1.   Ovom Uredbom uspostavlja se mehanizam evaluacije i praćenja kako bi se osiguralo da države članice primjenjuju schengensku pravnu stečevinu djelotvorno, učinkovito i ispravno i time doprinose održavanju uzajamnog povjerenja među državama članicama i dobrom funkcioniranju područja bez nadzora unutarnjih granica.

2.   Uspostavljenim mehanizmom evaluacije i praćenja osiguravaju se objektivne i nepristrane aktivnosti evaluacije i praćenja čiji je cilj:

3.   Evaluacije mogu obuhvaćati sve aspekte schengenske pravne stečevine te uzimaju u obzir funkcioniranje tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu. Evaluacije mogu obuhvaćati posebno sljedeća područja politike: upravljanje vanjskim granicama, nepostojanje nadzora unutarnjih granica, viznu politiku, vraćanje, opsežne informacijske sustave kojima se podupire primjena schengenske pravne stečevine, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i zaštitu podataka.

1.   Države članice i Komisija zajednički su odgovorne za provedbu mehanizama evaluacije i praćenja, uz doprinos relevantnih tijela, ureda i agencija Unije iz članka 7. u skladu s njihovim mandatima.

2.   Komisija ima sveobuhvatnu koordinacijsku ulogu u odnosu na uspostavu godišnjih i višegodišnjih programa evaluacije, sastavljanje upitnika, određivanje rasporeda posjeta, provedbu posjeta te izradu izvješća o evaluaciji i preporuka. Osigurava također provođenje daljnjih mjera i aktivnosti praćenja.

3.   Vijeće donosi preporuke u slučajevima ozbiljnih nedostataka, prvih evaluacija, tematskih evaluacija i kada evaluirana država članica u znatnoj mjeri osporava nacrt izvješća o evaluaciji koji sadrži nacrte preporuka. Kao dio faze mehanizma evaluacije i praćenja koja je usmjerena na praćenje, Vijeće donosi provedbene odluke o zaključenju akcijskih planova u slučajevima ozbiljnih nedostataka i prvih evaluacija.

Vijeće izvršava svoju političku ulogu u odnosu na upravljanje schengenskim prostorom održavanjem rasprava o izvješćima koja podnosi Komisija u skladu s člankom 25., uključujući o trenutačnom stanju u pogledu provedbe akcijskih planova, te održavanjem političkih rasprava o djelotvornoj provedbi schengenske pravne stečevine i pravilnom funkcioniranju područja bez nadzora unutarnjih granica. U tu svrhu Komisija i Vijeće u potpunosti surađuju u svim fazama mehanizma evaluacije i praćenja koji se provodi na temelju ove Uredbe. Komisija posebno dostavlja Vijeću relevantne i pravodobne informacije u vezi s programiranjem i provedbom aktivnosti evaluacije i praćenja.

4.   Države članice i Komisija u potpunosti surađuju u svim fazama evaluacije kako bi osigurale djelotvornu provedbu ove Uredbe.

5.   Države članice poduzimaju sve opće ili posebne mjere za potporu i pomoć Komisiji i timovima u provedbi aktivnosti evaluacije i praćenja.

Države članice osiguravaju da Komisija i timovi koji provode aktivnosti evaluacije i praćenja mogu djelotvorno obavljati svoje zadaće, posebice omogućavanjem Komisiji i timovima da se izravno obraćaju relevantnim osobama i omogućavanjem potpunog i neometanog pristupa svim područjima, prostorijama i dokumentima potrebnima za aktivnosti evaluacije ili praćenja, uključujući nacionalne i interne smjernice i upute. Pristup relevantnim povjerljivim informacijama odobrava se članovima tima i promatračima koji imaju odgovarajuće uvjerenje o sigurnosnoj provjeri koje je izdalo nadležno tijelo.

6.   Komisija je odgovorna za organizaciju putovanja u posjećenu državu članicu i iz nje za predstavnike Komisije i stručnjake iz država članica u timovima.

Komisija snosi putne troškove i troškove smještaja stručnjaka koji sudjeluju u posjetima i stručnjaka pripravnika iz članka 16. stavka 2.

Posjećena država članica odgovorna je za osiguravanje potrebnog prijevoza na lokaciji, osim za nenajavljene posjete.

1.   Evaluacije se mogu provoditi u nekom od sljedećih oblika:

2.   Komisija organizira prve evaluacije nakon izjave države članice o spremnosti za evaluaciju.

3.   Komisija može organizirati nenajavljene evaluacije, posebice:

4.   Komisija može organizirati tematske evaluacije, posebice kako bi ocijenila provedbu velikih zakonodavnih promjena kad se one počnu primjenjivati i novih inicijativa ili kako bi procijenila pitanja iz različitih područja politike ili prakse država članica koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

1.   Komisija surađuje s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije koji sudjeluju u provedbi schengenske pravne stečevine te s Agencijom Europske unije za temeljna prava (FRA).

