DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2404

оd 14. rujna 2022.

o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za nadzore karantenskih štetnih organizama zaštićenih područja te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 92/70/EEZ

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 32. stavak 5. drugi podstavak i članak 34. stavak 1. drugi podstavak,

budući da:

(1)	Uredbom (EU) 2016/2031 predviđena su osnovna pravila u području zdravlja bilja u Uniji.

(2)

Člankom 32. stavkom 4. točkom (b) te uredbe utvrđuje se obveza država članica da pri podnošenju zahtjeva za novo zaštićeno područje dostave rezultate nadzora za najmanje tri prethodne godine kako bi se dokazala odsutnost karantenskog štetnog organizma zaštićenog područja („štetni organizam”) na predmetnom području.

(3)	Člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 utvrđuje se obveza država članica da provode godišnje nadzore svakog zaštićenog područja u pogledu štetnih organizama te da svake godine izvješćuju Komisiju i ostale države članice o rezultatima tih nadzora.

(4)

Pravila koja se odnose na pripremu nadzora trebala bi obuhvaćati zahtjeve koji se odnose na razmatranje biologije predmetnog štetnog organizma i bilja domaćina, a vrijeme provedbe nadzora trebalo bi biti primjereno za otkrivanje tog štetnog organizma. Ti su elementi važni za pripremu potpunog i odgovarajućeg nadzora.

(5)	Kako bi se osigurala cjelovitost, djelotvornost i učinkovitost nadzora, trebao bi sadržavati naznake na zemljovidima, opis područja nadzora, preglede, uzorkovanje i testiranje, ciljne populacije, metode otkrivanja i čimbenike rizika.

(6)

Nadzori bi se trebali provoditi i na sigurnosnom području koje okružuje zaštićeno područje te bi trebali biti intenzivniji od nadzora na zaštićenom području jer štetni organizam nije zabranjen na sigurnosnom području i ondje se ne primjenjuju mjere protiv tog štetnog organizma. To je potrebno da se potvrdi odsutnost štetnog organizma iz sigurnosnog područja i bolje očuva status zaštićenog područja kao područja bez štetnih organizama. Usto, to je u skladu i s primjenjivim Međunarodnim standardima za fitosanitarne mjere za uspostavu područja bez štetnih organizama (2) koji se u skladu s pravom Unije upotrebljavaju za uspostavu zaštićenih područja. Tim se međunarodnim standardima zahtijeva uspostava sigurnosnih područja za uspostavu i održavanje područja bez štetnih organizama, ako se zemljopisna izolacija ne smatra primjerenom za sprečavanje unošenja tih organizama na ta područja ili ponovne zaraze na njima, ili ako ne postoje drugi načini sprečavanja premještanja štetnih organizama na ta područja.

(7)	Iz istih bi razloga nadzori u unutarnjim pojasevima zaštićenih područja, duž granice sa zaštićenim područjem, trebali biti intenzivniji od nadzora na ostatku zaštićenog područja.

(8)

Kako bi sadržaj nadzora bio dosljedan, trebalo bi utvrditi predložak za izvješćivanje. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1231 (3) utvrđeni su format i upute za godišnja izvješća o rezultatima nadzora na područjima na kojima nije poznato da su štetni organizmi prisutni. Kako bi se osigurao usklađen pristup pri izvješćivanju o rezultatima nadzora u Uniji, trebalo bi utvrditi sličan format za izvješćivanje o rezultatima nadzora na zaštićenim područjima, uzimajući u obzir specifične elemente tih nadzora.

(9)	I Direktivom Komisije 92/70/EEZ (4) propisuju se detaljna pravila za nadzore koji se provode u svrhu priznavanja zaštićenih područja. Budući da je donesena na temelju prijašnjih pravnih akata Unije o zdravlju bilja, ta je direktiva zastarjela i trebalo bi je staviti izvan snage,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se detaljna pravila za:

(a)	nadzore za uspostavu novog zaštićenog područja u skladu s člankom 32. stavkom 3. ili 6. Uredbe (EU) 2016/2031; te

(b)	pripremu i sadržaj godišnjih nadzora u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„sigurnosno područje” znači područje koje okružuje zaštićeno područje, uspostavljeno kako bi se vjerojatnost unošenja i širenja štetnog organizma u zaštićeno područje svela na najmanju moguću mjeru;

(b)	„unutarnji pojas” znači područje unutar zaštićenog područja, širine jednake širini sigurnosnog područja, koje okružuje zaštićeno područje na unutarnjoj strani uz njegovu vanjsku granicu;

(c)	„nadzor” znači nadzor radi otkrivanja štetnog organizma na zaštićenom području i, ako je potrebno, sigurnosnom području;

(d)	„demarkirano područje” znači područje demarkirano nakon pronalaska štetnog organizma na zaštićenom području, kako je opisano u članku 18. Uredbe (EU) 2016/2031;

(e)	„statistički utemeljen nadzor” znači nadzor proveden na temelju Općih smjernica Europske agencije za sigurnost hrane za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje koji se temelje na riziku (5).

