(1)

Europska komisija („Komisija”) uvela je u lipnju 2020. Provedbenom uredbom (EU) 2020/776, konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”) i Egipta (2). Antisubvencijske mjere bile su u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 17 % do 30,7 % za uvoz proizvoda podrijetlom iz NRK-a i pristojbe ad valorem od 10,9 % za uvoz podrijetlom iz Egipta („početne mjere”). Ispitni postupak nakon kojeg su uvedene te pristojbe pokrenut je 16. svibnja 2019. („početni ispitni postupak”) (3).

(2)

Komisija je primila zahtjev na temelju članka 23. stavka 4. i članka 24. stavka 5. osnovne uredbe da ispita moguće izbjegavanje kompenzacijskih mjera uvedenih na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta uvozom poslanim iz Turske, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Turske, te da uvede obvezu evidentiranja takvog uvoza.

(3)

Zahtjev je 3. studenoga 2021. podnio TECH-FAB Europe e.V, udruženje proizvođača tkanina od staklenih vlakana iz Unije („podnositelj zahtjeva”).

(4)

Zahtjev je sadržavao dostatne dokaze o promjeni strukture trgovine koja uključuje izvoz iz Kine, Egipta i Turske u Uniju do koje je došlo nakon uvođenja mjera za tkanine od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta. Činilo se da promjena strukture trgovine proizlazi iz prakse, postupka ili rada za koji ne postoji drugi dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe, odnosno iz otpreme tkanina od staklenih vlakana iz Turske u Uniju, neovisno o tome je li u Turskoj proveden postupak njihova sastavljanja ili dovršavanja, posebno putem društva Turkiz Composite Materials Technology Üretim Sanayi ve Ticaret Anonim Şirketi (dalje u tekstu „Turkiz Composite” (4)), društva koje se nalazi u europskoj slobodnoj zoni (ASB) u Marmari u Turskoj.

(5)

Nadalje, zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da su praksa, postupak ili rad narušavali korektivne učinke postojećih antisubvencijskih mjera u smislu količina i cijena. Čini se da su na tržište EU-a uvezene znatne količine proizvoda iz ispitnog postupka. Osim toga, bilo je dovoljno dokaza da je uvoz tkanina od staklenih vlakana izvršen po štetnim cijenama.

(6)

Naposljetku, zahtjev je sadržavao dovoljno dokaza da su se na tkanine od staklenih vlakana koje se otpremaju iz Turske i dalje primjenjivale subvencije za proizvodnju i prodaju tkanina od staklenih vlakana u okviru postojećih mjera. Doista, tkanine od staklenih vlakana i njihove dijelove proizvodila su i izvozila u Tursku društva iz Kine i Egipta za koja je utvrđeno da za proizvodnju i prodaju tkanina od staklenih vlakana obuhvaćenih postojećim mjerama primaju subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(7)

Predmetni proizvod jesu tkanine od tkanih i/ili prošivenih rovinga i/ili pređa od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana s drugim elementima ili bez njih, isključujući proizvode koji su impregnirani ili predimpregnirani i tkanine otvorene mrežaste strukture veličine otvora veće od 1,8 mm u dužinu i širinu i težine veće od 35 g/m2, na datum stupanja na snagu Provedbene uredbe (EU) 2020/776 razvrstane u oznake KN ex 7019 39 00, ex 7019 40 00, ex 7019 59 00 i ex 7019 90 00 (oznake TARIC 7019390080, 7019400080, 7019590080 i 7019900080) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta („predmetni proizvod”). To je proizvod na koji se primjenjuju mjere koje su trenutačno na snazi.

(8)

Proizvod iz ispitnog postupka isti je kao onaj koji je definiran u prethodnoj uvodnoj izjavi, ali koji je otpremljen iz Turske, neovisno o tome ima li deklarirano podrijetlo iz Turske (na dan stupanja na snagu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/2230 (5) razvrstan u oznake TARIC 7019390083, 7019400083, 7019590083 i 7019900083) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(9)

Ispitni postupak pokazao je da tkanine od staklenih vlakana koje se izvoze u Uniju iz Kine i Egipta i one koje su poslane iz Turske, bez obzira na to imaju li podrijetlo iz Turske, imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i iste namjene, te se stoga trebaju smatrati istovjetnim proizvodima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(10)

Budući da je, nakon što je obavijestila države članice, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 23. osnovne uredbe, Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/2229 (6) („uredba o pokretanju postupka”) pokrenula ispitni postupak i uvela obvezu evidentiranja tkanina od staklenih vlakana poslanih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske.

(11)

LM Wind Power, proizvođač lopatica vjetroturbina s poslovnim nastanom u Uniji, tvrdio je da pokretanje ispitnog postupka nije bilo opravdano zbog nedostatnih dokaza te bi stoga ispitni postupak trebalo odmah završiti.

(12)

Tvrdio je da nije bilo izbjegavanja mjera jer nema promjene strukture trgovine između Turske i Unije s jedne strane, ili između Kine i Egipta i Unije s druge strane, koja bi ukazivala na praksu izbjegavanja. Tvrdio je i da praksa, postupak ili rad koji su se odvijali u Turskoj nisu bili obuhvaćeni nijednom kategorijom iz članka 23. stavka 3. drugog podstavka osnovne uredbe. Točnije, u zahtjevu nisu postojali pozitivni dokazi da su se iz Turske u Uniju otpremale tkanine od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine ili Egipta. Nadalje, praksa, postupak ili rad ne mogu se smatrati neznatnom modifikacijom, jer je proizvod iz ispitnog postupka proizvod na kraju proizvodnog lanca i kao takav je različit od svojih ulaznih materijala (uglavnom rovinga od staklenih vlakana), ni postupkom sastavljanja, posebno s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka i rovinzi od staklenih vlakana nisu razvrstani u iste tarifne brojeve.

(13)

Tvrdio je i da postoje dostatni valjani uzrok i ekonomska opravdanost u smislu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe za praksu, postupak ili rad koji se odvijaju u Turskoj jer je u Turskoj otvorena tvornica tkanina od staklenih vlakana. U Turskoj je postojala znatna potražnja za tkaninama od staklenih vlakana, koju u velikoj mjeri potiče turski sektor energije vjetra, pa je potražnja 2020. iznosila približno 20 000–25 000 tona. Potražnja se povećavala, što pokazuje činjenica da je tursko društvo 2018. u Turskoj otvorilo novo postrojenje za proizvodnju staklenih vlakana koje ima dodatni godišnji proizvodni kapacitet od 70 000 tona. Naposljetku, tvrdio je da se potražnja za tkaninama od staklenih vlakana povećava i u susjednim regijama u blizini Turske, na primjer na Bliskom istoku i u Africi, te da i te činjenice opravdavaju otvaranje tvornice u Turskoj.

(14)

Slične primjedbe dostavio je i europski proizvođač lopatica vjetroturbina s poslovnim nastanom u Uniji, tj. Vestas Wind Systems A/S, i jedan turski proizvođač izvoznik tkanina od staklenih vlakana, tj. Turkiz Composite, koji se nalazi u europskoj slobodnoj zoni (ASB) u Marmari u Turskoj, gdje ostvaruje korist od oslobođenja od poreza na dobit i PDV-a.

