SMJERNICA (EU)2022/971 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 19. svibnja 2022.

o centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima i izradi statistike izdanja vrijednosnih papira te stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2012/21 i Smjernice (EU) 2021/834 (ESB/2022/25)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 4.,

uzimajući u obzir doprinos Općeg vijeća Europske središnje banke,

budući da:

(1)

Centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima (engl. Centralised Securities Database, CSDB) jedinstvena je infrastruktura informacijske tehnologije kojom zajednički upravljaju članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), uključujući nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro (dalje u tekstu „nacionalne središnje banke izvan europodručja”), pri čemu te nacionalne središnje banke izvan europodručja dobrovoljno sudjeluju u upravljanju CSDB-om. U CSDB-u podatci se pohranjuju na razini pojedinačnih podataka, posebno podatci o vrijednosnim papirima, njihovim izdavateljima, cijenama i rejtinzima. Glavni postupci rada CSDB-a obuhvaćaju dostavljanje ulaznih podataka, njihovu obradu, upravljanje kvalitetom podataka te izradu i širenje izlaznih podataka koji se sastoje od pojedinačnih podataka i agregiranih informacija. Za niz izmjena tih procesa potrebno je donijeti novu Smjernicu kako bi se osiguralo postojanje jasnih i određenih mehanizama za upravljanje CSDB-om. U interesu pravne sigurnosti trebalo bi staviti izvan snage Smjernicu ESB/2012/21 Europske središnje banke (2) i Smjernicu (EU) 2021/834 Europske središnje banke (ESB/2021/15) (3), koje su do danas regulirale okvir CSDB-a za upravljanje kvalitetom podataka i dostavljanje statističkih podataka o izdavanju vrijednosnih papira.

(2)

Kako bi se poboljšale analize monetarne politike i financijske stabilnosti za europodručje i Uniju, doprinijelo izradi sekundarne statistike, ispunile obveze izvješćivanja europodručja o statistici izdavanja dužničkih vrijednosnih papira u kontekstu Inicijative skupine G-20 o prazninama u podatcima i procijenila uloga eura na međunarodnim financijskim tržištima, mjesečna statistika izdanja vrijednosnih papira koja obuhvaća agregate stanja i tokova izdanja vrijednosnih papira izrađuje se iz podataka po pojedinačnim stavkama CSDB-a (dalje u tekstu „agregirana statistika CSEC-a”). U skladu s tim, agregirana statistika CSEC-a trebala bi se sastavljati u CSDB-u, a nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro i Europska središnja banka (ESB) trebale bi biti odgovorne za provjeru agregiranih statistika CSEC-a i za upravljanje kvalitetom osnovnih podataka CSDB-a po pojedinačnim stavkama.

(3)

Dostavljanje ulaznih podataka CSDB-u uključuje prikupljanje podataka iz različitih izvora i njihov prijenos ESB-u putem CSDB-a. Ta je zbirka od strane ESB-a potrebna za izvršavanje zadaća ESSB-a, posebno onih koje se odnose na monetarnu politiku i stabilnost financijskog sustava. Ti izvori uključuju nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro i nacionalne središnje banke izvan europodručja, interne izvore ESB-a, određene komercijalne osiguravatelje podataka, administrativne izvore i javni sektor.

(4)

Kako bi se povezali podatci za svaki vrijednosni papir posebno prikupljeni iz različitih izvora i kako bi se izbjeglo dupliciranje evidencija, svi vrijednosni papiri koji se prenose CSDB-u trebali bi se jedinstveno identificirati međunarodnim identifikacijskim brojem vrijednosnih papira (oznaka ISIN). Kako bi se osiguralo pravilno grupiranje ulaznih podataka koje su dostavile nacionalne središnje banke i točno povezivanje podataka CSDB-a s drugim statističkim podatcima ESSB-a, nacionalne središnje banke trebale bi, kao dio svojih ulaznih referentnih podataka o izdavateljima, dostaviti barem jednu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta koja povezuje i koja je uključena u Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (RIAD). Nadalje, kako bi se olakšalo ispravno grupiranje referentnih podataka izdavatelja iz različitih izvora i točno povezivanje s drugim statističkim podatcima ESSB-a, trebalo bi dostaviti identifikacijsku oznaku pravnog subjekta (LEI) kada je dostupna.

(5)

Cjelokupna kvaliteta podataka po pojedinačnim stavkama u CSDB-u može se procijeniti samo na razini izlaznih podataka, a ne na razini pojedinačnih skupova ulaznih podataka. Kako bi se osigurale potpunost, točnost i dosljednost izlaznih podataka, potrebno je utvrditi okvir za upravljanje kvalitetom podataka koji će se primjenjivati na izlazne podatkovne izvore, što je podskup izlaznih podataka koji se može koristiti pri izradi statistike ili za druge potrebe.

(6)

Okvir za upravljanje kvalitetom podataka CSDB-a trebalo bi primijeniti na izlazne podatkovne izvore bez obzira na izvor ulaznih podataka. Njime bi se trebale utvrditi odgovornosti nacionalnih središnjih banaka i ESB-a za kvalitetu izlaznih podataka u CSDB-u. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta izlaznih podatkovnih izvora i agregirane statistike CSEC-a te kako bi se ESB-u omogućilo da pravodobno dostavi snimke izlaznih podatkovnih izvora i agregiranu statistiku CSEC-a, nacionalne središnje banke i ESB trebali bi provjeriti izlazne podatkovne izvore i agregiranu statistiku CSEC-a do određenog datuma.

(7)

Kako bi se osigurala visoka kvaliteta podataka CSDB-a po pojedinačnim stavkama i povijesne agregirane statistike CSEC-a te kako bi se poduprlo usklađivanje nacionalnih baza podataka nacionalnih središnjih banaka po pojedinačnim vrijednosnim papirima i CSDB-a, nacionalne središnje banke koje su poboljšale svoje ulazne podatke trebale bi CSDB-u dostaviti revidirane datoteke ulaznih podataka ili koristiti CSDB sustav za ispravljanje podataka.

(8)

S obzirom na to da CSDB-om zajednički upravljaju sve članice ESSB-a, sve bi one trebale težiti poštovanju istih standarda upravljanja kvalitetom podataka. Ako bi nacionalna središnja banka željela provoditi upravljanje kvalitetom podataka koje utječe na podatke CSDB-a koji se odnose na rezidente u drugim zemljama, trebala bi se koordinirati s nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro i nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja te s ESB-om, prema potrebi, kako bi se jasno definirale granice takvog upravljanja kvalitetom podataka. Nadalje, nacionalne središnje banke izvan europodručja u najboljem su položaju da upravljaju kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njihovim državama članicama. Iako je poznato da smjernice koje donosi ESB ne mogu nametati obveze nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja, članak 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke primjenjuje se na nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro i nacionalne središnje banke izvan europodručja. To podrazumijeva obvezu nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja da stoga osmisle i provedu sve mjere koje smatraju primjerenima kako bi provele upravljanje kvalitetom podataka izlaznih podataka CSDB-a i agregirane statistike CSEC-a u skladu s ovom Smjernicom. Osim toga, za potrebe omogućavanja ESB-u dobivanja opsežnog pregleda prikupljenih statističkih podataka i radi provođenja potrebnih analiza, od nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja koje usvoje euro trebalo bi zahtijevati da dostave ESB-u statističke podatke koji obuhvaćaju određeno razdoblje prije usvajanja eura.

(9)

Kako bi se poboljšala kvaliteta izlaznih podataka, upravljanje izvorima podataka trebalo bi provoditi s ciljem utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka koje se ponavljaju i/ili strukturnih pogrešaka u ulaznim podatcima. Upravljanje izvorima podataka trebao bi provoditi ESB u odnosu na ulazne podatke koje dostavljaju komercijalni izvori podataka i nacionalne središnje banke u odnosu na vlastite ulazne podatke.

(10)	Potrebno je uspostaviti zajednička pravila za objavu od strane nacionalnih središnjih banaka agregirane statistike korištenjem podataka CSDB-a kako bi se osiguralo pravilno izdavanje povezanih ključnih agregata.