Komisija može radi olakšavanja suradnje u provedbi ove Uredbe sklopiti aranžmane s tim tijelima, uredima i agencijama Unije.

2.   Komisija može od tijela, ureda i agencija Unije iz stavka 1. zatražiti da, u skladu sa svojim mandatima, dostave informacije, statističke podatke ili analize rizika radi poboljšanja svjesnosti o stanju u smislu Uredbe (EU) 2019/1896 u pogledu provedbe schengenske pravne stečevine u državama članicama, među ostalim o korupciji i organiziranom kriminalu, u mjeri u kojoj bi oni mogli ugroziti primjenu schengenske pravne stečevine u državama članicama.

Evaluirana država članica može dati primjedbe na informacije dostavljene na temelju prvog podstavka.

1.   Frontex Vijeću, Komisiji i državama članicama svake godine do 31. kolovoza dostavlja analizu rizika u svrhu uspostave godišnjeg programa evaluacije iz članka 13.

Analiza rizika iz prvog podstavka obuhvaća sve relevantne aspekte povezane s europskim integriranim upravljanjem granicama i sadržava preporuke o određenim dijelovima vanjskih granica, određenim graničnim prijelazima i posebnim lokacijama relevantnima za evaluaciju usklađenosti s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22) u državama članicama koje treba evaluirati sljedeće godine, kako je utvrđeno u višegodišnjem programu evaluacije u skladu s člankom 12.

2.   Frontex do 31. kolovoza svake godine podnosi Komisiji odvojenu analizu rizika koja sadržava preporuke za nenajavljene evaluacije sljedeće godine, neovisno o redoslijedu država članica koje treba evaluirati svake godine, u skladu s višegodišnjim programom evaluacije utvrđenim u skladu s člankom 12.

Preporuke iz prvog podstavka mogu se odnositi na bilo koju regiju ili određeno područje te sadržavaju popis najmanje deset određenih dijelova vanjskih granica, najmanje deset određenih graničnih prijelaza i najmanje deset određenih lokacija relevantnih za evaluaciju usklađenosti s Direktivom 2008/115/EZ, kao i druge relevantne informacije.

1.   Komisija se u pripremi aktivnosti evaluacije i praćenja služi rezultatima relevantnih mehanizama i instrumenata, uključujući aktivnosti evaluacije i praćenja koje provode tijela, uredi i agencije Unije koji sudjeluju u provedbi schengenske pravne stečevine, pogotovo procjene ranjivosti, i FRA-a, kao i neovisnih nacionalnih mehanizama i tijela za praćenje, kako bi se povećala informiranost o funkcioniranju područja bez nadzora unutarnjih granica i izbjegli dvostruki rad i proturječne mjere. Komisija se može, u dogovoru s evaluiranom državom članicom, koristiti rezultatima nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete, ako su dostupni.

2.   Preporuke na temelju ove Uredbe dopunjuju preporuke donesene na temelju članka 32. stavka 7. Uredbe (EU) 2019/1896 u okviru procjene ranjivosti.

3.   Komisija može s relevantnim nacionalnim i tijelima, uredima i agencijama Unije iz stavka 1. sigurno i pravodobno razmjenjivati pojedinosti izvješća o evaluaciji, akcijskih planova i ažuriranja o provedbi akcijskih planova.

Razmjena informacija iz prvog podstavka odvija se u skladu s mandatima dotičnih tijela, ureda i agencija Unije.

1.   Komisija, prema potrebi nakon savjetovanja s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7., najmanje osam mjeseci prije početka sljedećeg sedmogodišnjeg razdoblja uspostavlja višegodišnji program evaluacije koji obuhvaća razdoblje od sedam godina.

U svakom višegodišnjem ciklusu evaluacije svaka se država članica podvrgava jednoj periodičnoj evaluaciji i može se podvrgnuti, kada je to primjereno, jednoj ili više tematskih ili nenajavljenih evaluacija, na temelju analiza rizika, novog zakonodavstva ili informacija koje je Komisija dobila u skladu s člancima od 7. do 11.

2.   Komisija provedbenim aktom utvrđuje višegodišnji program evaluacije. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2.

Komisija višegodišnji program evaluacije dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

3.   Višegodišnjim programom evaluacije mogu se, ako je to relevantno, utvrditi posebna prioritetna područja u okviru područja politike iz članka 1. stavka 3. koja treba obuhvatiti periodičnim evaluacijama te on uključuje privremeni vremenski plan tih evaluacija.

Višegodišnjim programom evaluacije određuje se privremeni popis država članica koje u određenoj godini podliježu periodičnim evaluacijama, ne dovodeći u pitanje prilagodbe provedene na temelju stavka 4. ovog članka. Privremenim rasporedom prema kojem države članice podliježu periodičnoj evaluaciji uzima se u obzir vrijeme koje je proteklo od prethodne periodične evaluacije. Uzimaju se u obzir i ishod prethodnih evaluacija, brzina provedbe akcijskih planova i druge relevantne informacije u pogledu praksi država članica u vezi s primjenom schengenske pravne stečevine koje su Komisiji na raspolaganju i koje su prikupljene u skladu s člancima od 7. do 11.