(15)

Kad je riječ o ekonomskoj opravdanosti njegova osnivanja u Turskoj, Turkiz Composite tvrdio je i da je upravni odbor njegova kineskog matičnog društva odluku o osnivanju društva u Turskoj donio još 24. travnja 2018., tj. prije nego što je Komisija pokrenula početni ispitni postupak, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1.

(16)

Egipatska tijela tvrdila su da je Egipat nepravedno uključen u ovaj ispitni postupak jer nije bilo prakse izbjegavanja mjera koja bi uključivala Egipat. Slično tvrdnjama društva LM Wind Power, tvrdila su i da nije bilo dokaza kojima bi se dokazalo izbjegavanje mjera u obliku postupaka sastavljanja u Turskoj koji uključuju izvoz rovinga od staklenih vlakana iz Egipta ili pretovara između Turske i Unije koji uključuje tkanine od staklenih vlakana iz Kine i Egipta.

(17)

Turska tijela istaknula su da Turska ima velike instalirane kapacitete i proizvodnju tkanina od staklenih vlakana te da smatraju da domaće turske proizvođače koji ispunjavaju relevantne uvjete treba izuzeti od proširenja mjera.

(18)

Naposljetku, Amiblu Holding GmbH, koji u Uniji dobavlja plastične cijevi ojačane staklenim vlaknima, tvrdio je da je u interesu Unije da djeluje protiv prakse izbjegavanja koja narušava tržište s obzirom na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz trećih zemalja, uključujući Tursku. Točnije, tvrdio je da je činjenica da se na njegove turske konkurente ne primjenjuju antidampinške i kompenzacijske mjere na uvoz rovinga od staklenih vlakana negativno utjecala na konkurentni položaj industrija Unije. Pozvao je Komisiju i da sustavno ispita mehanizme izbjegavanja mjera u trećim zemljama, uključujući Tursku.

(19)

Kad je riječ o tvrdnjama povezanima s pokretanjem postupka, Komisija je podsjetila da je ispitni postupak pokrenut na temelju dokaza navedenih u zahtjevu. Iako se u ispitnom postupku nije moglo potvrditi postojanje pretovara bez postupaka sastavljanja, pronađeni su dokazi o postupcima sastavljanja ili dovršavanja. U tom pogledu Komisija je podsjetila da se u članku 23. stavku 3. drugom podstavku osnovne uredbe izričito upotrebljava izraz „među ostalim”, što znači da su obuhvaćene i prakse izbjegavanja mjera, kao što su postupci sastavljanja, koje nisu izričito navedene u članku. U zahtjevu su dostavljeni dostatni dokazi (7) o postojanju postupaka sastavljanja i o upotrebi rovinga od staklenih vlakana iz NRK-a i Egipta u tim postupcima sastavljanja (8). Razvrstavanje proizvoda iz ispitnog postupka ili njegovih glavnih ulaznih materijala u carinsku tarifu nije relevantno za utvrđivanje predstavlja li postupak sastavljanja izbjegavanje mjera.

(20)

Osim toga, u zahtjevu su dostavljeni dostatni dokazi o nedostatku ekonomske opravdanosti osim uvođenja pristojbi, kao što je upućivanje na godišnje izvješće društva China Hengshi Foundation Company Limited za 2018. (9) Prema zahtjevu, operativni rizici utvrđeni u godišnjem izvješću za 2018. povezani s proširenjem poslovanja društva China National Building Materials Group u Tursku bili su „rizici povezani s antidampinškim pristojbama koje je na naše proizvode uvela Europska unija i trgovinske tenzije između Kine i SAD-a” (10). Zasebni antidampinški ispitni postupak na koji se izričito upućuje pokrenut je otprilike tri mjeseca prije pokretanja početnog ispitnog postupka, što je dovelo do uvođenja kompenzacijskih pristojbi. Stoga ta izjava pokazuje namjeru izbjegavanja pristojbi koje proizlaze iz ispitnog postupka Komisije.

(21)

Stoga je Komisija odbacila tvrdnje da zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka. Komisija je primila na znanje izjave društva Amiblu Holding GmbH i turskih tijela.

(22)

Razdoblje ispitnog postupka obuhvaćalo je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2021. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Za razdoblje ispitnog postupka prikupljeni su podaci kako bi se, među ostalim, ispitala navodna promjena strukture trgovine nakon uvođenja mjera za predmetni proizvod i postojanje prakse, postupka ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe. Prikupljeni su i detaljniji podaci za razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021. („izvještajno razdoblje”) kako bi se ispitalo je li uvozom narušen korektivni učinak mjera na snazi u smislu cijena i/ili količina te postojanje subvencioniranja.

(23)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila kineska, egipatska i turska tijela, poznate proizvođače izvoznike u tim zemljama, industriju Unije i predsjednika Vijeća za pridruživanje EU-a i Turske.

(24)

Osim toga, Komisija je od Misije Turske pri Europskoj uniji zatražila da joj dostavi imena i adrese proizvođača izvoznika i/ili predstavničkih udruženja koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, uz turske proizvođače izvoznike, koje je u zahtjevu naveo podnositelj zahtjeva.

(25)

Obrasci zahtjeva za izuzeće za proizvođače/izvoznike u Turskoj, upitnici za proizvođače/izvoznike u Kini i Egiptu te za uvoznike u Uniji stavljeni su na raspolaganje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu.

(26)

Četiri od šest poznatih proizvođača izvoznika dostavili su obrasce zahtjeva za izuzeće. Riječ je o sljedećim društvima:

(27)

Osim toga, odgovore na upitnik dostavilo je šest kineskih i egipatskih društava, a sva su povezana s društvom Turkiz Composite.

(28)

Nadalje, odgovore na upitnik dostavilo je mađarsko društvo Metyx Hungary Korlátolt Felelősségű Társaság (povezani uvoznik tkanina od staklenih vlakana koje proizvodi Telateks Tekstil Ürünleri Sanayi ve Ticaret Anonim Şirketi) i njemačko društvo Saertex GmbH & Co. KG (matično društvo i uvoznik tkanina od staklenih vlakana koje proizvodi Saertex Turkey Teksil Ltd. Şti.).

(29)

Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku određenom u uredbi o pokretanju ispitnog postupka. Sve su strane obaviještene da bi se, ako ne dostave sve relevantne informacije ili ako dostave nepotpune, lažne ili obmanjujuće informacije, mogao primijeniti članak 28. osnovne uredbe te donijeti nalazi na temelju raspoloživih podataka.

(30)

Saslušanje s društvom LM Wind Power održano je 4. veljače 2022. Nakon objave, saslušanje s društvom Turkiz Composite održano je 12. srpnja.

(31)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. osnovne uredbe potrebno je analizirati sljedeće elemente kako bi se procijenilo moguće izbjegavanje mjera:

(32)

U zahtjevu se navodi pretovar, a posebno otprema tkanina od staklenih vlakana iz Turske u Uniju, neovisno o tome je li u Turskoj proveden postupak njihova sastavljanja ili dovršavanja (vidjeti uvodnu izjavu 4.).

(33)

Kad je riječ o pretovaru, u ispitnom postupku nisu pronađeni nikakvi dokazi o tome da je bilo koji od četiriju proizvođača izvoznika koja su surađivala sudjelovao u toj praksi. Stoga u ovom ispitnom postupku nije bilo moguće potvrditi taj navod.

