021.

Tablica 33.

Neto iznos izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge Češke pošte u razdoblju 2018.–2022.

(233)

Komisija napominje da se metodologija izračuna neto troška Češke pošte za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, ne temelji na metodologiji raspodjele troškova, kojom se računa neto trošak potreban za izvršavanje obveza pružanja javne usluge kao razlika između troškova i prihoda za imenovanog pružatelja koji ispunjava obvezu javne usluge, već na metodi neto iznosa izbjegnutih troškova. Na temelju metode neto iznosa izbjegnutih troškova neto trošak za koji se očekuje da će biti potreban za izvršavanje obveze pružanja javne usluge, u ovom slučaju obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, računa se kao razlika između neto troška pružatelja usluga (Češka pošta) koji posluje s obvezom pružanja javne usluge i neto troška koji bi pružatelj snosio kad ne bi poslovao s tom obvezom. Stoga, neovisno o postojanju politike određivanja cijena univerzalnih poštanskih usluga određene Zakonom o poštanskim uslugama, za što se već smatra da osigurava primjerenu razinu dobiti, Češka pošta i dalje može snositi neto trošak pri izvršavanju obveze pružanja javne usluge kao što je obveza pružanja univerzalne poštanske usluge. Zaista, u metodi neto iznosa izbjegnutih troškova uzima se u obzir dodatni trošak koji nastaje za pružatelja usluga kad izvršava obvezu pružanja univerzalne poštanske usluge u usporedbi s hipotetskom situacijom u kojoj pružatelj ne mora pružati javnu uslugu.

(234)

Komisija stoga zaključuje da je metoda neto iznosa izbjegnutih troškova koju su predložila češka tijela primjerena za određivanje neto troška koji snosi Češka pošta za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge. Metoda neto iznosa izbjegnutih troškova ispunjava zahtjeve iz Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. Točnije, protučinjenični scenarij je vjerodostojan, kao i procjena njegova financijskog učinka na aktivnosti Češke pošte. Nadalje, ispravci nematerijalne koristi primjereno su uzeti u obzir.

(235)

U točki 21. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. predviđa se uključivanje razumne dobiti u neto trošak pružanja usluge od općeg gospodarskog interesa. Češka tijela dodala su razumnu dobit u izračun neto iznosa izbjegnutih troškova koja je određena kao razlika troška uloženog kapitala Češke pošte pri prelasku s činjeničnog na protučinjenični scenarij (76). Taj trošak kapitala temeljio se na metodologiji ponderiranog prosječnog troška kapitala (WACC). Vrijednosti WACC-a za činjenični scenarij (tj. 8,22 %) i protučinjenični scenarij (tj. 8,92 %), za razdoblje povjeravanja 2018.–2022., izračunao je CTO u suradnji sa savjetnicima u drugoj polovini 2018.

(236)

Prema radnom dokumentu službi Komisije iz 2015. (77) koncept troška kapitala koristi se kao razumno gospodarsko mjerenje profitabilnosti. WACC se često koristi kao koncept troška kapitala. Pokazuje stopu povrata koja se mora ostvariti kako bi se osigurala spremnost ulagača da zadrže svoje ulaganje u konkurentnim uvjetima. WACC povezan s pružanjem univerzalne usluge primjeren je kako bi se osiguralo da se u obzir uzmu svi relevantni troškovi pružatelja univerzalne usluge. Komisija napominje da su korištena metodologija, kako je detaljno opisana u godišnjim izvješćima CTO-a o provjeri, te vrijednost WACC-a i u činjeničnom i protučinjeničnom scenariju primjerene za procjenu razumne dobiti Češke pošte u izvršavanju obveze pružanja univerzalne poštanske usluge kako su je definirala češka tijela. Zaključno, Komisija smatra da je razumna dobit uzeta u obzir u izračunima neto iznosa izbjegnutih troškova prihvatljiva.

(237)

Češka pošta prima naknadu samo za dio neto troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge koji se smatra nepravednim opterećenjem za pružatelja usluge. Člankom 34.d Zakona o poštanskim uslugama određeno je da se neto troškovi veći od 1 500 milijuna CZK za svaku godinu ne smatraju nepravednim opterećenjem (78).

(238)

Češka tijela tvrde da se posljednji korak upravnog postupka sastoji od usporedbe neto troška obveze pružanja univerzalne poštanske usluge s ograničenjem (gornjom granicom) nepravednog opterećenja određenim u Zakonu o poštanskim uslugama. Najveći iznos naknade koji se može dodijeliti Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge ograničen je na iznos utvrđen u uvodnoj izjavi 238. Za potrebe državne potpore relevantno je da se Češkoj pošti ne dodijeli prekomjerna naknada (tj. da ona ne primi naknadu veću od rezultata izračuna neto iznosa izbjegnutih troškova). Određivanje nepravednog opterećenja i njegove razine regulatorno je pitanje i ne utječe na ocjenu spojivosti na temelju Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa.