4.   U slučaju više sile zbog koje se evaluacije ne mogu provesti prema privremenom vremenskom planu utvrđenom na temelju stavka 3., Komisija može, u dogovoru s dotičnim državama članicama, prilagoditi vremenski plan dotičnih evaluacija.

Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o događajima iz prvog podstavka i njihovu očekivanom utjecaju na planiranje evaluacija u okviru višegodišnjeg programa evaluacije.

1.   Komisija provedbenim aktom uspostavlja godišnji program evaluacije do 15. studenoga godine koja prethodi godini na koju se program odnosi. Taj godišnji program evaluacije temelji se, posebice, na analizama rizika i drugim informacijama koje Komisija dobije u skladu s člancima od 7. do 11. Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2.

2.   Godišnji program evaluacije uključuje privremeni vremenski plan sljedećih evaluacija:

3.   Komisija godišnji program evaluacije bez odgode dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

U slučaju više sile zbog koje se evaluacije ne mogu provesti prema privremenom vremenskom planu utvrđenom na temelju stavka 2., Komisija može, u dogovoru s dotičnim državama članicama, prilagoditi vremenski plan dotičnih evaluacija.

Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o događajima iz drugog podstavka i njihovu očekivanom utjecaju na planiranje evaluacija u okviru godišnjeg programa evaluacije.

1.   Komisija provedbenim aktom izrađuje i ažurira standardni upitnik. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavku 2.

Pri sastavljanju upitnika Komisija se može savjetovati s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7.

2.   Standardni upitnik obuhvaća provedbu relevantnog zakonodavstva te organizacijska i tehnička sredstva dostupna za provedbu schengenske pravne stečevine, uključujući ona navedena u priručnicima, schengenske kataloge i relevantne statističke podatke.

3.   Do 1. srpnja svake godine Komisija šalje standardni upitnik onim državama članicama koje se sljedeće godine podvrgavaju periodičnim evaluacijama u skladu s godišnjim programom evaluacije.

Države članice iz prvog podstavka Komisiji dostavljaju svoje odgovore do 31. listopada iste godine.

Komisija odgovore iz drugog podstavka stavlja na raspolaganje drugim državama članicama.

4.   Na zahtjev Komisije evaluirane države članice ažuriraju svoje odgovore na standardni upitnik i, ako se to od njih zatraži, odgovaraju na dodatna pitanja prije pojedinih evaluacija. Države članice mogu dostaviti i nalaze nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete i internih revizija, kada je to relevantno.

1.   Članovi tima i promatrači koji sudjeluju u aktivnostima evaluacije i praćenja posjeduju odgovarajuće kvalifikacije, uključujući dobro teorijsko znanje i iskustvo u područjima obuhvaćenima mehanizmom evaluacije i praćenja, dobro poznaju načela, postupke i tehnike evaluacije te su sposobni učinkovito komunicirati na zajedničkom jeziku.

2.   Stručnjaci iz država članica, za koje je, u skladu s relevantnim aktom o pristupanju, schengenska pravna stečevina obvezujuća, ali je još u potpunosti ne primjenjuju, sudjeluju u aktivnostima evaluacije i praćenja svih dijelova schengenske pravne stečevine.

1.   Države članice i Komisija, u suradnji s relevantnim tijelima, uredima ili agencijama Unije iz članka 7., osiguravaju stručnjacima iz država članica i predstavnicima Komisije odgovarajuće osposobljavanje kako bi postali schengenski evaluatori.

Komisija osigurava da se tečajevi osposobljavanja za schengenske evaluatore organiziraju za sva relevantna područja politike i da uključuju pravilno funkcioniranje tijela te komponente temeljnih prava razvijene uz sudjelovanje FRA.

Komisija, u bliskoj suradnji s državama članicama i relevantnim tijelima, uredima ili agencijama Unije iz članka 7., ažurira program početnog osposobljavanja i prema potrebi osigurava dodatno osposobljavanje i osposobljavanje za obnovu znanja.

2.   U opravdanim slučajevima svaki tim koji provodi periodične evaluacije može uključiti jednog stručnjaka pripravnika ili iz države članice ili Komisije.

3.   Promatrači prolaze odgovarajuće osposobljavanje.

1.   Komisija u suradnji s državama članicama svake godine osniva skupinu stručnjaka čija radna iskustva obuhvaćaju područja politike ili, kada je to relevantno, posebna prioritetna područja utvrđena u višegodišnjem programu evaluacije.

2.   Istodobno s uspostavom godišnjeg programa evaluacije u skladu s člankom 13. stavkom 1., države članice, na poziv Komisije, imenuju jednog ili više kvalificiranih stručnjaka za svako područje politike za skupinu stručnjaka za sljedeću godinu. Svaka država članica osigurava da je tijekom kalendarske godine na raspolaganju najmanje jedan imenovani stručnjak za svako područje politike. Država članica može navesti šestomjesečno razdoblje u kojem je imenovani stručnjak na raspolaganju i preferencije za određenu evaluaciju. Komisija te preferencije uzima u obzir u mjeri u kojoj je to moguće.