(11)	Potrebno je utvrditi postupak učinkovitog provođenja tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvještavanja i upravljanje kvalitetom podataka,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima” ili „CSDB” znači centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima koju je uspostavio Europski sustav središnjih banaka (ESSB);

(2)

„ulazni podatci“ znači svi podatci dostavljeni CDSB-u iz jednog ili više sljedećih izvora podataka: a) nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke“) i nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro (dalje u tekstu „nacionalne središnje banke izvan europodručja“); b) Europska središnja banka - interni izvori; c) komercijalni osiguravatelji podataka; d) administrativni izvori; e) javni sektor;

(3)	„razdoblje dostave ulaznih podataka” znači razdoblje radnih dana svakog kalendarskog mjeseca koje utvrdi Europska središnja banka (ESB) i tijekom kojeg nacionalne središnje banke mogu CSDB-u dostavljati ulazne podatke;

(4)	„izlazni podatci” znači podatci po pojedinačnim stavkama koji se automatski izvode u CSDB-u spajanjem ulaznih podataka u potpunu, visokokvalitetnu jedinstvenu evidenciju podataka;

(5)	„izlazni podatkovni izvori” znači podskup izlaznih podataka po pojedinačnim stavkama i svojstava navedenih u Prilogu III. ovoj Smjernici koji podržavaju izradu statistike ili druge uporabe;

(6)	„agregirana statistika CSEC-a” znači agregirana statistika izdanja vrijednosnih papira koja obuhvaća agregate stanja i tokova izdanja vrijednosnih papira proizvedenih iz izlaznih podataka CSDB-a po pojedinačnim stavkama kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Smjernici;

(7)	„upravljanje kvalitetom podataka” znači aktivnost osiguravanja, provjere i održavanja kvalitete izlaznih podatkovnih izvora i agregirane statistike CSEC-a upotrebom i primjenom ciljeva, mjerila, pragova i određenih procesa rada upravljanja kvalitetom podataka;

(8)	„upravljanje izvorima podataka” ili „DMS“ znači aktivnost utvrđivanja i ispravljanja pogrešaka koje se ponavljaju i/ili strukturnih pogrešaka u ulaznim podatcima izravno kod osiguravatelja podataka;

(9)	„početno upravljanje kvalitetom podataka” znači upravljanje kvalitetom izlaznih izvora podataka po stavkama i agregiranih statistika CSEC-a, koje obuhvaća preliminarni pregled podataka na kraju mjeseca za posljednji referentni mjesec i provodi se na mjesečnoj osnovi;

(10)

„redovito upravljanje kvalitetom podataka” znači upravljanje kvalitetom izlaznih izvora podataka po stavkama i agregiranih statistika CSEC-a, koje obuhvaća referentne mjesece prije mjeseca obuhvaćenog početnim upravljanjem kvalitetom podataka i provodi se na mjesečnoj osnovi, uzimajući u obzir referentne podatke koji nisu u bazi podataka CSDB-a, a koje pružaju različiti izvori podataka kako bi se osiguralo da kvaliteta izlaznih podataka CSDB-a ispunjava zahtjeve za podatkovne izvore CSDB-a;

(11)	„cilj upravljanja kvalitetom podataka” znači referentna vrijednost za ocjenjivanje kvalitete izlaznih podatkovnih izvora kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Smjernici;

(12)	„mjerilo za upravljanje kvalitetom podataka” znači statistički pokazatelj kojim se mjeri razina do koje je postignut određeni cilj upravljanja kvalitetom podataka kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Smjernici;

(13)	„prag upravljanja kvalitetom podataka” znači minimalna razina provjere koju je potrebno provesti radi udovoljavanja zahtjevima okvira za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na pojedini cilj upravljanja kvalitetom podataka;

(14)	„iznimka upravljanja kvalitetom podataka” znači mogući problem kvalitete podataka koji je utvrđen određenim pravilom i za koji je potrebno potvrditi ili ispraviti podatke kako bi se dosegnuo odgovarajući prag upravljanja kvalitetom podataka;

(15)	„proces rada za upravljanje kvalitetom podataka” znači tehnički proces koji se primjenjuje za ispravak ulaznih podataka kako bi se ostvarila usklađenost s pragom upravljanja kvalitetom podataka;

(16)	„preliminarni pregled podataka na kraju mjeseca” znači dnevno ažuriranje izlaznih podataka i mjerila za upravljanje kvalitetom podataka na temelju kojeg se dobiva približna vrijednost izlaznih podataka za predstojeće stanje na kraju mjeseca;

(17)	„početna agregirana statistika CSEC-a” znači početna agregirana statistika CSEC-a koja obuhvaća posljednji referentni mjesec;

(18)	„redovita agregirana statistika CSEC-a” znači agregirana statistika CSEC-a koja obuhvaća referentne mjesece prije mjeseca obuhvaćenog početnom agregiranom statistikom CSEC-a;

(19)	„prioritetna serija CSEC-a” znači agregirana statistika CSEC-a najniže razine koja podliježe zahtjevima upravljanja kvalitetom podataka, kako je navedeno u Prilogu II. i Prilogu IV. ovoj Smjernici;

(20)	„referentni mjesec” znači kalendarski mjesec na koji se relevantni podatci ili statistički podaci odnose;

(21)	„radni dan” je cijeli dan koji nije neradni dan ESB-a, kako je objavljeno na mrežnim stranicama ESB-a;

(22)	„provjera” znači postupak provjere izlaznih podatkovnih izvora CSDB-a i agregiranih statistika CSEC-a i, ako je potrebno, ispravljanje ulaznih podataka CSDB-a, pri čemu se primjenjuje tijek rada upravljanja kvalitetom podataka;

(23)	„rezident“ ima značenje određeno u Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4);

(24)	„oznaka ISIN” znači međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira, kako ga je definirala Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) u normi ISO 6166;

(25)

„identifikacijska oznaka subjekta” znači identifikacijska oznaka subjekta koja je uključena u CSDB i u skup podataka u Registru podataka o institucijama i povezanim društvima (RIAD) ESSB-a i koja je ili RIAD oznaka, druga nacionalna identifikacijska oznaka subjekta koju upotrebljava relevantna nacionalna središnja banka ili nacionalna središnja banka izvan europodručja, identifikacijska oznaka pravnog subjekta (LEI) definirana u skladu s normom ISO 17442 ili druga identifikacijska oznaka subjekta koju uobičajeno prihvaćaju ESB i relevantna nacionalna središnja banka ili nacionalna središnja banka izvan europodručja.

Članak 2.

Predmet i područje primjene

Ovom se Smjernicom uspostavlja okvir za izradu podataka o vrijednosnim papirima i statistike izdanja vrijednosnih papira u CSDB-u. Cilj je ovog okvira osigurati potpunost, točnost i dosljednost izlaznih podataka CSDB-a i agregirane statistike CSEC-a dosljednom primjenom pravila o dostavljanju ulaznih podataka te upravljanju kvalitetom podataka i upravljanju izvorima podataka za takve podatke.

Članak 3.

Uloga ESB-a i nacionalnih središnjih banaka

1. ESB, uz pomoć nacionalnih središnjih banaka utvrđuje operativne postupke CSDB-a; prikuplja agregiranu statistiku CSEC-a; izrađuje izlazne podatke, uključujući izlazne podatkovne izvore.

2. U skladu s ovom Smjernicom, nacionalne središnje banke:

(a)	CSDB-u dostavljaju ulazne podatke o vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti u njihovim državama članicama kada su ti podaci odmah dostupni;

(b)	provode upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njihovim državama članicama;

(c)	provjeravaju agregirane statistike CSEC-a koje se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njihovim državama članicama.

3. ECB ima zadaću:

(a)	provoditi upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji nisu rezidenti europodručja, osim ako nacionalna središnje banka izvan europodručja prihvati odgovornost za upravljanje kvalitetom podataka koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njezinoj državi članici;

(b)	provjeriti agregiranu statistiku CSEC-a koja se odnosi na izdavatelje koji nisu rezidenti europodručja, osim ako nacionalna središnja banka izvan europodručja prihvati odgovornost za provjeru agregirane statistike CSEC-a koja se odnosi na izdavatelje koji su rezidenti u njezinoj državi članici.

Članak 4.

Dostavljanje ulaznih podataka od strane nacionalnih središnjih banaka

1. Ako nacionalne središnje banke imaju lako dostupne podatke po stavkama o vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti u njihovim državama članicama, one redovito dostavljaju te podatke CSDB-u.

