PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE („POPIS UNIJE”)

iz članka 3. stavka 4.

A NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

1. Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, međusobno potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

(a)

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:”. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za uklanjanje istog uskog grla u različitim državama i kojima se postižu sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u tom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa;

(b)

klaster međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takvim se klasterom podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom; i

(c)

klaster međusobno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.

2. Trafostanice i kompresorske stanice

Trafostanice, konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

3. Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa

(a)

Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Delegiranom uredbom (EU) br. 1391/2013, Delegiranom uredbom (EU) 2016/89, Delegiranom uredbom (EU) 2018/540 i Delegiranom uredbom (EU) 2020/389 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog barem jednog od sljedećih razloga:

—	projekt je već pušten u rad ili će biti pušten u rad do ožujka 2022. pa ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013,

—	na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne ispunjava opće kriterije,

—	promotor projekta nije ga ponovno prijavio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije,

—	država članica na čije se državno područje projekt odnosi nije dala svoje odobrenje, ili

—	projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Ti projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad ili projekata koji će biti pušteni u rad do ožujka 2022.) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačni popis Unije više ne budu primjenjivi.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C Priloga VII. kao „Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa”.

(b)

Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Delegiranom uredbom (EU) br. 1391/2013 i Delegiranom uredbom (EU) 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa.

Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C Priloga VII. kao „Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa”.

B POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Br.	Definicija
1.6.	Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod]
1.19.	Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub]
1.21.	Zeleno čvorište za vodik sa skladištem komprimiranog zraka (DK)

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.

Definicija

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.14.

Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector]

2.16.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Portugalu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovod između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između Vieire do Minho, Ribeire de Pena i Feirae (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovod između Fradesa B, Ribeire de Pena i Feirae (PT)

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i Ponte de Lime (PT) (prethodno Vile Frie/Viane do Castelo) te između Ponte de Lime i Vile Nove de Famalicão (PT) (prethodno Vile do Conde) (PT), uključujući trafostanice u Bearizu (ES), Fontefríi (ES) i Ponte di Limi (PT)

2.18.

Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kaunertalu u Tirolu (AT)

2.23.

Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.]

2.27.

2.27.1.

Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 2]

2.27.2.

Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 1]

2.28.

2.28.2.

Reverzibilna hidroelektrana Navaleo (ES)

2.28.5.

Postrojenje za pročišćavanje– crpna hidroelektrana Velilla del Río Carrión (ES)

2.29.

Hidroelektrana Silvermines (IE)

2.30.

Reverzibilna hidroelektrana Riedl (DE)

2.31.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Njemačkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.31.1.

Unutarnji dalekovod između Emdena-istok i Osteratha radi povećanja kapaciteta od sjeverne Njemačke do Porajnja

2.31.2.

Unutarnji dalekovod između Heidea-zapad i Polsuma radi povećanja kapaciteta od sjeverne Njemačke do Ruhrskog područja

2.31.3.

Unutarnji dalekovod između Wilhelmshavena i Uentropa radi povećanja kapaciteta od sjeverne Njemačke do Ruhrskog područja

2.32.

Interkonekcija između Lonnya (FR) i Grammea (BE)

2.33.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED] (navedeno pod 3.27. na četvrtom popisu projekata od zajedničkog interesa)

3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.4.

Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.11.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isarta za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink]

3.14.

Unutarnje nadogradnje u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.14.4.

Unutarnji dalekovod između Baczyne i Plewiske (PL)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.24.

Reverzibilna hidroelektrana u Amfilochiji (EL)

3.28.

Unutarnji dalekovod u Austriji između Lienza i Obersielacha

4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.4.

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

4.5.

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Ostrołęke (PL)

4.6.

Reverzibilna hidroelektrana u Estoniji

4.8.

Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Virua i Tsirguliine (EE)

4.8.7.

Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE)

4.8.8.

Unutarnji dalekovod između Vilniusa i Nerisa (LT)

4.8.9.

Daljnji infrastrukturni aspekti u vezi s provedbom sinkronizacije sustava baltičkih država s europskom kontinentalnom mrežom

4.8.10.

Interkonekcija između Litve i Poljske [trenutačno poznata kao projekt Harmony Link]

4.8.13.