Države članice nisu dužne imenovati stručnjake u područjima u kojima ih se, iz objektivnih razloga, ne evaluira ili, u iznimnim situacijama, ako bi se imenovanjem znatno utjecalo na obavljanje nacionalnih zadaća. Ako se država članica pozove na potonju situaciju, Komisiji u pisanom obliku dostavlja razloge i informacije o toj izvanrednoj situaciji.

Države članice obavješćuju Komisiju o nacionalnoj kontaktnoj točki koja je imenovana za komunikaciju o raspoređivanju stručnjaka.

3.   Ovisno o evaluacijama obuhvaćenima godišnjim programom evaluacije, Komisija u pozivu dodatno navodi stručne zahtjeve za stručnjake koje treba imenovati.

4.   Države članice imenuju stručnjake u roku od šest tjedana od primitka poziva iz stavka 2.

5.   Države članice osiguravaju da imenovani stručnjaci ispunjavaju uvjete iz članka 15. i posebne zahtjeve navedene u pozivu za osnivanje skupine stručnjaka.

6.   Stručnjaci koji su prošli odgovarajuće osposobljavanje iz članka 16. imenuju se, ako je to moguće, u skupinu stručnjaka osnovanu za godinu koja slijedi iza godine u kojoj su pohađali relevantni tečaj osposobljavanja.

7.   Komisija može pozvati relevantna tijela, urede i agencije Unije iz članka 7. da imenuju promatrače za skupinu stručnjaka.

8.   Komisija ocjenjuje imenovane stručnjake i u roku od tjedan dana nakon imenovanja potvrđuje odabir stručnjaka za skupinu. U roku od mjesec dana od osnivanja skupine stručnjaka Komisija obavješćuje države članice o odabiru stručnjaka za evaluacije planirane u predstojećoj godini, uzimajući u obzir raspoloživost i izražene preferencije za određenu evaluaciju.

9.   Ako nijedan stručnjak za područja politike ne ispunjava zahtjeve iz stavka 3., Komisija poziva dotičnu državu članicu da imenuje novog stručnjaka za dotično područje politike.

10.   Države članice osiguravaju da su imenovani stručnjaci na raspolaganju za evaluacije, osim ako su suočene s izvanrednom situacijom kao što je situacija koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća ili s osobnom situacijom. Ako se država članica pozove na takvu izvanrednu situaciju, Komisiji u pisanom obliku dostavlja razloge i informacije o toj situaciji.

Ako stručnjak više nije na raspolaganju za rad u skupini, dotična država članica u razumnom roku imenuje njegovu zamjenu.

11.   Komisija ažurira popis skupine stručnjaka i obavješćuje države članice o broju stručnjaka koji su imenovani za svaku državu članicu i njihovim profilima.

1.   Komisija određuje broj stručnjaka iz država članica i predstavnika Komisije koji sudjeluju u timu na temelju specifičnosti i potreba aktivnosti evaluacije ili praćenja. Najviše dva predstavnika Komisije sudjeluju u timu. U timu su najmanje tri stručnjaka iz država članica koji sudjeluju u najavljenom ili nenajavljenom posjetu. Komisija iz skupine stručnjaka bira stručnjake koji će postati članovi tima.

Pri osnivanju timova za ponovne posjete i posjete radi provjere u određenoj državi članici Komisija i države članice nastoje osigurati da najmanje polovinu stručnjaka iz država članica u timu čine isti stručnjaci koji su sudjelovali u evaluaciji.

2.   Pri odabiru stručnjaka Komisija uzima u obzir profile potrebne za određenu aktivnost evaluacije ili praćenja, vodeći računa o potrebi da se osiguraju zemljopisna uravnoteženost i ravnoteža u pogledu stručnog iskustva kao i o kapacitetu nacionalnih uprava.

Stručnjaci iz država članica ne sudjeluju u timu koji provodi aktivnost evaluacije ili praćenja u državi članici u kojoj su zaposleni.

3.   Komisija poziva odabrane stručnjake odmah nakon što se utvrdi datum aktivnosti evaluacije ili praćenja, a najkasnije 10 tjedana prije planiranog početka aktivnosti evaluacije ili praćenja. Pozvani stručnjaci odgovaraju u roku od tjedan dana od primitka poziva u dogovoru sa svojim tijelima nadležnima za imenovanje.

Poziv iz prvog podstavka se šalje putem imenovanih nacionalnih kontaktnih točaka.

4.   U slučaju nenajavljenih posjeta Komisija šalje pozive putem imenovanih nacionalnih kontaktnih točaka najkasnije dva tjedna prije planiranog početka posjeta. Pozvani stručnjaci odgovaraju u roku od 72 sata od primitka poziva u dogovoru sa svojim tijelima nadležnima za imenovanje.