2. Ako nacionalne središnje banke imaju lako dostupne podatke po stavkama o vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti drugih zemalja, one mogu redovito dostavljati te podatke CSDB-u u dogovoru s:

(a)	nacionalnom središnjom bankom odgovornom za upravljanje kvalitetom podataka povezanih s odgovarajućim izdavateljem u skladu s člankom 3. ove Smjernice; i

(b)	ESB-om za podatke koji se odnose na izdavatelje koji nisu rezidenti europodručja, osim ako nacionalna središnja banka izvan europodručja prihvati odgovornost za provođenje upravljanja kvalitetom podataka za podatke koji se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njegovoj državi članici.

3. Kada dostavljaju datoteke ulaznih podataka CSDB-u, nacionalne središnje banke dostavljaju barem informacije za atribute obuhvaćene tablicom 1. iz Priloga I. ovoj Smjernici.

4. Ulazni podatci o vrijednosnim papirima prenesenima CSDB-u identificiraju pojedinačne vrijednosne papire njihovim oznakama ISIN.

5. Ako je nacionalna središnja banka poboljšala svoje ulazne podatke, CSDB-u dostavlja revidirane datoteke ulaznih podataka ili upotrebljava CSDB sustav za ispravljanje pogrešaka i propusta u svojim ulaznim podatcima koji nisu ispravljeni tijekom provjere podataka kako je navedeno u članku 5.

6. Nacionalne središnje banke određuju godišnje datume ulaznih unosa kojima će se koristiti za dostavljanje datoteka ulaznih podataka CSDB-u u skladu s razdobljem dostave ulaznih podataka koje je utvrdio ESB.

7. U skladu s člankom 26. Smjernice ESB/2018/16 Europske središnje banke (5), nacionalne središnje banke osiguravaju da se rezidentni izdavatelji vrijednosnih papira evidentiraju u skupu podataka RIAD ESSB-a. Nacionalne središnje banke koje dostavljaju datoteke ulaznih podataka CSDB-u uključuju u svojim datotekama ulaznih podataka barem jednu identifikacijsku oznaku subjekta koja povezuje i koja je uključena u RIAD.

Članak 5.

Upravljanje kvalitetom podataka

1. ESB i nacionalne središnje banke provode početno upravljanje kvalitetom podataka i redovito upravljanje kvalitetom podataka. Pritom provjeravaju izlazne podatkovne izvore po stavkama i agregiranu statistiku CSEC-a, bez obzira na izvor takvih podataka ili statistika.

2. Upravljanje kvalitetom podataka se primjenjuje na ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 1., 2., 3.a i 3.b te na odgovarajuće parametre upravljanja kvalitetom podataka, kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Smjernici. Ti se parametri temelje na podatcima na kraju mjeseca koje ESB ažurira na dnevnoj osnovi, podložno primjenjivim zahtjevima razine usluge ESSB-a.

3. Za atribute obuhvaćene Prilogom II., ESB i nacionalne središnje banke primjenjuju pragove upravljanja kvalitetom podataka na razini koja osigurava kvalitetu izlaznih podatkovnih izvora radi podrške uporabama tih atributa kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Smjernici.

4. ESB i nacionalne središnje banke provjeravaju izlazne podatkovne izvore u mjeri u kojoj su, u skladu s parametrima upravljanja kvalitetom podataka, sve iznimke upravljanja kvalitetom podataka za ciljeve 1., 3.a i 3.b upravljanja kvalitetom podataka provjerene kako bi se dosegnuli pragovi upravljanja kvalitetom podataka.

5. ESB i nacionalne središnje banke provjeravaju početne i redovite agregirane statistike CSEC-a u mjeri u kojoj su sve iznimke od upravljanja kvalitetom podataka za cilj 2. upravljanja kvalitetom podataka provjerene kako bi se dosegnuli pragovi upravljanja kvalitetom podataka.

6. Nacionalne središnje banke ispravljaju ulazne podatke u skladu s dogovorenim procesom rada za upravljanje kvalitetom podataka tako da se, prema potrebi, koriste sustavom CSDB ili ESB-u dostavljaju datoteke s ulaznim podatcima.

Članak 6.

Početno upravljanje kvalitetom podataka

1. Početno upravljanje kvalitetom podataka primjenjuje se na podatke iz preliminarnog pregleda podataka na kraju mjeseca za referentni mjesec tekućeg ciklusa izrade.

2. ESB i nacionalne središnje banke provjeravaju iznimke upravljanja kvalitetom podataka kako bi se osiguralo da, nakon primjene početnog upravljanja kvalitetom podataka, izlazni podatkovni izvori i početna agregirana statistika CSEC-a odražava najnovija kretanja.

3. Pri provođenju početnog upravljanja kvalitetom podataka, ESB i nacionalne središnje banke oslanjaju se isključivo na informacije koje su im odmah dostupne.

Članak 7.

Redovito upravljanje kvalitetom podataka

1. Redovito upravljanje kvalitetom podataka primjenjuje se na podatke za referentne mjesece prije mjeseca obuhvaćenog početnim upravljanjem kvalitetom podataka.

2. Pri provođenju redovitog upravljanja kvalitetom podataka, ESB i nacionalne središnje banke uzimaju u obzir sve trenutačno dostupne informacije.

Članak 8.

Vremenski okvir za početno i redovito upravljanje kvalitetom podataka

1. U skladu s rasporedom izrade navedenim u tablici 2. iz Priloga II. ovoj Smjernici, ESB i nacionalne središnje banke provjeravaju:

(a)	preliminarni pregled izlaznih podatkovnih izvora na kraju mjeseca koji podliježu početnom upravljanju kvalitetom podataka;

(b)	izlazne podatkovne izvore koji podliježu redovitom upravljanju kvalitetom podataka;

(c)	početnu agregiranu statistiku CSEC-a;

(d)	redovitu agregiranu statistiku CSEC-a.

2. Ako ESB i nacionalne središnje banke utvrde probleme s kvalitetom podataka tijekom postupka provjere, ispravljaju ta pitanja u skladu s istim rasporedom.

Članak 9.

Upravljanje izvorima podataka

1. Kada nacionalne središnje banke utvrde probleme povezane s upravljanjem izvorima podataka koji se odnose na komercijalne izvore podataka, o tome obavještavaju ESB navodeći važnost problema s obzirom na njihov značaj u smislu stanja ili tržišne kapitalizacije predmetnih vrijednosnih papira, te s obzirom na specifične izlazne podatkovne izvore na koje to utječe.

2. ESB izvješćuje odgovarajuće osiguravatelje podataka o problemima povezanim s upravljanjem izvorima podataka od velike važnosti koji se odnose na komercijalne izvore podataka u roku od mjesec dana od datuma kada je ESB-u prijavljen problem povezan s upravljanjem izvorima podataka. U mjeri u kojoj je to moguće, ESB ulaže sve napore u rješavanje problema povezanih s upravljanjem izvorima podataka od velike važnosti u suradnji s relevantnim osiguravateljima podataka.

3. ESB izvješćuje o problemima povezanim s upravljanjem izvorima podataka koji se odnose na ulazne podatke koje dostavljaju nacionalne središnje banke navodeći važnost predmetnih problema povezanih s upravljanjem izvorima podataka s obzirom na njihovu veličinu, u smislu stanja ili tržišne kapitalizacije predmetnih vrijednosnih papira, te s obzirom na specifične izlazne podatkovne izvore na koje to utječe. U okviru svojih mogućnosti, nacionalne središnje banke ulažu sve napore u rješavanje problema povezanih s upravljanjem izvorima podataka u svojim ulaznim podatcima u suradnji s ESB-om.

Članak 10.

Izrada agregirane statistike CSEC-a

1. ESB provodi aranžmane kako bi osigurao da postupak zajedničkog sastavljanja agregirane statistike CSEC-a slijedi pravila i metodologiju sastavljanja navedenu u Prilogu IV. ovoj Smjernici.

2. ESB svakodnevno sastavlja mjesečnu agregiranu statistiku CSEC-a u CSDB-u, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Smjernici, podložno primjenjivim zahtjevima razine usluga ESSB-a. Agregirana statistika CSEC-a prikuplja se od referentnog mjeseca prosinca 2020. nadalje.

Članak 11.

