17.1.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 10/17


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/58

оd 14. siječnja 2022.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Početni ispitni postupak i mjere na snazi

(1)

Europska komisija uvela je Provedbenom uredbom (EU) 2015/1953 (2) konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima („GOES”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”), Japana, Republike Koreje („Koreja”), Ruske Federacije („Rusija”) i Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Na temelju konkretnih činjenica iz početnog ispitnog postupka Komisija je odlučila da su promjenjive pristojbe u obliku triju najnižih uvoznih cijena za tri različite proizvodne kategorije GOES-a najprimjereniji oblik mjera zbog sljedećih razloga:

—

Prvo, te tri najniže uvozne cijene omogućile bi proizvođačima iz Unije da se oporave od učinaka štetnog dampinga. Bile bi sigurnosna opcija koja bi im omogućila povratak na održivu profitabilnost i potaknula ih da izvrše ulaganja potrebna za proizvodnju razmjerno veće količine visoko propusnih vrsta istovjetnog proizvoda.

—

Drugo, te tri najniže uvozne cijene ujedno bi trebale spriječiti sve štetne učinke neopravdanih povećanja cijena nakon razdoblja ispitnog postupka koja bi mogla imati znatan negativan učinak na poslovanje korisnika.

—

Treće, njima bi se također uklonile bojazni korisnika u vezi s nestašicom GOES-a, posebno njegovih vrsta s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od 0,90 W/kg ili manjim, koje su tada bile vrlo potrebne za ispunjavanje ciljeva učinkovitosti razine 1. Uredbe o ekološkom dizajnu. Općenitije govoreći, njima bi se mogli spriječiti ozbiljni poremećaji u opskrbi tržišta Unije.

(3)

Te tri najniže uvozne cijene koje su trenutačno na snazi kreću se u rasponu od 1 536 EUR po toni do 2 043 EUR po toni. Primjenjuju se na pojedinačno navedene proizvođače izvoznike za koje su utvrđene pojedinačne dampinške marže iz svih predmetnih zemalja, tj. NRK-a, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država:

—

Ako je cijena CIF na granici Unije jednaka ili viša od najniže uvozne cijene, ne plaća se nikakva pristojba.

—

Kada je izvozna cijena niža od najniže uvozne cijene, primjenjuje se stopa pristojbe koja odgovara iznosu razlike između primjenjive najniže uvozne cijene i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ili stopama antidampinške pristojbe ad valorem, pri čemu se primjenjuje niži od ta dva iznosa. U skladu s time pojedinačne se pristojbe primjenjuju na svakog proizvođača izvoznika. Ni u kojem slučaju iznos antidampinške pristojbe ne smije biti veći od stopa antidampinške pristojbe ad valorem koje se posebno odnose na svakog pojedinačnog proizvođača izvoznika iz svake od predmetnih zemalja.

1.2   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Nakon objave Obavijesti o predstojećem isteku mjera (3) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju podnijela je 29. srpnja 2020. Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 50 % ukupne proizvodnje GOES-a u Uniji. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

1.3   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 30. listopada 2020. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom GOES-a podrijetlom iz Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država („predmetne zemlje”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.4   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(7)

Ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.5   Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a

(8)

Ovaj je predmet pokrenut 30. listopada 2020., to jest tijekom prijelaznog razdoblja dogovorenog između Ujedinjene Kraljevine i EU-a, u kojem se na Ujedinjenu Kraljevinu i dalje primjenjivalo pravo Unije. To je razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Stoga se od 1. siječnja 2021. društva i udruženja iz Ujedinjene Kraljevine više ne mogu smatrati zainteresiranim stranama u ovom postupku.

(9)

Komisija je 14. siječnja 2021. bilješkom u dokumentaciji predmeta (5) pozvala subjekte iz Ujedinjene Kraljevine koji ipak i dalje smatraju da su zainteresirane strane da joj se obrate. Od subjekata iz Ujedinjene Kraljevine nisu primljene nikakve primjedbe.

1.6   Zainteresirane strane

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz predmetnih zemalja, uvoznike, korisnike, trgovce i udruženja za koja se zna da se ispitni postupak revizije na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(11)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

Komisija je tijekom revizije zbog predstojećeg isteka mjera održala saslušanja s nekoliko korisnika, nekoliko udruženja korisnika i s proizvođačima izvoznicima.

1.7   Odabir uzorka

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.7.1   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije koji će se ispitati. Međutim, na dan objave Obavijesti o pokretanju postupka (30. listopada 2020.) Komisija je izdala bilješku u dokumentaciji u kojoj je navela da se, s obzirom na ograničen broj poznatih proizvođača iz Europske unije, smatra da odabir uzroka proizvođača iz EU-a nije potreban te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba. Stoga je od svih četiriju poznatih proizvođača iz Unije zatraženo da dostave detaljan odgovor na upitnik te da pristanu na provjeru tih odgovora na upitnik.

1.7.2   Odabir uzorka uvoznika

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Javio se samo jedan nepovezani uvoznik i dostavio zatražene informacije. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.7.3   Odabir uzorka proizvođača u predmetnim zemljama

(17)

S obzirom na očito velik broj proizvođača u predmetnim zemljama na koje se odnosi ova revizija zbog predstojećeg isteka mjera, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih predmetnih zemalja zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od misija predmetnih zemalja zatražila da utvrde druge proizvođače, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupe u kontakt s njima.

(19)

Četiri proizvođača izvoznika ili grupe proizvođača izvoznika (dva društva iz Japana, jedno društvo iz NRK-a i jedno društvo iz Rusije) dostavili su zatražene informacije i pristali biti uključeni u uzorak. Nijedan kontaktirani proizvođač iz SAD-a ili Koreje nije se javio niti je dostavio zatražene informacije. S obzirom na mali broj proizvođača koji surađuju, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban ni za jednu od predmetnih zemalja.

1.8   Odgovori na upitnik

(20)

Kopije upitnika stavljene su na raspolaganje na stranicama Glavne uprave za trgovinu (6) nakon što je postupak pokrenut.

(21)

Komisija je i Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u. Kineska vlada nije dostavila nikakav odgovor na upitnik, pa je u skladu s time obaviještena da će Komisija primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(22)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih četiriju poznatih proizvođača iz Unije i od nepovezanog uvoznika koji je surađivao. Javilo se sedam korisnika, koji su izrazili spremnost na sudjelovanje u ispitnom postupku. Od njih je zatraženo da ispune upitnik namijenjen korisnicima. Međutim, u ovom ispitnom postupku u potpunosti su surađivala samo četiri od tih korisnika tako što su dostavila ispunjene odgovore na upitnik, i u otvorenoj i u osjetljivoj verziji.

(23)

Odgovore na upitnik dostavile su jedna grupa proizvođača izvoznika iz NRK-a, China Baowu Steel Group Co. Ltd. („grupa Baoshan”), koja se sastoji od dvaju proizvođača izvoznika, društva Baoshan Iron & Steel Co., Ltd. („Baosteel”) i društva Wuhan Iron & Steel Co., Ltd. („WISCO”), i jedna grupa proizvođača izvoznika iz Japana, Nippon Steel & Sumitomo Metal Corporation, Tokio, Japan („Nippon Steel”). Ruski proizvođač Novolipetsk Steel („NLMK”), koji je prvotno pristao na uključenje u uzorak, nije dostavio cjelovit odgovor na upitnik, ali je u svojem podnesku od 10. prosinca 2020. dostavio informacije koje su se isključivo odnosile na njegov kapacitet i proizvodnju. Stoga je Komisija obavijestila to društvo i Rusku Federaciju da će primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Društvo NLMK odgovorilo je na to, ali je taj odgovor dostavljen nakon isteka utvrđenog roka te u svakom slučaju ne bi promijenio ocjenu Komisije.

(24)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da Komisija nije navela nikakav rok za dostavu primjedbi na Komisijinu primjenu članka 18. osnovne uredbe. Nadalje, društvo NLMK tvrdilo je da Komisija nije trebala primijeniti članak 18. u odnosu na taj dio njegova odgovora na upitnik.

(25)

Komisija doista nije navela rok za odgovor na dopis u kojem je izrazila namjeru da primijeni članak 18. Međutim, društvo NLMK već je u podnesku od 10. prosinca 2020. navelo da je zbog posebnih okolnosti prestalo raditi na odgovoru na upitnik i da neće dostaviti cjelovit odgovor na upitnik. Ukratko, društvo NLMK dostavilo je samo djelomične informacije koje su se isključivo odnosile na njegov proizvodni kapacitet i obujam proizvodnje.

(26)

S obzirom na to da društvo NLMK nije dostavilo dostatno pouzdane informacije o proizvodnom kapacitetu i obujmu proizvodnje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 241. do 245., Komisija je upotrijebila raspoložive informacije iz dokumentacije. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 242., Komisija je u tom pogledu upotrijebila informacije koje je dostavilo društvo NLMK u mjeri u kojoj je to bilo moguće.

(27)

Druga grupa proizvođača izvoznika iz Japana, JFE Steel Corporation („JFE Steel”), koja je prvotno pristala na uključenje u uzorak, dostavila je nepotpun odgovor na upitnik, koji je bio ograničen na informacije o izvoznoj prodaji u EU i ostatak svijeta. Stoga je društvo JFE Steel obaviješteno da će Komisija u pogledu informacija koje nedostaju primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(28)

Proizvođači iz SAD-a i Koreje nisu surađivali. Stoga je Komisija obavijestila SAD i Koreju da će primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

1.9   Provjera

(29)

Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 18. osnovne uredbe, Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije.

(30)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu unakrsno provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoje utvrđivanje u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (7). Provela je provjere na daljinu sljedećih zainteresiranih strana:

—

Proizvođači iz Unije (8)

—

ThyssenKrupp Electrical Steel UGO SAS, Isbergues, Francuska

—

ThyssenKrupp Electrical Steel GmbH, Gelsenkirchen, Njemačka

—

Stalprodukt s.a., Bochnia, Poljska

—

Nepovezani uvoznik u Uniji

—

Metal One Deutschland GmbH, Düsseldorf, Njemačka

—

Korisnici iz Unije

—

SGB-Smit Group, Regensburg, Njemačka

—

Končar – Distributivni i specijalni transformatori d.d., Zagreb, Hrvatska

—

Proizvođači izvoznici u predmetnim zemljama:

—

Baosteel, Šangaj, NRK

—

WISCO Wuhan, NRK

—

Nippon Steel, Tokio, Japan

—

Povezani uvoznik/trgovci

—

Wisco Europe, Njemačka

—

Baosteel Germany, Njemačka

—

Baosteel Italy, Italija

1.10   Objava

(31)

Komisija je 21. listopada 2021. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na objavu. Komisija je 22. studenoga 2021. društvu Nippon Steel poslala dodatnu konačnu objavu o ispravljenim izračunima dampinga. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(32)

Komisija je razmotrila i, prema potrebi, uzela u obzir primjedbe koje su iznijele zainteresirane strane. Saslušanje je omogućeno stranama koje su ga zatražile.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETAN PROIZVOD

2.1   Proizvod iz postupka revizije

(33)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i proizvod iz početnog ispitnog postupka, to jest plosnato valjani proizvodi od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, debljine veće od 0,16 mm, podrijetlom iz NRK-a, Japana, Koreje, Rusije i SAD-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7225 11 00 (oznake TARIC 7225110011, 7225110015 i 7225110019) i ex 7226 11 00 (oznake TARIC 7226110012, 7226110014, 7226110016, 7226110092, 7226110094 i 7226110096) („proizvod iz postupka revizije”).

(34)

GOES se proizvodi od toplovaljanih koluta silicijskog legiranog čelika različitih debljina, čija je zrnata struktura jednoliko usmjerena kako bi se omogućila visoko učinkovita magnetna provodljivost. Nedostaci u pogledu vodljivosti nazivaju se „gubitak magnetiziranja”, što je glavni pokazatelj kvalitete proizvoda, a izražava se u W/kg. GOES se može proizvoditi kao visoko propusni GOES i kao standardni ili konvencionalni GOES. Visoko propusne vrste omogućuju manje gubitaka magnetiziranja za bilo koju debljinu ploče. Osim toga, visoko propusne vrste mogu se proizvoditi kao vrste s rafiniranom domenom koje imaju još manje gubitke magnetiziranja zbog utiskivanja tankih linija na površinu čelika.

(35)

Unatoč razlikama u propusnosti, debljini i širini, sve vrste proizvoda iz postupka revizije u osnovi dijele ista fizička svojstva i u biti imaju istu osnovnu namjenu.

(36)

GOES se uglavnom upotrebljava u električnoj opremi gdje se smjer magnetskog toka može „orijentirati”, primjerice kada se električna energija prenosi na velike udaljenosti. U skladu s tim, proizvod iz postupka revizije upotrebljava se kao osnovni materijal u proizvodnji energetskih i distribucijskih transformatora.

(37)

GOES se upotrebljava i u prigušnicama, koje se upotrebljavaju u visokonaponskim sustavima za prijenos energije radi stabiliziranja napona tijekom promjena naboja. Proizvod iz postupka revizije može se upotrebljavati i u opremi koja ima male transformatore, uključujući aparate te svemirsku, zrakoplovnu i elektroničku opremu. GOES se može upotrebljavati i u velikim generatorima visoke učinkovitosti kada se zbog njihova dizajna obilježja usmjeravanja magnetizma mogu učinkovito upotrijebiti.

2.2   Istovjetni proizvod

(38)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

proizvod iz postupka revizije;

—

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetnih zemalja; i

—

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(39)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(40)

Društvo NLMK i ruska vlada tvrdili su da se niže prosječne cijene uvoza iz Ruske Federacije mogu objasniti znatnim udjelom izvezenog GOES-a koji predstavlja „drugi” i „treći izbor” (proizvodi s više nedostataka i šavova te neravni proizvodi) te da se potonje vrste proizvoda tržišno ne natječu s ostalim vrstama proizvoda iz postupka revizije. Izvezeni GOES koji predstavlja „drugi” i „treći izbor” drukčiji su proizvodi koji nisu u skladu s europskim tehničkim standardima. Stoga su tvrdili da bi njihov materijal za „drugi” i „treći izbor” trebalo isključiti iz opsega proizvoda ili za njega odrediti zasebnu (četvrtu) razinu najniže uvozne cijene koja odražava njegovu iznimno nisku vrijednost na tržištu.

(41)

Komisija je odbila prethodno navedene zahtjeve jer se u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera ne mogu mijenjati ni opseg proizvoda ni najniža uvozna cijena.

(42)

Nakon objave društvo NLMK izjavilo je da je nepristrano ispitno tijelo trebalo u najkraćem roku pokrenuti parcijalnu privremenu reviziju ograničenu na definiciju opsega proizvoda i/ili oblik mjera. Komisija je tu tvrdnju odbacila jer nije imala dostatne dokaze za pokretanje takvog ispitnog postupka.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(43)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz predmetnih zemalja.

3.1   Uvodne napomene

(44)

Nijedan od proizvođača iz Rusije, SAD-a i Koreje nije surađivao u ispitnom postupku.

(45)

Komisija je obavijestila nadležna tijela svih triju predmetnih zemalja da bi zbog izostanka suradnje mogla primijeniti članak 18. osnovne uredbe u vezi s nalazima u pogledu Rusije, SAD-a i Koreje. Komisija u tom pogledu od nadležnih tijela triju zemalja nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(46)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga u pogledu Rusije, SAD-a i Koreje temeljili na raspoloživim podacima, ponajprije na javno dostupnim informacijama kao što su službene internetske stranice trgovačkih društava, informacijama iz zahtjeva za reviziju i informacijama dobivenima od strana koje su surađivale tijekom ispitnog postupka revizije. Komisija je koristila i razne statističke podatke o uvozu, uključujući statističke podatke o uvozu iz Eurostatove baze podataka COMEXT i iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”).

(47)

Osim toga, Komisija je za grupu Baoshan nakon provjere na daljinu primijenila članak 18. stavak 1. osnovne uredbe u pogledu troškova rada. Naime, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 207., to društvo nije dostavilo provjerene i pouzdane dokaze o izračunu broja sati po radniku dodijeljenih za proizvodnju GOES-a.

3.2   Japan

3.2.1   Uvodne napomene

(48)

Samo je jedan japanski proizvođač izvoznik (Nippon Steel) u potpunosti surađivao u ovom ispitnom postupku. Nakon pokretanja postupka javio se drugi poznati japanski proizvođač izvoznik (JFE Steel) i dostavio nepotpun odgovor na upitnik koji je bio ograničen na izvoznu prodaju, proizvodnju i kapacitet. Stoga je Komisija obavijestila društvo JFE Steel i japansku vladu da namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(49)

Stoga su se nalazi iz ovog odjeljka o domaćoj prodaji djelomično temeljili na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu su svrhu korištene informacije koje je dostavilo društvo Nippon Steel, informacije o izvoznoj prodaji koje je dostavilo društvo JFE Steel, informacije iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, statistički podaci Eurostata i javno dostupne informacije.

(50)

Na ta dva japanska proizvođača izvoznika odnosilo se 100 % izvoza iz Japana u Uniju tijekom RIPR-a.

3.2.2   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.2.2.1   Uobičajena vrijednost

(51)

Komisija je uobičajenu vrijednost za društvo Nippon Steel utvrdila na sljedećim osnovama. Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje proizvođača izvoznika koji potpuno surađuje bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniji tijekom RIPR-a. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(52)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom.

(53)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača izvoznika koji potpuno surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIP-a čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je utvrdila da su te vrste proizvoda reprezentativne.

(54)

Komisija je zatim za društvo Nippon Steel u cjelini za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(55)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako je obujam domaće prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodajnoj cijeni jednakoj izračunanom trošku proizvodnje ili višoj od tog troška činio više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(56)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIPR-a.

(57)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom RIPR-a:

(a)

ako obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda čini 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda ili manje; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(58)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je više od 90 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. Sukladno tomu, ovisno o vrsti proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom RIPR-a u situaciji opisanoj u uvodnoj izjavi 56. ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo u situaciji opisano u uvodnoj izjavi 57.

(59)

Za vrstu proizvoda za koju nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, ili prodaja nije bila dostatna, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(60)

Za takve vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je tako da su prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a dodani:

(a)

ponderiranih prosječnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koje je jedini proizvođač izvoznik koji surađuje imao u pogledu domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RIPR-a; i

(b)

ponderirane prosječne dobiti koju je jedini proizvođač izvoznik koji surađuje ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RIPR-a.

(61)

Za vrste proizvoda koje se uopće ne prodaju na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(62)

Kad je riječ o društvu JFE Steel, Komisija je zbog izostanka suradnje za domaću prodaju koristila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Budući da nisu bili dostupni pouzdani podaci o cijenama društva JFE Steel na domaćem tržištu, Komisija je utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost primjenom metodologije i vrijednosti iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

3.2.2.2   Izvozna cijena

(63)

Društvo Nippon Steel izvozilo je u Uniju isključivo preko povezanih trgovaca. Stoga je izvozna cijena izračunana na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, to jest na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi put preprodani nezavisnom kupcu. Cijena je prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

(64)

Društvo JFE Steel izvozilo je izravno u EU i stoga je njegova izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za proizvod iz postupka revizije kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.2.2.3   Usporedba

(65)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu kako su prethodno utvrđene na temelju cijena franko tvornica.

(66)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita i bankovne naknade koje je platio proizvođač izvoznik koji surađuje ako je to bilo primjenjivo i opravdano.

(67)

Društvo Nippon Steel nije imalo domaću prodaju za neke vrste proizvoda koje je izvozilo u EU. S obzirom na visok obujam izvozne prodaje za koju se mogla provesti usporedba i uzimajući u obzir to da, u kontekstu revizije zbog predstojećeg isteka mjera, nije potrebno utvrditi točan iznos dampinga, već samo to bi li se damping vjerojatno nastavio ili ponovio u budućnosti, Komisija je smatrala da je ta usporedba, kako je utvrđena, točna.

(68)

Nakon objave društvo Nippon Steel tvrdilo je da je Komisija dampinšku maržu koja se primjenjuje na društvo Nippon Steel trebala izračunati na temelju cjelokupne izvozne prodaje u EU te se pozvalo na postojeću sudsku praksu (9).

(69)

Komisija je podsjetila na to da dampinška marža nije obuhvaćala cjelokupnu izvoznu prodaju u EU zbog toga što, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 67., za neke vrste proizvoda koje je to društvo izvozilo u EU nije postojala odgovarajuća domaća prodaja. Te vrste proizvoda (koje su činile do 38 % ukupne izvezene količine) prvotno nisu bile uključene u izračune dampinga jer to društvo nije dostavilo odgovarajuće troškove proizvodnje za te proizvode. Radi izračuna dampinške marže za 100 % izvozne prodaje u EU i zbog toga što to društvo nije dostavilo preciznije podatke, Komisija je odlučila te vrste proizvoda razvrstati u skupine na temelju njihove širine, što je parametar koji manje utječe na trošak proizvodnje i prodajnu cijenu nego gubitak magnetiziranja i debljina. Na toj je osnovi izračunala uobičajenu vrijednost za sve vrste proizvoda. Ispravljeni izračuni dampinga objavljeni su tom društvu i nisu primljene nikakve primjedbe na njih.

3.2.2.4   Dampinška marža

(70)

Kad je riječ o društvima Nippon Steel i JFE Steel, usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene pokazala je da je njihova prodaja u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostvarivana po dampinškim cijenama. Za društvo Nippon Steel utvrđena je dampinška marža od približno 31 %, dok je za društvo JFE Steel ona iznosila približno 19 %.

(71)

Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.2.3   Vjerojatnost nastavka dampinga

(72)

Komisija je na temelju nalaza o dampingu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera na uvoz GOES-a iz Japana. Pritom su analizirani sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Japanu i privlačnost tržišta Unije.

(a)    Rezervni kapacitet

(73)

Na temelju odgovora na upitnik dvaju poznatih japanskih proizvođača izvoznika Komisija je utvrdila da je japanski proizvodni kapacitet tijekom RIPR-a iznosio [350 000–410 000] tona.

(74)

Na temelju istog skupa podataka Komisija je utvrdila da je rezervni kapacitet za GOES u Japanu iznosio približno [50 000–110 000] tona.

(75)

Društvo Nippon Steel tvrdilo je da je rezervni kapacitet u Japanu precijenjen jer Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je proizvodnja u Japanu usmjerena na proizvodnju najtanje vrste GOES-a kojom se ostvaruje manji obujam proizvodnje nego u proizvodnji vrste GOES-a koju proizvodi industrija Unije i ostale predmetne zemlje.

(76)

Analiza modela izvezenih u Uniju i druge glavne zemlje u koje se izvozi, kao što su Indija i Meksiko, pokazala je da je većina modela koje je izvozilo društvo Nippon Steel imala sličnu ili veću debljinu nego proizvodi koje je proizvodila industrija Unije. Isto tako, udio tanje vrste GOES-a koja se izvozila u EU bio je znatan i zaista je postojala potražnja za tom vrstom proizvoda na tržištu Unije. Drugim riječima, čak i da se rezervni kapacitet odnosio isključivo na tanje proizvode, što ovdje nije slučaj, na tržištu Unije postojala bi potražnja za tim proizvodima.