Nova trafostanica (330 kV) u Mūši (LT)

4.8.14.

Unutarnji dalekovod između Bitenaia i hidroakumulacijske elektrane u Kruonisu (KHAE LT)

4.8.15.

Nova trafostanica (330 kV) u Darbėnaiu (LT)

4.8.16.

Unutarnji dalekovod između Darbenaia i Bitenaia (LT)

4.8.18.

Unutarnji dalekovod između Dunowa i Żydowo Kierzkowa (PL)

4.8.19.

Unutarnji dalekovod između Piła Krzewine i Żydowo Kierzkowa (PL)

4.8.20.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Morzyczyna (PL)

4.8.21.

Unutarnji dalekovod između Morzyczyna-Dunowa-Słupska-Żarnowieca (PL)

4.8.22.

Unutarnji dalekovod između Żarnowieca-Gdańska/Gdańsk Przyjaźńa-Gdańsk Błonie (PL)

4.8.23.

Sinkronizacijski kondenzatori koji osiguravaju tromost, stabilnost napona, stabilnost frekvencije i struju kratkog spoja u Litvi, Latviji i Estoniji

4.10.

Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.10.1.

Interkonekcija između sjeverne Finske i sjeverne Švedske

4.10.2.

Unutarnji dalekovod između Keminmaa i Pyhänselkä (FI)

4.11.

Interkonekcija između Litve i Švedske preko Gotlanda [trenutačno poznata kao projekt LaSGo Link]

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Br.	Definicija
5.19.	Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija s Italijom na plinovodu u Geli

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Br.

Definicija

6.2.

6.2.13.

Razvoj i poboljšanje prijenosnog kapaciteta interkonekcijskog voda Slovačka-Mađarska

6.8.

Klaster za razvoj i poboljšanje infrastrukture kojom se omogućuje rad balkanskog plinskog čvorišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotinija (EL) i Stare Zagore (BG) i kompresorske stanice u Kipiju (EL) [trenutačno poznata kao projekt IGB]

6.8.2.

Obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog transportnog sustava

6.8.3.

Plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao IBS]

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta plina Čiren (BG)

6.20.3.

Podzemno skladište plina te stanica za mjerenje i regulaciju na jugu Kavale (EL)

te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.7.

Podzemno skladište plina Bilciuresti

6.24.

Povećanje kapaciteta između Rumunjske i Mađarske (trenutačno poznato kao projekt ROHU/BRUA) kako bi se omogućio dvosmjerni kapacitet od 4,4 bcm/a, uključujući nove resurse iz Crnog mora:

6.24.4.

ROHU/BRUA – 2. faza, uključujući:

—	povećanje transportnog kapaciteta u Rumunjskoj od Recasa do Horije prema Mađarskoj do 4,4 bcm/a te proširenje kompresorskih stanica u Podisoru, Bibestu i Jupi

—	obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

—	rumunjsko-mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 2. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti (HU)

6.26.

6.26.1.

Klaster Hrvatska – Slovenija u Rogatecu, uključujući:

—	interkonekciju Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

—	kompresorsku stanicu Kidričevo, druga faza nadogradnje (SI)

—	nadogradnju interkonekcije Rogatec

6.27.

UPP terminal u Gdanjsku (PL)

7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Br.

Definicija

7.3.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući:

7.3.1.

Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do Grčkog kopna preko Cipra i Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju

te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

7.3.3.

Plinovod koji povezuje Grčku i Italiju [trenutačno poznat kao projekt plinovoda Poseidon]

7.3.4.

Nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u Italiji, uključujući nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznato kao projekt Adriatica Line] i nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u regiji Apulija [cjevovod Matagiola – Massafra]

7.5.

Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU]

8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.4.

Povećanje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa [trenutačno poznat kao Baltički cjevovod]:

8.3.1.

Nadogradnje interkonekcije Nybro – Poljska/Danska

8.3.2.

Interkonekcija Poljska – Danska

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Nije bilo prijedloga projekata u području nafte za uvrštavanje na popis projekata od zajedničkog interesa.