Dostava izlaznih podataka

1. ESB stavlja na raspolaganje nacionalnim središnjim bankama:

(a)	prikaz mjesečnih izlaznih podatkovnih izvora kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Smjernici, na mjesečnoj osnovi;

(b)	prikaz podataka po stavkama na kojima se temelji agregirana statistika CSEC-a i agregirana statistika CSEC-a za prethodni referentni mjesec, na mjesečnoj osnovi;

(c)	za prethodni referentni dan i koliko je to moguće, prikaz dnevnih izlaznih podatkovnih izvora, kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Smjernici, na dnevnoj osnovi, koji obuhvaća najrelevantnije vrijednosne papire prema dogovoru Odbora za statistiku ESSB-a.

2. ESB također stavlja na raspolaganje nacionalnim središnjim bankama sve revizije sljedećeg:

(a)	prikaza izlaznih podatkovnih izvora kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Smjernici;

(b)	prikaza podataka po stavkama na kojima se temelji agregirana statistika CSEC-a i agregirana statistika CSEC-a za najmanje posljednjih 12 referentnih mjeseci;

(c)	prikaza podataka po stavkama na kojima se temelji agregirana statistika CSEC-a i agregirana statistika CSEC-a za najmanje posljednjih 36 referentnih mjeseci, ali isključujući sva razdoblja prije prosinca 2020., na godišnjoj osnovi.

3. Podatci iz stavaka 1. i 2. upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe, uključujući izradu i sastavljanje statistike. Za nestatističku uporabu podataka poštuju se pravila i postupci za razmjenu povjerljivih statističkih podataka koje je odobrilo Upravno vijeće.

4. Podatci iz stavaka 1. i 2. stavljaju se na raspolaganje putem prijenosa ili drugim sredstvima koja uobičajeno prihvaćaju ESB i nacionalne središnje banke.

Članak 12.

Objava

1. Nacionalne središnje banke ne objavljuju nacionalne agregate ili agregate europodručja statistike izdanja vrijednosnih papira sastavljene uporabom podataka CSDB-a prije nego što ESB objavi odnosnu agregiranu statistiku CSEC-a. To ne sprečava nacionalne središnje banke da objavljuju nacionalne agregate statistike izdanja vrijednosnih papira, čije se sastavljanje ne oslanja na podatke CSDB-a, u skladu s nacionalnim rasporedima objavljivanja.

2. Kada objavljuju agregate statistike izdanja vrijednosnih papira europodručja, nacionalne središnje banke točno reproduciraju agregate koje je objavio ESB.

Članak 13.

Zahtjevi za provjeru podataka za prethodna razdoblja u slučaju usvajanje eura

Ako država članica čija valuta nije euro usvoji euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice, nacionalna središnja banka te države članice koliko je to moguće provjerava agregiranu statistiku CSEC-a za tu državu članicu barem od referentnog mjeseca prosinca 2020. nadalje ili za tri godine prije datuma usvajanja eura, ovisno o tome koji je datum kasniji.

Članak 14.

Pojednostavljeni postupak izmjene

Uzimajući u obzir stavove Odbora za statistiku ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a ovlašten je donositi sve potrebne tehničke izmjene priloga ovoj Smjernici pod uvjetom da se tim izmjenama ne mijenja osnovni konceptualni okvir ove Smjernice, uključujući podjelu odgovornosti između ESB-a i nacionalnih središnjih banaka, niti da se tim izmjenama značajno utječe na izvještajno opterećenje nacionalnih središnjih banaka. Izvršni odbor izvješćuje Upravno vijeće o svakoj izmjeni priloga ovoj Smjernici bez nepotrebnog odlaganja.

Članak 15.

Stavljanje izvan snage

1. Smjernica ESB/2012/21 i Smjernica (EU) 2021/834 (ESB/2021/15) stavljaju se izvan snage.

2. Upućivanja na Smjernice stavljene izvan snage smatraju se upućivanjem na ovu Smjernicu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga V.

Članak 16.

Stupanje na snagu i provedba

1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kad su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.

2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro i ESB postupat će u skladu s ovom Smjernicom od 1. lipnja 2022.

Članak 17.

Adresati

Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 19. svibnja 2022.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2) Smjernica ESB/2012/21 Europske središnje banke od 26. rujna 2012. o okviru za upravljanje kvalitetom podataka u centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima (SL L 307, 7.11.2012., str. 89).

(3) Smjernica (EU) 2021/834 Europske središnje banke od 26. ožujka 2021. o statističkim podacima koji se dostavljaju o izdanjima vrijednosnih papira (ESB.2021/15) (SL L 208, 11.6.2021., str. 311.).

(4) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(5) Smjernica (EU) 2018/876 Europske središnje banke od 1. lipnja 2018. o Registru podataka o institucijama i povezanim društvima (ESB/2018/16) (SL L 154, 18.6. 2018., str. 3.).

PRILOG I.

ATRIBUTI PODATAKA ZA ULAZNE PODATKE ZA CENTRALIZIRANU BAZU PODATAKA O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA (CSDB)

Kada nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu „nacionalne središnje banke“) dostavljaju CSDB-u ulazne podatke putem ulaznih datoteka o dugu, vlasničkom kapitalu ili cijeni, one moraju dostaviti barem ulazne informacije za sljedeće atribute:

Tablica 1.

Naziv atributa ulaznih podataka	Opis	Ulazne datoteke
Naziv atributa ulaznih podataka	Opis	Dug	Vlasnički vrijednosni papiri	Cijene
Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN)	Identifikator vrijednosnog papira ISIN	√	√	√
Oznaka aktivnosti	Tehnička oznaka potrebna za obradu ulaznih evidencija	√	√	√
Razvrstavanje instrumenata Europskog sustava računa (ESA 2010) (1)	Razvrstavanje vrijednosnog papira u skladu s ESA 2010	√	√
Osnovna klasifikacija imovine 2	Osnovna klasifikacija instrumenta (npr. navođenje je li instrument dužnički, vlasnički ili instrument fonda, s dodatnim pojedinostima)	√	√
Nominalna valuta	Nominalna valuta instrumenta (ISO 4217)	√	√
Sporazum o kotaciji cijene izdanja	Osnova za kotaciju instrumenta, npr. postotak nominalne vrijednosti ili valuta po dionici/udjelu	√
Status vrijednosnog papira	Status instrumenta, uz navođenje je li aktivan ili ne, uz neke dodatne pojedinosti	√	√
Datum statusa vrijednosnog papira	Datum koji odgovara događaju kada se promijeni status vrijednosnog papira	√	√
Izvorna oznaka izdavatelja	Oznaka izdavatelja izvora ulaznih podataka CSDB-a. Za ulazne podatke koje dostavljaju nacionalne središnje banke, ovo je identifikacijska oznaka subjekta koja povezuje CSDB i Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (RIAD).	√	√
Vrsta izvorne oznake izdavatelja	Vrsta izvorne oznake izdavatelja	√	√
Država sjedišta izdavatelja	Država registracije (sjedišta) izdavatelja vrijednosnog papira (ISO 3166)	√	√
Naziv izdavatelja	Puni naziv izdavatelja	√	√
Sektor izdavatelja prema ESA 2010	Institucionalni sektor izdavatelja prema ESA 2010	√	√
Datum cijene	Datum informacije o cijeni			√
Završna cijena	Vrijednost cijene vrijednosnog papira pri kraju poslovanja			√
Vrsta kotacije cijene	Vrsta kotacije cijene, npr. postotak nominalne vrijednosti ili valuta po dionici/jedinici			√
Referentno tržište cijena	Tržište na kojem je cijena navedena (ISO 10383)			√
Valuta cijene	Valuta u kojoj je cijena navedena (relevantna samo ako je vrsta kotacije u valuti)			√
Oznaka LEI izdavatelja	Identifikacijska oznaka pravne osobe (LEI) izdavatelja (ISO 17442), ako izdavatelj ima LEI (*1)	√	√

Nacionalne središnje banke koje dostavljaju ulazne podatke CSDB-u moraju koliko je to moguće osigurati ulazne informacije za sljedeće atribute:

Tablica 2.