Članak 3.

Priprema nadzora

1. Nadležno tijelo predmetne države članice ili druge osobe pod službenim nadzorom nadležnog tijela pripremaju nadzore iz članka 1. („nadzori”) u skladu sa stavcima od 2. do 6.

2. Nadzori se:

(a)	temelje na riziku;

(b)	temelje na pouzdanim znanstvenim i tehničkim načelima;

(c)	provode uzimajući u obzir biologiju štetnog organizma i prisutnost vrsta domaćina unutar zaštićenog područja; te

(d)	provode u vrijeme najprimjerenije za otkrivanje štetnog organizma.

3. Nadzori se proširuju na sigurnosno područje koje okružuje zaštićeno područje.

Nadzori na sigurnosnom području intenzivniji su od nadzora na zaštićenom području i imaju veći broj aktivnosti nadzora (vizualni pregledi, uzorci, klopke i testovi, prema potrebi).

Širina sigurnosnog područja određuje se na temelju biologije štetnog organizma i njegove mogućnosti širenja.

Nadzori na sigurnosnom području nisu potrebni ako zbog biologije štetnog organizma, odsutnosti bilja domaćina, zemljopisnog položaja zaštićenog područja ili prirode njegove prostorne izolacije ne postoji rizik od unošenja štetnog organizma u to zaštićeno područje prirodnim širenjem iz susjednih područja.

4. Ako nije moguće uspostaviti sigurnosno područje na području koje graniči sa zaštićenim područjem, unutar tog zaštićenog područja uspostavlja se unutarnji pojas.

Unutarnji pojas nije potreban ako zbog biologije štetnog organizma, odsutnosti bilja domaćina, zemljopisnog položaja zaštićenog područja ili prirode njegove prostorne izolacije ne postoji rizik od unošenja štetnog organizma u to zaštićeno područje prirodnim širenjem iz susjednih područja.

Nadzori u unutarnjem pojasu intenzivniji su od nadzora na ostatku zaštićenog područja i imaju veći broj aktivnosti nadzora (vizualni pregledi, uzorci, klopke i testovi, prema potrebi).

5. Ako nadležno tijelo odluči provesti statistički utemeljen nadzor, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja moraju biti takvi da se njima može utvrditi, s dovoljnom razinom pouzdanosti, niska razina prisutnosti bilja zaraženog štetnim organizmom unutar predmetnog zaštićenog područja.

6. Ako nadležno tijelo odluči provesti statistički utemeljen nadzor na sigurnosnom području ili u unutarnjem pojasu, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja moraju biti takvi da se njima može utvrditi, s višom razinom pouzdanosti nego u samom zaštićenom području, niska razina prisutnosti štetnog organizma.

Članak 4.

Sadržaj nadzora

Nadzori sadržavaju sljedeće elemente:

(a)	zemljovid sa zemljopisnim razgraničenjem zaštićenog područja i, ako je potrebno, sigurnosnog područja ili unutarnjeg pojasa, s pojedinostima o lokaciji provedenih aktivnosti nadzora i točkama nadzora, nalazima ili izbijanjima bolesti te svim uspostavljenim demarkiranim područjima;

(b)

opis:

i.	područja nadzora, uključujući lokacije nadzora;

ii.	biljnog materijala ili robe; i

iii.	ako je potrebno, sigurnosnog područja ili unutarnjeg pojasa;

(c)	popis bilja domaćina;

(d)	utvrđivanje rizičnih područja na kojima štetni organizam može biti prisutan;

(e)	informacije o mjesecima u godini kada se provodi nadzor;

(f)

ako je potrebno:

i.	broj vizualnih ispitivanja s ciljem otkrivanja simptoma ili znakova prisutnosti štetnog organizma;

ii.	broj uzoraka te vrstu i broj testova i klopki koje privlače štetni organizam;

iii.	ostale mjere primjerene za otkrivanje štetnog organizma;