(34)

U članku 23. stavku 3. drugom podstavku osnovne uredbe postupci sastavljanja ne navode se posebno kao praksa, postupak ili rad koji čini izbjegavanje mjera. Međutim, u članku 23. stavku 3. drugom podstavku osnovne uredbe izričito se upotrebljava izraz „među ostalim”, što znači da se u njemu navodi nepotpun popis mogućih načina izbjegavanja mjera. Stoga su njime obuhvaćeni i drugi načini izbjegavanja mjera koji nisu izričito navedene u predmetnom članku, kao što su sastavljanje/dovršavanje. Stoga, budući da su dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu upućivali na sastavljanje/dovršavanje u Turskoj, Komisija je analizirala i jesu li po analogiji ispunjeni kriteriji iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, konkretno:

(35)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., četiri proizvođača izvoznika iz Turske zatražila su izuzeće od mjera ako se one prošire na Tursku. Surađivali su u cijelom postupku tako što su dostavili obrasce zahtjeva za izuzeće i odgovore na dopise za dopunu podataka. Suradnja turskih proizvođača izvoznika bila je na visokoj razini jer je zbroj prijavljenih obujmova izvoza tkanina od staklenih vlakana u Uniju koje su naveli u obrascima zahtjeva za izuzeće bio cjelokupan obujam turskog uvoza tijekom izvještajnog razdoblja, kako je navedeno u statističkim podacima EUROSTAT-a o uvozu.

(36)

Komisija je u skladu s člankom 26. osnovne uredbe obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorima društva Turkiz Composite. Za razliku od ostala tri proizvođača koja su se javila to je društvo gotovo sve ulazne materijale, a posebno 100 % glavnog ulaznog materijala (roving od staklenih vlakana), uvozilo od povezanih društava u Kini i Egiptu. Osim toga, to je društvo tijekom izvještajnog razdoblja bilo daleko najveći turski proizvođač izvoznik tkanina od staklenih vlakana. Tijekom izvještajnog razdoblja u Uniju je izvezlo više tkanina od staklenih vlakana nego tri ostala turska proizvođača izvoznika koja su surađivala zajedno.

(37)

U tablici 1. u nastavku prikazano je kretanje uvoza tkanina od staklenih vlakana iz Kine, Egipta i Turske u razdoblju ispitnog postupka.

Tablica 1.

Uvoz tkanina od staklenih vlakana u Uniju u razdoblju ispitnog postupka (u tonama)

(38)

U tablici 1. prikazano je da se uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Turske povećao s 2 334 tona 2019. na 8 367 tona u izvještajnom razdoblju. Znatno povećanje u izvještajnom razdoblju u odnosu na 2019. vremenski se podudara s povećanjem proizvodnje društva Turkiz Composite, koje je počelo proizvoditi od ožujka 2019.

(39)

Uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine smanjio se s 43 460 tona 2019. na 33 263 tone u izvještajnom razdoblju, dok se uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Egipta smanjio s 11 349 tona 2019. na 3 608 tona.

(40)

U tablici 2. u nastavku prikazano je kretanje uvoza rovinga od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Tursku na temelju turskih statističkih podataka o uvozu iz baze podataka GTA.

Tablica 2.

Uvoz rovinga od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Tursku u razdoblju ispitnog postupka (u tonama)

(41)

Glavni ulazni materijal za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana jesu rovinzi od staklenih vlakana. Taj se ulazni materijal zatim dalje prerađuje kako bi se dobile tkanine od staklenih vlakana. Dokazi dostupni Komisiji pokazali su da su tkanine od staklenih vlakana koje se izvoze u Uniju iz Turske proizvedene uglavnom od rovinga od staklenih vlakana.

(42)

U tablici 2. prikazano je da se uvoz rovinga od staklenih vlakana iz Kine u Tursku znatno povećao sa 6 996 tona 2019. na 19 201 tonu u izvještajnom razdoblju. Uvoz rovinga od staklenih vlakana iz Egipta u Tursku također se povećao s 9 142 tona 2019. na 30 149 tona u izvještajnom razdoblju. Uvoz iz Kine i Egipta činio je približno 70 % ukupnog uvoza rovinga od staklenih vlakana u Tursku i 2020. i u izvještajnom razdoblju. Nadalje, znatno povećanje uvoza rovinga od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Tursku vremenski se podudaralo i s činjenicom da je Turkiz Composite počeo opskrbljivati svojeg najvećeg europskog kupca tek od svibnja 2020., što je dovelo do veće potrošnje rovinga od staklenih vlakana za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana.

(43)

Društvo Turkiz Composite navelo je da je sve rovinge od staklenih vlakana koje je koristilo za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana kupilo iz Kine i Egipta, konkretno od svojih povezanih društava iz Kine i Egipta. Te je rovinge uvezlo pod oznakom HS 7019 12. Najznačajnije povećanje uvoza iz Kine i Egipta u Tursku zabilježeno je upravo za uvoz proizvoda pod tom oznakom.

(44)

Znatno povećanje obujma uvoza rovinga od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Tursku upućivalo je na sve veću potražnju za takvim ulaznim materijalima u Turskoj, što se barem djelomično može objasniti povećanjem proizvodnje i izvoza tkanina od staklenih vlakana iz Turske u izvještajnom razdoblju. To potvrđuju i informacije koje je dostavio Turkiz Composite.

(45)

Povećanje izvoza tkanina od staklenih vlakana iz Turske u Uniju s jedne strane i smanjenje izvoza tkanina od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u Uniju s druge strane predstavljaju promjenu strukture trgovine između Turske i Unije u smislu članka 23. osnovne uredbe, zajedno sa znatnim povećanjem kineskog i egipatskog izvoza rovinga od staklenih vlakana u Tursku tijekom izvještajnog razdoblja u odnosu na 2019., kako je prikazano u tablici 2.

(46)

U članku 23. stavku 3. osnovne uredbe zahtijeva se da promjena strukture trgovine proizlazi iz prakse, postupka ili rada za koji ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe.

(47)

Komisija je podsjetila da praksa, postupak ili rad uključuju postupke sastavljanja dijelova/postupke dovršavanja u trećoj zemlji, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 19.

(48)

Turkiz Composite tvrdio je da postoje valjani razlog i ekonomska opravdanost za njegovo osnivanje. Tvrdio je da je njegovo osnivanje u Turskoj bilo potrebno zbog znatne potražnje za tkaninama od staklenih vlakana u Turskoj i povećane potražnje za tim tkaninama u susjednim zemljama Turske, osim EU-a (uglavnom u Egiptu, Jordanu, Iranu i u određenoj mjeri Saudijskoj Arabiji) te zbog znatne i sve veće potražnje za rovinzima od staklenih vlakana u Turskoj.

(49)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je Turkiz Composite odlučio osnovati društvo u Turskoj prije pokretanja početnog ispitnog postupka. Osnovano je 1. lipnja 2018., ali proizvoditi je počelo tek u ožujku 2019. jer je još moralo pronaći poslovne prostore te kupiti, dovesti, ugraditi i testirati sve strojeve za tkanine od staklenih vlakana. Datum početka proizvodnje podudara se s datumom pokretanja (11) početnog antidampinškog ispitnog postupka o uvozu tkanina od staklenih vlakana iz Kine i Egipta, koji je prethodio pokretanju početnog ispitnog postupka za približno tri mjeseca.