Naziv atributa ulaznih podataka	Opis	Ulazne datoteke
Naziv atributa ulaznih podataka	Opis	Dug	Vlasnički kapital	Cijene
Nepodmireni iznos	Nepodmireni iznos (po nominalnoj vrijednosti)	√
Nepodmireni broj	Ukupan broj trenutačno neotplaćenih pojedinačnih dionica ili dionica/udjela u fondovima		√
Cijena izdanja	Cijena izdanja pojedinačnih vrijednosnih papira koju plaćaju ulagatelji	√	√
Otkupna cijena	Konačna otkupna cijena pojedinačnih vrijednosnih papira	√
Datum izdanja	Datum na koji je izdavatelj nakon plaćanja isporučio vrijednosne papire pokrovitelju izdanja vrijednosnih papira. Ovo je datum na koji su vrijednosni papiri prvi put bili dostupni za isporuku ulagateljima	√	√
Datum dospijeća	Izvorni datum dospijeća, tj. datum konačnog ugovorno planiranog plaćanja glavnice kako je definirano u prospektu.	√
Iznos tranše	Iznos tranše (u nominalnoj valuti)	√
Datum tranše	Datum izdavanja nove tranše postojećeg vrijednosnog papira	√
Cijena tranše	Cijena po kojoj je tržištu ponuđena nova tranša postojećeg vrijednosnog papira	√
Iznos djelomičnog otkupa	Iznos djelomičnog otkupa (u nominalnoj valuti)	√
Datum djelomičnog otkupa	Datum djelomičnog otkupa postojećeg vrijednosnog papira	√
Cijena djelomičnog otkupa	Cijena djelomičnog otkupa postojećeg vrijednosnog papira	√
Iznos povećanja kapitala	Iznos povećanja kapitala (u broju pojedinačnih dionica)		√
Datum povećanja kapitala	Datum na koji je nastupilo povećanje kapitala		√
Cijena povećanja kapitala	Cijena po kojoj su tržištu ponuđene nove dionice		√
Iznos smanjenja kapitala	Iznos smanjenja kapitala (u broj pojedinačnih dionica)		√
Datum smanjenja kapitala	Datum na koji je nastupilo smanjenje kapitala		√
Cijena smanjenja kapitala	Cijena po kojoj su postojeće dionice otkupljene i naknadno poništene		√
Vrsta sekuritizacije imovine	Vrsta sekuritizirane imovine	√
Vrsta nadređenosti instrumenta	Klasifikacija je li za instrument izdano jamstvo ili ne, koje je razine i je li osiguran ili ne.	√
Atributi povezani s kuponima	Informacije o isplatama kupona, uključujući vrstu kupona, učestalost isplate kupona, datume kupona, kuponske stope i datum od kojeg se obračunavaju kamate	√
Faktor podjele dionica	Faktor podjele dionica (i spajanja dionica), definiran kao (broj dionica prije podjele) / (broj dionica nakon podjele)		√
Datum podjele dionica	Datum na koji je nastupila podjela dionica		√
Iznos dividende	Iznos posljednje isplate dividende (u novčanim jedinicama)		√
Vrsta iznosa dividende	Vrsta raspodjele dividende (npr. u gotovini ili u naravi)		√
Valuta dividende	Valuta posljednje isplate dividende (ISO 4217).		√
Datum namire dividende	Datum posljednje isplate dividende		√
Učestalost isplate dividendi	Učestalost isplata dividendi		√
Iznos prihoda	Prihod koji se može pripisati ulagačima fonda, uključujući dividende i zadržanu dobit (koncept ESA 2010) – relevantno samo za dionice/udjele u fondovima		√
Valuta prihoda	Valuta prihoda koji se može pripisati ulagačima fonda (ISO 4217) – relevantno samo za dionice/udjele u fondovima		√
Datum prihoda	Datum na koji se odnosi iznos prihoda, tj. kraj mjeseca ili kraj tromjesečja – relevantno samo za dionice/udjele u fondovima		√
Struktura imovine fonda	Vrsta (većine) odnosne imovine fonda		√
Zemljopisna struktura fonda	Zemljopisna podjela (većine) odnosne imovine fonda		√
Vrsta fonda	Vrsta fonda, tj. klasifikacija kao otvoreni ili zatvoreni fond i politika dividendi (raspodjela ili neraspodjela dividenda)		√
Dopunske informacije o instrumentu	Informacije o tome je li vrijednosni papir, primjerice, vrijednosni papir kod kojeg se odvojeno trguje glavnicom i kuponom, je li potvrda o deponiranim dionicama, je li varant ili je li relevantan za statistiku izdanja vrijednosnih papira izrađenu iz podataka po stavkama CSDB-a (dalje u tekstu „agregirana statistika CSEC-a”)	√	√

(1) Kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 549/2013.

(*1) Bilješke: *Ako su ti podaci dostupni nacionalnoj središnjoj banci, potrebno je dostaviti LEI.

PRILOG II.

CILJEVI UPRAVLJANJA KVALITETOM PODATAKA, PROVEDBA IZUZEĆA, ATRIBUTI, TEMELJ I VREMENSKI OKVIR ZA PRAG UPRAVLJANJA KVALITETOM PODATAKA

Okvir za upravljanje kvalitetom podataka centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima (CSDB) temelji se najprije na ciljevima upravljanja kvalitetom podataka koji predstavljaju referentne vrijednosti za ocjenjivanje kvalitete izlaznih podatkovnih izvora i, kao drugo, na mjerilima za upravljanje kvalitetom podataka kojima se mjeri razina do koje je postignut određeni cilj upravljanja kvalitetom podataka i time se za svaki pojedini cilj upravljanja kvalitetom podataka određuju izlazni podatkovni izvori koje je potrebno provjeriti te se utvrđuje njihov prioritet. Taj se okvir temelji i na pragovima upravljanja kvalitetom podataka kojima se utvrđuje minimalna razina provjere koju je potrebno obaviti u vezi s pojedinim ciljem upravljanja kvalitetom podataka i na iznimkama upravljanja kvalitetom podataka koje su utvrđene određenim pravilom i koje predstavljaju (potencijalna) pitanja u vezi s kvalitetom podataka koja treba provjeriti ili ispraviti kako bi se dosegnuo odgovarajući prag upravljanja kvalitetom podataka.

Ciljevi upravljanja kvalitetom podataka, mjerila za upravljanje kvalitetom podataka, provedba iznimaka upravljanja kvalitetom podataka, atributi i prag upravljanja kvalitetom podataka navedeni su u sljedećoj tablici. U CSDB-u će biti dostupan popis iznimki upravljanja kvalitetom podataka za svaki cilj upravljanja kvalitetom podataka koji se mora provjeriti kako bi se dosegao prag upravljanja kvalitetom podataka. ESB i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke“) provjerit će iznimke upravljanja kvalitetom podataka utvrđene u ovom Prilogu, za koje se pravila iznimki upravljanja kvalitetom podataka provode u CSDB-u.

Tablica 1.

Cilj upravljanja kvalitetom podataka

Mjerila za upravljanje kvalitetom podataka

Provedba iznimaka upravljanjem kvalitetom podataka

Atributi izlaznih podatkovnih izvora

Temelj za prag upravljanja kvalitetom podataka

Cilj 1.:

Stabilnost podataka – podaci o stanjima

Koncept:

Ovo će se mjerilo utvrditi za svaku kombinaciju država rezidentnosti/sektor kao opsegom ponderirani „indeks promjene” ponderiran novčanim iznosima. Ako indeks ima vrijednost 1, to znači da se odgovarajući atribut nije promijenio ni za jedan od odnosnih vrijednosnih papira, a indeks vrijednosti 0 znači da se odgovarajući atribut promijenio za sve vrijednosne papire.

Ako vrijednost indeksa padne ispod 1, utvrdit će se pojedini vrijednosni papiri s promijenjenim atributom koji je doveo do pada indeksa kako bi se provjerila promjena sve dok se ne dosegne prag upravljanja kvalitetom podataka.

Događaji koji dovode do promjene indeksa:

Za diskretne atribute smatra se da svaka razlika u atributu na mjesečnoj razini dovodi do promjene indeksa.

Za stalne atribute smatra se da svaka razlika na mjesečnoj razini koja je veća od određenog praga pokreće promjenu indeksa.

Obuhvat:

Ovo mjerilo za upravljanje kvalitetom podataka obuhvaća sve udjele investicijskih fondova, vlasničke i dužničke vrijednosne papire, uključujući certifikate.

Cilj 1. ocjenjuje stabilnost podataka o stanjima.