5.   Komisija može pozvati relevantna tijela, urede i agencije Unije iz članka 7. da imenuju predstavnika s relevantnim stručnim i terenskim iskustvom koji će u aktivnostima evaluacije ili praćenja sudjelovati kao promatrač u području obuhvaćenom njihovim mandatom. Rokovi iz stavaka 3. i 4. ovog članka primjenjuju se na poziv i odgovor.

6.   Ako država članica želi imenovati stručnjaka pripravnika iz članka 16. stavka 2., o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest tjedana prije planiranog početka evaluacije.

7.   Promatrači iz stavka 5. podupiru tim u skladu sa zahtjevima vodećih stručnjaka, ali ne sudjeluju u internim postupcima odlučivanja tima.

Stručnjaci pripravnici iz stavka 6. aktivno ne sudjeluju u aktivnosti evaluacije.

8.   Ako Komisija ne dobije potvrdu o sudjelovanju potrebnog broja stručnjaka iz skupine najmanje šest tjedana prije planiranog početka aktivnosti evaluacije ili praćenja ili najmanje tjedan dana ranije u slučaju nenajavljene posjete, bez odgode poziva sve države članice da za nepopunjena mjesta imenuju kvalificirane stručnjake izvan skupine. Države članice odgovaraju u roku od 72 sata od primitka tog poziva.

9.   Komisija imenuje vodećeg stručnjaka Komisije i predlaže vodećeg stručnjaka iz države članice. Vodećeg stručnjaka iz države članice imenuju članovi tima što prije nakon osnivanja tima.

Vodeći stručnjaci posebice su odgovorni za cjelokupno planiranje, pripremne aktivnosti, organizaciju tima, provedbu evaluacije, koordinaciju sastavljanja izvješća o evaluaciji, prezentaciju izvješća o evaluaciji i preporuka, provjeru kvalitete i daljnje mjere te, prema potrebi, relevantne aktivnosti praćenja.

1.   Timovi poduzimaju sve nužne pripremne aktivnosti kako bi osigurali učinkovitost, točnost i dosljednost posjeta.

2.   Detaljan program posjeta državi članici ili njezinim konzulatima uspostavlja Komisija u bliskoj suradnji s vodećim stručnjacima i dotičnom državom članicom.

Detaljan program iz prvog podstavka može uključivati posjete i sastanke s nacionalnim vlastima i tijelima te nevladinim i međunarodnim organizacijama i drugim subjektima, agencijama i tijelima koji podupiru države članice u provedbi schengenske pravne stečevine.

3.   U slučaju najavljenih posjeta Komisija se savjetuje s dotičnom državom članicom te je obavješćuje o rasporedu i detaljnom programu najmanje šest tjedana prije planiranog posjeta. Unaprijed dostavlja imena članova tima i promatrača. Dotična država članica imenuje kontaktnu točku za praktičnu organizaciju posjeta.

4.   Nenajavljeni posjeti provode se uz prethodno obavješćivanje dotične države članice najmanje 24 sata ranije. Nenajavljeni posjeti na unutarnjim granicama provode se bez prethodnog obavješćivanja dotične države članice. Nenajavljeni posjeti mogu se provesti bez prethodnog obavješćivanja dotične države članice u slučajevima kada Komisija ima opravdane razloge za sumnju da je došlo do teških kršenja temeljnih prava u primjeni schengenske pravne stečevine. Posjeti radi provjere mogu se provoditi i bez prethodnog obavješćivanja dotične države članice.

Komisija uspostavlja detaljan program nenajavljenih posjeta. Ako su države članice obaviještene o nenajavljenom posjetu, Komisija se može savjetovati s dotičnom državom članicom o rasporedu i detaljnom programu.

1.   Tim nakon svake evaluacije sastavlja izvješće o evaluaciji.

Pri pripremi izvješća o evaluaciji timovi uzimaju u obzir odgovore na standardni upitnik, sve dodatne informacije dobivene u skladu s člancima od 7. do 11. i provjerene tijekom aktivnosti evaluacije, te nalaze aktivnosti evaluacije. Izvješća o evaluaciji mogu sadržavati dokumente i digitalne materijale kojima se potkrepljuju nalazi. Ako se evaluacija provodi u obliku posjeta, tim sastavlja izvješće o evaluaciji tijekom posjeta.

Tim preuzima punu odgovornost za sastavljanje izvješća o evaluaciji i osiguravanje njegova integriteta i kvalitete. U slučaju neslaganja, tim nastoji postići kompromis.

Komisija evaluiranoj državi članici dostavlja nacrt izvješća o evaluaciji koji sadrži nacrt preporuka u roku od četiri tjedna od završetka aktivnosti evaluacije. Evaluirana država članica podnosi svoje primjedbe na nacrt izvješća o evaluaciji u roku od dva tjedna od njegova primitka. Sastanak za izradu nacrta održava se na zahtjev evaluirane države članice najkasnije pet radnih dana od primitka primjedaba evaluirane države članice. Primjedbe evaluirane države članice uzimaju se u obzir u nacrtu izvješća o evaluaciji, kada je to relevantno.