(50)

Nadalje, člankom 23. stavkom 3. osnovne uredbe uspostavlja se veza između predmetne prakse, postupka ili rada i promjene strukture trgovine jer jedno (promjena) mora „proizlaziti” iz drugoga. Stoga za praksu, postupak ili rad koji vode do promjene strukture trgovine mora postojati dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe kako se oni ne bi smatrali izbjegavanjem mjera u smislu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe.

(51)

S obzirom na prethodno navedeno argument da je društvo osnovano radi zadovoljavanja potreba domaćeg, afričkog i bliskoistočnog tržišta nebitan je jer osnivanje društva ne predstavlja praksu, postupak ili rad koji vode do promjene strukture trgovine. Praksa iz koje ta promjena proizlazi jesu postupci sastavljanja/dovršavanja u Turskoj koji dovode do znatnog povećanja izvoza tkanina od staklenih vlakana (sastavljeni proizvod) u Uniju. Izvozna prodaja tkanina od staklenih vlakana društva Turkiz Composite Uniji znatno se povećala kad je počelo postupno povećavati opskrbu svojeg najvećeg europskog kupca od svibnja 2020. (vidjeti uvodnu izjavu 42.), a to se podudaralo s datumom uvođenja početnih mjera (vidjeti uvodnu izjavu 1.).

(52)

Nadalje, činjenica da društvo koje je navodno osnovano kako bi zadovoljavalo potrebe domaćeg, afričkog i bliskoistočnog tržišta nakon pokretanja antidampinškog predmeta umjesto toga zapravo zadovoljava potrebe domaćeg tržišta i tržišta Unije (12) dodatno ukazuje na to da su njegove aktivnosti sastavljanja razvijene kao odgovor na ispitni postupak, a zatim dodatno pojačane kao odgovor na uvođenje pristojbi.

(53)

Društva Turkiz Composite i LM Wind Power nakon objave tvrdila su da je u obrazloženju Komisije preskočen korak u pravnoj analizi ekonomske opravdanosti jer Komisija nije ocijenila postoji li ekonomska opravdanost ili dostatni valjani uzrok za praksu, postupak ili rad. Navela su i da je Komisija primijenila pogrešni vremenski test jer nije prepoznala da razlog za praksu, postupak ili rad mora biti „uvođenje pristojbi”, a ne pokretanje ispitnog postupka. Naposljetku, tvrdila su da bi Komisija zaključila da postoje dostatni valjani uzrok i ekonomska opravdanost za osnivanje društva Turkiz Composite da je primijenila ispravne pravne testove. Tvrdila su da je glavni razlog za otvaranje turske tvornice bilo zadovoljavanje potreba turskog domaćeg tržišta.

(54)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Prvo, Komisija nije preskočila procjenu ekonomske opravdanosti ili dostatnog valjanog uzroka za praksu, postupak ili rad. Ta je procjena provedena kako je izričito objašnjeno u uvodnim izjavama 49. i 50. Komisija je jasno utvrdila praksu, postupak ili rad koji su doveli do promjene strukture trgovine i zatim analizirala moguća obrazloženja te prakse. Suprotno tvrdnjama zainteresiranih strana i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 51., osnivanje društva Turkiz Composite ni njegova prodaja na domaćem tržištu nisu predmetna praksa, postupak ili rad jer iz njih ne proizlazi promjena strukture trgovine, o kojoj se raspravlja u točki 2.3.

(55)

Drugo, Komisija nije primijenila pogrešni vremenski test. U uvodnoj izjavi 49. uputila je na činjenicu da se datum početka proizvodnje podudara s datumom pokretanja početnog ispitnog postupka. Taj nalaz, koji se temeljio na provjerenim informacijama koje je dostavilo društvo Turkiz Composite, bio je pravno relevantan jer je jedan od uvjeta iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe (13) to da je „postupak [...] započeo ili je bitno povećan od, ili neposredno prije, pokretanja antidampinškog ispitnog postupka”. U članku 23. stavku 3. osnovne uredbe definira se izbjegavanje mjera pa je on usmjeren na uvođenje pristojbe jer bez uvođenja pristojbe ne može ni biti izbjegavanja mjera. To ne sprečava da se započinjanje prakse, postupka ili rada nakon pokretanja ispitnog postupka smatra dokazom da je naknadno uvedena pristojba (i pristojba koju je razumno očekivati) opravdanje za predmetnu praksu. Tumačenje članka 23. stavka 3. koje je predložila zainteresirana strana ne samo da ne bi bilo spojivo s prethodno citiranim tekstom članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, nego bi se njime iz područja primjene članka 23. stavka 3. zapravo uklonile prakse izbjegavanja mjera koje su započete između pokretanja ispitnog postupka i uvođenja pristojbi. To bi bilo protivno samoj svrsi članka 13. osnovne antidampinške uredbe (a analogno tomu i članka 23. osnovne uredbe), kako je odredio Sud (14).

(56)

Kad je riječ o tvrdnji da je glavni razlog za otvaranje turske tvornice bilo zadovoljavanje potreba turskog domaćeg tržišta, Komisija je napomenula da je Turkiz Composite malo izmijenio svoje obrazloženje tijekom ovog postupka jer je prije objave tvrdio da je razlog zadovoljavanje potreba domaćeg, afričkog i bliskoistočnog tržišta. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 52., Turkiz Composite tijekom razdoblja ispitnog postupka zadovoljavao je potrebe domaćeg tržišta i tržišta Unije. U svakom slučaju, poslovanje društva Turkiz Composite znatno se povećalo tijekom razdoblja ispitnog postupka, o čemu svjedoče sljedeći nalazi:

(57)

S obzirom na prethodno navedeno ispitnim postupkom nije otkriven dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost za znatno povećanje izvoza sastavljenog proizvoda iz društva Turkiz Composite u Uniju osim izbjegavanja plaćanja antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi.

(58)

Člankom 13. stavkom 2. osnovne antidampinške uredbe propisano je da sastavljanje mora započeti ili se bitno povećati od, ili neposredno prije, pokretanja antidampinškog ispitnog postupka te da predmetni dijelovi moraju biti iz zemlje na koju se primjenjuju antidampinške mjere. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., pravni standardi iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe mogu se analogijom upotrijebiti za ocjenu antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe.

(59)

Početni ispitni postupak pokrenut je 16. svibnja 2019., a konačne kompenzacijske pristojbe uvedene su 15. lipnja 2020. Turkiz Composite službeno je osnovan 1. lipnja 2018., a s proizvodnjom je započeo u ožujku 2019. Stoga se datum početka proizvodnje podudara s datumom pokretanja početnog antidampinškog ispitnog postupka o uvozu tkanina od staklenih vlakana iz Kine i Egipta, koji je prethodio pokretanju početnog ispitnog postupka za približno tri mjeseca.

(60)

Nadalje, Turkiz Composite znatno je povećao izvoznu prodaju 2020. i tijekom razdoblja ispitnog postupka u odnosu na 2019. To znatno povećanje postupaka sastavljanja ili dovršavanja podudara se s datumom uvođenja konačnih kompenzacijskih pristojbi, tj. 15. lipnja 2020. (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu). Osim toga, to društvo gotovo sve ulazne materijale, a posebno 100 % glavnog ulaznog materijala (roving od staklenih vlakana), kupilo je od povezanih društava u Kini i Egiptu.

(61)

Stoga je Komisija zaključila da su postupci sastavljanja ili dovršavanja počeli ili su se znatno povećali od pokretanja početnog ispitnog postupka.