Svakom razlikom na mjesečnoj razini koja aktivira promjenu indeksa aktivira se iznimka upravljanja kvalitetom podataka za atribute izlaznih podatkovnih izvora obuhvaćenih ciljem 1.

Neprovjerene iznimke upravljanja kvalitetom podataka ne smiju smanjiti udio stabilnih podataka preko praga upravljanja kvalitetom podataka za svaki od sljedećih sektora izdavatelja po Europskom sustavu računa iz 2010. (ESA 2010) (2):

—	S.11 „nefinancijska društva“

—	S.121 „središnja banka”

—	S.122 „institucije koje primaju depozite osim središnje banke“

—	S.123 „novčani fondovi”

—	S.124 „investicijski fondovi osim novčanih fondova”

—	S.125 „ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova“

—	S.126 „pomoćne financijske institucije”

—	S.127 „vlastite financijske institucije i zajmodavci“

—	S.128 „osiguravajuća društva”

—	S.129 „mirovinski fondovi”

—	S.13 „opća država“

Eksplicitni atributi: Datum izdanja, datum dospijeća za dug, nominalna valuta, osnova za kotaciju, klasifikacija instrumenta po ESA 2010, osnovna klasifikacija imovine 2, identifikacijska oznaka izdavatelja u CSDB-u, domicilna država izdavatelja (1), sektor izdavatelja po ESA 2010, klasifikacija izdavatelja po Europskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti (NACE), status subjekta, neotplaćeni iznos, neotplaćeni broj, status vrijednosnih papira, atributi povezani s kuponima, faktor obračunatog prihoda, cijena, vrsta cijene, prosječna mjesečna cijena, cijena izdanja, otkupna cijena, dopunske informacije o instrumentu, faktor posljednje podjele, datum posljednje podjele.

Neotplaćeni iznosi ili tržišna kapitalizacija u eurima, iskazano kao udio u podacima o stanju.

Cilj 2.:

Točnost podataka – agregirana statistika CSEC-a

Konceptualno polazište:

Agregirana statistika CSEC-a za stanja na kraju mjeseca i mjesečne tokove izrađuje se na dnevnoj osnovi iz izlaznih podataka CSDB-a, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Smjernici.

Budući da se agregirana statistika CSEC-a sastoji od velikog broja različitih agregata, uključujući agregate više razine i agregate koji se preklapaju, provjera agregata CSEC-a mora biti usmjerena na skupove „prioritetnih serija CSEC-a”, tj. agregirane statistike najniže razine CSEC-a koja podliježe zahtjevima upravljanja kvalitetom podataka, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Smjernici. Provjerom skupova prioritetnih serija osigurat će se provjera svih agregata više razine koji se temelje na tim serijama i, u znatnoj mjeri, povezanih agregata koji se preklapaju.

Koncept:

Za svaku zemlju, mjerilo mora utvrditi „prioritetne serije CSEC-a” i mora ih povezati, kao postotak neotplaćenih iznosa ili tržišne kapitalizacije, s ukupnim gospodarskim agregatima za stanja po tržišnoj vrijednosti za tu zemlju.

Mora biti moguć pristup raščlanjenim podacima na razini pojedinačnih vrijednosnih papira na kojima se temelji agregirana statistika CSEC-a. Skupovi prioritetnih serija CSEC-a moraju se provjeriti i potvrditi dok se ne dosegne prag.

Obuhvat:

Mjerilo obuhvaća dužničke vrijednosne papire i dionice koje kotiraju na burzi koje su obuhvaćene agregiranim statistikama CSEC-a.

Cilj 2. procjenjuje kvalitetu podataka agregirane statistike CSEC-a

Sve prioritetne serije CSEC-a za dužničke vrijednosne papire i uvrštene dionice aktiviraju iznimku upravljanja kvalitetom podataka za cilj 2.

Neprovjerene iznimke upravljanja kvalitetom podataka ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka za dužničke vrijednosne papire i uvrštene dionice.

Implicitni atributi: Datum izdanja, datum dospijeća za dug, nominalna valuta, osnova za kotaciju, klasifikacija instrumenta po ESA 2010, osnovna klasifikacija imovine 2, domicilna država izdavatelja (3), sektor izdavatelja po ESA 2010, status subjekta, neotplaćeni iznos, neotplaćeni broj, iznos tranše, datum izdanja tranše, cijena izdanja tranše, stanje vrijednosnih papira, atributi povezani s kuponom, cijena, cijena izdanja, otkupna cijena, dodatne informacije o instrumentu.

Stanja po tržišnoj vrijednosti prioritetnih serija CSEC-a izražena kao udio stanja po tržišnoj vrijednosti u ukupnim gospodarskim agregatima CSEC-a te zemlje (odvojeno izračunato za dužničke vrijednosne papire i agregate uvrštenih dionica).

Cilj 3.a:

Točnost podataka – poduprijeti pravilno raspoređivanje po sektorima i ekstrakciju podataka po izdavateljima

Konceptualno polazište:

CSDB povezuje informacije o izdavateljima i instrumentima na osnovi povezanosti koja se može opisati kao „od jednog izdavatelja prema više instrumenata”, tj. jedan izdavatelj može se povezati s više instrumenata, a svaki je instrument povezan samo s jednim izdavateljem. Ova povezanost između instrumenta i izdavatelja uspostavlja se preko pojedinačnih identifikatora izdavatelja koje osiguravaju različiti pružatelji ulaznih podataka. S obzirom na to da zasad ne postoji zajednički standard, ovi identifikatori razlikuju se među pružateljima podataka, ali bi trebali biti dosljedni.

Ako pružatelji ulaznih podataka dostave nedosljedne (neusklađene) identifikatore izdavatelja za isti instrument, tj. ako među njima postoje neslaganja o tome tko je izdavatelj, instrument se ne može rasporediti određenom izdavatelju i završava u „spornoj skupini”. Sporne skupine ipak se mogu ispravno klasificirati prema državi i sektoru, ali nema dosljedne povezanosti s odgovarajućim izdavateljem instrumenta.

Instrumenti u spornim skupinama onemogućavaju dosljednu i pouzdanu ekstrakciju podataka o svim instrumentima koje je izdao određeni izdavatelj.

Instrumenti u spornim skupinama povećavaju rizik od pogrešne klasifikacije prema državi prebivališta ili sektoru.

Koncept:

Ovo mjerilo za svaku državu rezidentnosti mora odrediti instrumente u spornim skupinama te ih u postotnim udjelima s obzirom na broj ili novčani iznos mora povezati sa svim instrumentima za tu državu.

Obuhvat:

Mjerilom su obuhvaćeni svi instrumenti u CSDB-u.

Cilj 3.a ocjenjuje točnu identifikaciju izdavatelja.

Svako neslaganje u vezi s izdavateljem instrumenta, tj. instrumenata u „spornim skupinama”, dovodi do iznimke upravljanja kvalitetom podataka za cilj 3.a.

U slučaju da postoji iznimka upravljanja kvalitetom podataka, instrumenti za tu iznimku ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Eksplicitni atributi: Identifikacijska oznaka izdavatelja koja se upotrebljava za razvrstavanje u skupine.

Neotplaćeni iznosi i tržišna kapitalizacija u eurima koja se odnosi na instrumente u spornim skupinama, iskazani kao postotni udio u svim instrumentima.

Cilj 3.b:

Točnost podataka – poduprijeti pravilno raspoređivanje po sektorima i ekstrakciju podataka po izdavateljima

Konceptualno polazište:

CSDB povezuje informacije o izdavateljima i instrumentima na osnovi povezanosti koja se može opisati kao „od jednog izdavatelja prema više instrumenata”, tj. jedan izdavatelj može se povezati s više instrumenata, a svaki je instrument povezan samo s jednim izdavateljem. Ova povezanost između instrumenta i izdavatelja uspostavlja se preko pojedinačnih identifikatora izdavatelja koje osiguravaju različiti pružatelji ulaznih podataka. S obzirom na to da zasad ne postoji zajednički standard, ovi identifikatori razlikuju se među poslužiteljima podataka, ali bi trebali biti dosljedni.

Ako ni jedan poslužitelj podataka ne dostavi identifikator izdavatelja za određeni instrument, postoji rizik da instrument ne bude raspoređen određenom izdavatelju i da završi u „samostalnoj skupini” koja se sastoji samo od tog instrumenta. Samostalne skupine ipak se mogu ispravno klasificirati prema državi i sektoru, ali nema dosljedne povezanosti s odgovarajućim izdavateljem instrumenta.