10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Br.	Definicija
10.4.	ACON (CZ, SK) (Again COnnected Networks) potiče integraciju češkog i slovačkog tržišta električne energije poboljšanjem učinkovitosti distribucijskih mreža istodobno povećavajući prekogranične kapacitete na razini ODS-ova.
10.7.	Danube InGrid (HU, SK) poboljšava prekograničnu koordinaciju upravljanja elektroenergetskom mrežom, a posebno je usmjeren na unapređivanje prikupljanja i razmjene podataka
10.10.	CARMEN (HU, RO) poboljšava učinkovitost rada distribucijske mreže i kvalitetu usluge te omogućuje sigurne tokove električne energije proizvedene iz novih obnovljivih izvora.
10.11.	Gabreta (CZ, DE) unaprjeđuje optimizaciju sustava prikupljanjem i razmjenom informacija u stvarnom vremenu, poboljšavanjem mjerenja i praćenja mreže te povećanjem fleksibilnosti i kapaciteta za prihvat energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
10.12.	Green Switch (AT, HR, SI) optimizira iskorištavanje postojeće infrastrukture i učinkovito integrira nove tehnologije za povećanje kapaciteta prihvata, učinkovito integriranje novih opterećenja te poboljšanje kvalitete i sigurnosti opskrbe.

11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Nema nijednog projekta od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste.

12. Prioritetno tematsko područje prekogranične mreže ugljikovog dioksida

Br.	Definicija
12.3.	Projektom CO2 TransPorts nastoji se uspostaviti infrastruktura za olakšavanje hvatanja, prijevoza i skladištenja CO2 velikih razmjera u lukama Rotterdam, Antwerpen i North Sea Port.
12.4.	Projekt Northern lights je komercijalni projekt prekograničnog transportnog povezivanja za CO2 koji obuhvaća nekoliko europskih inicijativa za hvatanje ugljika (Ujedinjena Kraljevina, Irska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Švedska) i transport uhvaćenog CO2 brodom do odlagališta u norveškom epikontinentalnom pojasu.
12.5.	U okviru projekta Athos predlaže se infrastruktura za transport CO2 iz industrijskih područja u Nizozemskoj koja je otvorena za primanje dodatnog CO2 od drugih država poput Irske i Njemačke. Osnovna ideja projekta je izgradnja prekogranične interoperabilne prometne infrastrukture velikog kapaciteta s otvorenim pristupom.
12.7.	Aramis – projekt prekograničnog transporta i skladištenja CO2 (prijenos od onečišćivača iz zaleđa luke Rotterdan do lokacije skladištenja u nizozemskom epikontinentalnom pojasu)
12.8.	Dartagnan – multimodalno čvorište za izvoz CO2 od Dunkirka i njegova zaleđa (prijenos od onečišćivača iz industrijskog klastera s područja Dunkirka (Francuska) do skladištenja na dostupnim lokacijama u državama Sjevernog mora)
12.9.	Interkonekcija Poljska–EU za hvatanje i skladištenje ugljika (prijenos od onečišćivača iz industrijskog klastera s područja Gdanska (Poljska) do skladištenja na dostupnim lokacijama u državama Sjevernog mora)

C POPISI „PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA” I „PROJEKATA KOJI SU SADA SASTAVNI DIJELOVI DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA”

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
1.1.1.
1.1.2.
1.1.3.
1.2.
1.3.1.
1.3.2.
1.4.1.
1.4.2.
1.4.3.
1.5.
1.7.1.
1.7.2.
1.7.3.
1.7.4.
1.7.5.
1.8.
1.9.1.
1.9.2.
1.9.3.
1.9.4.
1.9.5.
1.9.6.
1.10.1.
1.10.2.
1.11.1.
1.11.2.
1.11.3.
1.11.4.
1.12.1.
1.12.2.
1.12.3.
1.12.4.
1.12.5.
1.13.
1.14.
1.15.
1.16.
1.17.
1.18.
1.20.

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
2.1.
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.3.1.
2.3.2.
2.5.1.
2.5.2.
2.6.
2.8.
2.11.1.
2.11.2.
2.11.3.
2.12.
2.13.1.
2.13.2.
2.14.
2.15.1.
2.15.2.
2.15.3.
2.15.4.
2.16.2.
2.19.
2.20.
2.21.
2.22.
2.24.
2.25.1.
2.25.2.
2.26.
2.28.3.
2.28.4.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
2.1.	3.1.4.