(62)

Kad je riječ o postupcima sastavljanja, u članku 13. stavku 2. točki (b) osnovne antidampinške uredbe navodi se da je još jedan uvjet za utvrđivanje izbjegavanja mjera taj da dijelovi (u ovom slučaju kineskog ili egipatskog podrijetla) čine 60 % ili više ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog proizvoda te da je dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja manja od 25 % troškova proizvodnje. Pravni standardi iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe mogu se analogijom upotrijebiti za ocjenu antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe.

(63)

Glavni ulazni materijal za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana su rovinzi od staklenih vlakana. Turkiz Composite kupio je 100 % rovinga od staklenih vlakana koje je koristio od povezanih društava u Kini i Egiptu. Postupkom šivanja i pletenja, koji čini postupak dovršavanja u Turskoj, ti su rovinzi od staklenih vlakana pretvoreni u tkanine od staklenih vlakana. Prema provjerenim informacijama koje je dostavilo društvo Turkiz Composite, glavni ulazni materijal, odnosno rovinzi od staklenih vlakana, čini gotovo 100 % ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog/dovršenog proizvoda u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne antidampinške uredbe.

(64)

Nakon objave Turkiz Composite i LM Wind Power ponovili su tvrdnju da proizvodnja tkanina od staklenih vlakana iz uvezene glavne sirovine (rovinga od staklenih vlakana) nije „sklapanje dijelova postupcima sklapanja” u smislu članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, koji se primjenjuje analogijom (vidjeti uvodnu izjavu 62.), i da rovinzi od staklenih vlakana nisu dijelovi, već materijali u smislu objašnjenja VII. drugog dijela općeg pravila 2(a) za tumačenje Harmoniziranog sustava, kojim je određeno da dijelovi koji se sastavljaju „ne smiju proći nikakav postupak obrade koji dovršava njihovu proizvodnju”. U tom su kontekstu tvrdili da rovinzi od staklenih vlakana nisu „dijelovi” tkanina od staklenih vlakana i da se ne „sastavljaju” u tkanine od staklenih vlakana, već se prerađuju u tkanine od staklenih vlakana tkanjem i šivanjem različitih vrsta rovinga od staklenih vlakana i drugih materijala upotrebom složenih strojeva. Slične primjedbe dostavila su i egipatska tijela.

(65)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Praksa opisana u uvodnoj izjavi 63. može se opisati kao postupak dovršavanja koji je obuhvaćen konceptom postupaka sklapanja iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 62. Osim toga, u obzir su uzeti i drugi elementi, kako je objašnjeno u nastavku.

(66)

Prvo, upućivanje na objašnjenje VII. drugog dijela općeg pravila 2.(a) za tumačenje Harmoniziranog sustava nije relevantno jer izravnu pravnu osnovu čini članak 23. osnovne uredbe, a ne carinsko zakonodavstvo, kako je izričito pojasnio Sud (15).

(67)

Drugo, pri tumačenju članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, koji se analogijom primjenjuje u ocjeni antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe, Sud je započeo podsjetnikom da „[u] skladu s ustaljenom sudskom praksom, u svrhu tumačenja odredbe prava Unije valja uzeti u obzir ne samo njezin tekst već i kontekst te ciljeve propisa kojeg je ona dio” (16). U osnovnoj antidampinškoj uredbi pojmovi „postupak sastavljanja” i „postupak dovršavanja” nisu definirani. Međutim, način na koji je strukturiran članak 13. stavak 2. osnovne antidampinške uredbe ide u prilog tumačenju pojma „postupak sastavljanja” tako da, u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom (b) osnovne antidampinške uredbe, eksplicitno uključuje i „postupak dovršavanja”. Iz toga proizlazi da „postupak sastavljanja” u smislu članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe obuhvaća postupke koji se sastoje od sastavljanja dijelova složenih proizvoda, ali može uključivati i daljnju obradu, tj. dovršavanje proizvoda.

(68)

Osim toga, prema mišljenju Suda (17) svrha je ispitnih postupaka koji se provode u skladu s člankom 23. osnovne uredbe osigurati učinkovitost antidampinških pristojbi i spriječiti izbjegavanje mjera. Stoga je svrha članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe (koji se analogijom primjenjuje u ocjeni antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe) obuhvatiti prakse, obrade ili rad u kojima se uglavnom koriste dijelovi iz zemlje na koju se primjenjuju mjere i u kojima se oni sastavljaju ili dovršavaju dodavanjem ograničene vrijednosti tim dijelovima.

(69)

Turkiz Composite, LM Wind Power i egipatska tijela nakon objave nisu se složili s pristupom Komisije u kojem se zbraja vrijednost rovinga od staklenih vlakana iz Egipta s vrijednošću rovinga od staklenih vlakana iz Kine kako bi se odredilo čini li vrijednost rovinga od staklenih vlakana 60 % ili više ukupne vrijednosti navodnih „dijelova” tkanina od staklenih vlakana. Ukazali su na upotrebu riječi „dijelovi iz zemlje na koju se primjenjuju mjere” (u jednini) u članku 13. stavku 2. točki (b) osnovne antidampinške uredbe.

(70)

Komisija je tu tvrdnju odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1., uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine i Egipta u početnom ispitnom postupku ocjenjivao se kumulativno. Stoga je bilo primjereno primijeniti istu metodologiju u ovom ispitnom postupku za sprečavanje izbjegavanja mjera čiji je cilj proširenje početnih mjera.

(71)

Drugo, članak 13. osnovne antidampinške uredbe, koji se analogijom primjenjuje u ocjeni antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe, ne sprečava Komisiju da provodi takve kumulativne analize kako bi provjerila je li ispunjen kriterij od 60 % utvrđen u članku 13. stavku 2. točki (b) osnovne antidampinške uredbe. Upravo suprotno, tumačenje formulacije „zemlja na koju se primjenjuju mjere” iz članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe na način koji ne dopušta zbrajanje vrijednosti dijelova ako se aktivnosti izbjegavanja mjera odvijaju u više zemalja, u suprotnosti je s postojećom sudskom praksom EU-a. U predmetu Kolachi Sud je ispitao posebnu praksu izbjegavanja mjera (u predmetu u kojem su se dijelovi bicikla prvo djelomično sastavljali u Šri Lanki, a zatim dodatno sastavljali u Pakistanu) i potvrdio da je ta praksa aktivnost izbjegavanja mjera obuhvaćena člankom 13. stavkom 2. osnovne antidampinške uredbe unatoč tomu što se u toj odredbi koristi jednina. Sud (18) je istaknuo i da bi svako drugačije tumačenje proizvođačima izvoznicima omogućilo da naruše učinkovitost mjera protiv izbjegavanja. Stoga se isto obrazloženje primjenjuje i na pokušaje izbjegavanja primjene pravila protiv izbjegavanja mjera nabavljanjem sirovina iz dviju zemalja na koje se primjenjuju mjere.

(72)

Treće, prema obrazloženju društva Turkiz Composite, ako bi se 50 % ulaznih materijala nabavljalo iz Kine, a drugih 50 % iz Egipta, ne bi se moglo govoriti o izbjegavanju mjera iako je 100 % dijelova nabavljeno iz zemalja na koje se primjenjuju mjere. Jasno je da bi takav ishod bio u suprotnosti sa svrhom članka 13. stavka 2. osnovne antidampinške uredbe, pri čemu treba uzeti u obzir i da su se sve tkanine od staklenih vlakana izvezene u Uniju sastojale ili od 100 % dijelova nabavljenih iz Kine ili od 100 % dijelova nabavljenih iz Egipta.

