(1)

Člankom 5. Uredbe (EU) 2019/787 utvrđeni su definicija i zahtjevi za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, koji se u toj industriji naziva i poljoprivrednim alkoholom, neutralnim alkoholom ili rektificiranim alkoholom. Ta tehnička definicija i ti zahtjevi preneseni su bez značajnijih promjena u odnosu na one utvrđene u točki 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Međutim, definicija i zahtjevi za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla iz članka 5. Uredbe (EU) 2019/787 djelomično su zastarjeli s tehničkog i znanstvenog stajališta. Konkretno, potrebno je uskladiti maksimalne razine određenih ostataka s tehničkim parametrima koji se trenutačno upotrebljavaju u predmetnoj industriji i većini laboratorija za analizu. Tehnološki napredak u tom području stoga opravdava potrebu za izmjenom te definicije i tih zahtjeva.

(3)

Upućivanja na „ukupnu kiselost”, „hlapljive baze koje sadržavaju dušik” i „suhi ekstrakt” iz članka 5. točke (d) podtočaka i., vi. i vii. Uredbe (EU) 2019/787 više nisu relevantna jer se obično ne upotrebljavaju kao tehnički parametri postupka, zato što je prisutnost takvih ostataka u alkoholu s volumnim udjelom od 96 % zanemariva i nije vjerojatno da će ih se pronaći u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla.

(4)

Kad je riječ o „esterima”, „aldehidima” i „višim alkoholima”, najvećim dopuštenim količinama iz članka 5. točki (d) podtočkama ii., iii. i iv. Uredbe (EU) 2019/787 manjka specifičnost i trenutačno zahtijevaju metode mokre kemije koje nisu definirane u pravu Unije. Preciznija definicija tvari na koje se primjenjuju granice ostataka pridonijela bi boljim rezultatima analiza koje treba provesti na etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla metodama kao što je plinska kromatografija te bi bila korisna analitičarima jer mnoge starije tehnike analize zahtijevaju uporabu opasnih kemikalija.

(5)

Potrebno je, prije svega, estere ograničiti samo na „etil acetat”. Iako se u postupku fermentacije mogu stvoriti mnogi esteri, u najvećoj se koncentraciji pojavljuje etil acetat, a svi ostali esteri koji bi mogli biti prisutni u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla vjerojatno se neće moći otkriti primjenom standardnih analitičkih tehnika te će njihov doprinos ukupnoj količini estera biti zanemariv. Mjerenje etil acetata trebalo bi se temeljiti na referentnoj metodi utvrđenoj u Uredbi Komisije (EZ) br. 2870/2000 (3) jer je to potvrđena metoda koja se trenutačno koristi za analizu brojnih jakih alkoholnih pića.

(6)

Slično tome, u ukupnom aldehidu najveći udio ima „acetaldehid”. Stoga bi kao parametar u tom određivanju trebalo upotrijebiti samo acetaldehid. Budući da je acetaldehid u ravnoteži s 1,1-dietoksietanom (odnosno, postoje dvije molekule koje se zbog kemijskih fizikalnih uvjeta pretvaraju jedna u drugu), također je potrebno iskazati sadržaj acetaldehida u acetalu. Mjerenje acetaldehida trebalo bi se temeljiti na referentnoj metodi utvrđenoj u Uredbi (EZ) br. 2870/2000 jer je to potvrđena metoda koja se trenutačno koristi za analizu brojnih jakih alkoholnih pića.

(7)

Nakon fermentacije prisutne su znatne količine viših alkohola. Međutim, u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla postoji samo mala količina viših alkohola jer se oni zbog viših vrelišta lako destiliraju. Mjerenje viših alkohola trebalo bi se temeljiti na referentnoj metodi utvrđenoj u Uredbi (EZ) br. 2870/2000 jer je to potvrđena metoda koja se trenutačno koristi za analizu brojnih jakih alkoholnih pića.

(8)

Kad je riječ o „furfuralu”, trenutačni zahtjev da se on ne može detektirati odnosi se na metodu mokre kemije koja se u većini država članica više ne upotrebljava, čime se onemogućuju ujednačene i definirane metode i rezultati analize. Budući da trenutačno ne postoji definirana referentna metoda za analizu furfurala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, primjereno je utvrditi prag koji se može postići različitim metodama kojima se trenutačno koristi većina laboratorija u državama članicama, a koje su se nakon izvornog uvrštenja tog zahtjeva pokazale preciznijima. Mjerenje furfurala trebalo bi se temeljiti na metodi tekućinske kromatografije za spojeve iz drveta iz Uredbe (EZ) br. 2870/2000.

(9)

Nadalje, radi cjelovitosti i u skladu s definicijom destilata poljoprivrednog podrijetla utvrđenom u članku 4. stavku 7. Uredbe (EU) 2019/787, primjereno je propisati da je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla rezultat destilacije poljoprivrednih proizvoda nakon alkoholne fermentacije.

(10)

Uredbu (EU) 2019/787 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,