(77)

Nadalje, Komisija je svoju procjenu rezervnog kapaciteta temeljila na informacijama koje su dostavili japanski proizvođači izvoznici. Stoga Komisiji nije bilo jasno kako bi mogla precijeniti rezervni kapacitet ako su podaci dobiveni od samih proizvođača izvoznika. U svakom slučaju, Komisija je smatrala da tvrdnja koja se odnosila na prinos nije bila ni dovoljno detaljno opisana ni dovoljno potkrijepljena jer u obzir nije uzeta odgovarajuća razlika u proizvodnom kapacitetu ili rezervnom kapacitetu povezana s navodnom razlikom u ostvarenom prinosu. Nadalje, tu je tvrdnju iznijelo samo društvo Nippon Steel i ona nije sadržavala nikakve informacije u pogledu raspona debljine proizvoda drugog glavnog japanskog proizvođača izvoznika. Na temelju prethodno navedenog Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(78)

Osim toga, Komisija je uzela u obzir to da japanski proizvođači izvoznici proizvode i proizvode od elektročelika s neorijentiranim kristalima („NOES”). GOES i NOES proizvode se s pomoću iste opreme. To znači da je tehnički moguće osloboditi kapacitet koji se koristi za proizvodnju NOES-a i preusmjeriti ga na proizvodnju GOES-a. Takvo bi se preusmjeravanje moglo dogoditi u budućnosti ako japanski proizvođači izvoznici budu imali gospodarski poticaj da to učine. Kao posljedica toga, utvrđeni rezervni kapacitet mogao bi se potencijalno dodatno povećati.

(79)

Nakon objave japanska vlada i društvo Nippon Steel tvrdili su da japanski proizvođači ne mogu osloboditi kapacitet namijenjen proizvodnji NOES-a u korist proizvodnje GOES-a za izvoz u EU jer društvo Nippon Steel ugovori s proizvođačima električnih vozila obvezuju na proizvodnju NOES-a. U tom su kontekstu tvrdili da se procjena rezervnog kapaciteta ne bi trebala temeljiti na tom elementu.

(80)

Komisija je primila na znanje postojanje obvezujućih ugovora o proizvodnji NOES-a sklopljenih s proizvođačima električnih vozila zbog kojih nije moguće odmah osloboditi kapacitet za proizvodnju GOES-a. Međutim, Komisija je smatrala i da bi japanski proizvođači izvoznici, dođe li do negativnih promjena uvjeta na tržištu električnih vozila, mogli namijeniti veći kapacitet za proizvodnju GOES-a jer ti proizvođači za proizvodnju GOES-a i NOES-a upotrebljavaju istu opremu. U svakom slučaju, bez obzira na kretanje potražnje za NOES-om u narednim godinama, Komisija je smatrala da su njezini zaključci o procjeni rezervnog kapaciteta kako su navedeni u uvodnoj izjavi 74. i dalje valjani jer su utemeljeni na postojanju znatnog rezervnog kapaciteta koji se odnosi samo na GOES i kojemu nije dodan nikakav dodatni kapacitet koji bi se mogao osloboditi, a povezan je s proizvodnjom NOES-a.

(b)    Privlačnost tržišta Unije

(81)

U smislu veličine, tržište Unije (s potrošnjom od preko 265 000–280 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije) među najvećim je tržištima GOES-a u svijetu. Među predmetnim zemljama jedino NRK ima veće domaće tržište od EU-a, dok SAD, Koreja, Rusija i Japan imaju mnogo manju domaću potrošnju.

(82)

Utvrđeni rezervni kapacitet odgovara vrijednosti od [28–31 %] potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 259. S druge strane, vjerojatno je da će se taj rezervni kapacitet u velikoj mjeri usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera. Naime, japansko domaće tržište apsorbira približno četvrtinu japanskih proizvodnih kapaciteta, a tradicionalno se gotovo 100 % potreba na tom tržištu zadovoljava domaćom proizvodnjom.

(83)

Osim toga, japanska industrija GOES-a usmjerena je na izvoz s obzirom na to da je više od [70–80] % ukupne proizvodnje namijenjeno izvozu. Konačno, Kina i SAD primjenjuju pristojbe za trgovinsku zaštitu kojima se u praksi smanjuje pristup japanskih proizvođača izvoznika tim važnim tržištima. Naročito se japanski izvoz u NRK naglo smanjio odmah nakon što je NRK uveo takve mjere.

(84)

Nadalje, japanski proizvođači izvoznici imaju razrađen distribucijski sustav u Europskoj uniji, pa mogu lako povećati isporuke na tržište Unije.

(85)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja, opravdano je očekivati da se, ako se mjere stave izvan snage, znatan dio trenutačnog japanskog izvoza i rezervnog kapaciteta preusmjeri prema Uniji.

(86)

Nakon objave japanska vlada i društvo Nippon Steel tvrdili su da tržište Unije više nije toliko privlačno koliko je bilo tijekom početnog ispitnog postupka te da japanski proizvođači namjeravaju aktivno povećati svoj udio na rastućim azijskim tržištima, pa izvoz iz Japana neće preplaviti tržište Unije u slučaju ukidanja mjera.

(87)

Društvo Nippon Steel smatralo je i da je zaključak Komisije o privlačnosti tržišta Unije bio neutemeljen jer se isključivo zasnivao na veličini tog tržišta. S obzirom na to, društvo Nippon Steel uputilo je na druge specifične elemente privlačnosti tržišta Unije, kao što su razina cijena, prisutnost jake domaće industrije, potražnja za određenom vrstom proizvoda, mjere trgovinske zaštite i/ili odvraćajući čimbenici povezani s prijevozom.

(88)

Komisija je smatrala da tvrdnja koja se odnosila na azijsko tržište nije potkrijepljena popratnim dokazima. U svakom slučaju, japanski proizvođači izvoznici nastavili su tijekom razmatranog razdoblja izvoziti znatne količine u Uniju te su zadržali svoj tržišni udio na tržištu Unije, unatoč svim čimbenicima koje je navelo društvo Nippon Steel, smanjenju potrošnje i mjerama na snazi.

(89)

Osim toga, tržište EU-a bilo je tijekom RIPR-a treće najveće izvozno tržište za japanske proizvođače izvoznike (10). Nadalje, analiza kretanja izvozne prodaje dvaju japanskih proizvođača izvoznika pokazala je da se tijekom razmatranog razdoblja njihov izvoz u zemlje izvan EU-a znatno više smanjio (–[25–35] %) nego izvoz u EU (–[5–15] %) tijekom istog razdoblja.

(90)

Osim veličine tržišta EU-a i velikih količina proizvoda koje japanski proizvođači izvoznici mogu na njemu prodavati, Komisija je napomenula i da tržište Unije obilježavaju visoke razine cijena i znatna prisutnost uvoza, što pokazuje privlačnost tog tržišta proizvođačima GOES-a izvan EU-a. Na temelju toga te su tvrdnje odbačene.

(c)    Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(91)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da bi se damping vjerojatno nastavio i ubuduće ako se dopusti istek mjera. Uzimajući u obzir dampinške cijene po kojima se GOES izvozio u Uniju tijekom RIPR-a, rezervni kapacitet u Japanu i privlačnost tržišta Unije, Komisija je zaključila i da bi, ako bi se dopustio istek mjera, na tržište Unije vjerojatno ušle znatne količine GOES-a iz Japana po dampinškim cijenama.

3.3   Republika Koreja

3.3.1   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.3.1.1   Uvodne napomene

(92)

Budući da nijedan korejski proizvođač izvoznik nije surađivao, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., Komisija je ukupnu analizu, uključujući izračun dampinga, temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(93)

Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena na temelju informacija iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u kombinaciji s podacima Eurostata i statističkim podacima o izvozu iz baze podataka GTA.

3.3.1.2   Damping

(a)    Uobičajena vrijednost

(94)

Kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost, Komisija je upotrijebila istu metodologiju kao onu koju je podnositelj zahtjeva primijenio u zahtjevu. Budući da pouzdani podaci o cijenama na korejskom domaćem tržištu nisu bili dostupni, Komisija je utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost primjenom metodologije i vrijednosti iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(b)    Izvozne cijene

(95)

Cijene izvoza u Uniju utvrđene su na temelju podataka Eurostata.

(c)    Usporedba

(96)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena franko tvornica. U tu su svrhu oduzeti troškovi dostave i osiguranja na temelju informacija navedenih u zahtjevu (115,82 EUR po toni). Tako utvrđena uobičajena vrijednost na razini cijena franko tvornica iznosila je 1 893 EUR po toni, dok je izvozna cijena na razini cijena franko tvornica tijekom RIPR-a iznosila 1 880 EUR po toni.

(d)    Damping

(97)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je utvrdila da je dampinška marža korejskog izvoza u Uniju bila na razini de minimis, tj. iznosila je manje od 2 %, izraženo kao postotak izvozne cijene.

3.3.2   Vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(98)

Komisija je analizirala je li vjerojatno da će se damping ponoviti ako se dopusti istek postojećih antidampinških mjera. Pritom je analizirala ponašanje korejskih izvoznika na drugim tržištima, proizvodni i rezervni kapacitet u Koreji i privlačnost tržišta Unije.

(a)    Izvoz u treće zemlje

(99)

Komisija je analizirala cijene izvoza iz Koreje na ostala treća tržišta tijekom RIPR-a, kako su iskazane u službenim korejskim statističkim podacima iz baze podataka GTA, i te je razine cijena usporedila s uvoznim cijenama. Ta je analiza pokazala da se korejski izvoz na nekoliko drugih korejskih glavnih izvoznih tržišta odvijao po cijenama nižima od cijena izvoza u EU. Prosječna cijena izvoza na treća tržišta tijekom RIPR-a utvrđena je na razini od 1 442 EUR po toni, što je niže od najniže razine najniže uvozne cijene koja se primjenjivala u EU-u i mnogo niže od prosječne cijene na razini cijena franko tvornica za izvoz u EU. Usporedbom tih cijena za treća tržišta s izračunanom uobičajenom vrijednošću utvrđeno je da je razlika u cijeni iznosila približno 30 %.

(100)

Stoga se smatralo da je vjerojatno da bi, kad bi se trenutačne mjere stavile izvan snage, korejski proizvođači izvoznici počeli prodavati u Uniji po dampinškim cijenama.

(b)    Rezervni kapacitet

(101)

Prema dostupnim podacima u zahtjevu za reviziju, procijenjeni proizvodni kapacitet Koreje tijekom RIPR-a iznosi 280 000 tona, a procijenjeni rezervni kapacitet 24 000 tona. Stoga je korejski rezervni kapacitet iznosio približno [7–10] % potrošnje GOES-a u Uniji u RIPR-u.

(c)    Privlačnost tržišta Unije

(102)

Komisija je utvrdila da je tržište Unije korejskim proizvođačima privlačno zbog razloga navedenih u nastavku.

(103)

Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., tržište Unije među najvećim je tržištima na svijetu. Drugo, korejska domaća potrošnja pretežito se pokriva domaćom proizvodnjom jer samo oko 19 % nje čini uvoz. Stoga su proizvođači izvoznici uglavnom usmjereni na izvoz.

(104)

Treće, nakon uvođenja antidampinških mjera u NRK-u, među ostalim protiv Koreje, i povećanja domaćeg proizvodnog kapaciteta u samoj Kini korejski izvoz u Kinu naglo se smanjio posljednjih godina. Zbog toga bi tržište Unije postalo privlačnije, čime bi se stvorio rizik od mogućeg preusmjeravanja trgovine na Uniju.

(d)    Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(105)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da će se damping vjerojatno ponoviti u budućnosti ako se dopusti istek mjera. Uzimajući u obzir rezervni kapacitet u Koreji i niske razine cijena izvoza GOES-a u treće zemlje tijekom RIPR-a, koji se odvijao po dampinškim cijenama kad ga se usporedi s uobičajenom vrijednošću, zajedno s privlačnošću tržišta Unije, Komisija je zaključila i da bi, ako bi se dopustio istek mjera, na tržište Unije vjerojatno ušle znatne količine GOES-a iz Koreje po dampinškim cijenama.

3.4   Sjedinjene Američke Države

3.4.1   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.4.1.1   Uvodne napomene

(106)

Budući da nijedan proizvođač izvoznik iz SAD-a nije surađivao, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., Komisija je ukupnu analizu, uključujući izračun dampinga, temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(107)

Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena s pomoću informacija iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u kombinaciji s drugim izvorima informacija, kao što su Eurostat i baza podataka GTA.

3.4.1.2   Damping

(a)    Uobičajena vrijednost

(108)

Kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost, Komisija je upotrijebila istu metodologiju kao onu koju je podnositelj zahtjeva primijenio u zahtjevu. Budući da pouzdani podaci o cijenama na domaćem tržištu SAD-a nisu bili dostupni, Komisija je utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost primjenom metodologije i vrijednosti iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(b)    Izvozne cijene

(109)

Cijene izvoza u Uniju utvrđene su na temelju podataka Eurostata.

(c)    Usporedba

(110)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena franko tvornica. U tu su svrhu oduzeti troškovi dostave i osiguranja na temelju informacija navedenih u zahtjevu (166,66 EUR po toni). Uobičajena vrijednost na razini cijena franko tvornica tijekom RIPR-a time je utvrđena na razini od 2 310 EUR po toni, dok je izvozna cijena tijekom RIPR-a iznosila 1 880 EUR po toni.

(d)    Damping

(111)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je utvrdila dampinšku maržu na razini od približno 21 %. Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.4.2   Vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(112)

Komisija je analizirala je li vjerojatno da se damping nastavi ako se dopusti istek postojećih antidampinških mjera. Pritom je analizirala proizvodni i rezervni kapacitet u SAD-u i privlačnost tržišta Unije.

(a)    Rezervni kapacitet

(113)

Prema informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, SAD je tijekom RIPR-a imao procijenjeni proizvodni kapacitet od 265 000 tona i procijenjeni rezervni kapacitet od 77 000 tona. Stoga se samo rezervnim kapacitetom SAD-a može pokriti [27–30] % cjelokupne potrošnje GOES-a u Uniji.

(b)    Privlačnost tržišta Unije

(114)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da je tržište Unije proizvođačima iz SAD-a privlačno zbog razloga navedenih u nastavku.

(115)

Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 81., tržište Unije među najvećim je tržištima na svijetu.

(116)

Drugo, domaća potrošnja u SAD-u već se pretežito pokriva domaćom proizvodnjom jer je tijekom RIP-a samo oko 15 % nje činio uvoz. Stoga su proizvođači izvoznici usmjereni na izvoz.

(c)    Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(117)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da bi se damping vjerojatno nastavio i ubuduće ako se dopusti istek mjera. Uzimajući u obzir dampinške cijene po kojima se GOES izvozio u Uniju tijekom RIPR-a, veliki rezervni kapacitet u SAD-u i privlačnost tržišta Unije, Komisija je zaključila i da bi, ako bi se dopustio istek mjera, na tržište Unije vjerojatno ušle znatne količine GOES-a iz SAD-a po dampinškim cijenama.

3.5   Narodna Republika Kina

3.5.1   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.5.1.1   Postupak za određivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(118)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(119)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(120)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s NRK-om, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(121)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala proizvođače iz NRK-a da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Zatražene informacije dostavio je jedan proizvođač izvoznik.

(122)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je upitnik dostavila i kineskoj vladi. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, podnesu informacije i dostave popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka.

(123)

Komisija je 30. studenoga 2020. izdala prvu bilješku u dokumentaciji („prva bilješka”), u kojoj je zainteresirane strane pozvala da iznesu stajališta o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom osnovne uredbe. Komisija je u toj bilješci navela sve faktore proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila dvije moguće reprezentativne zemlje: Brazil i Rusija.

(124)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Primljene su primjedbe od Eurofera i grupe Baoshan.

(125)

Komisija je na primjedbe na prvu bilješku odgovorila u drugoj bilješci („druga bilješka”) koju je izdala 20. srpnja 2021. i kojom je obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Brazilom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi prema društvu Aperam Inox América so Sul S.A. („Aperam”), proizvođaču iz reprezentativne zemlje. Primljene su primjedbe od Eurofera i grupe Baoshan.

3.5.1.2   Nesuradnja kineske vlade

(126)

Nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju poremećaja. No kineska vlada nije dostavila odgovor. Komisija je 24. rujna 2021. verbalnom notom obavijestila kinesku vladu da namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe u pogledu mogućeg postojanja znatnih poremećaja na kineskom domaćem tržištu za GOES u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

3.5.1.3   Postojanje znatnih poremećaja

(127)

U nedavnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u (11) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je i u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe prikladna.

(128)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (12). Komisija je prvenstveno zaključila da je znatan dio sektora čelika, kojem GOES pripada, i dalje u vlasništvu kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (13), kao i da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (14). Osim toga, Komisija je utvrdila da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su općenito koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (15). Nadalje, Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja posebno kad se omogućuje nastavak poslovanja insolventnih društava i pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (16). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (17) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (18).

(129)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u zahtjevu i Izvješću, koje se oslanja na javno dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(130)

Zahtjev je sadržavao informacije o narušavajućim učincima 13. petogodišnjeg plana za čelik na industriju čelika. Nadalje, u zahtjevu se upućivalo na nalaze vlade SAD-a o tome da u Kini postoji državna kontrola koja se odnosi na relativno jaku kontrolu u sektoru čelika preko SASAC-a i apsolutnu kontrolu u sektoru električne energije (19). U zahtjevu se nadalje primjećuje da se GOES, kao i organski prevučeni proizvodi od čelika, proizvodi od toplovaljanih koluta. Stoga se isti poremećaji koje je Komisija uočila u pogledu organski prevučenih proizvoda od čelika u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/687 (20) odnose i na GOES. U zahtjevu se primjećuje i da su dva glavna kineska proizvođača izvoznika u ispitnom postupku o GOES-u, društva Baosteel i WISCO, ujedno i proizvođači izvoznici organski prevučenih proizvoda od čelika koji su obuhvaćeni konačnim mjerama za te proizvode. Krajem 2016. društva Baosteel i WISCO spojila su se i time postala najveći kineski proizvođač čelika. U zahtjevu se upućivalo i na antisubvencijski postupak o toplovaljanim plosnatim proizvodima od čelika (21), u kojem je Komisija utvrdila niz subvencija koje upućuju na postojanje poremećaja u tom sektoru. Konačno, u zahtjevu je navedena financijska potpora koju su primili društvo Baosteel i drugi proizvođači, kako je dokazano u izvješću koje je izradila Koalicija industrije čelika (22) i nalazima iz nekoliko ispitnih postupaka za utvrđivanje kompenzacijskih pristojbi koje je proveo SAD (23).

(131)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 126., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(132)

Konkretno, znatan dio sektora industrije čelika i dalje je u vlasništvu kineske vlade. Mnogi najveći proizvođači u državnom su vlasništvu. Primjerice, društvo Baosteel, koje je glavni izvoznik GOES-a, veliko je kinesko poduzeće u državnom vlasništvu koje se bavi proizvodnjom čelika te je dio nedavno konsolidiranog društva China Baowu Steel Group Co. Ltd., koje čine bivša društva Baoshan Iron & Steel Co., Ltd. i Wuhan Iron & Steel (24). Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, od pet kineskih proizvođača čelika na popisu 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika četiri su poduzeća u državnom vlasništvu (25). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje čelika u približno deset velikih poduzeća (26). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (27). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (28). Dva proizvođača GOES-a u Kini, društva Baosteel i WISCO (koja su dio grupe Baoshan) u državnom su vlasništvu.

(133)

Kad je riječ o tome da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, u ispitnom postupku utvrđeno je postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a, kao što su članovi KPK-a među višim rukovodstvom ili u upravnom odboru grupe Baoshan.

(134)

U sektoru GOES-a i privatna i javna poduzeća politički se nadziru i usmjeravaju. Sljedeći primjeri prikazuju prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u tom sektoru. Mnogi proizvođači GOES-a na svojim internetskim stranicama izričito naglašavaju aktivnosti razvoja partije, imaju članove partije u upravi društva i ističu svoju pripadnost KPK-u. U ispitnom postupku otkriveno je da se aktivnosti razvoja partije provode i u društvu Baosteel i u društvu WISCO. Društvo Baosteel opisuje aktivnosti razvoja partije na sljedeći način: „Preuzeti glavnu odgovornost za strogo i sveobuhvatno upravljanje partijom; usmjeravati ideološki i politički rad društva, rad ujedinjene fronte, izgradnju duhovne civilizacije, izgradnju korporativne kulture i masovni rad kao što su sindikati i Savez komunističke omladine; voditi izgradnju partijske i poštene vlade, podržati disciplinske odbore kako bi uspješno mogli ispuniti svoje nadzorne odgovornosti (29)”. Društvo WISCO na svojim internetskim stranicama navodi da je na prvom kongresu članova Komunističke partije Kine u društvu WISCO Group Co., Ltd., koji je održan 22. siječnja 2021., „odlučeno da se u potpunosti uspostavi vodeća uloga partijskog komiteta u ‚usmjeravanju, upravljanju cjelokupnom situacijom i osiguravanju provedbe’, poboljšaju politička stajališta i ojača odgovornost i u što većoj mjeri promiče provedba razvojne strategije ‚1345’ (30)”.

(135)

Nadalje, u sektoru GOES-a na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe.

(136)

Iako je industrija GOES-a specijalizirana, a tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće potvrditi postojanje posebnih dokumenata o politikama kojima bi se usmjeravao njezin razvoj, ona ima koristi od vladina usmjeravanja i intervencija u vezi s čelikom i glavnim sirovinama za proizvodnju GOES-a, tj. čelikom i željeznom rudom.

(137)

Kineska vlada industriju čelika smatra ključnom industrijom (31). To je potvrđeno u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik, a izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” koji je na snazi tijekom RIP-a. U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj (32)”. Glavne zadaće i ciljevi iz tog plana obuhvaćaju sve aspekte razvoja te industrije (33). U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (34), koji se primjenjivao tijekom RIP-a, predviđeno je pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase. U prvom je planu i postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s proizvodnjom, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete čistog čelika (35).

(138)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (36) („Katalog”) čelik se navodi kao poticana industrija. Željezo je važna sirovina za proizvodnju GOES-a. Tijekom RIP-a željezna ruda bila je obuhvaćena Nacionalnim planom za mineralne resurse za razdoblje 2016.–2020. Planom je, među ostalim, predviđeno „osigurati koncentraciju poduzeća i razviti velike i srednje rudnike konkurentne na tržištu”, „usmjeravati lokalne resurse tako da ih se preusmjeri u velike rudarske grupe”, „smanjiti opterećenje poduzeća za željeznu rudu, povećati konkurentnost domaćih poduzeća za željeznu rudu”, „primjereno upravljati razvojem rudnika dubine od 1 000 metara i malih rudnika niskokvalitetne željezne rude”.

(139)

Željezna ruda spomenuta je i u 13. petogodišnjem planu za željezo za razdoblje 2016.–2020., koji je bio na snazi u razdoblju ispitnog postupka. Planom za željeznu rudu predviđeno je: „nastaviti podupirati istraživanja na domaćim ključnim mineralnim područjima, […], podupirati niz postojećih i vrlo konkurentnih domaćih poduzeća za željeznu rudu, zahvaljujući širem i jačem razvoju, […] i ojačati ulogu domaćih baza mineralnih resursa u smislu sigurnosti (opskrbe).”