(73)

Komisija je stoga zaključila da je kriterij od 60 % ispunjen.

(74)

Turkiz Composite tvrdio je da je njegov trošak dodane vrijednosti iznad praga od 25 % ukupnog troška proizvodnje. Glavne stavke za izračun dodane vrijednosti uključivale su troškove amortizacije, najma, ambalažnog materijala te izravne i neizravne troškove rada i druge neizravne troškove proizvodnje, koji su bili dio financijskih podataka za izvještajno razdoblje koje je dostavio Turkiz Composite u obrascu zahtjeva za izuzeće.

(75)

Komisija je analizirala sve te troškovne stavke i procijenila da se neki nastali troškovi ne mogu razvrstati kao troškovi proizvodnje ili da su precijenjeni:

(76)

S obzirom na prethodno navedeno dodana vrijednost dijelova, kako ju je izračunala Komisija, bila je znatno niža od one koju je izračunao Turkiz Composite.

(77)

Osim toga, Turkiz Composite je gotovo sve ulazne materijale, a posebno 100 % glavnog ulaznog materijala (roving od staklenih vlakana), nabavljao od povezanih društava u Kini i Egiptu. Turkiz Composite nije dostavio pozitivne dokaze koji bi pokazali da su te cijene bile po tržišnim uvjetima i da na njih nije utjecao odnos, već transferne cijene između povezanih društava. Komisija je pak utvrdila da su te cijene bile znatno niže od onih koje su tijekom izvještajnog razdoblja nepovezanim dobavljačima plaćala druga tri turska proizvođača izvoznika koja su surađivala.

(78)

Stoga, kako bi došla do razumno točnog nalaza, cijene koje je plaćao Turkiz Composite Komisija je smatrala transfernim cijenama unutar društva te ih je zamijenila ponderiranim prosječnim cijenama koje su plaćala druga tri proizvođača izvoznika koja su surađivala.

(79)

Turkiz Composite i LM Wind Power nakon objave tvrdili su da Komisija transferne cijene ne može zamijeniti ponderiranim prosječnim cijenama koje su plaćala druga tri turska proizvođača izvoznika nepovezanim dobavljačima tijekom izvještajnog razdoblja. Tvrdili su da takav pristup nije dopušten i nisu vidjeli pravnu osnovu za primjenu članka 2. stavka 5. osnovne antidampinške uredbe analogijom. Obje strane tvrdile su i da Komisija nije ispravno provela ispitivanje poslovanja po tržišnim uvjetima i da nije osigurala da su cijene koje se uspoređuju usporedive u smislu kvantitete i da su uključeni svi cjenovni elementi.

(80)

Komisija je te tvrdnje odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, Komisija u općem dokumentu o objavi nije uputila na članak 2. stavak 5. osnovne antidampinške uredbe kao na pravnu osnovu za tu prilagodbu. Kako bi utvrdila vrijednost dijelova uvezenih iz zemalja na koje se primjenjuju mjere, Komisija je razmotrila tekst i svrhu članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne antidampinške uredbe (koja se analogijom primjenjuje u ocjeni antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe). Formulacija članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne antidampinške uredbe Komisiju ni na koji način ne sprečava da provede određene prilagodbe radi utvrđivanja vrijednosti dijelova, posebno ako troškovi društva ne odražavaju nužno vrijednost dijelova, što bi mogao biti slučaj ako se dijelovi kupuju od povezanih društava. Kako bi odredila vrijednost dijelova, Komisiji je stoga bilo dopušteno provesti određene prilagodbe, među ostalim zamjenu transfernih cijena između povezanih društava jer je utvrđeno da one nisu određene po tržišnim uvjetima. Taj je pristup u skladu i sa svrhom članka 23. osnovne uredbe i ispitnih postupaka koji se njime uređuju, o čemu se govori u uvodnoj izjavi 68., jer sprečava društva koja izbjegavaju mjere da prikažu manju vrijednost uključenih dijelova kako bi precijenila vrijednost dodanu tim dijelovima.

(81)

Drugo, kad je riječ o tvrdnji da Komisija nije ispravno provela ispitivanje poslovanja po tržišnim uvjetima, treba podsjetiti da je Turkiz Composite dio grupe China National Building Materials Group, koja je u kineskom državnom vlasništvu. Na njezina kineska i egipatska povezana društva primjenjuju se mjere. Ispitnim postupkom utvrđeno je da su cijene rovinga od staklenih vlakana koje je Turkiz Composite kupovao od povezanih egipatskih i kineskih društava bile znatno niže od onih koje su plaćala druga tri turska proizvođača izvoznika. Komisija je stoga usporedila i naposljetku zamijenila cijene unutar društva ponderiranim prosječnim cijenama koje su plaćala druga tri turska proizvođača izvoznika nepovezanim dobavljačima tijekom izvještajnog razdoblja.

(82)

Komisija je osigurala da su cijene koje se uspoređuju usporedive u smislu kvantitete i da su uključeni svi cjenovni elementi. Prvo, za usporedbu se koristilo isto razdoblje, odnosno izvještajno razdoblje. Drugo, količina rovinga od staklenih vlakana koju su tijekom izvještajnog razdoblja kupila druga tri turska proizvođača izvoznika od nepovezanih dobavljača bila je dovoljno velika (od 10 000 do 25 000 tona) i prema tome reprezentativna za korištenje kao pouzdana cijena za zamjenu transfernih cijena društva Turkiz Composite radi točnog određivanja dodane vrijednosti. Treće, druga tri turska proizvođača izvoznika koja su surađivala proizvodila su tkanine od staklenih vlakana na isti način kao i Turkiz Composite, tako što su počinjala od rovinga od staklenih vlakana. Ispitnim postupkom nisu utvrđene nikakve razlike u kvaliteti jer je proizvodni postupak sličan u sva četiri turska proizvođača izvoznika koja su surađivala. Četvrto, drugi turski proizvođači izvoznici kupili su velike količine rovinga od staklenih vlakana na domaćem tržištu, dok ih je Turkiz Composite isključivo kupovao iz Egipta i Kine. Kupnja reprezentativnih količina na domaćem tržištu obično dovodi do nižih, a ne viših cijena. Peto, usporedba četiriju turskih proizvođača izvoznika provedena je na dosljednoj osnovi, točnije na temelju ukupnog troška kupnji, kako su ga društva navela u dostavljenim provjerenim tablicama.

(83)

Turkiz Composite nakon objave je tvrdio da je njegova kupovna cijena od povezanih kineskih društava bila viša od prodajnih cijena njegovih povezanih društava nepovezanim kupcima u Turskoj. Stoga je tvrdio da bi trebalo smatrati da su kupnje društva Turkiz Composite provedene po tržišnim uvjetima.