3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
3.1.3.
3.2.1.
3.2.3.
3.3.
3.4.
3.5.1.
3.5.2.
3.6.1.
3.6.2.
3.7.
3.8.
3.9.
3.11.5.
3.13.
3.14.1.
3.15.1.
3.15.2.
3.16.
3.17.
3.18.1.
3.18.2.
3.19.2.
3.19.3.
3.20.1.
3.20.2.
3.21.
3.23.
3.25.
3.26.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
3.27.	2.33.

4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
4.1.
4.2.
4.4.1.
4.5.1.
4.5.3.
4.5.4.
4.5.5.
4.7.
4.8.6.
4.8.11.
4.8.12.
4.8.17.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
4.3.	4.8.9.
4.9.	4.8.9.

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.2.
5.3.
5.4.1.
5.4.2.
5.5.1.
5.5.2.
5.6.
5.7.1.
5.7.2.
5.9.
5.12.
5.13.
5.14.
5.15.1.
5.15.2.
5.15.3.
5.15.4.
5.15.5.
5.16.
5.17.1.
5.17.2.
5.18.
5.20.
5.21.

Projekti koji su postali sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
5.8.1.	5.5.2.
5.8.2.	5.5.2.

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
6.2.1.
6.2.2.
6.3.
6.5.1.
6.5.3.
6.5.4.
6.5.5.
6.7.
6.8.3.
6.9.1.
6.9.2.
6.9.3.
6.11.
6.12.
6.16.
6.17.
6.19.
6.20.1.
6.20.5.
6.20.6.
6.21.
6.22.1.
6.22.2.
6.23.
6.24.1.
6.25.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
6.1.1.	6.2.10.
6.1.2.	6.2.11.
6.1.3.	6.2.11.
6.1.4.	6.2.11.
6.1.5.	6.2.11.
6.1.6.	6.2.11.
6.1.7.	6.2.11.
6.1.8.	6.2.2.
6.1.9.	6.2.11.
6.1.10.	6.2.2.
6.1.11.	6.2.2.
6.1.12.	6.2.12.
6.2.3.	6.2.2.
6.2.4.	6.2.2.
6.2.5.	6.2.2.
6.2.6.	6.2.2.
6.2.7.	6.2.2.
6.2.8.	6.2.2.
6.2.9.	6.2.2.
6.5.2.	6.5.6.
6.6.	6.26.1.
6.8.4.	6.25.4.
6.13.1.	6.24.4.
6.13.2.	6.24.4.
6.13.3.	6.24.4.
6.14.	6.24.1.
6.15.1.	6.24.10.
6.15.2.	6.24.10.
6.18.	7.3.4.
6.24.2.	6.24.1.
6.24.3.	6.24.1.
6.24.5.	6.24.4.
6.24.6.	6.24.4.
6.24.7.	6.24.4.
6.24.8.	6.24.4.
6.24.9.	6.24.4.
6.25.3.	6.24.10.
6.26.2.	6.26.1.
6.26.3.	6.26.1.
6.26.4.	6.26.1.
6.26.5.	6.26.1.
6.26.6.	6.26.1.

7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
7.1.1.
7.1.2.
7.1.3.
7.1.5.
7.1.7.
7.2.1.
7.2.2.
7.2.3.
7.4.1.
7.4.2.

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
7.1.6.	7.1.3.
7.1.4.	7.3.3.
7.3.2.	7.5.

8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
8.1.2.1.
8.1.2.2.
8.1.2.3.
8.1.2.4.
8.2.3.
8.4.
8.5.
8.6.
8.8.

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

9.1.

9.2.

9.3.

9.4.

9.5.

9.6.

10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
10.1.
10.2.
10.3.
10.5.
10.6.
10.8.
10.9.

11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
1.3.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.10.
1.14.
1.15.
1.16.
1.20.
2.13.

12. Prioritetno tematsko područje prekogranične mreže ugljikovog dioksida

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

12.1.

12.2.

12.6.

”