(140)

Željezna ruda ima status strateške industrije u nastajanju i stoga je obuhvaćena 13. petogodišnjim planom za strateške industrije u nastajanju. NDRC je osim toga uključio željeznu rudu, sirovo željezo i ferolegure u Katalog smjernica za prilagodbu industrije za 2019. Ferolegure je spomenulo i Ministarstvo industrije i informacijskih tehnologija u Katalogu smjernica za razvoj i prijenos industrije za 2018.

(141)

Navedeni primjeri povezani s čelikom i željezom upućuju na to da kineska vlada nadalje usmjerava razvoj sektora GOES-a u skladu s brojnim instrumentima politike i direktivama te da upravlja gotovo svakim aspektom razvoja i funkcioniranja tog sektora. Stoga industrija GOES-a ima koristi od vladina usmjeravanja i intervencija u vezi s čelikom i glavnom sirovinom za proizvodnju GOES-a, tj. željeznom rudom.

(142)

Osim toga, proizvođači GOES-a usto su korisnici državnih subvencija, što jasno upućuje na interes države u tom sektoru. Tijekom ispitnog postupka Komisija je utvrdila da su ta dva proizvođača GOES-a, društva Baosteel (37) i WISCO (38), ostvarila korist od izravnih državnih subvencija.

(143)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju čelika i željeza, što obuhvaća GOES. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(144)

Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru GOES-a iz prethodne uvodne izjave 128. ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(145)

Na sektor GOES-a utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 128. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u) (39).

(146)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor GOES-a ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 128. Prema tome, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(147)

Naposljetku, Komisija podsjeća da su za proizvodnju GOES-a potrebni razni ulazni elementi. Kada proizvođači GOES-a kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) izložene su istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima, mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala i dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(148)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene GOES-a nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(149)

Kineska vlada nije iznijela nikakve dokaze ni argumente koji upućuju na suprotno. Jedna grupa proizvođača izvoznika, to jest društva Baosteel i WISCO („grupa Baoshan”), dostavila je niz primjedbi o postojanju znatnih poremećaja.

(150)

Prvo, grupa Baoshan naglasila je da tvrdnju o „znatnim poremećajima” u Kini ne bi trebalo prihvatiti kao zadani zaključak. Grupa Baoshan tvrdila je da Komisija ne bi trebala prikupljati informacije potrebne za izračun uobičajene vrijednosti na temelju metodologije reprezentativne zemlje na početku ispitnog postupka, tj. prije nego što se u određenom ispitnom postupku utvrdi i potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Prema stajalištu grupe Baoshan, takve informacije trebale bi se prikupljati tek nakon što Komisija potvrdi činjenice koje su potrebne da bi se primijenile odredbe iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Primijetila je i da se zahtjev uvelike oslanja na Izvješće o Kini, koje prema stajalištu grupe Baoshan ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza jer je sastavljeno kako bi se europskoj industriji olakšalo podnošenje pritužbi. Nadalje, grupa Baoshan tvrdila je da su točnost informacija navedenih u izvješću Komisije i njihova relevantnost za ovaj postupak vrlo upitne zbog toga što je izvješće objavljeno 2017. te uključuje sadržaj i upućivanja iz 2016. i prethodnih godina, pa stoga nije primjenjivo na razdoblje ispitnog postupka u ovom ispitnom postupku. Osim toga, grupa Baoshan primijetila je da Izvješće o Kini ne obuhvaća GOES, već samo sektor industrije čelika, te da nalazi o čeliku nisu nužno relevantni za GOES.

(151)

Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi samo u trenutku privremene i/ili konačne objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj zahtjeva dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. U Obavijesti o pokretanju postupka to je jasno navedeno u točki 3. u skladu s obvezom iz članka 2. stavka 6.a točke (e) osnovne uredbe. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja.

(152)

Komisija u pogledu tvrdnje o nedostatku nepristranosti u izvješću napominje da je to izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno vremena da ga ospori, dopuni ili dostavi primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Kad je riječ o argumentu da je izvješće zastarjelo, Komisija podsjeća da dosad nisu dostavljeni dokazi koji bi to pokazali. Naprotiv, Komisija posebno napominje da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koji se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, i dalje bili relevantni tijekom RIPR-a te da ni grupa Baoshan ni druge strane nisu dokazali suprotno.

(153)

Kad je riječ o argumentu da izvješće Komisije ne sadržava posebno poglavlje o GOES-u, već samo općenito o čeliku, Komisija je prvo napomenula da je GOES specijalizirana vrsta čelika, pa se odredbe o čeliku općenito primjenjuju i na GOES. S druge strane, postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja o proizvodu iz ispitnog postupka. U izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Stoga su tvrdnje grupe Baoshan odbačene.

(154)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.5.1.4   Reprezentativna zemlja

(a)    Opće napomene

(155)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku Kine (40);

—

proizvodnja proizvoda iz postupka revizije u toj zemlji (41),

—

Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

—

ko postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost bi, ako je to moguće, trebalo dati zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(156)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 123. i 125., Komisija je objavila dvije bilješke za dokumentaciju o izvorima određivanja uobičajene vrijednosti: prvu bilješku o faktorima proizvodnje od 30. studenoga 2020. („prva bilješka”) i drugu bilješku o faktorima proizvodnje od 20. srpnja 2021. („druga bilješka”). U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(b)    Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u

(157)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil i Rusija zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz postupka revizije. Industrija Unije predložila je i Južnu Koreju kao navodno odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Međutim, s obzirom na stupanj gospodarskog razvoja Južne Koreje prema klasifikaciji Svjetske banke, ta se zemlja nije mogla uzeti u obzir.

(158)

Nastavno na prvu bilješku, industrija Unije tvrdila je da se člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe Komisiji daje široko diskrecijsko pravo na određivanje odgovarajuće reprezentativne zemlje te da se tim odredbama koncept sličnog stupnja gospodarskog razvoja ne ograničava na zemlje koje je Svjetska banka razvrstala u istu skupinu prema bruto nacionalnom dohotku. Konkretno, industrija Unije tvrdila je da, iako skupine zemalja prema bruto nacionalnom dohotku iz klasifikacije Svjetske banke mogu imati smisla u mnogim slučajevima, one nemaju smisla kad je riječ o industriji GOES-a, koja je predmet ovog postupka revizije. Razlog je tomu činjenica da je GOES jedinstven visokotehnološki proizvod od čelika te da kineski proizvođač izvoznik ima postrojenja za GOES koja su izgrađena po najvišim međunarodnim standardima i u Europsku uniju izvozi uglavnom visoko propusni GOES (vrhunske kvalitete). Industrija Unije tvrdila je i da proizvođač iz Brazila nije uspio postići slične razine kvalitete, a kineski proizvođač izvoznik na istom je stupnju gospodarskog razvoja i tehnologije kao i korejsko postrojenje POSCO, pa je prema stajalištu industrije Unije Koreja najprikladnija reprezentativna zemlja.

(159)

Kad je riječ o primjeni klasifikacije Svjetske banke, u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe utvrđuje se da za potrebe izračunavanja uobičajene vrijednosti u slučaju zemalja sa znatnim poremećajima Komisija može upotrijebiti reprezentativna zemlja koja je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Kako bi u svakom predmetu odredila koje zemlje imaju sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica, Komisija se služi zemljama koje je Svjetska banka razvrstala u istu kategoriju dohotka. Komisija to čini koristeći se svojim diskrecijskim pravom tumačenja i primjene osnovne uredbe u okolnostima u kojima joj je to prepušteno, što je više puta potvrdio Sud. Komisija je smatrala da joj ta baza podataka pruža dovoljan broj potencijalno primjerenih zemalja na sličnom stupnju razvoja za odabir najprikladnije reprezentativne zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(160)

U ovom je slučaju relevantna kategorija Svjetske banke, u koju je svrstan NRK, bila kategorija zemalja s višim srednjim dohotkom. Dakle, Koreja nije imala sličan stupanj gospodarskog razvoja kao NRK, pa se smatralo da ne ispunjava kriterij utvrđen u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(161)

Nastavno na drugu bilješku, Eurofer je tvrdio da procjena Komisije koja se temelji na stupnju gospodarskog razvoja cijele zemlje i pozivanju na klasifikaciju Svjetske banke nema smisla te da bi u obzir trebalo uzeti stupanj gospodarskog razvoja kineske industrije GOES-a. U tom je kontekstu Eurofer tvrdio da korejska i japanska industrija GOES-a imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja kao i kineska industrija GOES-a. S obzirom na nesuradnju korejskih proizvođača izvoznika, Eurofer je tvrdio da bi Komisija za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti mogla upotrijebiti Japan kao reprezentativnu zemlju za Kinu i osloniti se na informacije koje je dostavilo društvo Nippon Steel.

(162)

Komisija je smatrala da se tekst članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe ne može tako usko tumačiti jer se u njemu ne navodi pristup za pojedinačne sektore. Nadalje, Eurofer nije naveo nikakav neovisan izvor na temelju kojeg bi Komisija mogla utvrditi da korejska i japanska industrija GOES-a imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(c)    Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(163)

Komisija je u prvoj bilješci navela da su za zemlje koje su utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz postupka revizije, tj. Brazil i Rusiju, javni podaci bili dostupni samo za jednog proizvođača proizvoda iz postupka revizije iz Brazila, tj. društvo Aperam Inox América do Sul S.A. („Aperam”), za kalendarsku godinu 2019. S obzirom na to, Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe i, ako to smatraju prikladnim, predlože druge proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u reprezentativnoj zemlji po njihovu izboru koja ispunjava kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe, za koje su lako dostupni financijski izvještaji koji sadržavaju relevantne podatke.

(164)

Nastavno na prvu bilješku, nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na društvo Aperam niti je dostavila relevantne javne financijske podatke o proizvođaču GOES-a u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji.

(165)

Nastavno na drugu bilješku, Eurofer se složio s time da je Brazil prikladnija zemlja od Rusije. Unatoč tomu, tvrdio je da društvo Aperam tehnički nije sposobno proizvoditi proizvode visokog stupnja kvalitete kakve grupa Baoshan izvozi u EU zbog nedovoljnog ulaganja u tehnologiju, postupke i stručno znanje koji su potrebni za proizvode te razine kvalitete. Konkretno, Eurofer je naveo razinu amortizacije, koja je navodno bila preniska i trebalo bi je prilagoditi u skladu s razinom u Uniji ili razinom korejskih proizvođača.

(166)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 180., Komisija se pri izračunu uobičajene vrijednosti nije oslanjala na razinu amortizacije društva Aperam. Naime, podaci društva Aperam koji su upotrijebljeni za izračun uobičajene vrijednosti odnosili su se samo na postotke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti. Kad je riječ o amortizaciji i drugim režijskim troškovima, Komisija se oslanjala na režijske troškove grupe Baoshan izražene kao postotak drugih troškova proizvodnje i taj je postotak primijenila na „ponovno izračunane” troškove proizvodnje. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(167)

Nakon druge bilješke Eurofer je tvrdio i da bi Komisija financijske podatke društva Aperam za kalendarsku godinu 2020. trebala uključiti u svoj izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(168)

Komisija je tu tvrdnju prihvatila, ali se na kraju oslanjala samo na podatke za 2020. jer, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 203., u financijskim izvještajima za 2019. nije iskazana dobit nakon isključenja neoperativnih troškova.

(169)

Komisija je u prvoj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji GOES-a. Komisija je u istoj bilješci smatrala da postoje trgovinska ograničenja za određene faktore proizvodnje koja se temelje na OECD-ovu Inventaru izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama (42), a naročito na popisu izvoznih ograničenja u vezi s industrijskim sirovinama za Brazil (HS 7225 11 i 7226 11) i Rusiju (HS 7204 10 do 7204 50). Nadalje, kad je riječ o Rusiji, u Radnom dokumentu službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Ruske Federacije u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (SWD(2020) 242) utvrđeni su i znatni poremećaji u sektorima prirodnog plina (43) i električne energije (44), visoke razine državne intervencije i visoke razine koncentracije i vertikalne integracije u ključnim sektorima sirovina, industrije čelika i prijevoza (45) te postojanje uvoznih carina na GOES (HS 7225 11 i 7226 11). S obzirom na ta trgovinska ograničenja i znatne poremećaje, Komisija je u toj fazi smatrala da bi Brazil bio prikladna reprezentativna zemlja te je pozvala strane da iznesu primjedbe o prikladnosti mogućih reprezentativnih zemalja.

(170)

Nastavno na prvu bilješku, industrija Unije iznijela je dodatne argumente uz one navedene u prvoj bilješci o razlozima zbog kojih je Rusija manje prikladna reprezentativna zemlja u odnosu na Brazil.

(171)

Nadalje, Komisija je napomenula da nijedna strana nije osporavala njezine nalaze iz odjeljka 2. prve bilješke o nedostacima koji su utvrđeni za Rusiju kao reprezentativnu zemlju. Stoga je Komisija zaključila da je Brazil odgovarajuća zemlja jer ispunjava sve kriterije, tj. na usporedivu je stupnju razvoja u odnosu na Kinu, ima proizvođača GOES-a, a podaci o tom proizvođaču lako su dostupni za razdoblje ispitnog postupka revizije.

(d)    Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(172)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(e)    Zaključak

(173)

S obzirom na prethodnu analizu, Komisija je odlučila Brazil odgovarajućom reprezentativnom zemljom za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

3.5.1.5   Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

(a)    Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(174)

Komisija je u prvoj bilješci navela faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođač izvoznik upotrebljava u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje u toj bilješci.

(175)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Komisija je utvrdila i izvore koji će se upotrebljavati za utvrđivanje nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti. Glavni izvor koji je Komisija predložila za upotrebu bila je baza podataka Global Trade Atlas („GTA”). Naposljetku, Komisija je u istoj bilješci utvrdila oznake Harmoniziranog sustava (HS) ili oznake robe koje se među ostalim upotrebljavaju u EU-u, Kanadi ili Brazilu za faktore proizvodnje koje se, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane, prvotno namjeravalo upotrijebiti za analizu na temelju baze podataka GTA.

(176)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje navedenih u toj bilješci.

(177)

Na temelju prijedloga da se Brazil upotrijebi kao reprezentativna zemlja Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane da će upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušene troškove većine sirovina.

(b)    Podaci upotrijebljeni za izračun uobičajene vrijednosti

(178)

Komisija je utvrdila popis faktora proizvodnje i izvore koji će se upotrijebiti za sve faktore proizvodnje kao što su materijali, energija i rad koje proizvođači izvoznici koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Komisija nije primila nijednu primjedbu o popisu faktora proizvodnje.

(179)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom provjera na daljinu, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje GOES-a

Faktor proizvodnje

Oznaka robe

Nenarušena vrijednost

Mjerna jedinica

Sirovine

Željezna ruda

2601 11

729,85

Tona

Sinterirana

2601 12 10 , 2601 12 90

945,20

Tona

željezna ruda

Željezna troska

2619

712,97

Tona

Kameni ugljen za proizvodnju koksa

2701 12

1 076,38

Tona

Otpaci od čelika

7204 10

865,57

Tona

Ferosilicij

7202 21

12 766,44

Tona

Feroniobij

7202 93

155 625,46

Tona

Aluminij

7601 10

14 547,25

Tona

Ferokrom

7202 41

9 107,45

Tona

Bakar

7402

42 514,89

Tona

Vapnenac

2521

98,65

Tona

Živo vapno

2522 10

1 091,01

Tona

Kositar

8001 10

586 967,35

Tona

Ferofosfor

7202 99 10

33 143,39

Tona

Mangan

8111 00 10 , 8111 00 20 , 8111 00 90

16 138,58

Tona

Magnezijev oksid (MgO)

2519 90 10 , 2519 90 90 (Francuska)

44 837,45

Tona

Potrošni materijal

Rad

Rad

 

84,59

po radniku po satu

Energija

Električna energija

2716

8 251,91

kWh

Prirodni plin

2711 11

3,42 –3,72

M3

Nafta

2710 19 11 , 2710 19 19 , 2710 19 21 , 2710 19 22 , 2710 19 29 , 2710 19 31 , 2710 19 32 , 2710 19 91 , 2710 19 92 , 2710 19 93 , 2710 19 94 , 2710 19 99

2,29

1 000 M3

Koks

2704 00 11 , 2704 00 12 ,

1 878,96

Tona

2704 00 90

Ugljen

2701 11

768,01

Tona

Ugljeni plin

2705

0,59

1 000 M3

Vodik

2804 10 (Kanada)

2,74

M3

(180)

Nadalje, Komisija je uključila vrijednost za režijske troškove proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u prethodno navedene faktore proizvodnje, kao što su amortizacija i ostali fiksni troškovi koji se ne mogu kvantificirati. S obzirom na nedostatak relevantnih podataka u javno dostupnim financijskim podacima društva Aperam potrebnih za utvrđivanje iznosa režijskih troškova, umjesto njih su upotrijebljeni podaci proizvođača izvoznika, koji su primijenjeni na „ponovno izračunane” troškove proizvodnje. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.5.1.6.

(181)

Nakon druge bilješke Eurofer je zatražio od Komisije da uobičajenu vrijednost izračuna izravno u EUR kako bi se izbjegla narušavanja zbog deviznih tečajeva za CNY. Kad je riječ o valuti koja se koristila za izračun dampinga, Eurofer nije iznio nikakve dokaze o narušavanju. Komisija je na temelju toga provela izračun dampinga u skladu sa svojom standardnom praksom, tj. na temelju valute zemlje izvoznice.

(c)    Sirovine

(182)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (46). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnoj izjavi 154. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a u reprezentativnu zemlju obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je reprezentativan (u prosjeku iznad 90 %).

(183)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 209.

(184)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(185)

Nakon prve bilješke grupa Baoshan tvrdila je da su za određene sirovine (vodik, dušik, kisik i kositar) cijene u Brazilu mnogo više nego u Rusiji, uglavnom zbog vrlo niskih razina uvoza u Brazil. U tom je kontekstu pozvala Komisiju na upotrebu alternativnih izvora na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, kao što su međunarodne cijene ili domaći troškovi u Kini.

(186)

Komisija je smatrala da se kisik, dušik i kositar u Brazil uvoze u reprezentativnim količinama. Stoga je tvrdnja koja se odnosila na te sirovine prvo odbačena. Međutim, kad je riječ o vodiku, Komisija je primijetila da su razine uvoza i razlike u cijeni zaista znatne. Stoga je Komisija smatrala da je najprimjerenije upotrijebiti podatke najvećeg svjetskog izvoznika vodika, a to je Kanada. Budući da nisu postojale znatne razlike u razinama uvoza i cijena za kositar, Komisija se oslanjala na podatke o cjelokupnom uvozu u Brazil.

(187)

Nakon druge bilješke grupa Baoshan tvrdila je da su izračunane cijene uvoza dušika i kisika u Brazil pogrešne jer su postojale znatne razlike u jediničnoj cijeni ovisno o zemlji podrijetla. Navela je da su uvozne cijene za dušik i kisik podrijetlom iz Paragvaja bile 11 odnosno 8 puta niže od prosječne uvozne cijene, što upućuje na znatne razlike u uvoznim cijenama ovisno o zemlji podrijetla. Nadalje, tvrdila je da se na Paragvaj odnosilo preko 98 % odnosno 70 % obujma uvoza dušika i kisika. Nadalje, grupa Baoshan tvrdila je da je jedinična cijena za te sirovine bila znatno niža od prosječne uvozne cijene. Na temelju toga i uzimajući u obzir udio tih dviju sirovina, grupa Baoshan predložila je da se dušik i kisik smatraju potrošnim materijalom ili da se izračun provede na temelju uvozne cijene za dušik i kisik isključivo podrijetlom iz Paragvaja.

(188)

S obzirom na udio troškova za dušik i kisik u troškovima proizvodnje i uočene razlike u cijenama, Komisija je smatrala da je primjereno smatrati te sirovine potrošnim materijalom.

(189)

Nakon prve bilješke industrija Unije tvrdila je da su za proizvodnju GOES-a potrebni željezna ruda i magnezijev oksid visoke kvalitete i da to nije obuhvaćeno statističkim podacima o uvozu, koji se temelje na oznakama HS-a ili oznakama reprezentativne zemlje, koje obično obuhvaćaju sve stupnjeve kvalitete.

(190)

Komisija je tu tvrdnju smatrala opravdanom jer je GOES zaista vrlo sofisticiran proizvod, mnogo skuplji od običnih vrsta čelika i zahtijeva posebne upute za proizvodnju i sirovine vrlo visoke/visoke kvalitete, čak i na početku proizvodnog lanca za proizvodnju željeza. Budući da podaci koje je dostavio proizvođač izvoznik Komisiji nisu omogućili da zasebno analizira željeznu rudu određenog stupnja kvalitete koja se posebno upotrebljava u proizvodnji GOES-a, Komisija je smatrala da je cijena koncentrata željezne rude s udjelom željeza (Fe) od 66 % s internetskih stranica Fastmarkets (47) najprimjerenija referentna vrijednost.

(191)

Komisija je smatrala da je magnezijev oksid („MgO”) koji se upotrebljava u proizvodnji GOES-a mnogo veće kvalitete od onog koji se uvozi u Brazil. Carinske oznake reprezentativne zemlje za magnezijev oksid obuhvaćaju više stupnjeva kvalitete magnezijeva oksida, a ne samo vrlo određene stupnjeve koji se koriste u proizvodnji GOES-a. Osim toga, takav magnezijev oksid proizvodi vrlo mali broj proizvođača koji se nalaze u vrlo malom broju zemalja, od kojih je jedna Francuska. Naime, vrsta magnezijeva oksida koji se upotrebljava za GOES, a koji su naveli kineski proizvođač izvoznik i industrija Unije, mnogo je puta skuplji od magnezijeva oksida koji se uvozi u Brazil. Stoga magnezijev oksid koji se uvozi u Brazil nije odgovarajuća referentna vrijednost za magnezijev oksid koji se upotrebljava za proizvodnju GOES-a. Komisija je stoga smatrala da je izvoz, kako je naveden u bazi podataka Comext, iz Francuske kao velikog proizvođača magnezijeva oksida za GOES koji se izvozi u zemlje u kojima se proizvodi GOES (48), isključujući magnezijev oksid koji se izvozi u NRK i onaj koji ostaje u Uniji, odgovarajuća referentna vrijednost koja odražava međunarodne cijene izvan Unije i Kine.

(192)

Komisija je smatrala da cijene uvoza u Brazil, kako su navedene u bazi podataka Global Trade Atlas („GTA”), nisu reprezentativne za koksni ugljen i komprimirani zrak. Nadalje, te su cijene izazvale ozbiljne probleme u pogledu konverzije.

(193)

Zbog nedostatka konkretnih informacija o stupnjevima kvalitete koksnog ugljena koji upotrebljava kineski proizvođač izvoznik, Komisija je odgovarajućom cijenom smatrala cijenu vrhunskog koksnog kamenog ugljena (koji ima najvišu kvalitetu) prema podacima navedenima na internetskim stranicama Fastmarkets. Naime, u ispitnom postupku pokazalo se da je referentna cijena koksnog ugljena s najvišim stupnjem kvalitete i dalje bila niža od cijene koju je naveo proizvođač izvoznik za svoje nabave koksnog ugljena. To je još jedna naznaka da je proizvođač izvoznik u svojem postupku proizvodnje upotrebljavao koksni ugljen vrlo visoke kvalitete.