Instrumenti u samostalnim skupinama onemogućavaju dosljednu i pouzdanu ekstrakciju podataka o svim instrumentima koje je izdao određeni izdavatelj.

Instrumenti u samostalnim skupinama povećavaju rizik od pogrešne klasifikacije prema državi prebivališta ili sektoru jer su informacije o njima često nepotpune.

Koncept:

Ovo mjerilo za svaku državu rezidentnosti mora odrediti instrumente u samostalnim skupinama i povezati ih kao postotni udio u smislu broja ili u novčanim iznosima sa svim instrumentima za tu državu.

Obuhvat:

Mjerilom su obuhvaćeni svi instrumenti u CSDB-u.

Cilj 3.b ocjenjuje točnu identifikaciju izdavatelja.

Svaki nedostatak pouzdanih informacija o izdavatelju instrumenta, tj. instrumenata u „samostalnim skupinama”, dovodi do iznimke upravljanja kvalitetom podataka za cilj 3.b.

U slučaju da postoji iznimka upravljanja kvalitetom podataka, instrumenti za tu iznimku ne smiju premašiti prag upravljanja kvalitetom podataka.

Eksplicitni atributi: Identifikacijska oznaka izdavatelja koja se upotrebljava za razvrstavanje u skupine.

Neotplaćeni iznosi i tržišna kapitalizacija u eurima koja se odnosi na instrumente u samostalnim skupinama, iskazani kao postotni udio u svim instrumentima.

Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s člankom 8. ove Smjernice, ESB i nacionalne središnje banke moraju se pridržavati sljedećeg vremenskog rasporeda za provjeru iznimaka upravljanja kvalitetom podataka i ispravljanje pitanja kvalitete podataka za ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 1., 2., 3.a i 3.b:

Tablica 2.

Vrsta upravljanja kvalitetom podataka	Referentni mjeseci na koje se primjenjuje upravljanje kvalitetom podatka	Vrsta podataka na koje se primjenjuje upravljanje kvalitetom podataka	Ciljevi upravljanja kvalitetom podataka, za koje je potrebno provjeriti iznimke i ispraviti pitanja u vezi s kvalitetom podataka	Rok za provjeru svih iznimaka kako bi se dosegnuli pragovi upravljanja kvalitetom podataka
Početno upravljanje kvalitetom podataka	Referentni mjesec tekućeg ciklusa izrade	Preliminarni pregled podataka o izlaznim podatkovnim izvorima na kraju mjeseca	Ciljevi upravljanja kvalitetom podataka 1., 3.a i 3.b	Kraj trećeg radnog dana nakon referentnog mjeseca na koji se primjenjuje početno upravljanje kvalitetom podataka
		Početna agregirana statistika CSEC-a	Cilj upravljanja kvalitetom podataka 2.	Kraj sedmog radnog dana nakon referentnog mjeseca na koji se primjenjuje početno upravljanje kvalitetom podataka
Redovito upravljanje kvalitetom podataka	Svi raniji referentni mjeseci	Izlazni podatkovni izvori	Ciljevi upravljanja kvalitetom podataka 1., 3.a i 3.b	Kraj trećeg radnog dana nakon referentnog mjeseca na koji se primjenjuje početno upravljanje kvalitetom podataka
		Redovita agregirana statistika CSEC-a	Cilj upravljanja kvalitetom podataka 2.	Kraj sedmog radnog dana nakon referentnog mjeseca na koji se primjenjuje početno upravljanje kvalitetom podataka

Poseban primjer rasporeda za provjeru iznimaka upravljanja kvalitetom podataka i ispravljanje pitanja povezanih s kvalitetom podataka za ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 1., 2., 3.a i 3.b prikazan je na sljedećem dijagramu. U primjeru je prikazan primjer ciklusa izrade za referentni mjesec lipanj 2022. U ovom slučaju ESB i nacionalne središnje banke moraju provesti početno upravljanje kvalitetom podataka za iznimke upravljanja kvalitetom podataka koje se odnose na referentni mjesec lipanj 2022. do trećeg radnog dana srpnja 2022. u slučaju iznimaka upravljanja kvalitetom podataka za ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 1., 3.a i 3.b te do sedmog radnog dana u srpnju 2022. u slučaju iznimaka upravljanja kvalitetom podataka za cilj upravljanja kvalitetom podataka 2. Jednako tako, ESB i nacionalne središnje banke moraju provesti redovito upravljanje kvalitetom podataka za iznimke upravljanja kvalitetom podataka koje se odnose na referentni mjesec svibanj 2022. i sve ranije referentne mjesece do trećeg radnog dana srpnja 2022. u slučaju iznimaka upravljanja kvalitetom podataka za ciljeve upravljanja kvalitetom podataka 1., 3.a i 3.b te do sedmog radnog dana srpnja 2022. u slučaju iznimaka upravljanja kvalitetom podataka za cilj upravljanja kvalitetom podataka 2.

Prikaz:

Primjer vremenskog okvira za provjeru iznimaka upravljanja kvalitetom podataka za referentni mjesec lipanj 2022.

(1) Ulazni podatci za atribute izdavatelja redovito se prenose CSDB-u iz skupa podataka iz Registra podataka o institucijama i povezanim društvima (RIAD) u skladu s člankom 4. ove Smjernice.

(2) Kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 549/2013.

(3) Ulazni podaci za atribute izdavatelja redovito se prenose CSDB-u iz skupa podataka Registra podataka o institucijama i povezanim društvima. Ulazni podaci RIAD-a povezani su s podacima CSDB-a u skladu s člankom 4. stavkom 7. ove Smjernice.

PRILOG III.

PODATKOVNI IZVORI I ATRIBUTI IZLAZNIH PODATKOVNIH IZVORA OBUHVAĆENI OKVIROM ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM PODATAKA

Mjesečni izlazni podatkovni izvori: Okvirom za upravljanje kvalitetom podataka obuhvaćeni su sljedeći mjesečni podatkovni izvori po stavkama kojima se podupire izrada statistike:

—	podatkovni izvori CSEC-a koji podržavaju agregiranu statistiku CSEC-a, a to je statistika izdanja vrijednosnih papira dobivena iz izlaznih podataka iz centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima (CSDB), (dalje u tekstu „CSEC”)

—	vanjski podatkovni izvori koji podupiru vanjsku statistiku (dalje u tekstu „EXT”)

—	podatkovni izvori za financijska društva posebne namjene (FVC) koji podupiru statistiku o financijskim društvima posebne namjene (dalje u tekstu: „FVC”)

—	podatkovni izvori za investicijske fondove koji podupiru statistiku investicijskih fondova (dalje u tekstu: „IF“)

—	podatkovni izvori za držanja vrijednosnih papira koji podupiru statistiku o držanjima vrijednosnih papira (dalje u tekstu: „SHS”)

—	podatkovni izvori za financiranje države preko izdavanja vrijednosnih papira koji podupiru statistiku financiranja države preko izdavanja vrijednosnih papira (dalje u tekstu: „GSF“)

—	podatkovni izvori za osiguravajuća društva koji podupiru statistiku o osiguravajućim društvima (dalje u tekstu „IC”)

—	podatkovni izvori za mirovinske fondove koji podupiru statistiku o mirovinskim fondovima (dalje u tekstu: „PF“)

Dnevni izlazni podatkovni izvori: Okvirom upravljanja kvalitetom podataka obuhvaćeni su sljedeći dnevni izlazni podatkovni izvori po stavkama koji podržavaju različite uporabe i za koje će Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke“) osigurati koliko je to moguće kvalitetu sljedećih izlaznih podatkovnih izvora:

—	podatkovni izvori koji podupiru upravljanje kolateralom (dalje u tekstu „CM”)

—	podatkovni izvori koji podupiru statističko izvješćivanje o tržištu novca (dalje u tekstu „MM”)

—	podatkovni izvori koji podupiru pohranu podataka o transakcijama financiranja vrijednosnih papira (dalje u tekstu „SFT”)

Atributi izlaznih podatkovnih izvora obuhvaćeni okvirom upravljanja kvalitetom podataka:

Naziv atributa izlaznih podatkovnih izvora

Opis

Podatkovni izvor

CSEC

EXT

FVC

SHS

GSF

SFT

Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN)

ISIN identifikacijska oznaka vrijednosnog papira (ISO 6166).