(g)

u slučaju provedbe statistički utemeljenih nadzora, pretpostavke na kojima se temelji plan nadzora za svaki štetni organizam, uključujući opis:

i.	ciljane populacije, epidemiološke jedinice i inspekcijskih jedinica;

ii.	metode otkrivanja i osjetljivosti metode;

iii.	eventualnih čimbenika rizika, s informacijama o razinama rizika i pripadajućim relativnim rizicima te udjelima populacije bilja domaćina; i

iv.	u slučaju pronalaska štetnog organizma, poduzetih mjera ili upućivanjem na sustav EUROPHYT-Izbijanja.

Članak 5.

Izvješćivanje o rezultatima nadzora

Države članice dostavljaju opće informacije i rezultate nadzora za svaku zaštićenu zonu koristeći se predloškom iz Priloga I.

Države članice koriste se jednim od predložaka iz Priloga II. ovoj Uredbi za izvješćivanje o rezultatima nadzora na temelju:

(a)	članka 32. stavka 4. točke (b) Uredbe (EU) 2016/2031; ili

(b)	članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/2031.

Članak 6.

Stavljanje izvan snage Direktive 92/70/EEZ

Direktiva 92/70/EEZ stavlja se izvan snage.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2) ISPM 4 Zahtjevi za uspostavljanje područja bez štetnih organizama i ISPM 26 Uspostava područja bez štetnih organizama za voćne muhe (Tephritidae).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1231 оd 27. kolovoza 2020. o formatu i uputama za godišnja izvješća o rezultatima nadzorâ i formatu višegodišnjih programa nadzora i praktičnim aranžmanima iz članka 22. odnosno članka 23. Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 280, 28.8.2020., str. 1.).

(4) Direktiva Komisije 92/70/EEZ od 30. srpnja 1992. kojom se propisuju detaljna pravila za istraživanja koja se provode u svrhu priznavanja zaštićenih područja u Zajednici (SL L 250, 29.8.1992., str. 37.).

(5) EFSA, Opće smjernice za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje koji se temelje na riziku, 8. rujna 2020., doi:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1919.

PRILOG II.

Predlošci za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora ili nadzora radi podnošenja zahtjeva za novi karantenski štetni organizam zaštićenog područja

DIO A

1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako se ovaj predložak ispunjava za karantenski štetni organizam zaštićenog područja, predložak iz dijela B ovog Priloga ne ispunjava se za isti štetni organizam.

Za stupac 1.:

Navesti godinu nadzora. Ako se u izvješću o nadzoru traži zaštićeno područje, navesti podatke za najmanje tri prethodne godine u zasebnom retku za svaku godinu.

Za stupac 2.:

Navesti znanstveni naziv štetnog organizma zaštićenog područja (kako je naveden u Prilogu III. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam) u zasebnom retku za svaki štetni organizam.

Za stupac 3.:

Navesti nazive zaštićenih područja, svaki u zasebnom retku ako na državnom području države članice postoji više od jednog zaštićenog područja za isti štetni organizam, kako je navedeno u Prilogu III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072.

Za stupac 4.:

Navesti područje: ZP (zaštićeno područje), TZ (tampon-zona) ili UP (unutarnji pojas), svako u zasebnom retku.

Za stupac 5.:

Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog (ili više) od sljedećih unosa za opis i broj provedenih nadzora:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1 polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

Otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. područje očuvanja; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu područja očuvanja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupce 6., 7. i 8.:

Neobavezno.

Za stupac 6.:

Navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 7.:

Navesti područje (ha) unutar zaštićenog područja koje je obuhvaćeno ciljanom populacijom.

Za stupac 8.:

Navesti udio nadziranog područja ciljane populacije (nadzirano područje/područje ciljane populacije), u postocima.

Za stupac 9.:

Navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vektor, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ, svaki u zasebnom retku.

Za stupac 10.:

Navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, svaku biljnu vrstu/rod u zasebnom retku.

Za stupac 11.:

Navesti mjesece kada su provedeni nadzori.

Za stupac 12.:

Navesti pojedinosti o nadzoru, uzimajući u obzir biologiju štetnog organizma. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive za određeni štetni organizam. Unijeti u zaseban redak (npr. za izvješćivanje o različitim vrstama ispitivanja i njihovu broju).