(194)

Kad je riječ o komprimiranom zraku, proizvođač izvoznik naveo je svoju potrošnju u kubičnim metrima, dok se uvoz u Brazil navodi samo u kilogramima, pa Komisija nije mogla utvrditi odgovarajući faktor konverzije. U svakom slučaju, komprimirani zrak imao je zanemariv udio u ukupnim troškovima proizvodnje proizvođača izvoznika. Na temelju toga Komisija je taj faktor proizvodnje smatrala potrošnim materijalom.

(195)

U razdoblju ispitnog postupka nije evidentiran nikakav uvoz feroniobija („Fe-Nb”) u Brazil. Stoga je Komisija i za feroniobij upotrijebila podatke najvećeg izvoznika na svijetu, tj. Brazila, primijenivši pritom pristup za vodik naveden u uvodnoj izjavi 186.

(196)

Kad je riječ o ugljenom plinu, proizvođač izvoznik naveo je svoju potrošnju u kubičnim metrima, dok se uvoz u Brazil navodi samo u kilogramima, pa Komisija nije mogla utvrditi faktor konverzije za ugljeni plin. Osim toga, uvoz ugljenog plina u Brazil iznosio je svega 58 kg. Stoga je Komisija referentnu cijenu ugljenog plina izračunala na temelju cijene prirodnog plina u reprezentativnoj zemlji, vodeći pritom računa o toplinskoj vrijednosti obaju plinova.

(197)

Nakon druge bilješke Eurofer je dostavio primjedbe koje su se odnosile na određene sirovine i potrošni materijal koji se upotrebljavaju u proizvodnji GOES-a. Usto je od Komisije zatražio i da uzme u obzir domaći prijevoz do kineskog proizvođača izvoznika.

(198)

Komisija je u tom pogledu smatrala da informacije koje je dostavila grupa Baoshan odražavaju sve relevantne faktore proizvodnje čak i ako je postupak proizvodnje bio drukčiji. Nadalje, u izračunu Komisije uzima se u obzir domaći prijevoz kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 184.

(d)    Rad

(199)

Komisija je u drugoj bilješci za utvrđivanje nenarušene vrijednosti troškova rada predložila upotrebu troškova rada proizvođača GOES-a u reprezentativnoj zemlji, društva APERAM. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe u vezi s time. Kad su financijski podaci za 2020. postali dostupni, Komisija je ponovno izračunala troškove rada kao prosjek podataka za 2019. i 2020. kako bi odražavali razdoblje ispitnog postupka revizije.

(e)    Električna energija

(200)

Komisija je u drugoj bilješci za utvrđivanje nenarušene vrijednosti troškova električne energije predložila korištenje cjenovne tarife za električnu energiju koju je naveo CEMIG, opskrbljivač električnom energijom u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais, u kojoj se nalazi jedini brazilski proizvođač GOES-a (49). Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe u vezi s time.

(f)    Prirodni plin

(201)

Komisija je u drugoj bilješci predložila upotrebu cijene prirodnog plina za industrijske korisnike koju je naveo GASMIG, opskrbljivač prirodnim plinom u brazilskoj saveznoj državi Minas Gerais, u kojoj se nalazi proizvođač GOES-a (50). Točnije, Komisija je upotrijebila podatke o industrijskim cijenama plina na odgovarajućim razinama potrošnje. Komisija je referentnu cijenu izračunala na temelju tarifa GASMIG-a koje su se primjenjivale u razdoblju ispitnog postupka. Ta referentna cijena uključuje poreze (tarifa com impostos). Nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe u vezi s time.

(g)    Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi, dobit i amortizacija

(202)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(203)

Komisija je u svojoj prvoj i drugoj bilješci navela da će upotrijebiti financijske podatke društva Aperam te je u tom pogledu stavila na raspolaganje financijske podatke društva Aperam za 2019. Međutim, nakon daljnje analize i isključenja neoperativnih rashoda i prihoda činilo se da je društvo Aperam 2019. poslovalo s gubicima. Stoga se nisu mogli upotrijebiti podaci za 2019.

(204)

Financijski podaci društva Aperam za kalendarsku godinu 2020. postali su dostupni Komisiji tijekom postupka. Nakon isključenja neoperativnih rashoda i prihoda društvo Aperam iskazalo je dobit. U skladu sa zahtjevom Eurofera da se upotrijebe financijski izvještaji za 2020. Komisija je izračunala postotke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti na temelju financijskih izvještaja društva Aperam za tu godinu. Nadalje, Komisija je smatrala da je u ovom predmetu primjerenije upotrebljavati konsolidirane podatke društva Aperam, umjesto financijskih izvještaja povezanih subjekata koje to društvo kontrolira. Naime, pristupom koji uključuje konsolidirane podatke dobiva se točniji prikaz poslovanja društva Aperam te se iz njegovih financijskih rezultata oduzima dobit ostvarena među društvima, koja se ne može utvrditi iz pojedinačne računovodstvene dokumentacije. Osim toga, konsolidirana i pojedinačna računovodstvena dokumentacija društva Aperam ne odnosi se isključivo na proizvodnju GOES-a. Stoga upotreba konsolidiranih podataka ne čini te podatke manje točnima. Zbog toga su se nenarušeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit temeljili na financijskim izvještajima društva Aperam za 2020.

(205)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

3.5.1.6   Izračun

(206)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrstama proizvoda na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(207)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje je dostavila grupa Baoshan provjerene su u okviru provjera na daljinu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., nastavno na provjere na daljinu Komisija je grupi Baoshan poslala dopis („dopis na temelju članka 18.”) u kojem je navela da ipak namjerava upotrijebiti raspoložive podatke i primijeniti članak 18. stavak 1. osnovne uredbe u pogledu izračuna broja sati po radniku dodijeljenih za proizvodnju GOES-a. U suštini, Komisija je smatrala da podaci o raspodjeli rada grupe Baoshan nisu potkrijepljeni provjerenim i pouzdanim dokazima. U svojim primjedbama na dopis na temelju članka 18. grupa Baoshan dostavila je iste popratne dokaze koje je dostavila i tijekom provjera na daljinu. Budući da ti dokumenti nisu pokazivali koliko je sati svaki zaposlenik radio svaki dan, Komisija je potvrdila svoju namjeru i primijenila raspoložive podatke u pogledu raspodjele sati po radniku za proizvodnju GOES-a. Na taj je način Komisija ponovno izračunala broj sati po radniku dodijeljenih za proizvodnju GOES-a tako što je ukupne troškove rada društava Baosteel i WISCO podijelila s odgovarajućim izračunanim troškovima po satu po radniku za odjele silicijskog čelika obaju društava. Izračunani broj sati po radniku koje su navela društva Baosteel i WISCO stoga su zamijenjeni odgovarajućim vrijednostima koje je Komisija ponovno izračunala.

(208)

Komisija je stope potrošnje pomnožila s nenarušenim troškovima po jedinici koji su zabilježeni u reprezentativnoj zemlji Brazilu, kako je opisano u odjeljku 3.5.1.5.

(209)

Drugo, kako bi dobila ukupne nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove sirovina i potrošnih materijala iz uvodne izjave 187. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(210)

Na troškove proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit društva Aperam. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 13,5 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 7,6 %.

(211)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(212)

Nakon druge bilješke Eurofer je predložio da se u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne uredbe uobičajena vrijednost izračuna na temelju kineskih cijena izvoza u Sjedinjene Američke Države.

(213)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Stoga je Komisija morala izračunati uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kojim se ne predviđa upotreba cijena izvoza u treće zemlje.

3.5.1.7   Izvozna cijena

(214)

Budući da je grupa Baoshan proizvod iz postupka revizije izvozila u Uniju preko više povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit.

3.5.1.8   Usporedba

(215)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu grupe Baoshan na temelju cijena franko tvornica.

(216)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za pomorski prijevoz tereta, osiguranje i troškove kredita.

3.5.1.9   Dampinške marže

(217)

Za grupu Baoshan, jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje, Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(218)

Prethodno opisanom usporedbom nije utvrđeno postojanje dampinga.

3.5.2   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(219)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: izvoz u treće zemlje, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Kini te privlačnost tržišta Unije.

(a)    Izvoz u treće zemlje

(220)

Komisija je utvrdila da je tijekom RIPR-a grupa Baoshan izvozila znatne količine svoje ukupne izvozne prodaje na treća tržišta izvan EU-a, na kojima se ne primjenjuju najniže uvozne cijene.

(221)

Pri usporedbi izračunane uobičajene vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s izvoznim cijenama za najveća izvozna prodajna tržišta te grupe (Indija i Meksiko), na koja se odnosi približno [35–70 %] ukupne izvozne prodaje, Komisija je utvrdila da su izvozne cijene bile 20 % niže u odnosu na uobičajenu vrijednost utvrđenu za grupu Baoshan.

(222)

Budući da drugi kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se morala osloniti na raspoložive podatke. Komisija je u tom pogledu koristila kineske statističke podatke o izvozu kako su navedeni u bazi podataka GTA kako bi procijenila cijene izvoza u treće zemlje. Na temelju toga, prema kineskim statističkim podacima o izvozu prosječna cijena izvoza iz Kine bila je niža od najniže uvozne cijene koja se primjenjivala u EU-u u razdoblju ispitnog postupka revizije, a time i niža od izvozne cijene grupe Baoshan.

(223)

Stoga se smatralo da je vjerojatno da bi, kad bi se trenutačne mjere stavile izvan snage, kineski proizvođači izvoznici počeli prodavati u Uniji po dampinškim cijenama.

(b)    Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Kini

(224)

Osim grupe Baoshan, koja je jedini izvoznik u EU, u Kini postoji barem osam drugih proizvođača izvoznika GOES-a. Prema kineskim statističkim podacima o izvozu kako su iskazani u bazi podataka GTA, ostali kineski proizvođači izvoznici izvozili su i u ostatak svijeta (51).

(225)

Procjene Eurofera o proizvodnom kapacitetu grupe Baoshan koje su navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera bile su vrlo blizu stvarnim podacima grupe Baoshan. Budući da drugi proizvođači izvoznici iz Kine nisu surađivali, Komisija je svoje nalaze morala temeljiti na raspoloživim podacima kako bi procijenila kapacitet ostalih proizvođača izvoznika te se oslanjala na informacije navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(226)

U informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera ukupni kineski kapacitet procijenjen je na 1 810 000 tona, dok je proizvodnja procijenjena na 1 220 000 tona. Kineska potrošnja procijenjena je na 1 020 000 tona. Na temelju toga rezervni kapacitet u Kini procijenjen je na 600 000 tona, što znatno premašuje ukupnu potrošnju u EU-u (265 000–280 000 tona) u RIPR-u. Osim toga, neka glavna tržišta, kao što je SAD, zaštićena su visokim carinama od 25 %, čime se smanjuje pristup kineskih proizvođača izvoznika.

(227)

Na temelju toga vjerojatno je da će, ako bi mjere istekle, kineski proizvođači svoje rezervne kapacitete u velikoj mjeri usmjeriti na tržište Unije i početi prodavati po dampinškim cijenama.

(c)    Privlačnost tržišta Unije

(228)

Kako je već utvrđeno u uvodnoj izjavi 82., tržište Unije među najvećim je tržištima za GOES na svijetu.

(229)

Razine cijena u Uniji općenito su znatno više od izvoznih cijena kineskih proizvođača u trećim zemljama.

(230)

Veličina tržišta Unije i razlike u cijenama pokazivale su privlačnost tržišta Unije.

(d)    Zaključak

(231)

Na temelju prethodnih razmatranja zaključeno je da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek mjera.

3.6   Ruska Federacija

3.6.1   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

3.6.1.1   Uvodne napomene

(232)

Budući da nijedan ruski proizvođač izvoznik nije surađivao, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., Komisija je analizu, uključujući izračun dampinga, temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(233)

Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena s pomoću informacija iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u kombinaciji s drugim izvorima informacija, kao što su Eurostat i baza podataka GTA.

3.6.1.2   Damping

(a)    Uobičajena vrijednost

(234)

Budući da nisu bili dostupni pouzdani podaci o cijenama na domaćem tržištu u Rusiji, Komisija je utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost primjenom metodologije i vrijednosti iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(b)    Izvozna cijena

(235)

Cijena izvoza u Uniju tijekom RIPR-a utvrđena je na temelju podataka Eurostata.

(c)    Usporedba

(236)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena franko tvornica. U tu su svrhu oduzeti troškovi dostave i osiguranja na temelju informacija navedenih u zahtjevu (202,67 EUR po toni). Tako utvrđena uobičajena vrijednost na razini cijena franko tvornica tijekom RIPR-a iznosila je 1 642 EUR po toni, dok je izvozna cijena na razini cijena franko tvornica tijekom RIPR-a iznosila 797,5 EUR po toni.

(d)    Damping

(237)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je utvrdila razliku u cijenama od približno 80 % te je zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(238)

Nakon objave ruska vlada tvrdila je da je utvrđena razina dampinške marže upitna s obzirom na njezinu visoku razinu te da je Komisija trebala s posebnim oprezom provjeriti informacije o uobičajenoj vrijednosti navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Dodala je i da je pri upotrebi sekundarnih informacija Komisija te informacije trebala provjeriti u odnosu na druge neovisne izvore u skladu s točkom 7. Priloga II. („Najbolje dostupne informacije u smislu članka 6. stavka 8.”) Sporazumu o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. („Sporazum o antidampingu”).

(239)

Komisija je smatrala da su informacije navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koje se odnose na uobičajenu vrijednost za ruske proizvođače izvoznike dovoljno točne i prikladne. Osim toga, nijedna zainteresirana strana nije dostavila primjedbe na informacije navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Naposljetku, nijedan ruski proizvođač izvoznik nije dostavio nikakve relevantne podatke za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Isto tako, ni ruska vlada ni bilo koja druga zainteresirana strana nisu naveli nikakve druge neovisne izvore. U tim okolnostima i s obzirom na nepostojanje drugih izvora podataka, Komisija je smatrala da se oslonila na najbolje informacije o uobičajenoj vrijednosti koje su joj bile dostupne. Naposljetku, u točki 7. Priloga II. Sporazumu o antidampingu predviđeno je i da, ako zainteresirana strana ne surađuje i zbog toga se nadležnim tijelima uskraćuju relevantne informacije, takva situacija može dovesti do ishoda koji je manje povoljan nego u slučaju da je ta strana u potpunosti surađivala. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

3.6.2   Vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage

(240)

Komisija je analizirala je li vjerojatno da se damping nastavi ako se dopusti istek postojećih antidampinških mjera. Pritom je analizirala proizvodni i rezervni kapacitet u Rusiji i privlačnost tržišta Unije. Budući da ruski proizvođači nisu surađivali, Komisija se morala osloniti na raspoložive podatke.

(a)    Rezervni kapacitet

(241)

Prema raspoloživim podacima navedenima u zahtjevu za reviziju, procijenjeni proizvodni kapacitet Rusije iznosi približno 332 000 tona. Komisija je rusku proizvodnju procijenila na 274 000 tona. Stoga je utvrđeno da rezervni kapacitet iznosi približno 58 000 tona, što čini više od [16–22] % potrošnje GOES-a u Uniji.

(242)

Čak i da je Komisija koristila informacije koje je dostavilo društvo NLMK u svojem podnesku od 11. prosinca 2020., rezervni proizvodni kapacitet i dalje bi iznosio [20 000–50 000] tona i činio približno [7–19] % potrošnje u Uniji. Društvo NLMK u tom pogledu nije dostavilo popratne dokaze o svojem proizvodnom kapacitetu. Osim toga, u određenim prethodnim godinama proizvodnja je bila veća od kapaciteta, što dovodi u pitanje podatke o stvarnom proizvodnom kapacitetu koje je društvo NLMK navelo u svojem podnesku.

(243)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da je Komisija trebala provjeriti i oslanjati se na informacije o ruskom kapacitetu, proizvodnji i iskorištenosti kapaciteta koje je to društvo pravodobno dostavilo te da bi ta provjera omogućila Komisiji da otkloni sumnje iznesene u uvodnoj izjavi 242.

(244)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., društvo NLMK sâmo je u svojem podnesku od 10. prosinca 2020. navelo da je bilo prisiljeno prestati raditi na odgovoru na upitnik te nije dostavilo cjelovit odgovor na upitnik do isteka produljenog roka, već samo djelomične informacije koje su se isključivo odnosile na njegov kapacitet i proizvodnju.

(245)

Komisija je u vezi s time smatrala da su informacije koje je dostavilo društvo NLMK previše nepotpune da se iz njih izvedu smisleni zaključci. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 242., Komisija je uzela u obzir informacije koje je u tom pogledu dostavilo društvo NLMK te je donijela sličan zaključak kad je riječ o postojanju rezervnog kapaciteta. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(b)    Privlačnost tržišta Unije

(246)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da je tržište Unije ruskim proizvođačima privlačno zbog razloga navedenih u nastavku.

(247)

Prvo, tržište Unije među najvećima je na svijetu.

(248)

Drugo, kad je riječ o cijenama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 271. u nastavku, prosječna razina cijena ruskog uvoza na tržište Unije niža je od cijena proizvođača iz Unije, pa bi se izvoz vjerojatno nastavio povećavati ako bi se mjere stavile izvan snage.

(249)

Treće, velik dio proizvodnje u Rusiji usmjeren je na izvoz (više od 86 % proizvodnje namijenjeno je izvozu), dok domaću potrošnju gotovo u cijelosti pokrivaju proizvođači iz Rusije.

(250)

U svojem podnesku od 11. prosinca 2020. društvo NLMK tvrdilo je da mu EU nije prioritetno tržište s obzirom na to da se uvoz znatno smanjio nakon početnog ispitnog postupka. Komisija je napomenula da, čak i ako se izvoz društva NLMK u EU smanjio nakon početnog ispitnog postupka, on i dalje čini znatan udio u potrošnji u EU-u te se povećao tijekom razmatranog razdoblja, kako se može primijetiti u tablici 3. u nastavku. Stoga je, suprotno tvrdnjama društva NLMK, tržište Unije i dalje važno ciljno tržište za izvoz iz Rusije.

(251)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da je pretpostavka Komisije o tome da je određeno tržište privlačno samo zbog njegove veličine pogrešna i neutemeljena. S obzirom na to, društvo NLMK ukazalo je i na činjenicu da tržište Unije nije privlačilo znatan dodatni uvoz iz trećih zemalja koje nisu bile predmet ispitnog postupka unatoč tomu što su te zemlje imale povoljan pristup tržištu u usporedbi s izvoznicima iz predmetnih zemalja. Tvrdilo je i da je argument o niskoj razini cijena ruskog uvoza pogrešan jer prosječne cijene ruskih proizvođača i proizvođača iz Unije nisu usporedive zbog činjenice da vrste proizvoda koje te strane prodaju nisu međusobno u izravnoj konkurenciji. Osim toga, ruska vlada izjavila je nakon objave da se ne slaže s Komisijom o tome da je tržište Unije privlačno tržište za ruske proizvođače izvoznike zbog sljedećih razloga: ruski proizvođači izvoznici usmjereni su na svoje domaće tržište, a njihov izvoz uglavnom se preusmjerio na azijske zemlje. Osim toga, tvrdili su da je procjena uvoznih cijena u Uniju narušena zbog postojanja antidampinških mjera.

(252)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama. Veličina tržišta konkretan je aspekt pri procjeni njegove privlačnosti jer se na velikom tržištu mogu prodavati velike količine proizvoda i mogu se ostvariti ekonomije razmjera u pogledu troškova povezanih s proizvodnjom, stavljanjem na tržište i prodajom. Nadalje, uvoz podrijetlom iz Rusije povećao se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i u pogledu obujma i u pogledu tržišnog udjela, bez obzira na to jesu li ruski proizvođači izvoznici usmjereni na rusko domaće tržište i/ili azijska tržišta. To je pokazalo da je tržište Unije i dalje bilo vrlo privlačno ruskim proizvođačima izvoznicima. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 277., smanjenje uvoza iz ostalih trećih zemalja bilo je uglavnom posljedica činjenice da je jedini proizvođač GOES-a iz Ujedinjene Kraljevine trajno prekinuo s poslovanjem u studenome 2019.

(253)

Osim toga, tvrdnja društva NLMK da je argument Komisije o niskim razinama cijena pogrešan nije prihvaćena zbog razloga opisanih u prethodnoj uvodnoj izjavi. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 272., uvoz iz Rusije u prosjeku se odvijao po cijenama koje su bile približno 30 % niže od primjenjive najniže uvozne cijene (1 536 EUR po toni) i približno 23 % niže od cijena industrije Unije u RIPR-u za usporedive vrste proizvoda. U tom pogledu, čak i ako se uzme u obzir postojanje antidampinških mjera, ruske uvozne cijene dobar su pokazatelj cjenovne politike ruskih proizvođača izvoznika u pogledu cijena izvoza u Uniju i njihovih vjerojatnih razina cijena u slučaju nepostojanja mjera.

(c)    Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga

(254)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da bi se damping vjerojatno nastavio i ubuduće ako se dopusti istek mjera. Uzimajući u obzir veliki rezervni kapacitet u Rusiji i dampinške razine cijena izvoza GOES-a u Uniju tijekom RIPR-a, zajedno s privlačnošću tržišta Unije, Komisija je zaključila da bi, ako bi se dopustio istek mjera, na tržište Unije vjerojatno nastavile ulaziti znatne količine GOES-a iz Rusije po dampinškim cijenama.

4.   ŠTETA

4.1   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(255)

Proizvod iz postupka revizije u Uniji proizvode četiri društva. Na temelju raspoloživih podataka iz zahtjeva proizvod iz postupka revizije u Uniji ne proizvode drugi proizvođači iz Unije. Oni stoga čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(256)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je otprilike 249 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju informacija o industriji Unije koje su dostavili svi poznati proizvođači iz Unije.

4.2   Četiri poznata proizvođača iz Unije čine 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Potrošnja u Uniji

(257)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije i uvoza iz svih trećih zemalja kako ga je iskazao Eurostat (baza podataka Comext).

(258)

Kad je riječ o Japanu, dio podataka o uvozu proizvoda iz postupka revizije u Nizozemsku tijekom razmatranog razdoblja bio je povjerljiv (52). Zbog toga se u tablici u nastavku koja se odnosi na potrošnju u Uniji te u ostalim relevantnim tablicama koje su povezane s obujmom i vrijednostima uvoza navode rasponi.

(259)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupna potrošnja u Uniji

300 000 –315 000

277 000 –292 000

298 000 –313 000

265 000 –280 000

Indeks

100

93

99

89

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik, informacije sadržane u zahtjevu, Eurostat i podaci Eurofera.

(260)

Potrošnja u Uniji bila je promjenjiva tijekom razmatranog razdoblja te se kretala u rasponu od 265 000 do 280 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i u rasponu od 300 000 do 315 000 tona u 2017. Ukupno se potrošnja u Uniji smanjila za 11 % u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije iako je 2019. zabilježena privremena najviša razina te potrošnje. Pad potrošnje posljedica je kombinacije čimbenika kao što su manji uvoz i manja prodaja proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zbog niže potražnje za GOES-om.