(84)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Na temelju dostavljenih tablica C.3 R i C.3.U iz odgovora na upitnik društva Jushi Group Co., Ltd. („Jushi Group” (20)) njegova prosječna jedinična prodajna cijena rovinga od staklenih vlakana nepovezanim kupcima iz Turske tijekom izvještajnog razdoblja bila je znatno viša od one koju je naplaćivalo povezanom kupcu iz Turske, tj. društvu Turkiz Composite. Komisija je analizirala i cijene još jednog kineskog društva povezanog s društvom Turkiz Composite, tj. društva Tongxiang Hengxian Trading Company Limited („Tongxian” (21)). Tijekom izvještajnog razdoblja Tongxian je rovinge od staklenih vlakana prodavao isključivo društvu Turkiz Composite, pri čemu su i njegove prosječne jedinične prodajne cijene bile niže od prosječnih jediničnih prodajnih cijena koje je Jushi Group naplatio nepovezanim kupcima iz Turske. Osim toga, tijekom izvještajnog razdoblja Turkiz Composite kupio je više od 90 % ukupne količine rovinga od staklenih vlakana od društava Jushi Group i Tongxian. S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je prosječna jedinična kupovna cijena društva Turkiz Composite od povezanih kineskih društava Jushi Group i Tongxian dosljedno bila znatno niža od prosječne jedinične kupovne cijene koju su društvu Jushi Group plaćala druga nepovezana turska društva (22) te da je dosljedno bila znatno niža od cijena koje su plaćala druga tri turska proizvođača izvoznika koja su surađivala i da stoga nije u skladu s tržišnim uvjetima.

(85)

Turkiz Composite nakon objave je tvrdio da je Komisija u radnom listu „Test dodane vrijednosti” primijenila pogrešnu formulu za izračun „% troška dodane vrijednosti” (54. redak) jer je ukupni trošak proizvodnje (50. redak) pogrešno podijelila s „ukupnim uključenim dijelovima (Egipat, Kina i drugi izvori)” (49. redak), umjesto da je upotrijebila „ukupne uključene dijelove iz Egipta i Kine” (48. redak).

(86)

Komisija je odbacila tu tvrdnju jer Turkiz Composite nije naveo učinak Komisijina izračuna. Čak i da je Komisija upotrijebila pogrešnu formulu, a nije, i za izračun „% troška dodane vrijednosti” upotrijebila metodu koju je predložio Turkiz Composite, razlika u „dodanoj vrijednosti” bila bi zanemariva i ni na koji način ne bi utjecala na zaključak Komisije da je dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja bila manja od 25 % troškova proizvodnje.

(87)

Turkiz Composite tvrdio je nakon objave da Komisija iz izračuna ne može isključiti komplete jer su oni dio proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je odbacila tu tvrdnju iz istih razloga kao što su oni utvrđeni u posebnom dokumentu o objavi za Turkiz Composite od 5. srpnja 2022. Prvo, proizvodnja i prodaja kompleta tijekom izvještajnog razdoblja činila je mali dio ukupne proizvodnje i prodaje tog društva. Količina tkanina od staklenih vlakana izvezena u Uniju tijekom izvještajnog razdoblja bila je više od 170 puta veća od količine kompleta izvezene u Uniju. Drugo, društvo nije diferenciralo troškove nastale za postrojenja za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana i za postrojenja za proizvodnju kompleta na razini glavne knjige, osim što su otvoreni zasebni računi za troškove rada u radionici za rezanje. Treće, kompleti su se većinom prodavali na domaćem tržištu.

(88)

Nadalje, na temelju informacija koje je dostavio Turkiz Composite, čak i da je Komisija odlučila da iz izračuna neće isključiti komplete, „% troška dodane vrijednosti” ne bi promijenio zaključak Komisije da je dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja bila manja od 25 % troškova proizvodnje, uglavnom zbog ograničene proizvodnje kompleta.

(89)

Prilagodbom prijavljenih troškova proizvodnje i zamjenom prijavljenih transfernih cijena rovinga od staklenih vlakana utvrđeno je da je prosječna dodana vrijednost tijekom izvještajnog razdoblja bila ispod praga od 25 %. Komisija je stoga zaključila da je dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja bila manja od 25 % troškova proizvodnje.

(90)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li uvoz proizvoda iz ispitnog postupka umanjio korektivne učinke mjera koje su trenutačno na snazi u pogledu količina i cijena.

(91)

Kad je riječ o količinama, na temelju dostavljenih i provjerenih tablica društva Turkiz Composite, ono je 2019. uvezlo 0–300 tona, u odnosu na 6 000–8 000 tona tijekom izvještajnog razdoblja. Istodobno je podnositelj zahtjeva procijenio da je potrošnja u Uniji 2020. iznosila približno 150 000 tona, a 2021. približno 170 000 tona. Tržišni udio uvoza iz Turske činio je više od 4 % tijekom izvještajnog razdoblja.

(92)

Kad je riječ o cijenama, Komisija je usporedila prosječnu neštetnu cijenu utvrđenu u početnom ispitnom postupku s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama CIF utvrđenima na temelju informacija koje je dostavilo društvo Turkiz Composite, propisno prilagođenima kako bi uključivale troškove nakon carinjenja. Ta usporedba cijena pokazala je da su proizvodi uvezeni od društva Turkiz Composite prodavani po cijenama koje su bile više od 10 % niže od cijena industrije Unije.

(93)

Komisija je zaključila da su postojeće mjere u smislu količina i cijena bile narušene uvozom iz Turske koji je predmet ovog ispitnog postupka.

(94)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. osnovne uredbe Komisija je ispitala i jesu li se za uvezeni istovjetni proizvod i/ili njegove dijelove i dalje ostvarivale koristi od subvencija.

(95)

Kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi (EU) 2020/776 (vidjeti uvodnu izjavu 1.), uspostavljeno je da su kineski i egipatski proizvođači izvoznici ostvarivali korist od niza programa subvencija koje su odobrile vlade NRK-a i Egipta. U tom smislu utvrđeno je da povezana kineska i egipatska društva grupe China National Building Materials Group imaju koristi i od niza programa subvencija, kao što su bespovratna sredstva, povlašteno financiranje i odricanje od prihoda. Utvrđeno je da se te subvencije primjenjuju na ukupnu proizvodnju društava jer nisu povezane sa specifičnim proizvodom.

(96)

U ovom ispitnom postupku nisu postale dostupne nikakve nove informacije koje bi dovele u pitanje zaključak iz početnog ispitnog postupka i upućivale na to da ti programi subvencija više nisu na snazi.

(97)

Osim toga, Turkiz Composite kupio je 100 % rovinga od staklenih vlakana koje je koristio za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana od povezanih društava u Kini i Egiptu. Kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/870 (23) od 24. lipnja 2020. i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/328 (24), društva povezana s društvom Turkiz Composite ostvarila su korist od subvencija za proizvodnju rovinga od staklenih vlakana.

(98)

Tijekom ispitnog postupka nisu dostavljeni dokazi koji bi pokazali da se za rovinge od staklenih vlakana koje u Egiptu i Kini proizvode društva povezana s društvom Turkiz Composite prestala iskorištavati subvencija. Komisija je stoga zaključila da se za dijelove uvezenog istovjetnog proizvoda i dalje iskorištavaju subvencije.

(99)

Komisija je napomenula i da se može pretpostaviti da dolazi do prijenosa subvencija između povezanih društava koja ne posluju po tržišnim uvjetima (25), a posebno ako društvo na kraju proizvodnog lanca sastavlja i izvozi proizvod u Uniju. Komisija je stoga zaključila da se za uvezeni istovjetni proizvod i njegove dijelove i dalje ostvaruju koristi od subvencije.

(100)

Na temelju prethodno navedenih nalaza Komisija je zaključila da se konačne kompenzacijske mjere uvedene na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a i Egipta izbjegavaju uvozom proizvoda iz ispitnog postupka koji iz Turske otprema društvo Turkiz Composite.