Za stupac 13.:

Navesti broj pozitivnih rezultata. Taj se broj može razlikovati od broja izbijanjâ ako jedna obavijest o izbijanju sadržava više pozitivnih rezultata.

Za stupac 14.:

Navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 15. (‚napomene’).

Za stupac 15.:

Navesti informacije koje se smatraju relevantnima i, prema potrebi, informacije o rezultatima nadzora bilja bez simptoma s pozitivnim nalazima.

DIO B

1. Predložak za izvješće o rezultatima nadzora koji se temelje na statističkim podacima

2. Upute za ispunjavanje predloška

Ako se ovaj predložak ispunjava za karantenski štetni organizam zaštićenog područja, predložak iz dijela B ovog Priloga ne ispunjava se za isti štetni organizam.

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

—	čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.:

Navesti godinu nadzora. Ako se u izvješću o nadzoru traži zaštićeno područje, navesti podatke za najmanje tri prethodne godine u zasebnom retku za svaku godinu.

Za stupac 2.:

Za stupac 3.:

Za stupac 4.:

Navesti područje: ZP (zaštićeno područje), TZ (tampon-zona) ili UP (unutarnji pojas), svako u zasebnom retku.

Za stupac 5.:

Navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog (ili više) od sljedećih unosa za opis i broj provedenih nadzora:

1.	Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1 polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

3.	Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 6.:

Navesti mjesece kada su provedeni nadzori.

Za stupac 7.:

Navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači biljke, dijelovi biljaka, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. Ako područje ciljane populacije nije dostupno, navesti „N/A” i uključiti broj inspekcijskih jedinica koje sačinjavaju ciljanu populaciju.

Za stupac 8.:

Navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku), urbana područja, šume, ružičnjaci, farme ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora biti opravdan temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 9.:

Navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 10.:

Navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 11.:

„Osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će se stvarno pozitivan domaćin pri testiranju prepoznati i potvrditi kao pozitivan i da neće biti pogrešno identificiran. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci) s dijagnostičkom osjetljivošću (koju obilježavaju vizualni pregledi i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 12.:

Navesti čimbenike rizika u različitim redcima i upotrijebiti onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac B:

Navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje se trebaju navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama navedenima u stupcu 9. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 18.:

Navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja iz stupca 16. „Broj klopki” (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 20.:

Navesti broj uzoraka koji se pokažu pozitivnima, negativnima ili neodređenima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog različitih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak).

Za stupac 21.:

Za stupac 22.:

Navesti osjetljivost istraživanja, kako je definirano u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 31 („Metodologije za uzorkovanje pošiljaka”). Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 23.:

Navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma u polju prije nadzora. Zadana prevalencija postavlja se kao cilj nadzora i odgovara kompromisu koji upravitelji rizika postižu između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa dostupnih za nadzor. Za nadzor za otkrivanje obično se postavlja vrijednost od 1 %.

Za stupac 24.:

Navesti informacije koje se smatraju relevantnima i, prema potrebi, informacije o rezultatima nadzora bilja bez simptoma s pozitivnim nalazima.

Država članica
Nadležno tijelo
Osoba za kontakt (ime, radno mjesto unutar nadležnog tijela, naziv nadležnog tijela, telefonski broj i funkcionalni račun e-pošte)
Organizacije koje sudjeluju u nadzoru
Laboratoriji koji sudjeluju u nadzoru
Karantenski štetni organizam zaštićenih područja
Naziv/opis zaštićenog područja (ZP) kako je navedeno u Prilogu III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072
Godina uspostave ZP-a
Godina nadzora U slučaju zahtjeva za novi ZP, navedite godine nadzora.
Veličina ZP-a (ha)
Uspostava sigurnosnog područja ili unutarnjeg pojasa (da/ne). Obrazložite ako ta područja nisu uspostavljena.
Širina (m) sigurnosnog područja ili unutarnjeg pojasa, ako je primjenjivo
Zemljovid granica ZP-a, uključujući sigurnosno područje ili unutarnji pojas, ako je primjenjivo. Navedite točke nadzora, nalaza/izbijanja i, ako je primjenjivo, utvrđena demarkirana područja.
Statistički utemeljen nadzor (da/ne)
Nalazi/izbijanja tijekom posljednjeg nadzora (da/ne)
Opis nalaza/izbijanja (1) i poduzetih aktivnosti ili upućivanje na sustav EUROPHYT-izbijanje