(261)

Nakon objave podnositelj zahtjeva ukazao je na činjenicu da su uvoznici iz Unije opsežno koristili programe unutarnje proizvodnje i činjenicu povećanja uvoza čeličnih laminacija i jezgara preko Turske, koje su obje dovele do umanjenja količine GOES-a koji je činio potrošnju u Uniji, a koji je stvarno bio proizveden u inozemstvu. Komisija je potvrdila da je, s jedne strane, sav GOES koji se uvozio putem programâ unutarnje proizvodnje uzet u obzir pri izračunu podataka o potrošnji. S druge strane, Komisija je napomenula da čelične laminacije i jezgre nisu obuhvaćene područjem primjene antidampinških mjera, pa stoga nisu ispitivane.

4.3   Uvoz iz predmetnih zemalja

4.3.1   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja

(262)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata (baza podataka Comext). Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je navedeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 257.

(263)

Uvoz iz predmetnih zemalja i njihov tržišni udio kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja

86 000 –101 000

64 000 –79 000

76 000 –91 000

70 000 –85 000

Indeks

100

80

90

83

Tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja (%)

27,5 –34,2

22,7 –29,7

24,1 –31,3

26,5 –34,0

Indeks

100

87

93

97

Izvor: Eurostat

(264)

Mjere su uvedene 2015. Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz predmetnih zemalja smanjio se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, njegov tržišni udio samo se neznatno smanjio (s 27,5 %–34,2 % u 2017. na 26,5 %–34,0 % u razdoblju ispitnog postupka revizije) s obzirom na usporedno smanjenje potrošnje na tržištu Unije.

(265)

Među predmetnim zemljama uvoz se u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije povećao samo iz Republike Koreje i Ruske Federacije te se tržišni udio uvoza iz tih zemalja povećao za jedan odnosno dva postotna boda.

4.3.2   Cijene uvoza iz predmetnih zemalja

4.3.2.1   Cijene

(266)

Komisija je prosječne cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(267)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

NRK

2 081

1 994

2 036

1 985

Indeks

100

96

98

95

Japan

2 167

2 184

2 168

2 140

Indeks

100

100

100

99

Koreja

2 032

2 051

2 022

1 996

Indeks

100

101

100

98

Rusija

1 119

1 205

1 074

1 000

Indeks

100

108

96

89

SAD

2 080

2 057

2 047

2 047

Indeks

100

99

98

98

Prosječna cijena uvoza (po toni)

1 865

1 871

1 742

1 718

Indeks

100

100

93

92

Izvor: Eurostat i proizvođači izvoznici koji surađuju

(268)

U razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije zabilježeno je smanjenje prosječne cijene uvoza iz predmetnih zemalja za sve vrste GOES-a, bez obzira na to je li riječ o konvencionalnim ili visoko propusnim proizvodima. Uvoz iz Ruske Federacije odnosio se na konvencionalne vrste GOES-a, dok je kod uvoza iz ostalih četiriju zemalja riječ o uvozu visoko propusnih proizvoda od GOES-a.

(269)

Prosječne cijene uvezenih proizvoda smanjile su se sa 1 865 EUR po toni u 2017. na 1 718 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena dampinškog uvoza smanjila se za oko 7,6 %.

4.3.2.2   Sniženje cijena

(270)

U postupku nije surađivao nijedan proizvođač iz Republike Koreje, Ruske Federacije i SAD-a, a surađivali su jedan kineski i jedan japanski proizvođač izvoznik.

(271)

Kad je riječ o cjelokupnom uvozu iz predmetnih zemalja osim Rusije, na cijene uvoza u Uniju znatno je utjecao način utvrđivanja mjera u obliku triju najnižih uvoznih cijena zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 2. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., ne plaća se nikakva pristojba ako je cijena CIF na granici Unije jednaka ili viša od najniže uvozne cijene. Uvozne cijene iz predmetnih zemalja, osim iz Rusije, bile su u gotovo svim slučajevima jednake ili neznatno više od najniže uvozne cijene tijekom cijelog razmatranog razdoblja te mnogo više od cijena industrije Unije u RIPR-u. Nije utvrđeno postojanje sniženja cijena kad je riječ o predmetnim zemljama, osim u slučaju Rusije.

(272)

Kad je riječ o Rusiji, zbog činjenice da nijedan ruski proizvođač izvoznik nije surađivao, Komisija je prosječne uvozne cijene CIF iz Rusije, na temelju podataka Eurostata, prilagođene za troškove nakon uvoza (65 EUR po toni), usporedila s prosječnim prodajnim cijenama industrije Unije za usporedive vrste proizvoda. Uvoz iz Rusije u prosjeku se odvijao po cijenama koje su bile približno 30 % niže od primjenjive najniže uvozne cijene (1 536 EUR po toni) i približno 23 % niže od cijena industrije Unije koje su se primjenjivale u RIPR-u.

(273)

Nakon objave društvo Nippon Steel tvrdilo je da bi Komisija trebala ponovno izračunati marže sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena zbog sljedećih razloga. Prvo, te marže, koje uključuju prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, utvrđene su u početnom ispitnom postupku protivno odredbama iz članka 3. stavaka 1., 2., 3. i 6. osnovne uredbe. Drugo, te marže nisu izračunane u skladu sa sudskom praskom Suda EU-a.

(274)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Komisija nije utvrdila postojanje sniženja cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kad je riječ o Japanu (vidjeti uvodnu izjavu 271.). Stoga je zahtjev društva Nippon Steel o ponovnom izračunu marže sniženja cijena, kako je utvrđena u početnom ispitnom postupku, bio bespredmetan. Nadalje, s obzirom na to da se revizijom zbog predstojećeg isteka mjera ne mijenja razina pristojbi, bespredmetna je bila i revizija početno utvrđene marže štete. Nadalje, za potrebe analize učinaka na cijene u slučaju da se dopusti istek mjera, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 336., Komisija je utvrdila vjerojatne buduće razine cijena uvoza u Uniju na temelju cijena japanskog izvoza u treće zemlje za koje nije provedena, niti se mogla provesti, nikakva prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

4.4   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(275)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz ostalih trećih zemalja iznosio je [19 000–25 000] ili [7 %–10,5 %] potrošnje u Uniji. Glavni uvoz GOES-a iz zemalja koje nisu predmetne zemlje dolazio je iz Brazila i Ujedinjene Kraljevine.

(276)

Obujam uvoza, tržišni udio i kretanje cijena za uvoz GOES-a iz ostalih trećih zemalja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja (u tonama)

Ukupno iz svih trećih zemalja osim predmetnih zemalja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

 

Obujam (u tonama)

30 000 –36 000

30 000 –36 000

34 000 –40 000

19 000 –25 000

 

Indeks

100

101

117

62

 

Tržišni udio (%)

10,2 –13,5

10,5 –13,8

12,7 –16,0

7,0 –10,5

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 409

1 217

1 260

1 294

 

Indeks

100

86

89

92

Izvor: Eurostat

(277)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Ujedinjene Kraljevine prepolovio se u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije, s približno 25 000–35 000 tona na 10 000–20 000 tona. Uzrok tog smanjenja bila je činjenica da je jedini proizvođač GOES-a iz Ujedinjene Kraljevine trajno prekinuo s poslovanjem u studenome 2019.

(278)

S druge strane, uvoz proizvoda iz postupka revizije iz Brazila znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, tržišni udio brazilskog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostao je nizak, tj. ispod 2 %.

(279)

Ukupni uvoz iz trećih zemalja osim predmetnih zemalja smanjio se za 38 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije te je u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao 7,0 %–10,5 % tržišnog udjela u odnosu na 10,2 %–13,5 % u 2017.

(280)

Kad je riječ o razinama cijena, stanje se razlikuje od jedne zemlje do druge, ovisno o tome prodaju li se na tržištu Unije konvencionalni proizvodi ili visoko propusni proizvodi.

(281)

Međutim, prosječne prodajne cijene uvoza iz trećih zemalja smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja. To je u skladu s trendom zabilježenim za uvoz iz predmetnih zemalja u tablici 5. i trendom cijena prodaje industrije Unije na tržištu Unije u tablici 9. u nastavku.

4.5   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1   Opće napomene

(282)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(283)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija nije razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete jer sva četiri poznata proizvođača iz Unije čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Komisija je ocijenila pokazatelje štete na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije koji sudjeluju.

(284)

Četiri proizvođača iz Unije koji surađuju pripadaju dvjema grupama trgovačkih društava. Zbog tog je razloga Komisija razmotrila postoji li potreba da se dostavljene informacije navedu u rasponima kako se ne bi razotkrile povjerljive poslovne informacije, ali je zaključila da zbirni podaci nisu takvi da bi se njima razotkrile povjerljive informacije. Stoga za pokazatelje štete nisu navedeni rasponi.

4.5.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(285)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje (u tonama)

294 301

280 685

279 625

248 865

Indeks

100

95

95

85

Proizvodni kapacitet (u tonama)

351 000

351 000

331 000

331 000

Indeks

100

100

94

94

Iskorištenost kapaciteta

84  %

80  %

84  %

75  %

Indeks

100

95

101

90

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(286)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 15 %. Osim manje potražnje tijekom razmatranog razdoblja, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 260., znatno smanjenje obujma proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo je posljedica i:

—

prekida proizvodnje u proizvodnoj jedinici jednog proizvođača iz Unije u razdoblju od prosinca 2019. do veljače 2020., i

—

učinka pandemije bolesti COVID-19, koja je dovela do smanjenja proizvodnje, osobito tijekom drugog tromjesečja 2020.

(287)

Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što znači da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je blago smanjenje kapaciteta. Dva od četiri proizvođača iz Unije ulagala su tijekom razmatranog razdoblja u modernizaciju svoje postojeće proizvodne opreme kako bi proizvodili razmjerno više proizvoda visoko propusnih vrsta u odnosu na proizvode konvencionalnih vrsta. Kao rezultat tih ulaganja, proizvođači iz Unije mogli su, uglavnom od 2019. nadalje, proizvoditi razmjerno više proizvoda visoko propusnih vrsta GOES-a, koje obilježava manja debljina, što je dovelo do manjeg proizvodnog kapaciteta u tonama tijekom razmatranog razdoblja.

(288)

Smanjenje stope iskorištenosti kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije unatoč smanjenju proizvodnog kapaciteta bilo je posljedica znatnog pada obujma proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 286. Smanjenje je tijekom razmatranog razdoblja iznosilo gotovo 10 postotnih bodova.

4.5.3   Obujam prodaje i tržišni udio

(289)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Ukupni obujam prodaje na tržištu Unije nepovezanim kupcima (u tonama)

175 000 –190 000

174 000 –191 000

176 000 –191 000

170 000 –185 000

Indeks

100

98

101

96

Tržišni udio (%)

55,9 –62,6

60,0 –66,5

56,9 –63,5

61,0 –66,8

Indeks

100

106

102

108

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik i Eurostat

(290)

Obujam prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji ostao je stabilan tijekom razdoblja od 2017. do 2019., ali se neznatno smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenje obujma prodaje slijedilo je trend smanjenja obujma proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije zbog istih razloga kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 286. Međutim, obujam proizvodnje znatnije se smanjio (za 15 postotnih bodova u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije) u odnosu na smanjenje obujma prodaje proizvođača iz Unije.

(291)

Unatoč tomu, tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije blago se povećao s 55,9 %–62,6 % na 61,0 %–66,8 % kao posljedica činjenice da je smanjenje potrošnje bilo veće od smanjenja obujma prodaje industrije Unije.

(292)

Još jedan razlog tog povećanja tržišnog udjela industrije Unije su mjere na snazi, u kombinaciji s poremećajima u međunarodnoj trgovini i lancima opskrbe u prvoj polovini 2020. koji su posljedica učinka pandemije bolesti COVID-19.

4.5.4   Rast

(293)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 11 %, dok se obujam prodaje nepovezanim kupcima u Uniji smanjio za 4 %. Stoga, unatoč povećanju tržišnog udjela, industrija Unije nije zabilježila rast tijekom razmatranog razdoblja.

4.5.5   Zaposlenost i produktivnost

(294)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

2 273

2 309

2 302

2 256

Indeks

100

102

101

99

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

129,48

121,56

121,47

110,31

Indeks

100

94

94

85

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(295)

Broj zaposlenika industrije Unije uključenih u proizvodnju proizvoda iz postupka revizije ostao je stabilan tijekom razdoblja od 2017. do 2019., ali se neznatno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(296)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku, neznatno se smanjila tijekom razdoblja ispitnog postupka. To se može objasniti kao kombinirani učinak:

—

prekida proizvodnje u proizvodnoj jedinici jednog glavnog proizvođača iz Unije, koji je doveo do niže proizvodnje u razdoblju od prosinca 2019. do veljače 2020., i

—

niže proizvodnje četiriju proizvođača iz Unije tijekom drugog tromjesečja 2020., koja je bila posljedica pandemije bolesti COVID-19.

4.5.6   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(297)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 44., u ispitnom postupku nisu surađivali proizvođači izvoznici iz Rusije, Koreje i SAD-a. Tijekom ovog postupka u potpunosti su surađivali samo jedan kineski i jedan japanski proizvođač izvoznik.

(298)

Međutim, unatoč činjenici da je na cijene uvoza u Uniju znatno utjecao način utvrđivanja mjera u obliku triju najnižih uvoznih cijena, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđeno je postojanje dampinga koji se odnosio na uvoz iz Japana (vidjeti uvodnu izjavu 70.), SAD-a (vidjeti uvodnu izjavu 111.) i Rusije (vidjeti uvodnu izjavu 237.). Za uvoz iz Kine i Koreje nije utvrđeno postojanje dampinga.

(299)

Pokazatelji štete pokazuju da je, unatoč antidampinškim mjerama koje su na snazi od 2015. i koje su na početku dovele do određene zaštite i poboljšanja rezultata, gospodarsko stanje industrije Unije i dalje bilo osjetljivo i štetno. Stoga nije bilo moguće utvrditi oporavak od prethodnog dampinga.

4.5.7   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(300)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

1 452

1 492

1 501

1 427

Indeks

100

103

103

98

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

1 468

1 617

1 647

1 714

Indeks

100

110

112

117

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(301)

Prethodna tablica pokazuje da su se jedinične prodajne cijene u Uniji neznatno smanjile tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na prethodne godine. To je uglavnom bio kombinirani učinak:

—

pritiska na cijene na tržištu Unije, što pokazuje i smanjenje uvoznih cijena proizvoda iz postupka revizije, koje su isto tako pale tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, naročito u pogledu GOES-a uvezenog iz Rusije, kojem su svojstveni relativno visoki gubici magnetiziranja, i

—

opsežne pokusne proizvodnje jednog glavnog proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radi poboljšanja njegova procesa proizvodnje, kojom su proizvedene velike količine vrsta GOES-a, koje je trebalo prodati po nižim prosječnim jediničnim cijenama.

(302)

Prethodna tablica pokazuje i kretanje troškova proizvodnje. Prekid proizvodnje kod jednog glavnog proizvođača iz Unije i manja proizvodnja (vidjeti uvodnu izjavu 296.) doveli su do povećanja fiksnih troškova za svaku proizvedenu tonu proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kombinacija povećanja troškova proizvodnje i neznatnog povećanja prodajnih cijena industrije Unije dovela je to znatnih gubitaka za proizvođače iz Unije.

4.5.8   Troškovi rada

(303)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

42 375

43 384

47 219

46 362

Indeks

100

102

111

109

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(304)

Od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 8,5 %. Učinak te promjene relativno je neznatan, s obzirom na to da su troškovi rada činili samo oko 15 % ukupnih troškova proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.5.9   Zalihe

(305)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe (u tonama)

21 803

19 308

24 768

16 370

Indeks

100

89

114

75

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

7,5

6,9

9

6,6

Indeks

100

88

125

88

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(306)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha oscilirala je, ali se ukupno smanjila kao postotak proizvodnje. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete za industriju.

4.5.10   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(307)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost (gubitak) prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

–2,1

–8,4

–11,7

–18,6

Indeks

– 100

– 395

– 548

– 874

Novčani tok (EUR)

26 938 994

–9 640 666

22 630 604

27 476 286

Indeks

100

–36

84

102

Ulaganja (EUR)

21 144 151

24 000 854

38 265 803

27 991 903

Indeks

100

114

181

132

Povrat ulaganja (%)

–1,7

–3,1

–10,2

–14,4

Indeks

– 100

– 183

– 607

– 860

Izvor: Provjereni odgovori na upitnik

(308)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto gubitka prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(309)

Uvođenje mjera 2015. pozitivno je utjecalo na profitabilnost industrije Unije, naročito 2017. kad se industrija Unije počela oporavljati. Gubici proizvođača iz Unije nastali 2017. bili su i dalje relativno umjereni, tj. iznosili su 2,1 %. Gubici nastali tijekom 2013. odnosno tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (koje je obuhvaćalo razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014.), to jest u dvama razdobljima neposredno prije uvođenja početnih mjera 2015., iznosili su –26,6 % odnosno –22,3 %. Ti su gubici bili mnogo viši od gubitaka nastalih 2017. (–2,1 %). Međutim, gospodarsko stanje počelo se nakon toga dalje pogoršavati (53) u toj mjeri da su gubici u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegli –18,6 %.

(310)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka nije slijedilo slično silazno kretanje profitabilnosti te je bilo pozitivno. Taj pozitivan novčani tok može se uglavnom objasniti postojanjem dvaju važnih ugovora koje je sklopio jedan proizvođač iz Unije, koji je ostvarivao gubitke:

—

ugovora o prijenosu dobiti/gubitka koji je taj proizvođač iz Unije sklopio sa svojim matičnim društvom, što znači da je gubitke koji su mu nastali pokrivalo njegovo matično društvo, i

—

ugovora o faktoringu sklopljenog s vanjskim pružateljem usluga, koji je doveo do bržeg unovčavanja njegovih nenaplaćenih potraživanja u zamjenu za naknadu za faktoring koja se plaća na godišnjoj osnovi.

(311)

Unatoč gubicima ostvarenima tijekom razmatranog razdoblja, u svim godinama razmatranog razdoblja ulaganja su i dalje iznosila više od 21 milijun EUR. Ta su se ulaganja uglavnom odnosila na modernizaciju strojeva radi proizvodnje visoko propusnih vrsta proizvoda iz postupka revizije.

(312)

Povrat ulaganja u načelu je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja je zbog gubitaka bio negativan tijekom razmatranog razdoblja. U stvari, slijedio je isti silazni trend kao profitabilnost.

(313)

Sposobnost prikupljanja kapitala je sposobnost prikupljanja novca za ulaganje, širenje ili reformiranje. Uzimajući u obzir gubitke ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, dužničko ili vlasničko financiranje od ključne je važnosti za proizvođače iz Unije kako bi mogli nastaviti ulagati. Primjerice, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 310., jedan proizvođač iz Unije sklopio je ugovor o prijenosu dobiti/gubitka sa svojim matičnim društvom, što znači da je gubitke koji su mu nastali pokrivalo njegovo matično društvo i što mu je omogućilo da nastavi izvršavati potrebna ulaganja, uglavnom u strojeve, radi proizvodnje visoko propusnih vrsta proizvoda iz ispitnog postupka revizije.

4.6   Zaključak o šteti

(314)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 309., uvođenje mjera 2015. na početku je pozitivno utjecalo na gospodarsko stanje industrije Unije, naročito 2017. kad se industrija Unije počela oporavljati.

(315)

Unatoč tomu, gospodarsko stanje počelo se nakon toga ponovno stalno pogoršavati u toj mjeri da su gubici u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegli –18,6 %.

(316)

Obujam prodaje na tržištu Unije smanjio se za 4 %, zajedno s neznatnim smanjenjem prodajnih jediničnih cijena za 2 %. Proizvodnja se smanjila za 15 %, a iskorištenost kapaciteta pala je za 10 %. U kontekstu povećanja troškova proizvodnje, gubici su dosegli razinu koja nije održiva.

(317)

Zbog gubitaka nastalih tijekom razmatranog razdoblja kao posljedica prethodno opisanih čimbenika, ostali pokazatelji, kao što je povrat ulaganja, slijedili su isti silazni trend kao pokazatelj profitabilnosti.

(318)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da je štetno stanje industrije Unije bilo posljedica strukturnih problema i da nije imalo nikakve veze s uvozom iz predmetnih zemalja. Društvo NLMK ukazalo je na povezanost razine gubitaka i povećanih troškova proizvodnje te na sve lošije rezultate proizvođača iz Unije, uključujući prekid proizvodnje kod jednog od glavnih proizvođača iz Unije koji je doveo do povećanja fiksnog troška po jedinici proizvoda. Osim toga, ruska vlada tvrdila je nakon objave da je smanjenje potrošnje bio glavni problem za industriju Unije, čije je stanje, prema tvrdnjama ruske vlade, bilo stabilno, što pokazuje njezin broj zaposlenika i povećanje ulaganja.

(319)

Nakon objave društvo Nippon Steel iznijelo je primjedbu da se svaki pokazatelj štete može objasniti razlozima koji nisu uvoz GOES-a iz predmetnih zemalja. Primjerice, tvrdilo je da se gubici od –18,6 % mogu objasniti povećanjem rashoda za ulaganja za 32 %, dok bi smanjenje obujma prodaje za 4 % moglo biti posljedica smanjenja potrošnje u Uniji za 11 %, a isto tako i smanjenja proizvodnje u Uniji.

(320)

Komisija je te primjedbe društava NLMK i Nippon Steel odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, Komisija nije tvrdila da je štetno stanje u razdoblju ispitnog postupka revizije prouzročeno, ili isključivo prouzročeno, uvozom iz predmetnih zemalja. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 330. i 331., Komisija je u obzir uzela i druge čimbenike koji su prouzročili štetu kako su ih utvrdile zainteresirane strane, ali je zaključila da su ti drugi čimbenici bili privremene prirode. Drugo, kako je općenito prikazano u odjeljku 5., a osobito u uvodnoj izjavi 361., uzimajući u obzir prethodno i trenutačno štetno stanje industrije Unije, nepostojanje mjera najvjerojatnije bi dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja po štetnim cijenama, što bi dovelo do još većih gubitaka za proizvođače iz Unije. Treće, u analizi stanja industrije Unije uzeti su u obzir svi pokazatelji štete, na temelju kojih je Komisija donijela zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 321. Četvrto, te primjedbe nisu bile dostatno potkrijepljene. Konačno, Komisija nije provela samo sveobuhvatnu analizu štete koju je pretrpjela industrija Unije (odjeljak 4.), već je provela i sveobuhvatnu analizu drugih uzroka štete te onoga što bi se dogodilo u slučaju nepostojanja mjera (odjeljak 5.). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 361., Komisija je zaključila da bi, s obzirom na prethodno i trenutačno štetno stanje industrije Unije, nepostojanje mjera najvjerojatnije dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja po štetnim cijenama, što bi dovelo do još većih gubitaka za proizvođače iz Unije.