(239)

U točki 39. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. navedeno je: „[k]ada osmišljavaju metodu naknade, države članice moraju donijeti poticajne mjere za učinkovito pružanje usluge od općeg gospodarskog interesa visoke kvalitete, osim ako mogu opravdati da je to nemoguće ili neprikladno”.

(240)

Češka tijela pojasnila su da su poticaji za učinkovitost uključeni u mehanizam naknade.

(241)

Najveći iznos naknade utvrđen je u Zakonu o poštanskim uslugama (tj. 1 500 milijuna CZK za svaku godinu). Iznos je fiksan i neće se prilagoditi za inflaciju. Ako neto trošak obveze pružanja univerzalne poštanske usluge premaši 1 500 milijuna CZK godišnje, Češka pošta mora pokriti taj višak vlastitim sredstvima. To je poticaj Češkoj pošti da posluje učinkovito.

(242)

Češka tijela potvrdila su da je uspostavljen mehanizam za sprečavanje prekomjerne naknade: u skladu s člankom 34.d Zakona o poštanskim uslugama imatelj dozvole za pružanje poštanskih usluga može CTO-u podnijeti zahtjev za povrat neto troškova koji predstavljaju nepravedno financijsko opterećenje. Zahtjev se mora dostaviti do 31. kolovoza tekuće godine za prethodnu godinu (obračunsko razdoblje). CTO provodi upravni postupak provjere neto troška koji je izračunala Češka pošta primjenom metode neto iznosa izbjegnutih troškova. Nakon provjere CTO određuje predstavlja li neto trošak nepravedno financijsko opterećenje u skladu s ograničenjima utvrđenima u članku 34.d Zakona o poštanskim uslugama. Točnije, povrat ne može biti veći od 1 500 milijuna CZK za svaku godinu. Osim toga, Komisija napominje da je najveći iznos naknade za javnu uslugu koji se može platiti Češkoj pošti za razdoblje 2018.–2022. znatno manji od izračunatog neto troška za to razdoblje. U tablici 43. prikazan je procijenjeni neto iznos izbjegnutih troškova obveze pružanja univerzalne poštanske usluge te se on uspoređuje s najvećim iznosom naknade za javnu uslugu koji se može platiti Češkoj pošti za razdoblje 2018.–2022. Na temelju toga i s obzirom na to da će CTO obaviti ex post provjere kako bi otkrio prekomjernu naknadu, Komisija zaključuje da je otklonjen rizik od prekomjerne naknade za Češku poštu za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge u razdoblju 2018.–2022.

(243)

Kako je objašnjeno u točki 51. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., „[z]ahtjevi utvrđeni u točkama od 2.1. do 2.8. obično su dostatni kako bi se osiguralo da potpora ne narušava tržišno natjecanje na način koji je u suprotnosti s interesima Unije”.

(244)

Komisija smatra da u ovom slučaju nema razloga zahtijevati uvjete ili obveze od Češke.

(245)

U točki 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. navodi se: „[z]a svaku naknadu za usluge od općeg gospodarskog interesa na koju se primjenjuje ova Komunikacija, država članica o kojoj je riječ mora objaviti sljedeće podatke na internetu ili na drugi prikladan način:

(246)

Češka tijela u svojoj su se prijavi obvezala poštovati zahtjeve iz točke 60. Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa za naknadu u razdoblju 2018.–2022. Konkretno, češka tijela pojasnila su sljedeće:

(247)

Na temelju navedenoga Komisija zaključuje da naknada za pružanje javnih usluga dodijeljena Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako je definirana u Zakonu o poštanskim uslugama, u razdoblju 2018.–2022. čini državnu potporu na temelju članka 107. stavka 1. UFEU-a koja je spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 106. stavka 2. UFEU-a.

(248)

Komisija smatra da je Češka nezakonito dodijelila naknadu Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako su je definirala češka tijela, u razdoblju 2018.–2022., čime je prekršila članak 108. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(249)

Međutim, Komisija obavješćuje Češku da, nakon što je ispitala informacije koje su njezina tijela dostavila o prethodno navedenim mjerama, državna naknada dodijeljena Češkoj pošti za izvršavanje obveze pružanja univerzalne poštanske usluge, kako je definirana u Zakonu o poštanskim uslugama, u razdoblju 2018.–2022. čini državnu potporu spojivu s unutarnjim tržištem na temelju Okvira za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012., u kojem su utvrđeni uvjeti koje bi potpora trebala ispuniti da bi bila spojiva u skladu s člankom 106. stavkom 2. UFEU-a,