2.   U izvješću o evaluaciji analiziraju se kvalitativni, kvantitativni, operativni, administrativni i organizacijski aspekti te se navode nedostaci, područja u kojima su potrebna poboljšanja i najbolje prakse utvrđeni tijekom evaluacije.

3.   Nalazi se mogu ocijeniti kao jedno od sljedećeg:

4.   Komisija provedbenim aktom donosi izvješće o evaluaciji. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2. Izvješće o evaluaciji donosi se najkasnije četiri mjeseca nakon završetka aktivnosti evaluacije.

Izvješće o evaluaciji sadržava preporuke za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje nedostataka i određivanje područja u kojima su potrebna poboljšanja utvrđena tijekom evaluacije te se u njemu navode prioriteti za njihovu provedbu. U izvješću o evaluaciji mogu se odrediti razumni rokovi za provedbu preporuka utvrđeni u suradnji s dotičnom državom članicom. Ako se u okviru evaluacije utvrdi ozbiljan nedostatak, primjenjuju se posebne odredbe iz članka 22.

Komisija izvješće o evaluaciji dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije 14 dana nakon donošenja izvješća.

5.   Ako evaluirana država članica u roku od deset radnih dana od sastanka za izradu nacrta znatno ospori sadržaj nacrta izvješća o evaluaciji ili prirodu nalaza, izvješće koje Komisija treba donijeti ograničeno je na nalaze i ne sadržava preporuke. U takvim slučajevima i ne dovodeći u pitanje članak 22. Komisija najkasnije četiri mjeseca nakon završetka aktivnosti evaluacije Vijeću podnosi zaseban prijedlog za donošenje preporuka provedbenom odlukom. U prijedlogu se mogu utvrditi razumni rokovi za provedbu preporuka utvrđeni u suradnji s državom članicom i navode se prioriteti za njihovu provedbu.

Vijeće donosi preporuke i dostavlja ih Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima.

1.   U roku od dva mjeseca nakon što Komisija donese izvješće o evaluaciji koje uključuje preporuke, na temelju članka 20. stavka 4., ili od donošenja preporuka Vijeća, na temelju članka 20. stavka 5., evaluirana država članica Komisiji i Vijeću podnosi akcijski plan za provedbu svih preporuka. Druge države članice pozvane su dati svoje primjedbe na akcijski plan.

2.   Nakon savjetovanja s timom koji je proveo aktivnost evaluacije Komisija podnosi državi članici preispitivanje primjerenosti akcijskog plana u roku od mjesec dana od njegova podnošenja.

Ako Komisija ne smatra da je akcijski plan primjeren, evaluirana država članica podnosi revidirani akcijski plan u roku od mjesec dana od primitka preispitivanja. Komisija predstavlja preispitivanje akcijskog plana i Vijeću.

3.   Evaluirana država članica izvješćuje Komisiju i Vijeće o provedbi svojeg akcijskog plana svakih šest mjeseci od datuma obavijesti o primitku preispitivanja akcijskog plana sve dok Komisija ne smatra da je akcijski plan u potpunosti proveden. Ovisno o prirodi nedostataka i stanju provedbe preporuka, Komisija, uz savjetovanje s evaluiranom državom članicom, može od evaluirane države članice tražiti različitu učestalost izvješćivanja.

Ako evaluirana država članica redovito ne izvješćuje o provedbi akcijskog plana, Komisija obavješćuje Vijeće i Europski parlament da evaluirana država članica ne ispunjava svoje obveze.

Komisija može provoditi posjete radi provjere kako bi pratila napredak provedbe akcijskog plana.

Ako Komisija smatra da je akcijski plan u potpunosti proveden, obavješćuje države članice o zaključenju akcijskog plana.

1.   Nakon završetka aktivnosti evaluacije, vodeći stručnjak iz Komisije i vodeći stručnjak iz države članice u ime tima obavješćuju evaluiranu državu članicu u pisanom obliku da je utvrđen ozbiljan nedostatak. I Vijeće se bez odgode obavješćuje.

Evaluirana država članica odmah poduzima korektivne mjere uključujući, prema potrebi, mobiliziranje svih odgovarajućih operativnih i financijskih sredstava. Evaluirana država članica bez odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice o korektivnim mjerama koje je odmah poduzela ili planira poduzeti. Komisija istodobno obavješćuje relevantna tijela, urede i agencije Unije iz članka 7. o ozbiljnom nedostatku kako bi možda mogli pružiti potporu evaluiranoj državi članici.

2.   Izvješće o evaluaciji sastavljeno u skladu s člankom 20. stavcima 1., 2. i 3. uključuje kao prioritet nalaze na temelju kojih je utvrđen ozbiljan nedostatak. Naslov i zaključak izvješća o evaluaciji jasno naznačuju da postoji ozbiljan nedostatak ili više njih. Izvješću se prilaže nacrt preporuka, među ostalim o hitnim korektivnim mjerama. Komisija dostavlja nacrt izvješća o evaluaciji evaluiranoj državi članici u roku od dva tjedna od završetka aktivnosti evaluacije.