(321)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, kako to pokazuju svi glavni pokazatelji štete u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   VJEROJATNOST NASTAVKA I/ILI PONAVLJANJA ŠTETE AKO BI SE MJERE STAVILE IZVAN SNAGE

(322)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 271., na cijene uvoza u Uniju znatno je utjecao način utvrđivanja mjera u obliku triju najnižih uvoznih cijena. GOES iz Kine, Japana, Koreje i SAD-a općenito se uvozio po cijenama jednakima ili višima od najnižih uvoznih cijena te znatno višima od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije, pa se stoga uvozio po neštetnim cijenama. S druge strane, uvoz iz Rusije u prosjeku se odvijao po cijenama znatno nižima od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije, pa se stoga odvijao na štetnoj razini cijena. Naime, utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna ruska uvozna cijena bila za preko 20 % niža od prosječnih cijena industrije Unije za usporedive proizvode.

(323)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da vrste GOES-a podrijetlom iz Rusije nisu u izravnoj konkurenciji s vrstama proizvoda koje se uglavnom proizvode u EU-u te da niže cijene ruskog uvoza odražavaju njihovu nižu kvalitetu i njihove ograničene primjene. Tvrdilo je da je zadržani obujam uvoza vrsta GOES-a podrijetlom iz Rusije samo odgovor na potražnju za vrstama GOES-a niže kvalitete koja i dalje postoji, ali se smanjuje.

(324)

Međutim, tvrdnja da vrste GOES-a uvezene iz Rusije nisu u izravnoj konkurenciji s vrstama proizvoda koje se uglavnom proizvode u EU-u nije bila potkrijepljena činjenicama iz ispitnog postupka. Prvo, u razdoblju ispitnog postupka i dalje je postojalo tržišno natjecanje između uvoza iz Rusije i vrsta proizvoda koje su proizvodili proizvođači iz Unije, ponajprije dva od četiri proizvođača iz Unije koji su proizvodili i vrste GOES-a niže kvalitete. Drugo, Komisija podsjeća na to da je utvrdila tri najniže uvozne cijene za tri različite kategorije proizvoda na temelju maksimalnog gubitka magnetiziranja, što je objektivan nediskriminirajući kriterij koji obuhvaća sve različite vrste proizvoda od GOES-a, uključujući one uvezene iz Rusije. Treće, vrste GOES-a uvezene iz Rusije dio su opsega proizvoda, prodavale su se na tržištu Unije te se i dalje mogu koristiti na njemu iako je vjerojatno da će stupanje na snagu razine 2. dovesti do povećanja potražnje za visoko propusnim vrstama proizvoda iz postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 401.) i do smanjenja potražnje za vrstama proizvoda koje proizvode ruski proizvođači izvoznici.

(325)

Kad je riječ o tim čimbenicima, pandemija bolesti COVID-19 dovela je do kašnjenja s narudžbama i prouzročila smanjenje potražnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja, nakon čega je uslijedilo smanjenje prodajnih cijena. Stoga je i pandemija bolesti COVID-19 negativno utjecala na gospodarsko stanje industrije Unije.

(326)

Osim toga, globalna recesija u industriji čelika prouzročila je smanjenje potražnje za čelikom i potrošnje čelika u Uniji tijekom razmatranog razdoblja, nakon čega je uslijedilo smanjenje prodajnih cijena.

(327)

Isto tako, izvozna prodaja (po obujmu) proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima smanjila se za 35 %–38 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 100 000–115 000 tona u 2017. na 60 000–75 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, proizvođači iz Unije postali su selektivniji i mogli su blago povećati svoje izvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja.

(328)

Zainteresirane strane tvrdile su da proizvođači iz Unije nisu dovoljno učinkoviti zbog povećanih troškova i ulaganja. Jedna zainteresirana strana tvrdila je i da su proizvođači iz Unije bili spriječeni u dovršetku određenih planova restrukturiranja, ponajprije zbog toga što je Komisija zabranila spajanje društava Tata Steel i ThyssenKrupp. Međutim, te tvrdnje nisu bile potkrijepljene. Nadalje, da industrija Unije nije mogla izvršiti ta ulaganja, ne bi se mogla nastaviti natjecati s proizvođačima izvoznicima iz predmetnih zemalja, koji uglavnom uvoze visoko propusne vrste GOES-a u Uniju. To bi dovelo do neodrživog stanja, koje bi dovelo u pitanje opstanak četiriju proizvođača iz Unije. Prema tome, povećani troškovi ulaganja bili su nužni za industriju Unije kako bi ostala konkurentna i održiva.

(329)

Zainteresirane strane tvrdile su i da obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja isto tako pridonosi materijalnoj šteti koju trpi industrija Unije. S obzirom na to Komisija je uputila na uvodne izjave od 275. do 281. ove Uredbe i podsjetila na to da se ukupni uvoz iz trećih zemalja koje nisu predmetne zemlje smanjio za 38 % u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka revizije te je u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao tržišni udio od 7 %–10,5 % u odnosu na udio od 10,2 %–13,5 % u 2017. Stoga nema nikakvih pokazatelja koji bi upućivali na to da je ostali uvoz prouzročio štetu za industriju Unije.

(330)

Smatra se da su ti ostali čimbenici, kako je prethodno navedeno, privremene prirode i da je stanje industrije Unije već ponovno djelovalo perspektivnije krajem razdoblja ispitnog postupka revizije, s obzirom na očekivanu veću potražnju za GOES-om u bližoj budućnosti te sposobnost industrije Unije da u sve većoj mjeri proizvodi visoko propusne vrste proizvoda iz postupka revizije.

(331)

U tom je kontekstu Komisija, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, procijenila bi li postojala vjerojatnost nastavka štete prouzročene nastavljenim dampinškim uvozom iz Rusije i vjerojatnost ponavljanja štete prouzročene uvozom iz ostalih predmetnih zemalja ako bi se dopustio istek mjera i u slučaju nepostojanja tih privremenih i iznimnih okolnosti. Komisija je uzela u obzir sljedeće elemente: 1. rezervni kapacitet u predmetnim zemljama i privlačnost tržišta Unije i 2. učinak potencijalnog uvoza i razina cijena tog uvoza iz tih zemalja na stanje industrije Unije ako bi se dopustio istek mjera.

5.1   Rezervni kapacitet u predmetnim zemljama i privlačnost tržišta Unije

(332)

Kako je već opisano u uvodnim izjavama 82., 101., 113., 226. i 241., količine koje bi proizvođači izvoznici iz predmetnih zemalja mogli izvoziti znatne su u usporedbi s veličinom tržišta Unije. Naime, rezervni kapacitet bio je više nego triput veći od ukupne potrošnje u Uniji (54) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, proizvođači izvoznici iz Kine, Rusije i Japana imaju tržišni udio na svojim domaćim tržištima od 97 % do 100 %, dok proizvođači izvoznici iz SAD-a i Koreje imaju tržišni udio na svojim domaćim tržištima od 83 % do 86 %. Stoga domaća tržišta tih proizvođača izvoznika ne mogu dalje apsorbirati bilo koji dodatni raspoloživi rezervni kapacitet tih proizvođača izvoznika jer oni svojom domaćom proizvodnjom već u vrlo velikoj mjeri pokrivaju potrebe tih tržišta. Nadalje, tržišta Kine i SAD-a zaštićena su trgovinskim mjerama.

(333)

S obzirom na prethodno navedeno, proizvođači izvoznici iz svih predmetnih zemalja vjerojatno će ponovno početi prodavati velik obujam svojih proizvoda na tržištu Unije u slučaju isteka mjera.

5.2   Razine cijena uvoza iz predmetnih zemalja u slučaju isteka mjera

(334)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 271. i 322., uvoz iz Kine, Japana, Koreje i SAD-a odvijao se po cijenama jednakima ili višima od relevantne najniže uvozne cijene te višima od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije. Uvoz iz Rusije odvijao se po cijenama znatno nižima od relevantne najniže uvozne cijene (1 536 EUR po toni), zbog čega se činilo da ta najniža uvozna cijena uglavnom ne utječe na taj uvoz, te ujedno po cijenama nižima od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije. Komisija je stoga smatrala da je najniža uvozna cijena imala znatan utjecaj na cjenovnu politiku proizvođača izvoznika iz prvonavedenih četiriju zemalja te da se njihove stvarne uvozne cijene ne bi mogle koristiti kao pouzdana zamjenska vrijednost za vjerojatne buduće cijene u slučaju da se dopusti istek mjera.

(335)

U tim okolnostima, kad je riječ o GOES-u iz tih četiriju zemalja (Kina, Japan, Koreja i SAD) (55), Komisija je ispitala i trenutačne cjenovne politike proizvođača izvoznika iz tih zemalja na njihovim izvoznim tržištima u trećim zemljama kako bi procijenila vjerojatne razine cijena uvoza u Uniju u slučaju isteka mjera.

(336)

Komisija je u tu svrhu za proizvođače iz Kine i Japana koji surađuju utvrdila vjerojatne razine cijena uvoza u Uniju tako što je, za vrste proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg, usporedila:

—

najnižu uvoznu cijenu (2 043 EUR po toni), i

—

odgovarajuće ponderirane prosječne prodajne cijene za istu kategoriju proizvoda koji su proizvodili ti proizvođači iz Kine i Japana koji surađuju te ga prodavali u ostatku svijeta, koje su utvrđene na temelju cijena CIF uz odgovarajuće prilagodbe za bilo koju razliku u troškovima prijevoza za izvoznu prodaju iz Japana u Uniju, s jedne strane, i iz Japana u treće zemlje. Komisija je tablice koje obuhvaćaju izvoznu prodaju nepovezanim kupcima u trećim zemljama koje su dostavila dva japanska proizvođača izvoznika i njihova dva povezana trgovca te jedini kineski proizvođač izvoznik koji surađuje koristila kako bi izračunala ponderirane prosječne prodajne cijene proizvoda koje su oni prodavali svojim nepovezanim kupcima u ostatku svijeta. Kako bi uzela u obzir moguće razlike u troškovima prijevoza pri izvozu u treće zemlje u odnosu na izvoz u Uniju, Komisija je dodala iznos od 65 EUR po toni odgovarajućim ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama za istu kategoriju proizvoda koji su proizvodili ti proizvođači iz Kine i Japana koji surađuju. Dodavanje tog iznosa od 65 EUR po toni smatra se konzervativnim jer se glavna treća tržišta japanskih i kineskih proizvođača izvoznika (kao što su Indija, Tajland i Tajvan) općenito nalaze bliže Japanu nego Uniji.

(337)

Na temelju toga utvrđeno je da su ti japanski i kineski proizvođači izvoznici na svoja glavna izvozna tržišta u trećim zemljama izvozili po cijenama koje su bile približno 10 % niže od odgovarajuće najniže uvozne cijene.

(338)

Nadalje, Komisija je usporedila ponderirane prosječne prodajne cijene u Uniji za vrste GOES-a najviše kvalitete (vrste GOES-a s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg, koje čine većinu uvoza – u usporedbi s drugim dvjema različitim proizvodnim kategorijama GOES-a, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 2. – koje su kineski i japanski proizvođači izvoznici koji surađuju prodavali na tržištu Unije) s odgovarajućim ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama za istu kategoriju proizvoda koji su proizvodili ti proizvođači iz Kine i Japana koji surađuju i prodavali ga u ostatku svijeta, koje su utvrđene na temelju cijena CIF uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(339)

Utvrđeno je da su ti kineski i japanski proizvođači izvoznici na svoja glavna izvozna tržišta u trećim zemljama izvozili po cijenama koje su bile približno 3 % više od odgovarajućih prodajnih cijena proizvođača iz Unije.

(340)

Međutim, u tom bi kontekstu trebalo podsjetiti na to da su proizvođači iz Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja već prodavali svoje proizvode po cijenama nižima od svojih troškova proizvodnje (vidjeti tablicu 9. u uvodnoj izjavi 300.), što je dovelo do znatnih gubitaka i do stanja koje je već bilo štetno tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Sličnim cijenama japanskih i kineskih proizvođača izvoznika na tržištu Unije, kako se one primjenjuju na njihovim tržištima u trećim zemljama za njihove vrste GOES-a najviše kvalitete, dodatno bi se pogoršalo štetno stanje industrije Unije u slučaju isteka mjera.

(341)

Nakon objave društvo Nippon Steel tvrdilo je da je Komisijina analiza vjerojatnih razina cijena uvoza GOES-a iz Japana u slučaju nepostojanja mjera nepotkrijepljena. Prvo, cijena uvoza iz Japana bila je stalno i znatno iznad najviše razine najniže uvozne cijene, pa je Komisija stoga trebala potkrijepiti razloge zbog kojih se stvarne cijene uvoza iz Japana ne mogu upotrijebiti za utvrđivanje vjerojatnih cijena koje bi Japan naplaćivao u slučaju isteka mjera. Društvo Nippon Steel zatražilo je od Komisije i da potkrijepi svoju usporedbu cijena japanskog izvoza na tržišta trećih zemalja s njihovim odgovarajućim najnižim uvoznim cijenama i cijenama izvoza u Uniju. Naposljetku, društvo Nippon Steel tvrdilo je da su njegove prodajne cijene u Indiji više od onih u Uniji kad se usporedi njegova prodaja odgovarajućih vrsta proizvoda u Indiji s onom u Uniji.

(342)

Komisija je potvrdila da su cijene izvoza iz Japana u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije stalno bile više od najviše razine najniže uvozne cijene, kako je prikazano u tablici 4. u uvodnoj izjavi 267.

(343)

Unatoč tomu, Komisija je odbacila tvrdnju društva Nippon Steel da je trebala koristiti japanske stvarne cijene uvoza u Uniju za utvrđivanje vjerojatnih cijena koje bi Japan naplaćivao u slučaju isteka mjera. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 334., najniža uvozna cijena imala je znatan utjecaj na cjenovnu politiku proizvođača izvoznika iz četiriju predmetnih zemalja, uključujući Japan, koji su uglavnom izvozili vrste GOES-a visoke kvalitete, pa se stoga njihove cijene uvoza u Uniju nisu mogle koristiti kao pouzdana zamjenska vrijednost za vjerojatne buduće cijene u slučaju da se dopusti istek mjera. U slučaju Japana to je pokazivala činjenica da su, u prosjeku, njihove cijene izvoza u treće zemlje bile znatno niže od cijena izvoza u Uniju.

(344)

Kad je riječ o potkrepljivanju svoje usporedbe cijena japanskog izvoza na tržišta trećih zemalja s njegovim odgovarajućim najnižim uvoznim cijenama i njegovim cijenama izvoza u Uniju, Komisija je svoj pristup i razloge za njega objasnila u uvodnoj izjavi 336. Osim toga, tvrdnja da su prodajne cijene društva Nippon Steel u Indiji bile više od onih u Uniji bila je pogrešna jer su se ti podaci o prodaji temeljili na transakcijama između društva Nippon Steel i njegovih povezanih indijskih i europskih trgovaca, što se nije smatralo pouzdanom osnovom za bilo kakvu usporedbu na temelju koje bi se mogli donositi zaključci o razinama krajnjih cijena njihovim prvim neovisnim kupcima. Nadalje, kad je riječ o dvama japanskim proizvođačima izvoznicima, treba napomenuti da se usporedba najniže uvozne cijene i prosječnih japanskih prodajnih cijena u trećim zemljama, kako je opisano u uvodnoj izjavi 336., temeljila na informacijama koje su dostavila oba japanska proizvođača izvoznika i koje su obuhvaćale svu njihovu nepovezanu izvoznu prodaju u svim njihovim trećim zemljama.

(345)

Budući da proizvođači iz Koreje i SAD-a nisu surađivali u postupku, vjerojatna razina cijena izvoza u Uniju procijenjena je usporedbom trenutačnih cijena izvoza iz Koreje i SAD-a u treće zemlje, koje se temelje na relevantnim statističkim podacima o uvozu za pojedine zemlje iz baze podataka GTA, s prosječnom najnižom uvoznom cijenom.

(346)

Utvrđeno je da su proizvođači iz Koreje i SAD-a koji ne surađuju imali cijene izvoza u treće zemlje koje su bile 20 % odnosno 15 % niže u odnosu na prosječnu najnižu uvoznu cijenu. Kad bi se te izvozne cijene proizvođača iz SAD-a i Koreje usporedile s najvišom razinom najniže uvozne cijene, koja je možda i točnija jer se većina izvoza iz tih zemalja sastoji od visoko propusnih proizvoda od GOES-a, ti bi postoci bili čak i znatno viši.

(347)

Nadalje, Komisija je usporedila ponderirane prosječne prodajne cijene u Uniji za vrste GOES-a s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg s odgovarajućim cijenama izvoza iz Koreje i SAD-a u treće zemlje, koje se temelje na relevantnim statističkim podacima o uvozu za pojedine zemlje iz baze podataka GTA i na pretpostavci da se većina uvoza iz Koreje i SAD-a sastoji od proizvoda od visoko propusnog GOES-a.

(348)

Utvrđeno je da su cijene izvoza iz Koreje i SAD-a u treće zemlje bile 22 % odnosno 14 % niže u odnosu na prodajne cijene proizvođača iz Unije. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 340., s obzirom na to da su proizvođači iz Unije već prodavali svoje proizvode po cijenama nižima od njihovih troškova proizvodnje, sličnim cijenama proizvođača izvoznika iz Koreje i SAD-a dodatno bi se pogoršalo štetno stanje industrije Unije u slučaju isteka mjera.

(349)

Stoga je Komisija, uzimajući u obzir te razine cijena izvoza iz tih četiriju predmetnih zemalja u treće zemlje i stvarno štetno stanje industrije Unije, smatrala vjerojatnim da bi proizvođači izvoznici iz tih četiriju predmetnih zemalja u slučaju nepostojanja antidampinških mjera počeli izvoziti u Uniju po sličnim razinama cijena koje primjenjuju na svojim tržištima u trećim zemljama, a barem po cijenama nižima od primjenjivih razina najniže uvozne cijene, tj. po štetnim razinama cijena.

(350)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da bi se uvoz u Uniju iz svih predmetnih zemalja, u slučaju isteka mjera, odvijao po štetnim razinama cijena. Taj bi uvoz nastavio uzrokovati štetu u slučaju uvoza iz Rusije te bi doveo do ponavljanja štete u slučaju uvoza iz ostalih predmetnih zemalja.

5.3   Učinak potencijalnog uvoza iz predmetnih zemalja na stanje industrije Unije u slučaju isteka mjera

(351)

Komisija je procijenila mogući učinak uvoza iz predmetnih zemalja na financijsko stanje industrije Unije izradom modela dvaju mogućih scenarija u slučaju da se dopusti istek mjera, a ti su scenariji sljedeći:

—

predmetne zemlje izvozile bi u Uniju iste količine proizvoda kao i prije uvođenja mjera (tj. izvoz u rasponu od 139 000 tona do 154 000 tona (56), kao što je postojao tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014.), a potrošnja u Uniji ostala bi ista kao i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (tj. 265 000–280 000 tona) (prvi scenarij),

—

pad cijena na tržištu Unije zbog povećanog tržišnog natjecanja, pod pretpostavkom da bi sve ostale okolnosti bile jednake, za 5 % odnosno 10 % (drugi scenarij).

(352)

U prvom scenariju Komisija je pretpostavila i da bi 100 % ukupnog uvoza iz predmetnih zemalja utjecalo na industriju Unije, a ne bi utjecalo na uvoz iz ostalih trećih zemalja jer je tržišni udio uvoza iz potonjih zemalja neznatan. Nadalje, Komisija je pretpostavila da će industrija Unije zadržati iste prodajne cijene kao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer već posluje s gubitkom.

(353)

Rezultat te simulacije na temelju prvog scenarija pokazuje da bi se povećanje uvoza iz predmetnih zemalja ostvarilo na štetu industrije Unije. Industrija Unije izgubila bi dio obujma prodaje i tržišnog udjela na tržištu Unije, što bi dovelo do daljnjeg pada njezine proizvodnje i viših fiksnih troškova za svaku proizvedenu tonu proizvoda iz postupka revizije. To bi utjecalo na ukupnu profitabilnost te industrije. Kao posljedica toga, gubici koje ostvaruje industrija Unije dodatno bi se povećali s –18,6 % na još manje održivu razinu od –22,6 %.

(354)

U drugom scenariju utvrđeno je da je učinak smanjenja cijena za 5 % potencijalno još štetniji. U slučaju smanjenja cijena Unije za 5 % (na 1 356 EUR po toni) zbog povećanog pritiska na cijene koji bi proizlazio iz uvoza iz predmetnih zemalja, gubici bi se još dodatno povećali na –29 %. U slučaju smanjenja cijena Unije za 10 %, to jest s 1 427 EUR po toni na 1 285 EUR po toni, gubici bi dosegli –37 %.

(355)

U stvarnosti, dopusti li se istek mjera, vrlo je vjerojatno da bi na tržištu došlo do kombinacije prvog i drugog scenarija. To bi dovelo do još većih neodrživih gubitaka za industriju Unije.

(356)

Nakon objave japanska vlada tvrdila je i da bi Japan trebalo isključiti iz područja primjene antidampinških mjera jer japanski proizvodi ne uzrokuju nikakvu štetu niti predstavljaju prijetnju industriji Unije zbog sljedećih razloga. Prvo, japanski proizvođači izvoznici proizvode određene vrste proizvoda iznimne kvalitete koje koriste određeni korisnici u Uniji i koji postaju sve važniji tim korisnicima. Drugo, činjenica da su cijene japanskog izvoza u Uniju znatno više od najniže uvozne cijene pokazuje da dopuštanje isteka postojećih antidampinških mjera u pogledu Japana ne bi dovelo do smanjenih uvoznih cijena.

(357)

Nakon objave, a slično tvrdnji japanske vlade, društvo Nippon Steel ponovno je tvrdilo da se antidampinške mjere ne bi trebale zadržati u pogledu Japana jer je Kina ta koja predstavlja znatnu prijetnju industriji Unije, a ne Japan, s obzirom na njegov relativno mali rezervni kapacitet u usporedbi s Kinom. Cijene koje japanski proizvođači izvoznici naplaćuju na tržištu Unije najviše su na svijetu i više od najviše razine najniže uvozne cijene. Treće, japanski proizvođači izvoznici svojim se cijenama izvoza tržišno natječu s ostalim proizvođačima, uključujući industriju Unije, po poštenim cijenama.

(358)

Komisija je potvrdila da japanski proizvođači izvoznici proizvode vrste proizvoda visoke kvalitete, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 381. S druge strane, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 337., utvrđeno je da su japanski proizvođači izvoznici na svoja glavna izvozna tržišta u trećim zemljama izvozili po cijenama koje su bile približno 10 % niže u odnosu na odgovarajuću najnižu uvoznu cijenu za te određene vrste proizvoda visoke kvalitete. Na temelju toga Komisija je ostala pri svojem zaključku da bi u slučaju nepostojanja mjera vjerojatno došlo do znatnog povećanja dampinškog uvoza po nižim štetnim cijenama iz svih predmetnih zemalja, uključujući Japan. Stoga je Komisija smatrala da ne postoji osnova za isključenje Japana iz područja primjene ispitnog postupka.

