EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)	Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine određenih kontaminanata, uključujući cijanovodičnu kiselinu, u hrani.

(2)

Cijanovodična kiselina vrlo je otrovna tvar. Iako u hrani nije prisutna u toksikološki relevantnim razinama, oslobađa se kad se hrana dobivena od biljaka koje sadržavaju cijanogene glikozide žvače ili na drugi način prerađuje i ti glikozidi dolaze u dodir s hidrolitičkim enzimima. Budući da cijanovodična kiselina uvijek nastaje kao mješavina nedisocirane kiseline i disociranih cijanidnih iona, za tu se mješavinu pod nazivom „cijanid” izračunava orijentacijska vrijednost koja se temelji na utjecaju na zdravlje.

(3)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je 2019. ažurirano znanstveno mišljenje o ocjeni zdravstvenih rizika povezanih s prisutnošću cijanogenih glikozida u hrani osim sirovih jezgri marelice (3). Agencija je zaključila da izloženost ljudi niža od akutne referentne doze (ARfD) od 20 μg cijanida/kg tjelesne težine ne bi trebala imati akutne štetne učinke. Ako se konzumira određena hrana (primjerice sjemenke lana, bademi i kasava) s visokim razinama cijanogenih glikozida, ARfD za cijanid mogao bi se premašiti. Stoga je primjereno utvrditi najveće dopuštene količine cijanovodične kiseline, uključujući cijanovodičnu kiselinu vezanu u cijanogenim glikozidima, za tu hranu. Bioraspoloživost cijanovodične kiseline i izloženost ljudi toj kiselini pri konzumaciji mljevenih sjemenki lana veća je nego pri konzumaciji cijelih ili toplinski obrađenih sjemenki lana. Stoga je primjereno utvrditi strože razine za cijele sjemenke lana, koje potrošač može usitniti prije potrošnje, i mljevene sjemenke lana koje se stavljaju na tržište za krajnjeg potrošača ako su namijenjene da se konzumiraju sirove.

(4)	Stoga bi trebalo utvrditi najveće dopuštene količine cijanovodične kiseline u određenoj hrani kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi.

(5)	Uredbu (EZ) br. 1881/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da se pripreme za nova pravila koja se uvode ovom Uredbom, primjereno je predvidjeti razuman rok do početka primjene novih najvećih dopuštenih količina. Također je primjereno predvidjeti prijelazno razdoblje za hranu koja je zakonito stavljena na tržište prije datuma početka primjene ove Uredbe.

(7)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 1881/2006 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Hrana navedena u Prilogu koja je zakonito stavljena na tržište prije 1. siječnja 2023. može ostati na tržištu do isteka najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. kolovoza 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).

(3) Evaluation of the health risks related to the presence of cyanogenic glycosides in foods other than raw apricot kernels (Ocjena zdravstvenih rizika povezanih s prisutnošću cijanogenih glikozida u hrani osim sirovih jezgri marelice), EFSA Journal, sv. 17, br. 4, Europska agencija za sigurnost hrane, 2019., str. 78.; https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5662.

„Hrana (1)		Najveća dopuštena količina (mg/kg)
8,3	Cijanovodična kiselina, uključujući cijanovodičnu kiselinu vezanu u cijanogene glikozide
8.3.1.	Neprerađene cijele (60), mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana, osim hrane navedene u točki 8.3.2. (54)	250
8.3.2.	Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane sjemenke lana stavljene na tržište za krajnjeg potrošača (54) (55) (*1)	150
8.3.3.	Neprerađeni cijeli, mrvljeni, mljeveni, gnječeni i sjeckani bademi stavljeni na tržište za krajnjeg potrošača (54) (55) (*1)	35
8.3.4.	Neprerađene cijele, mrvljene, mljevene, gnječene i sjeckane jezgre marelice stavljene na tržište za krajnjeg potrošača (54) (55)	20
8.3.5.	Korijen kasave (svjež, oguljen)	50
8.3.6.	Brašno od kasave i brašno od tapioke	10