Evaluirana država članica podnosi svoje primjedbe na nacrt izvješća o evaluaciji u roku od deset radnih dana od njegova primitka. Sastanak za izradu nacrta održava se na zahtjev evaluirane države članice najkasnije pet radnih dana od primitka primjedaba evaluirane države članice.

3.   Na temelju propisno opravdane krajnje žurnosti povezane s ozbiljnim nedostatkom Komisija donosi izvješće o evaluaciji provedbenim aktom koji se odmah primjenjuje u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 3. najkasnije šest tjedana nakon završetka aktivnosti evaluacije. Komisija izvješće o evaluaciji dostavlja Europskom parlamentu.

4.   S obzirom na nalaze tim sastavlja preporuke za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje ozbiljnog nedostatka utvrđenog u izvješću o evaluaciji.

U roku od šest tjedana od donošenja izvješća o evaluaciji Komisija Vijeću predstavlja izvješće o evaluaciji koje sadrži prijedlog preporuka za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje ozbiljnih nedostataka utvrđenih tijekom evaluacije i u kojem se navode prioriteti za njihovu provedbu.

Vijeće donosi preporuke u roku od mjesec dana od primitka prijedloga.

Vijeće preporuke dostavlja Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima.

Vijeće određuje razmjerne rokove za provedbu preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom i određuje učestalost izvješća koje evaluirana država članica podnosi Komisiji i Vijeću o provedbi svojeg akcijskog plana.

5.   Ako se tijekom posjeta utvrdi ozbiljan nedostatak koji se smatra ozbiljnom prijetnjom javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti unutar područja bez nadzora unutarnjih granica ili se on utvrdi na temelju rizika od sustavnog kršenja temeljnih prava, Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

Vijeće hitno raspravlja o tom pitanju i nastoji, na temelju prijedloga Komisije, provedbenim aktom, u roku od dva tjedna od primitka prijedloga, donijeti preporuke kojima se utvrđuju odgovarajuće mjere za uklanjanje ili ograničavanje utjecaja ozbiljnog nedostatka na javni poredak ili unutarnju sigurnost unutar područja bez nadzora unutarnjih granica ili sustavnog kršenja temeljnih prava. Odlukom Vijeća o utvrđivanju preporuka ne dovode se u pitanje članak 29. Uredbe (EU) 2016/399 i članak 42. stavak 1. Uredbe(EU) 2019/1896.

Vijeće preporuke dostavlja Europskom parlamentu.

6.   Evaluirana država članica Komisiji i Vijeću podnosi svoj akcijski plan u roku od mjesec dana od donošenja preporuka. Druge države članice pozvane su dati svoje primjedbe na akcijski plan. Komisija akcijski plan dostavlja Europskom parlamentu.

Nakon savjetovanja s timom koji je proveo aktivnost evaluacije Komisija u roku od dva tjedna od podnošenja akcijskog plana evaluiranoj državi članici dostavlja preispitivanje njegove primjerenosti. Ako Komisija ne smatra da je akcijski plan primjeren, evaluirana država članica u roku od dva tjedna od primitka preispitivanja podnosi revidirani akcijski plan.

Komisija preispitivanje akcijskog plana predstavlja Vijeću i dostavlja Europskom parlamentu.

Evaluirana država članica izvješćuje Komisiju i Vijeće o provedbi svojeg akcijskog plana sve do trenutka u kojem je, prema mišljenju Komisije, akcijski plan u potpunosti proveden.

7.   Kako bi provjerila napredak u provedbi preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom, Komisija organizira ponovni posjet koji se mora provesti najkasnije godinu dana od datuma aktivnosti evaluacije.

Tim sastavlja izvješće o ponovnom posjetu u skladu s člankom 20. stavkom 1. u kojem ocjenjuje napredak u provedbi preporuka Vijeća i zaključuje je li ozbiljan nedostatak uklonjen.

Komisija provedbenim aktom donosi izvješće o ponovnom posjetu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2. Komisija izvješće o ponovnom posjetu podnosi Vijeću.

8.   Vijeće može izraziti svoje stajalište o izvješću o ponovnom posjetu i, prema potrebi, pozvati Komisiju da podnese prijedlog preporuka za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje trajnog ozbiljnog nedostatka utvrđenog u izvješću o ponovnom posjetu. U takvim se slučajevima primjenjuju stavci 6. i 7.

9.   Ako Komisija smatra da se akcijski plan može zaključiti, Komisija organizira posjet radi provjere i obavješćuje Vijeće o njegovu ishodu. Komisija obavješćuje i Europski parlament da se akcijski plan može zaključiti.

Vijeće na temelju prijedloga Komisije, uzimajući pritom u obzir ishod posjeta radi provjere, donosi provedbenu odluku kojom se odobrava zaključenje akcijskog plana.