(359)

Nadalje, kako je prethodno objašnjeno u odgovarajućim odjeljcima, Komisija je, neovisno o rezervnom kapacitetu utvrđenom za Kinu, utvrdila:

—

da su japanski proizvođači izvoznici izvozili GOES u EU po dampinškim cijenama (uvodna izjava 71.),

—

da u Japanu postoji znatan rezervni kapacitet za GOES (uvodna izjava 74.), i

—

da je tržište EU-a privlačno japanskim proizvođačima izvoznicima (uvodne izjave od 81. do 90.).

(360)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je odbacila i tu tvrdnju društva Nippon Steel.

5.4   Zaključak o vjerojatnosti nastavka i/ili ponavljanja štete

(361)

Na temelju toga i uzimajući u obzir prethodno i trenutačno štetno stanje industrije Unije, nepostojanje mjera najvjerojatnije bi dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja po štetnim cijenama, što bi dovelo do još većih gubitaka za proizvođače iz Unije. Stoga je Komisija zaključila da bi se u odnosu na predmetne zemlje ponovila šteta kako je početno utvrđena, bez obzira na to je li tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije postojala dostatna uzročnost u vezi s ruskim uvozom.

6.   INTERES UNIJE

(362)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih postojećih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, korisnika i interesa javne politike u pogledu proizvoda iz postupka revizije kako je utvrđeno u Direktivi 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (57) („Direktiva o ekološkom dizajnu”) i povezanim uredbama o pojedinačnim proizvodima. U skladu s člankom 21. stavkom 1. trećom rečenicom osnovne uredbe posebna pozornost posvećena je potrebi da se industrija zaštiti od negativnih učinaka štetnog dampinga.

(363)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

6.1   Interes industrije Unije

(364)

Industrija Unije ima sjedišta u četirima državama članicama (Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj) i u vezi s proizvodom iz postupka revizije izravno zapošljava više od 2 200 zaposlenika.

(365)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da bi trebalo dopustiti istek mjera jer proizvođači iz Unije nisu više suočeni ni s kakvim štetnim stanjem. Primjerice, tvrdile su da su proizvođači iz Unije povećali svoju prodaju proizvoda iz postupka revizije na tržištu Unije te su uspjeli povećati svoj tržišni udio na tržištu Unije za 3 % od 2017. Tvrdilo se i da je industrija Unije od 2017. održala stabilnu proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta i razine zaposlenosti. Industrija Unije uspjela je i izvršiti ulaganja u znatnim iznosima, što navodno zapravo pokazuje da je riječ o industriji koja je uvjerena u budućnost svojeg tržišta.

(366)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 315. i dalje, proizvođači iz Unije ostvarivali su gubitke koji su iznosili –18,6 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, obujam prodaje na tržištu Unije smanjio se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, zajedno s neznatnim smanjenjem prodajnih jediničnih cijena za 2 %. Nadalje, proizvodnja se smanjila za 15 %, a iskorištenost kapaciteta pala je za 10 %. Stoga je Komisija u uvodnoj izjavi 321. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(367)

Osim toga, Komisija je utvrdila da u slučaju isteka mjera postoji velika vjerojatnost nastavka štete izvorno uzrokovane uvozom podrijetlom iz tih zemalja. Priljev znatnog obujma dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja doveo bi do povećanja nepoštenog tržišnog natjecanja za industriju Unije te nanio daljnju štetu industriji Unije. To bi pogoršalo ionako štetno i vrlo osjetljivo gospodarsko stanje industrije Unije i ugrozilo njezinu održivost.

(368)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera bio u interesu industrije Unije.

6.2   Interes nepovezanih uvoznika

(369)

Komisija je stupila u kontakt sa svim poznatim nepovezanim uvoznicima. Samo se jedan nepovezani uvoznik javio i surađivao u ovom ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik.

(370)

Stoga Komisija ne raspolaže dostatnim informacijama da bi zaključila da bi nastavak mjera naštetio interesima uvoznika. Stanje je upravo suprotno, s obzirom na to da uvoz iz predmetnih zemalja nikad nije prestao kao posljedica mjera, već se nastavio u znatnom obujmu.

6.3   Interes korisnikâ

6.3.1   Uvod

(371)

Javilo se sedam korisnika, koji su izrazili svoju spremnost na sudjelovanje u ispitnom postupku. Međutim, u ovom ispitnom postupku u potpunosti su surađivala samo četiri od tih korisnika tako što su dostavila ispunjene odgovore na upitnik, i u otvorenoj i u osjetljivoj verziji.

(372)

Među četirima korisnicima koji su u potpunosti surađivali bio je i jedan od najvećih korisnika na tržištu Unije, dok su ostala tri korisnika bila relativno mala u smislu broja zaposlenika i prometa.

(373)

Javila su se i sljedeća tri udruženja korisnika te dostavila Komisiji informacije o interesu Unije:

—

Europsko udruženje industrije opreme i usluga za prijenos i distribuciju električne energije („T&D Europe”). Ono zastupa interese europskih proizvođača opreme i pružatelja usluga za prijenos i distribuciju električne energije;

—

Zvei, Njemačko udruženje proizvođača električne i elektroničke opreme, koje je ujedno i član udruženja T&D Europe, a zastupa interese svojih članova iz Njemačke, koji su uglavnom proizvođači transformatora;

—

WindEurope, udruženje industrije za energiju vjetra u Europi, koje zastupa više od 400 organizacija članica. Osim proizvođača vjetroturbina, njegovo članstvo obuhvaća dobavljače komponenti, istraživačke institute, nacionalna udruženja za energiju vjetra i obnovljive izvore energije, građevinske poduzetnike, izvođače radova, opskrbljivače električnom energijom, financijska i osiguravajuća društva te konzultante.

(374)

Komisija je potvrdila da je industrija transformatora važna industrija na tržištu Unije. Udruženje T&D Europe navelo je da promet na tržištu Unije za transformatore iznosi približno 3,7 milijardi EUR, od čega se oko 10 % odnosi na uvoz. Sektor za proizvodnju transformatora u EU-u ima vrijednost od približno 4,7 milijardi EUR te je EU zahvaljujući njemu neto izvoznik transformatora. Udruženje T&D Europe navelo je i da se industrija transformatora u EU-u sastoji od stotina poduzetnika i zapošljava više od 30 000 ljudi u EU-u, ne računajući podizvođače i druge industrije koje imaju koristi od industrije transformatora iz EU-a. Kad je riječ o industriji na kraju proizvodnog lanca, udruženje WindEurope navelo je da je europska industrija za energiju vjetra 2019. izravno osiguravala preko 160 000 radnih mjesta i neizravno podupirala dodatnih 140 000 radnih mjesta. Ruski proizvođač („NLMK”) u svojem je podnesku od 11. prosinca 2020. iznio slične primjedbe i pritom tvrdio da bi zbog važnosti industrije transformatora trebao prevladati interes korisnika.

(375)

Proizvod iz postupka revizije uglavnom se upotrebljava kao osnovni materijal u proizvodnji energetskih i distribucijskih transformatora. Proizvođači transformatora u Europi čine industriju koja tradicionalno opskrbljuje velike dobavljače energije već dugi niz godina. Industrijom transformatora općenito dominiraju velike industrijske grupe koje posluju u cijelom svijetu. Međutim, na tom tržištu posluju i manja nezavisna društva, od kojih neka posluju na specifičnim nišnim tržištima kao što je rezanje jezgre.

(376)

Proizvod iz postupka revizije smatra se znatnom troškovnom stavkom za korisnike. Udruženje Zvei tvrdilo je da troškovi za jezgru transformatora (GOES) čine od 20 % do 40 % ukupnih troškova proizvodnje transformatora. Međutim, na temelju prikupljenih podataka iz upitnika za korisnike, proizvod iz postupka revizije kao ulazni materijal čini prosječno od oko 7 % do 17 % ukupnih troškova proizvodnje transformatora. To u nekim iznimnim slučajevima može biti i više, posebno za ograničeni broj posredničkih društava pozicioniranih između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i proizvođača transformatora. Djelatnosti tih posredničkih društava ograničene su na uzdužno rezanje na širinu i rezanje laminacija na temelju specifikacija proizvođača transformatora za zavojnice i/ili sastavljanje jezgri za transformatore.

(377)

Korisnici su tvrdili da su proizvodi proizvođača izvoznika bolje kvalitete u smislu gubitka magnetiziranja. Tvrdili su i da nakon uvođenja mjera i njihove primjene tijekom pet uzastopnih godina industrija Unije i dalje nema dovoljan kapacitet za opskrbu industrije korisnika, što se naročito odnosi na visoko propusne vrste proizvoda. Udruženje T&D Europe tvrdilo je da industrija transformatora naročito ovisi o uvozu visoko propusnih vrsta GOES-a s rafiniranom domenom te da proizvođači iz EU-a ne mogu proizvoditi visoko propusne vrste GOES-a s rafiniranom domenom u količini i kvaliteti koje su potrebne na tržištu Unije. Tvrdilo je i da proizvođači iz Unije u doglednoj budućnosti mogu pokrivati samo manji dio potražnje u EU-u. Stoga je tvrdilo da na tržištu Unije i dalje postoji nestašica tih proizvoda, koja će postojati i u budućnosti, naročito kad je riječ o visoko propusnim vrstama.

(378)

Udruženja korisnika tvrdila su da bi se zadržavanjem postojećih mjera smanjila konkurentnost europskih proizvođača transformatora u odnosu na proizvođače transformatora izvan Unije. Ako bi se mjere nastavile u obliku triju najnižih uvoznih cijena, to bi dovelo do narušene i previsoke tržišne cijene te bi bitno utjecalo na troškove transformatora i električne energije u cijeloj Europi. Udruženja T&D Europe i Zvei tvrdila su i da se na tržištima GOES-a bez umjetnih mjera koje se primjenjuju na uvoz (kao u slučaju Indije) cijena GOES-a smanjila na povijesno niske razine cijena u prvom tromjesečju 2020. Naposljetku su tvrdila da se zbog najnižih uvoznih cijena povećavaju troškovi za proizvođače transformatora iz EU-a i da korist od tih najnižih uvoznih cijena imaju uglavnom postrojenja izvan EU-a koja prodaju GOES u EU-u po višim cijenama. Udruženje Zvei dodalo je da bi to moglo dovesti do premještanja europskih proizvođača transformatora izvan tržišta Unije.

(379)

Kao sažetak prethodno navedenoga, protiv nastavka postojećih mjera postoje dva glavna argumenta:

—

to bi dovelo do nestašica u ponudi (58) i razlika u kvaliteti u slučaju nastavka mjera,

—

narušila bi se konkurentnost korisnika proizvoda iz postupka revizije iz Unije u odnosu na korisnike koji se nalaze izvan Unije zbog viših cijena koje bi korisnici morali plaćati na tržištu Unije.

Kako bi procijenila ta dva glavna argumenta, Komisija je u obzir uzela sljedeću strukturu tržišta. Broj proizvođača proizvoda iz postupka revizije u cijelom svijetu ograničen je na manje od 20 velikih proizvođača. Unija je, nakon kineskog tržišta, tržište s najvećim brojem proizvođača. Činilo se da određene visoko propusne vrste proizvoda iz postupka revizije ne mogu dobavljati svi proizvođači. Proizvođači visoko propusnih vrsta proizvoda iz postupka revizije imaju sjedište u Uniji, SAD-u, Japanu, Koreji i Kini.

6.3.2   Nestašica u ponudi i razlike u kvaliteti

(380)

Komisija je smatrala, kao polazište, da cilj antidampinških pristojbi nije zatvoriti tržište Unije za bilo koji uvoz. Inače, uvoz iz predmetnih zemalja u razdoblju od 2015. do razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio se, ali nije prestao, već se nastavio u znatnom obujmu. Stoga se ne očekuje da će uvoz prestati ako bi se mjere zadržale, već da će se nastaviti.

(381)

Kad je riječ o kvaliteti proizvoda iz postupka revizije, na tržištu se potvrđuje da se izvoz naročito iz NRK-a, Koreje, SAD-a i Japana općenito odnosi na visoko propusne vrste proizvoda iz postupka revizije. Međutim, i dva proizvođača iz Unije isto mogu proizvoditi određene kvalitetne vrste proizvoda iz postupka revizije s malim gubicima magnetiziranja. Najveći korisnik koji surađuje naveo je da su dva od četiri proizvođača GOES-a iz Unije u razdoblju od 2015. do 2020. znatno radila na svojoj proizvodnji visoko propusnih kvalitetnih vrsta GOES-a i tijekom tog razdoblja znatno poboljšala svoj asortiman proizvoda u smislu gubitka magnetiziranja.

(382)

Na temelju podataka o proizvodnji prikupljenih od industrije Unije i podijeljenih po kategorijama najniže uvozne cijene za pojedine vrste proizvoda zaista se potvrdilo da su proizvođači GOES-a iz Unije znatno radili na proizvodnji proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg. Dok se ukupna proizvodnja znatno smanjila u razmatranom razdoblju, proizvođači iz Unije uspjeli su u istom razdoblju proizvesti razmjerno više proizvoda s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg, što je dovelo do povećanja takve proizvodnje za 36 %, tj. za više od 20 000 tona.

(383)

U slučaju nepostojanja mjera postalo bi nesigurno bi li industrija Unije mogla dalje razvijati svoje visoko propusne vrste GOES-a, uzimajući u obzir njezino teško gospodarsko stanje.

(384)

Uzimajući u obzir raspoloživ proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije i njihovu trenutačnu strategiju proizvodnje razmjerno više visoko propusnih vrsta u bliskoj budućnosti, industrija Unije može u sve većoj mjeri opskrbljivati industriju korisnika, među ostalim i visoko propusnim vrstama. Proizvođači iz Unije procijenili su da će od 2021. moći dodatno povećati razine proizvodnje visoko propusnih vrsta.

(385)

Najveći korisnik koji surađuje procijenio je da će proizvodnja GOES-a u Uniji, čak i s dodatnim povećanjem razina proizvodnje visoko propusnih vrsta, biti nedostatna da bi se zadovoljila potražnja na tržištu Unije za visoko propusnim vrstama proizvoda iz postupka revizije.

(386)

Međutim, za ispitivanje interesa Unije potražnja u Uniji ne mora u potpunosti biti zadovoljena proizvodnjom u Uniji. Očekuje se da će se uvozom iz predmetnih zemalja i dalje opskrbljivati tržište Unije. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da nije vjerojatno da bi nastavak postojećih mjera doveo do nestašice u ponudi visoko propusnih vrsta GOES-a na tržištu Unije.

6.3.3   Konkurentnost korisnika proizvoda iz postupka revizije iz Unije

(387)

Na temelju prikupljenih podataka Komisija je smatrala da će nastavak mjera imati samo ograničen utjecaj na cijene transformatora i zaposlenost u industriji korisnika. Vjerojatan učinak bio bi taj da bi troškovi ulaznih materijala, koji čine od oko 7 %–17 % troškova, ostali nepromijenjeni, na istim razinama na kojima su bili od uvođenja mjera u obliku triju najnižih uvoznih cijena 2015.

(388)

Komisija je smatrala i da bi, čak i pod pretpostavkom o postojanju razlike u cijenama od oko 20 % između viših cijena u Uniji i nižih međunarodnih cijena, bilo koji utjecaj na industriju korisnika bio neznatan kako slijedi: ako bi mjere na tržištu Unije istekle i ako bi cijene u Uniji pale za 20 %, troškovi GOES-a za korisnike u prosjeku bi se smanjili za manje od 2,5 % (59).

(389)

Osim toga, kad je riječ o gospodarskom stanju korisnika koji surađuju, dva su korisnika bila profitabilna, a dva su ostvarivala gubitke. Jedan od korisnika koji je ostvarivao gubitke u međuvremenu je nacionaliziran. Drugi korisnik, tj. najveći korisnik s obzirom na promet i broj zaposlenika, naveo je da se njegovi gubici nastali tijekom 2019. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu mogli pripisati njegovim operativnim aktivnostima, već su zapravo posljedica dvaju iznimnih događaja. Da se ti iznimni događaji nisu dogodili, i to bi društvo bilo profitabilno. U skladu s time Komisija je općenito zaključila da su korisnici koji surađuju bili gospodarski u boljem položaju nego proizvođači GOES-a.

(390)

Naposljetku, korisnici su znatnu količinu GOES-a, uključujući visoko propusne vrste, nabavili od industrije Unije. Ako bi postojeće mjere istekle, ne može se isključiti da bi korisnici postali ovisni isključivo o uvozu, naročito kad je riječ o visoko propusnim vrstama, što bi sigurno bilo isto tako štetno u smislu da bi utjecalo na njihovu raznolikost opskrbe. S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da nastavak mjera ne bi imao nikakve nerazmjerne negativne učinke na konkurentnost industrije korisnika.

(391)

Nakon objave podnositelj zahtjeva tvrdio je da je Komisija ispravno zaključila da se u slučaju isteka postojećih mjera ne može isključiti mogućnost da bi korisnici postali ovisni isključivo o uvozu, što bi im sigurno bilo isto tako štetno u smislu da bi utjecalo na njihovu raznolikost opskrbe. Podnositelj zahtjeva dodao je da to nije samo pitanje raznolikosti opskrbe, već ujedno i pitanje sigurnosti opskrbe. Tvrdio je da GOES, kao neophodna komponenta za proizvodnju jezgara transformatora, ima, primjerice, ključnu važnost za održavanje i širenje elektroenergetske mreže Unije, koja ne smije ovisiti o opskrbi koju osiguravaju strana društva iz Azije, Rusije ili SAD-a.

(392)

Komisija je ponovno naglasila da cilj antidampinških pristojbi nije zatvoriti tržište Unije za sav uvoz (vidjeti uvodnu izjavu 380.). Produljenjem mjera u obliku najnižih uvoznih cijena, pri čemu se ne zatvara tržište Unije, može se ostvariti sigurna i raznolika opskrba iz različitih izvora, što uključuje i proizvođače izvoznike i proizvođače iz Unije.

(393)

Nakon objave društvo NLMK tvrdilo je da nastavak mjera, kad je riječ o Rusiji, nije u interesu Unije te da se takvim nastavkom mjera ne rješavaju strukturni problemi industrije Unije, a pritom se nanosi šteta korisnicima.

(394)

Kad je riječ o tim tvrdnjama društva NLMK, Komisija je uputila na uvodnu izjavu 388. u kojoj je objašnjeno da bi nastavak mjera samo u manjoj mjeri utjecao na troškove korisnika. Drugo, kad je riječ o tvrdnji da u industriji Unije postoje strukturni problemi, Komisija upućuje na svoja razmatranja u uvodnoj izjavi 320.

6.3.4   Zaključak o interesu korisnika

(395)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da bi, uzimajući sve u obzir, nastavak mjera bio protivan interesu korisnika. Međutim, Komisija nije mogla prihvatiti tvrdnju da bi nastavak mjera doveo do nestašice u ponudi visoko propusnog GOES-a. Zaključila je i da bi nastavak mjera mogao negativno utjecati na konkurentnost industrije korisnika, iako s manjim učinkom na troškove nego što se tvrdi.

6.4   Ostali čimbenici

(396)

Direktivom o ekološkom dizajnu uspostavlja se okvir za zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju utvrđivanjem minimalnih obveznih zahtjeva za energetsku učinkovitost tih proizvoda. Njezin je cilj smanjenje potrošnje energije u Uniji povećanjem učinkovitosti električnih uređaja.

(397)

Direktiva o ekološkom dizajnu provodi se na temelju uredaba o pojedinačnim proizvodima koje se izravno primjenjuju u svim državama EU-a. Uredbom o ekološkom dizajnu (60) obuhvaćeni su novi zahtjevi za ekološki dizajn u pogledu malih, srednjih i velikih energetskih transformatora. U članku 1. Uredbe o ekološkom dizajnu utvrđuje se njezino područje primjene (primjenjuje se na stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu energetskih transformatora najniže snage 1 kVA koji se koriste u prijenosu električne energije na 50 Hz i u distribucijskim mrežama ili za industrijske primjene). Uredba o ekološkom dizajnu primjenjuje se isključivo na transformatore kupljene nakon njezina stupanja na snagu.

(398)

Razina 1. Uredbe o ekološkom dizajnu stupila je na snagu 1. srpnja 2015., a razina 2. (61)1. srpnja 2021. Zahtjevi razine 2. stroži su od zahtjeva razine 1.

(399)

Određen broj zainteresiranih strana ukazao je na stupanje na snagu razine 2. Uredbe o ekološkom dizajnu. Udruženje T&D Europe tvrdilo je da su za dizajniranje i proizvodnju transformatora koji su u skladu sa zahtjevima razine 2. na troškovno učinkovit način i u okviru zahtijevanih prostornih ograničenja potrebne vrste GOES-a najviše kvalitete, koje industrija Unije proizvodi samo u ograničenim količinama. Udruženje Zvei tvrdilo je da će zbog zelenog plana Europske komisije, sve veće elektrifikacije svih dijelova gospodarstva i digitalne transformacije cjelokupne industrije EU-a doći do povećane potražnje za (visokoučinkovitim) transformatorima. Udruženje WindEurope navelo je da će se potražnja za transformatorima koji uključuju visoko propusne vrste GOES-a dodatno povećati zbog sve veće svijesti o gubicima energije u transformatorima tijekom njihova vijeka trajanja te kao rezultat mjera EU-a za smanjenje troškova energije i poboljšanje okolišne učinkovitosti transformatora, naročito s obzirom na provedbu razine 2. EU-ove Direktive o ekološkom dizajnu u pogledu transformatora.

(400)

Najveći korisnik koji surađuje naveo je da se stroži zahtjevi razine 2. mogu ispuniti na dva načina:

—

korištenjem istih vrsta GOES-a kao i prije. Međutim, to bi dovelo do povećanja dimenzija i težine transformatora te viših troškova za ulazne materijale, ili

—

korištenjem vrsta GOES-a s manjim gubitkom magnetiziranja. To bi dovelo do relativno manjih transformatora u smislu dimenzija i težine. Krajnji korisnici u većini slučajeva dat će prednost tom rješenju kako se ne bi premašili postojeći zahtjevi u pogledu prostora.

Kao posljedica toga, taj korisnik smatrao je i da će do daljnjeg prelaska na vrste GOES-a najviše kvalitete doći zbog stupanja na snagu razine 2. Uredbe o ekološkom dizajnu.

(401)

Komisija je na temelju prethodno navedenih argumenata smatrala da je zaista vrlo vjerojatno da će stupanje na snagu razine 2. dovesti do povećanja potražnje za visoko propusnim vrstama proizvoda iz postupka revizije. Međutim, i dalje će postojati potražnja za transformatorima za koje se koriste konvencionalne vrste proizvoda iz postupka revizije te će se takvi transformatori i dalje proizvoditi.

(402)

Osim toga, Komisija nastoji povećati kapacitet energije vjetra na moru putem Strategije EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru (62) kako bi ostvarila cilj EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. (63) U Strategiji EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru predviđeno je povećanje europskog kapaciteta energije vjetra na moru s njegove trenutačne razine od 12 GW na barem 60 GW do 2030. i 300 GW do 2050. Ta će strategija isto tako pridonijeti rastu potražnje za visoko propusnim vrstama proizvoda iz postupka revizije. Udruženje WindEurope navelo je da europska industrija za energiju vjetra koristi transformatore za nekoliko primjena: unutar kućišta, u odobalnim transformatorskim stanicama i u mjestima priključenja na kopnenu mrežu. Konkretno, udruženje WindEurope navelo je da su visoko propusne vrste proizvoda iz postupka revizije naročito bitne za transformatore unutar kućišta jer je tamo prostor ograničen, a masa mora biti što manja.