(101)

Budući da je razina suradnje bila visoka i da je prijavljena izvozna prodaja društva Turkiz Composite bila veća od ukupne prijavljene izvozne prodaje drugih triju turskih proizvođača izvoznika koji su surađivali, te s obzirom na to da nijedno drugo društvo iz Turske nije podnijelo zahtjev za izuzeće, Komisija je zaključila da bi nalaze o praksi izbjegavanja mjera o društvu Turkiz Composite trebalo proširiti na sav uvoz iz Turske.

(102)

Stoga bi, u skladu s člankom 23. stavkom 1. osnovne uredbe, antisubvencijske mjere na snazi za uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine i Egipta trebalo proširiti na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(103)

U skladu s člankom 23. stavkom 2. osnovne uredbe, mjera koju treba proširiti trebala bi biti mjera utvrđena u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/776 za „sva ostala društva”, a to je konačna kompenzacijska pristojba od 30,7 %, koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno.

(104)

Tijekom izvještajnog razdoblja Turkiz Composite uvozio je dio rovinga od staklenih vlakana iz Egipta, a dio iz NRK-a. Roving od staklenih vlakana iz povezanih društava u Egiptu i NRK-a Turkiz Composite sastavljao je u tkanine od staklenih vlakana koje je izvozio u Uniju, čime su se izbjegavale pristojbe uvedene i na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Egipta (10,9 %) i na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz NRK-a (30,7 %). Stoga, kako bi se očuvala učinkovitost mjera na snazi, opravdano je proširenje više od tih dviju pristojbi, tj. pristojbe za sva „ostala društva” u NRK-u (30,7 %), kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/776.

(105)

Turkiz Composite nakon objave je tvrdio da Komisija ne može proširiti pristojbe na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine jer vrijednost uvoza rovinga od staklenih vlakana čini manji udio ukupne vrijednosti rovinga od staklenih vlakana koje je koristio za proizvodnju tkanina od staklenih vlakana i stoga ne ispunjava kriterij od 60 % iz članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne antidampinške uredbe koja se analogijom primjenjuje u ocjeni antisubvencijskog predmeta u kontekstu članka 23. stavka 3. osnovne uredbe. U suprotnom bi takvo proširenje mjera na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine bilo suprotno načelu proporcionalnosti, kako je navedeno u točki 127. presude u predmetu T-278/20, Zhejang Hantong protiv Komisije.

(106)

Komisija je odbacila tvrdnju da ne može proširiti pristojbe na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine na temelju argumenata o zbrajanju uvoza, kako je opisano u uvodnoj izjavi 71. Komisija je podsjetila i da je cilj osnovne uredbe zaštititi industriju EU-a od nepravednog uvoza, dok je cilj članka 23. osnovne uredbe konkretno spriječiti izbjegavanje mjera trgovinske zaštite. Proširenjem pristojbi samo do razine pristojbi uvedenih na uvoz iz Egipta (10,9 %) zanemarilo bi se da su se izbjegavale i mjere protiv Kine te bi se narušila učinkovitost uvedenih mjera.

(107)

Komisija je odbacila i tvrdnju da bi to proširenje mjera na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Kine bilo protivno načelu proporcionalnosti. S obzirom na nalaz da su se izbjegavale početne kompenzacijske mjere, uvedene na uvoz i iz Kine i Egipta, Komisija nije vidjela zašto bi proširenje više od dviju pristojbi, koju se izbjegavalo, bilo neproporcionalno. Stoga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., kako bi se očuvala učinkovitost mjera na snazi, opravdano je proširenje više od tih dviju pristojbi, tj. pristojbe za sva „ostala društva” u NRK-u (30,7 %), kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/776.

(108)

LM Wind Power izjavio je nakon objave da bi proširenje pristojbi na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Turske ozbiljno utjecalo na poduzeća uvoznika tih tkanina, što bi pak moglo utjecati na mogućnost Unije da ostvari svoje okolišne ciljeve zbog viših cijena tkanina od staklenih vlakana koje bi morali plaćati proizvođači vjetroturbina iz Unije.

(109)

Komisija je primila na znanje izjave društva LM Wind Power, ali je ponovila da je glavna svrha ispitnih postupaka koji se provode u skladu s člankom 23. osnovne uredbe osigurati učinkovitost početnih kompenzacijskih pristojbi i spriječiti njihovo izbjegavanje. Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da su ispunjeni kriteriji utvrđeni u članku 23. osnovne uredbe i stoga je kompenzacijske mjere odlučila proširiti na Tursku. Međutim, za tri od četiriju proizvođača izvoznika koji su surađivali utvrđeno je da su stvarni turski proizvođači i stoga su izuzeti od proširenih mjera. Korisnici tkanina od staklenih vlakana stoga smiju nabavljati proizvod od izuzetih proizvođača te od proizvođača iz Unije i/ili proizvođača iz ostalih trećih zemalja.

(110)

Naposljetku, podnositelj zahtjeva izjavio je nakon objave da podržava namjeru Komisije da proširi mjere na uvoz tkanina od staklenih vlakana iz Turske i da nema primjedbi na objavu Komisije.

(111)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. i člankom 24. stavkom 5. osnovne uredbe, kojima se utvrđuje da bi se svaka proširena mjera trebala primjenjivati na uvoz koji je u Uniju ušao uz evidentiranje uvedeno uredbom o pokretanju postupka, pristojbe bi trebalo naplatiti na takav evidentirani uvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(112)

Kako je prethodno opisano, utvrđeno je da je društvo Turkiz Composite sudjelovalo u izbjegavanju mjera. Stoga se tom društvu ne može odobriti izuzeće na temelju članka 23. stavka 6. osnovne uredbe.

(113)

U zahtjevu se navodi da su druga dva proizvođača izvoznika koja su surađivala bila veliki stvarni proizvođači tkanina od staklenih vlakana iz Turske, točnije društva grupe „Metyx Composites” (vidjeti uvodnu izjavu 26.) i Saertex Turkey Tekstil Ltd. Şirketi, te nisu sudjelovala u praksama izbjegavanja (26). U ispitnom postupku doista je potvrđeno da ta dva proizvođača izvoznika nisu ili gotovo da nisu uvozila rovinge od staklenih vlakana iz Kine i/ili Egipta.

(114)

Treći proizvođač izvoznik koji je surađivao (Sonmez Asf Iplik Dokuma Ve Boya San Tic A. Ş) bio je mali proizvođač tkanina od staklenih vlakana. Zapošljavao je manje od 10 osoba, imao manje od pet strojeva za tkanine od staklenih vlakana i tijekom izvještajnog razdoblja u Uniju je izvozio tek u dva navrata i to relativno male količine. Osnovan je 1975., tkanine od staklenih vlakana počeo je proizvoditi 2011., a tijekom izvještajnog razdoblja nije uvozio rovinge od staklenih vlakana iz Kine ili Egipta.

(115)

Stoga će se iz proširenja mjera izuzeti tri prethodno navedena turska proizvođača izvoznika jer su stvarni proizvođači koji ne sudjeluju ni u pretovaru ni u drugoj praksi izbjegavanja mjera, kao što postupci sastavljanja.

(116)

Komisija je 5. srpnja 2022. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja koji su doveli do prethodno navedenih zaključaka te ih pozvala da dostave primjedbe.

(117)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 25. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1037,