1.   S obzirom na nalaze, uz izvješće nakon prve evaluacije sastavljeno u skladu s člankom 20. stavcima od 1. do 4. prilaže se nacrt preporuka za korektivne mjere.

Komisija najkasnije četiri mjeseca nakon završetka aktivnosti evaluacije podnosi prijedlog Vijeću za donošenje dotičnih preporuka.

2.   Vijeće donosi preporuke. Ono može odrediti rokove za provedbu posebnih preporuka.

Vijeće preporuke dostavlja Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima.

3.   Evaluirana država članica Komisiji i Vijeću podnosi akcijski plan za provedbu svih preporuka.

Nakon savjetovanja s timom koji je proveo aktivnost evaluacije Komisija podnosi evaluiranoj državi članici preispitivanje primjerenost akcijskog plana u roku od mjesec dana od njegova podnošenja.

Ako Komisija ne smatra da je akcijski plan primjeren, evaluirana država članica podnosi revidirani akcijski plan.

Evaluirana država članica izvješćuje Komisiju i Vijeće o provedbi akcijskog plana svakih šest mjeseci od datuma obavijesti o primitku preispitivanja.

4.   Ako je u izvješću o evaluaciji zaključeno da evaluirana država članica ne ispunjava uvjete nužne za primjenu schengenske pravne stečevine, Komisija organizira jedan ponovni posjet ili više njih.

Tim sastavlja izvješće o ponovnom posjetu u skladu s člankom 20. stavcima od 1. do 4. u kojem ocjenjuje napredak u provedbi preporuka Vijeća.

Komisija, provedbenim aktom, donosi izvješće o ponovnom posjetu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 2. Komisija izvješće o ponovnom posjetu i prijedlog preporuka Vijeća, prema potrebi, podnosi Vijeću na donošenje provedbenom odlukom.

5.   Pri razmatranju toga da se akcijski plan može zaključiti Komisija organizira posjet radi provjere prije zaključenja akcijskog plana.

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o ishodu posjeta radi provjere. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće da se akcijski plan može zaključiti.

Vijeće na temelju prijedloga Komisije i uzimajući u obzir ishod posjeta radi provjere donosi provedbenu odluku kojom se odobrava zaključenje akcijskog plana.

6.   Države članice za koje je donesena odluka Vijeća u kojoj se navodi da se odredbe schengenske pravne stečevine trebaju primjenjivati u potpunosti evaluiraju se u skladu s člankom 1. stavkom 2. točkom (a) najkasnije godinu dana nakon datuma potpune primjene schengenske pravne stečevine u toj državi članici. Godišnji program evaluacije u tu se svrhu ažurira.

1.   Članovi tima, promatrači i stručnjaci pripravnici sa svim informacijama koje dobiju tijekom izvršavanja svojih zadaća postupaju kao s povjerljivim informacijama.

2.   Izvješća imaju status tajnosti „osjetljiv neklasificiran” u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/443. Nose oznaku „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” u smislu Odluke (EU, Euratom) 2015/444, ako se takav stupanj tajnosti zahtijeva na temelju članka 5. stavka 3. te Odluke ili nakon obrazloženog zahtjeva evaluirane države članice.

Komisija nakon savjetovanja s dotičnom državom članicom odlučuje koji se dio izvješća o evaluaciji smije objaviti.

3.   Slanje klasificiranih podataka i dokumenata i postupanje s njima za potrebe ove Uredbe odvija se u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima. Tim se pravilima ne sprečava da se informacije stave na raspolaganje Europskom parlamentu i relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7.

1.   Stručnjaci iz Irske sudjeluju samo u evaluaciji onog dijela schengenske pravne stečevine u kojem je Irska ovlaštena sudjelovati.

2.   Evaluacije obuhvaćaju samo učinkovitu i djelotvornu primjenu, od strane Irske, dijela schengenske pravne stečevine u kojem je ona ovlaštena sudjelovati.

3.   Irska sudjeluje samo u donošenju preporuka Vijeća u vezi s dijelom schengenske pravne stečevine u kojem je ona ovlaštena sudjelovati.

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

1.   Prvi višegodišnji program evaluacije i prvi godišnji program evaluacije na temelju ove Uredbe uspostavljaju se do 1. prosinca 2022., a počinju 1. veljače 2023..

U prvom višegodišnjem programu evaluacije na temelju ove Uredbe uzimaju se u obzir evaluacije koje su već provedene u okviru drugog višegodišnjeg programa donesenog na temelju Uredbe (EU) br. 1053/2013 te se on izrađuje kao nastavak tog programa.

2.   Standardni upitnik donesen na temelju Uredbe (EU) br. 1053/2013 upotrebljava se dok se ne izradi standardni upitnik predviđen člankom 14. ove Uredbe.

3.   Za evaluacije provedene prije 1. veljače 2023., donošenje izvješća o evaluaciji i preporuka provodi se u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013. Daljnje mjere i aktivnosti praćenja takvih evaluacija, počevši od podnošenja akcijskih planova, provode se u skladu s ovom Uredbom.