(403)

Stoga se različitim pravno obvezujućim normama za proizvode utvrđuje cilj osiguranja dovoljne opskrbe, neovisno o njezinu podrijetlu, GOES-a visoke kvalitete za proizvodnju i stavljanje na tržište transformatora u Europi. Iako je sigurno da će potražnja za visoko propusnim vrstama rasti, budući obujam te potražnje ipak trenutačno nije jasan jer zainteresirane strane nisu iznijele nikakve relevantne i dokazima potkrijepljene prognoze u pogledu tog pitanja. Međutim, kako je prethodno navedeno, Komisija je zaključila da u dokumentaciji ne postoje dokazi koji pokazuju da bi nastavak mjera doveo do nestašice u ponudi visoko propusnih vrsta GOES-a zbog koje bi se dovelo u pitanje ostvarivanje ciljeva kako su utvrđeni u razini 2. Uredbe EU-a o ekološkom dizajnu. S obzirom na ograničen broj proizvođača GOES-a u cijelom svijetu, nastavkom mjera zapravo bi se pridonijelo raznolikosti opskrbe, među ostalim visoko propusnim vrstama GOES-a, koja postaje sve važnija s obzirom na te ciljeve.

6.5   Zaključak o interesu Unije

(404)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je smatrala da bi nastavak postojećih mjera omogućio industriji Unije da postupno ponovno počne ostvarivati dobit te da izvrši daljnja ulaganja potrebna za proizvodnju i razvoj proizvoda sa stupnjevima kvalitete koji su potrebni za zadovoljavanje povećane potražnje za visoko propusnim proizvodima od GOES-a.

(405)

Ako bi mjere istekle, nije vjerojatno da bi industrija Unije mogla dalje razvijati svoje visoko propusne vrste GOES-a i da bi mogla opstati, uzimajući u obzir njezino teško gospodarsko stanje. Stoga je nastavak mjera očito u interesu industrije Unije.

(406)

Kad je riječ o interesu korisnika, zadržavanje postojećih mjera ima samo ograničen utjecaj na cijene transformatora i zaposlenost u industriji korisnika.

(407)

U pogledu cilja utvrđenog u Uredbi o ekološkom dizajnu o osiguravanju dovoljne opskrbe visoko propusnih vrsta GOES-a na tržištu Unije zbog energetske učinkovitosti, nije utvrđeno da bi nastavak mjera spriječio ostvarivanje tog cilja.

(408)

S obzirom na prethodno navedeno, uzimajući sve u obzir i uzimajući u obzir činjenicu da su mjere u obliku najnižih uvoznih cijena osmišljene kako bi se uzeli u obzir razlozi za zabrinutost industrije korisnika u pogledu stalne potrebe za uvozom visoko propusnih proizvoda od GOES-a, Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv nastavka postojećih mjera koje se odnose na uvoz GOES-a podrijetlom iz predmetnih zemalja. Ako bi postojeće mjere istekle, to bi moglo dovesti do smanjenja cijena za sve vrste GOES-a, zbog čega bi industrija Unije trebala dodatno smanjiti svoje prodajne cijene kako bi i dalje bila privlačna. U tim bi se okolnostima gospodarsko stanje industrije Unije dodatno pogoršalo i ugrozilo njezinu održivost i opstanak.

(409)

Nakon objave društvo Nippon Steel tvrdilo je da zadržavanje mjera ne bi bilo u interesu Unije jer su one bile nedjelotvorne i pritom su nepotrebno imale negativan učinak na korisnike. Nadalje, društvo Nippon Steel tvrdilo je da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da određeni korisnici u sektoru energije vjetra već trpe negativne posljedice nedavno uvedenih mjera trgovinske zaštite u pogledu ulaznih elemenata, kao što su pristojbe na tkanine od staklenih vlakana i roving od staklenih vlakana.

(410)

Komisija je te tvrdnje odbacila zbog sljedećih razloga. Prvo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 309., uvođenje mjera 2015. pozitivno je utjecalo na gospodarsko stanje industrije Unije, naročito 2017. kad se industrija Unije počela oporavljati. Drugo, Komisija je uputila na uvodnu izjavu 388. u kojoj se objašnjava da bi nastavak mjera samo u manjoj mjeri utjecao na troškove korisnika. Treće, glavni je cilj uvođenja mjera trgovinske zaštite ponovno uspostavljanje jednakih uvjeta među različitim proizvođačima. Konačno, Komisija je napomenula da WindEurope, udruženje industrije za energiju vjetra u Europi, koje zastupa više od 400 organizacija članica, nije tvrdilo da njegovi članovi već trpe negativne posljedice nedavno uvedenih mjera trgovinske zaštite u pogledu ulaznih elemenata. Stoga je ta tvrdnja društva Nippon Steel neutemeljena.

7.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(411)

Na temelju zaključaka donesenih o vjerojatnosti nastavka i ponavljanja dampinga i štete uzrokovanih uvozom iz predmetnih zemalja te s obzirom na interes Unije, Komisija je zaključila da bi trebalo zadržati antidampinške mjere koje se odnose na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država.

(412)

Jedna zainteresirana strana zatražila je da se mjere zadrže u ograničenom razdoblju od jedne ili dvije godine ako Komisija odluči da je nužno zadržati određenu zaštitu industrije Unije unatoč tomu što se antidampinškim mjerama nisu uspjeli riješiti strukturni problemi proizvođača iz Unije.

(413)

Komisija je taj zahtjev odbila na temelju štete koju je pretrpjela industrija Unije, zbog koje nije opravdano uvoditi mjere u razdoblju kraćem od pet godina.

(414)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(415)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera. Te posebne mjere uključuju sljedeće: predočenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa i valjane potvrde o ispunjenim normama koji moraju biti u skladu sa zahtjevima iz članaka ove Uredbe. Uvoz koji nije popraćen takvim računom i potvrdom o ispunjenim normama podliježe primjenjivoj stopi pristojbe ad valorem za sva ostala trgovačka društva bez upućivanja na najniže uvozne cijene.

(416)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. (64) Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena naziva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(417)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (65), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(418)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe nije dostavio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, debljine veće od 0,16 mm, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7225 11 00 (oznake TARIC 7225110011, 7225110015 i 7225110019) i ex 7226 11 00 (oznake TARIC 7226110012, 7226110014, 7226110016, 7226110092, 7226110094 i 7226110096) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država.

2.   Iznos konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1. koji su proizveli pojedinačno navedeni pravni subjekti iz stavka 4. razlika je između najniže uvozne cijene utvrđene u stavku 3. i neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, ako je potonje niže od prije spomenutog. Ne naplaćuje se nikakva pristojba kada je neto cijena franko granica Unije jednaka ili viša od odgovarajuće najniže uvozne cijene utvrđene u stavku 3. Ni u kojem slučaju iznos te pristojbe nije viši od stopa pristojbe ad valorem utvrđenih u stavku 4.

3.   U svrhu stavka 2. primjenjuju se najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku. Ako se provjerom nakon uvoza utvrdi da je neto cijena franko granica Unije koju je u stvarnosti platio prvi nezavisan kupac u Uniji (cijena nakon uvoza) niža od neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, kakva proizlazi iz carinske deklaracije, te da je cijena nakon uvoza niža od najniže uvozne cijene, primjenjuje se iznos pristojbe koji odgovara razlici između najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku i cijene nakon uvoza, osim kada cijena nakon uvoza zajedno s primijenjenom pristojbom ad valorem utvrđenom u stavku 4. (stvarno plaćena cijena uvećana za pristojbu ad valorem) daje iznos koji je manji od najniže uvozne cijene utvrđene u tablici u nastavku.

Predmetne zemlje

Raspon proizvoda

Najniža uvozna cijena

(EUR/tona neto mase proizvoda)

Narodna Republika Kina, Japan, Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Republika Koreja

Proizvodi s maksimalnim gubitkom magnetiziranja od najviše 0,9 W/kg

2 043

 

Proizvodi s maksimalnim gubitkom magnetiziranja većim od 0,9 W/kg, a najviše 1,05 W/kg

1 873

 

Proizvodi s maksimalnim gubitkom magnetiziranja većim od 1,05 W/kg

1 536

4.   U svrhu stavka 2. primjenjuju se stope pristojbe ad valorem utvrđene u tablici u nastavku.

Društvo

Pristojba ad valorem

Dodatna oznaka TARIC

Baoshan Iron & Steel Co., Ltd., Shanghai NRK

21,5  %

C039

Wuhan Iron & Steel Co., Ltd., Wuhan, NRK

36,6  %

C056

JFE Steel Corporation, Tokio, Japan

39,0  %

C040

Nippon Steel & Sumitomo Metal Corporation, Tokio, Japan

35,9  %

C041

POSCO, Seoul, Republika Koreja

22,5  %

C042

OJSC Novolipetsk Steel, Lipetsk; VIZ Steel, Ruska Federacija

21,6  %

C043

AK Steel Corporation, Ohio, Sjedinjene Američke Države

22,0  %

C044

5.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvod opisan u stavku 1. koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u stavku 4. jednaka je pristojbi ad valorem kako je utvrđeno u tablici u nastavku.

Društvo

Pristojba ad valorem

Dodatna oznaka TARIC

Sva ostala kineska društva

36,6  %

C999

Sva ostala japanska društva

39,0  %

C999

Sva ostala korejska društva

22,5  %

C999

Sva ostala ruska društva

21,6  %

C999

Sva ostala američka društva

22,0  %

C999

6.   Primjena mjera za trgovačka društva navedena u stavku 4. uvjetovana je predočenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa i potvrde o ispunjenim normama koji moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I. odnosno Prilogu II. Ako se ne predoči ni potvrda o ispunjenim normama ni račun, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sva ostala trgovačka društva. Na toj potvrdi o ispunjenim normama navodi se stvarni maksimalni gubitak magnetiziranja za svaki kolut u vatima po kilogramu pri frekvenciji od 50 Hz i magnetskoj indukciji od 1,7 tesla.

7.   Za pojedinačno navedene proizvođače i u slučajevima kada je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet, pa se cijena koja je stvarno plaćena ili je plativa raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (66), prethodno utvrđena najniža uvozna cijena smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene. Pristojba koju treba platiti stoga je jednaka razlici između smanjene najniže uvozne cijene i umanjene neto cijene franko granica Unije, prije carinjenja.

8.   Za sva ostala društva i u slučajevima kad je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet te se, stoga, stvarno plaćena ili naplativa cijena proporcionalno raspodjeljuje radi utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. stavkom 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447, iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju prethodnog stavka 2., umanjuje se za postotak koji odgovara proporcionalnoj raspodjeli stvarno plaćene ili naplative cijene.

9.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. siječnja 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1953 od 29. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SL L 284, 30.10.2015., str. 109.)

(3)  Obavijest o skorom isteku određenih antidampinških mjera (SL C 40, 6.2.2020., str. 34.).

(4)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK), Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (SL C 366, 30.10.2020., str. 25.).

(5)  Bilješka u dokumentaciji predmeta koja se daje na uvid zainteresiranim stranama od 14. siječnja 2021., referentna oznaka t21.000455.

(6)  Dostupno na poveznici: http://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?ref=ong&id=2492&sta=1&en=20&page=1&c_order=date&c_order_dir=Down

(7)  Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6.).

(8)  Za četvrtog proizvođača iz Unije provedena je analiza dokumentacije na temelju njegova odgovora na upitnik i odgovora na dopis za dopunu podataka.

(9)  Predmet C-376/15 P, Changshu City Standard Parts Factory i Ningbo Jinding Fastener protiv Vijeća, ECLI:EU:C:2017:269, t. 65.

(10)  Izvor: odgovori na upitnik japanskih proizvođača izvoznika.

(11)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/635 od 16. travnja 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 19.4.2021., str. 145.) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/508 od 7. travnja 2020. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 110, 8.4.2020., str. 3.).

(12)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 149.–150. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 158.–159.

(13)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 115.–118. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 122.–127.

(14)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 119.–122. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 128.–132.: Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege. Godine 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače GOES-a i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(15)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 123.-129. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 133.–138.

(16)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 130.-133. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 139.-142.

(17)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134.-135. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 143.–144.

(18)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 136.-145. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 145.–154.

(19)  Ministarstvo trgovine SAD-a, China’s Status as a non-market economy (Status Kine kao netržišnog gospodarstva), A-570053, 26. listopada 2017., str. 57.

(20)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/687 оd 2. svibnja 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih organski prevučenih proizvoda od čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 116, 3.5.2019., str. 5.)

(21)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 оd 8. lipnja 2017. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/649 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17.).

(22)  Koalicija industrije čelika, Report on Market Research into the Peoples Republic of China Steel Industry (Izvješće o istraživanju tržišta industrije čelika u Narodnoj Republici Kini, 30. lipnja 2016.).

(23)   Non-Oriented Electrical Steel from the People’s Republic of China: Final Results of the Expedited First Sunset Review of the Countervailing Duty Order (Proizvodi od elektročelika s neorijentiranim kristalima iz Narodne Republike Kine: konačni rezultati ubrzane prve revizije zbog isteka odluke o uvođenju kompenzacijske pristojbe), Federalni registar SAD-a, sv. 85., str. 11339. (27. veljače 2020.); Countervailing Duty Investigation of Certain Corrosion-Resistant Steel Products from the People’s Republic of China: Final Affirmative Determination (Ispitni postupak za utvrđivanje kompenzacijske pristojbe za određene proizvode od čelika otpornog na koroziju iz Narodne Republike Kine: konačna pozitivna odluka), Federalni registar SAD-a, sv. 81. str. 35308. (2. lipnja 2016.).

(24)  Baowu, „Profil poduzeća”, http://www.baowugroup.com/en/contents/5273/102759.html (posljednji pristup 6. svibnja 2021.)

(25)  Izvješće – poglavlje 14., str. 358.: 51 % u privatnom vlasništvu i 49 % u državnom vlasništvu u pogledu proizvodnje, odnosno 44 % u državnom vlasništvu i 56 % u privatnom vlasništvu u pogledu kapaciteta.

(26)  Dostupno na:

www.gov.cn/zhengce/content/2016-02/04/content_5039353.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.); https://policycn.com/policy_ticker/higher-expectations-for-large-scale-steel-enterprise/?iframe=1&secret=c8uthafuthefra4e (posljednji pristup 6. svibnja 2021.), i

www.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(27)  Dostupno na http://www.xinhuanet.com/english/2019-04/23/c_138001574.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.) i http://www.jjckb.cn/2019-04/23/c_137999653.htm (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(28)  To se 2009. dogodilo spajanjem privatnog društva Rizhao i poduzeća u državnom vlasništvu Shandong Iron and Steel. Vidjeti pekinško izvješće o čeliku, str. 58., a za stečeni većinski udio grupe China Baowu Steel u društvu Magang Steel u lipnju 2019., vidjeti https://www.ft.com/content/a7c93fae-85bc-11e9-a028-86cea8523dc2 (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(29)  Vidjeti Statut društva Baoshan, članak 133.4.: http://static.sse.com.cn//disclosure/listedinfo/announcement/c/2021-01-08/600019_20210108_8.pdf (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(30)  http://www.wuganggroup.cn/zzjs/index.jhtml, pristupljeno 9. rujna 2021.

(31)  Izvješće, poglavlje 14.

(32)  Uvod u Plan za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika.

(33)  Izvješće, poglavlje 14., str. 347.

(34)   The 13th Five-Year Plan for Economic and Social Development of the People’s Republic of China (2016-2020) (13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj Narodne Republike Kine (2016.–2020.)), dostupan na

https://en.ndrc.gov.cn/newsrelease_8232/201612/P020191101481868235378.pdf (posljednji pristup 6. svibnja 2021.).

(35)  Izvješće – poglavlje 14., str. 352.

(36)  Katalog smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.), koji je Uredbom br. 9 od 27. ožujka 2011. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme i koji je izmijenjen u skladu s Odlukom Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme o izmjeni relevantnih odredbi Kataloga smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) koju je Uredbom br. 21 od 16. veljače 2013. izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme.

(37)  Vidjeti godišnje izvješće za 2019., str. 181. i 187.: http://static.cninfo.com.cn/finalpage/2020-04-29/1207654234.PDF

(38)  Vidjeti godišnje izvješće društva Baowu Steel za 2019.: https://www.shclearing.com/xxpl/cwbg/nb/202005/t20200529_691577.html, stranica 210.

(39)  Vidjeti Provedbenu uredbu (EU) 2021/635, uvodne izjave 134.-135. i Provedbenu uredbu (EU) 2020/508, uvodne izjave 143.-144.

(40)  Otvoreni podaci Svjetske banke – Viši srednji prihodi, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(41)  Ako se u nekoj zemlji sa sličnim stupnjem razvoja ne proizvodi proizvod iz postupka revizije, može se uzeti u obzir proizvodnja proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora proizvoda iz postupka revizije.

(42)  http://qdd.oecd.org/subject.aspx?Subject=ExportRestrictions_IndustrialRawMaterials

(43)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Ruske Federacije u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, SWD(2020) 242 final, poglavlje 10., posebno stranice 267., 269. i 293.

(44)   Idem, str. 225. i str. 291.–293.

(45)   Idem, posebno poglavlja 11., 12. i 14.

(46)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe stoji da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu koristiti za određivanje uobičajene vrijednosti i da su takvi podaci o uvozu u svakom slučaju zanemarivi.

(47)  www.fastmarkets.com

(48)  Ruska Federacija, SAD, Koreja, Japan i Indija, čime se isključuju Kina i države članice EU-a.

(49)  https://novoportal.cemig.com.br/atendimento/valores-de-tarifas-e-servicos/ posljednji pristup 21. rujna 2021.

(50)  http://www.gasmig.com.br/Institucional/Paginas/Hist%C3%B3rico%20de%20tarifas.aspx posljednji pristup 21. rujna 2021.

(51)  Prema statističkim podacima o kineskom izvozu, u razdoblju ispitnog postupka izvozna prodaja iznosila je 244 097 tona, dok je izvozna prodaja grupe Baoshan iznosila 203 450 tona.

(52)  To je bila posljedica posebnog zahtjeva određenog nizozemskog društva da njegovi podaci ostanu povjerljivi.

(53)  Gubici nastali 2018. i 2019. (–8,4 % odnosno –11,7 %) ponovno su bili oko četiri odnosno pet puta veći od gubitaka u 2017. (–2,1 %).

(54)  Rezervni kapacitet (kapacitet – stvarna proizvodnja) u NRK-u više je nego dvaput veći od ukupne potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, dok je nominalni proizvodni kapacitet jedinog ruskog proizvođača izvoznika koji surađuje sličan ukupnoj potrošnji u Uniji.

(55)  Kako je opisano u uvodnim izjavama 99. i 222., Komisija je podsjetila na to da je ispitala trenutačne cjenovne politike proizvođača izvoznika iz Koreje i Kine tako što je njihove cijene na njihovu domaćem tržištu usporedila s njihovim prodajnim cijenama na tržištima trećih zemalja. Primjerice, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je napomenula da su njihove prosječne izvozne cijene na razini franko tvornica na tržištima trećih zemalja bile niže od najniže uvozne cijene koja se primjenjivala u EU-u u istom razdoblju (Koreja i Kina).

(56)  Tijekom razmatranog razdoblja iz početnog ispitnog postupka velik dio uvoza japanskog predmetnog proizvoda u Nizozemsku prijavljivao se u okviru povjerljive oznake KN. Zbog tog su razloga u početnoj Uredbi navedeni rasponi koji su se odnosili na uvoz iz predmetnih zemalja.

(57)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.). Direktiva o ekološkom dizajnu provodi se na temelju uredaba o pojedinačnim proizvodima koje se izravno primjenjuju u svim državama EU-a. Uredbom o ekološkom dizajnu obuhvaćeni su novi zahtjevi za ekološki dizajn u pogledu malih, srednjih i velikih energetskih transformatora.Razina 1. Uredbe o ekološkom dizajnu stupila je na snagu 1. srpnja 2015., a razina 2. 1. srpnja 2021. Zahtjevi razine 2. stroži su od zahtjeva razine 1. Iako se puni učinci još ne mogu ocijeniti za tako kratko razdoblje od stupanja na snagu razine 2., općenito se vjeruje da će zbog tih zahtjeva razine 2. biti potrebne vrste GOES-a najviše kvalitete kako bi se transformatori dizajnirali i proizvodili na troškovno učinkovit način i u okviru zahtijevanih prostornih ograničenja.

(58)  Japanski proizvođač izvoznik JFE Steel isto je tako iznio primjedbe o tome da bi se nastavkom mjera nerazmjerno naštetilo korisnicima time što bi im se ograničili kanali za uvoz, dok industrija Unije ne može zadovoljiti potražnju korisnika (vidjeti početne primjedbe u podnesku društva JFE Steel od 10. prosinca 2020.).

(59)  Izračunano kao 20 % manji troškovi za ulazne materijale od GOES-a za korisnike pomnoženi s 12 %, što je prosječna vrijednost raspona od 7 % do 17 %.

(60)  Uredba Komisije (EU) br. 548/2014 оd 21. svibnja 2014. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu malih, srednjih i velikih energetskih transformatora (SL L 152, 22.5.2014., str. 1.).

(61)  Uredbom Komisije (EU) 2019/1783 оd 1. listopada 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 548/2014 o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu malih, srednjih i velikih energetskih transformatora (SL L 272, 25.10.2019., str. 107.) u listopadu 2019. prilagođeni su predmet i područje primjene Uredbe o ekološkom dizajnu s obzirom na predstojeću provedbu zahtjeva razine 2. na energetske transformatore od 1. srpnja 2021.

(62)  https://ec.europa.eu/energy/topics/renewable-energy/eu-strategy-offshore-renewable-energy_en

(63)  https://ec.europa.eu/clima/eu-action/climate-strategies-targets/2050-long-term-strategy_en

(64)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.

(65)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(66)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).


PRILOG I.

Izjava koju je potpisala službena osoba subjekta koji izdaje trgovački račun mora biti navedena na valjanom trgovačkom računu iz članka 1. stavka 6. u sljedećem obliku:

—

ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje trgovački račun,

—

sljedeća izjava:

„ Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) i (gubitak magnetiziranja) elektročelika s orijentiranim kristalima iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni. ”

Datum i potpis


PRILOG II.

Izjava koju je potpisala službena osoba subjekta koji izdaje potvrdu o ispunjenim normama mora biti navedena na valjanoj potvrdi o ispunjenim normama iz članka 1. stavka 6. u sljedećem obliku:

—

ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje potvrdu o ispunjenim normama,

—

sljedeća izjava:

„ Ja, niže potpisani, potvrđujem da je elektročelik s orijentiranim kristalima iz ove potvrde o ispunjenim normama koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju, s maksimalnim gubitkom magnetiziranja izraženim u vatima po kilogramu pri frekvenciji od 50 Hz i magnetskoj indukciji od 1,7 tesla te veličine izražene u mm, proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Izjavljujem da su podaci u ovoj potvrdi o ispunjenim normama potpuni i točni. ”

Datum i potpis