√

Oznaka klasifikacije financijskih instrumenata (CFI)

CFI oznaka instrumenta (ISO 10962).

√

Središnji depozitar vrijednosnih papira

Oznaka središnjeg depozitara vrijednosnih papira, tj. gdje je materijalizirani ili nematerijalizirani vrijednosni papir stvarno pohranjen i odakle se njime upravlja

√

Klasifikacija instrumenata Europskog sustava računa (ESA 2010)

Klasifikacija vrijednosnog papira prema ESA 2010

√

Vrsta duga

Vrsta dužničkog instrumenta.

√

Osnovna klasifikacija imovine 2

Osnovna klasifikacija instrumenta (npr. navođenje je li instrument dužnički vrijednosni papir, vlasnički vrijednosni papir ili fond, s dodatnim pojedinostima)

√

Vrijednosni papir je uključen u statistiku izdanja vrijednosnih papira koja se temelji na CSDB-u (dalje u tekstu „CSEC”)

Atribut pomoću kojeg se mogu utvrditi vrijednosni papiri koji bi se trebali uključiti u „tekuće neotplaćene iznose” u skladu s opsegom iz agregiranih statističkih podataka CSEC-a.

√

Dopunske informacije o instrumentu

Dodatni atribut koji pokazuje treba li se instrument uključiti u CSEC.

√

Status vrijednosnog papira

Status instrumenta. Ovaj atribut pokazuje je li instrument aktivan.

√

Datum statusa vrijednosnog papira

Atribut koji pokazuje datum na koji se atribut statusa vrijednosnog papira promijenio iz aktivnog u neaktivan (ili iz neaktivnog u aktivan).

√

Vrsta sekuritizacije imovine

Vrsta osiguranja imovine.

√

Vrsta nadređenosti instrumenta

Atribut koji pokazuje postoji li garancija za instrument, njegovu razinu i je li osiguran.

√

Vrijednosni papir uključen je u bazu podataka kolaterala i drugih ugovornih strana

Atribut koji pokazuje je li instrument prihvatljiv da bude založen kao instrument osiguranja za kreditne operacije Eurosustava.

√

Nominalna valuta

Nominalna valuta instrumenta (ISO 4217).

√

Datum izdanja

Datum kada izdavatelj dostavlja vrijednosne papire pokrovitelju izdanja uz plaćanje. Ovo je datum na koji su vrijednosni papiri prvi put dostupni za dostavu ulagačima

Napomena: Za vrijednosne papire kod kojih se odvojeno trguje kamatom i glavnicom ovaj stupac pokazuje datum kada se obavlja odvajanje kupona i glavnice.

√

Datum dospijeća

Izvorni datum dospijeća, tj. datum konačnog ugovorno planiranog plaćanja glavnice kako je definirano u prospektu.

√

Izvorno dospijeće

Izvorno dospijeće instrumenta u danima izračunato na datum izrade izlaznih podataka. Prazno ako nije dostupan datum dospijeća.

√

Preostalo dospijeće

Preostalo dospijeće instrumenta u danima izračunato na datum izrade izlaznih podataka.

√

Naziv izdavatelja

√

Druga (alias) oznaka organizacije izdavatelja

Druga (alias) oznaka izvora izdavatelja ili izdavateljeva vanjska druga (alias) oznaka prema vrsti druge oznake (aliasa).

√

Druga (alias) vrsta organizacije izdavatelja

Druga (alias) vrsta organizacije izdavatelja koja označava poslužitelja podataka koji je dostavio drugu (alias) oznaku ili vanjsku drugu (alias) oznaku.

√

Identifikacijska oznaka izdavatelja ESSB-a

Identifikacijska oznaka izdavatelja unesena preko namjenskog popisa koji odgovara vrsti definiranoj u popisu identifikacijskih oznaka izdavatelja ESSB-a.

√

Vrsta identifikacijske oznake izdavatelja ESSB-a

Vrsta identifikacijske oznake ESSB-a kojom se označava službeni popis oznaka ESB-a koje je identifikacijska oznaka dio (npr. popis monetarnih financijskih institucija, popis investicijskih fondova, popis financijskih društava posebne namjene ili popis osiguravajućih društava i mirovinskih fondova)

√

Domicilna država izdavatelja

Država registracije (sjedišta)) izdavatelja vrijednosnog papira (ISO 3166).

√

Sektor izdavatelja po ESA 2010

Institucionalni sektor izdavatelja prema ESA 2010

√

Klasifikacija izdavatelja po Europskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti (NACE)

Glavna gospodarska djelatnost sukladno NACE-u

√

Status subjekta

Status subjekta izdavatelja instrumenta. Ovaj atribut pokazuje je li instrument aktivan.

√

Datum statusa subjekta

Atribut koji pokazuje datum na koji se atribut statusa vrijednosnog papira promijenio iz aktivnog u neaktivan (ili iz neaktivnog u aktivan).

√

Identifikacijska oznaka pravne osobe izdavatelja (LEI)

Oznaka LEI izdavatelja (ISO 17442).

√

Oznaka monetarne financijske institucije (MFI) izdavatelja

MFI oznaka izdavatelja.

√

Izdani iznos

Iznos dužničkog instrumenta koji je ostvaren pri izdanju (po nominalnoj vrijednosti).

Za vrijednosne papire kod kojih se odvojeno trguje glavnicom i kuponom, ovaj stupac pokazuje iznos po kojem su odvojeni kupon i glavnica. Za vrijednosni papir koji je izdan u tranšama pod istom oznakom ISIN, ovaj stupac pokazuje dosad izdani kumulativni iznos.

Izdani iznos izražen je u nominalnoj valuti.

√

Nepodmireni iznos

Neotplaćeni iznos (u nominalnoj vrijednosti). Za vrijednosni papir koji je izdan u tranšama pod istom oznakom ISIN, ovaj stupac pokazuje dosad izdani kumulativni iznos, bez otkupa. Vrijednosti su navedene u nominalnoj valuti.

Neotplaćeni iznos nominiran je u nominalnoj valuti.

Ako nema nominalne valute, neotplaćeni iznos nominiran je u eurima.

√

Neotplaćeni iznos u eurima

Neotplaćeni iznos pretvoren u eure primjenom tečaja eura u odnosu na nominalnu valutu koji se primjenjuje na datum na koji su izrađeni izlazni podaci.

√

Vrsta neotplaćenog iznosa

Atribut koji pokazuje obuhvaća li nepodmireni iznos ukupne neotplaćene iznose ili broj neotplaćenih instrumenata.

√

Tržišna kapitalizacija

Posljednja dostupna tržišna kapitalizacija. Tržišna kapitalizacija nominirana je u nominalnoj valuti.

Ako nema nominalne valute, tržišna kapitalizacija nominirana je u eurima.

√

Tržišna kapitalizacija u eurima

Tržišna kapitalizacija pretvorena u euro primjenom tečaja eura u odnosu na nominalnu valutu koji se primjenjuje na datum na koji su izrađeni izlazni podaci.

√

Datum izdanja tranše

Datum izdavanja nove tranše postojećeg vrijednosnog papira.

√

Cijena izdanja tranše

Cijena po kojoj je tržištu ponuđena nova tranša postojećeg vrijednosnog papira.

√

Datum djelomičnog otkupa

Datum djelomičnog otkupa postojećeg vrijednosnog papira.

√

Cijena djelomičnog otkupa

Cijena djelomičnog otkupa postojećeg vrijednosnog papira.

√

Datum povećanja kapitala

Datum na koji je nastupilo povećanja kapitala

√

Cijena povećanja kapitala

Cijena po kojoj su na tržištu ponuđene nove dionice

√

Datum smanjenja kapitala

√

Cijena smanjenja kapitala

Cijena po kojoj su postojeće dionice otkupljene i naknadno poništene

√

Prinos do dospijeća

Prinos do dospijeća pojedinačnog vrijednosnog papira u postocima.

√

Skraćeni naziv

Skraćeni naziv instrumenta, utvrđen na osnovi svojstava izdanja i svih dostupnih informacija.

√

Faktor skupa

Za vrijednosne papire osigurane hipotekom, faktor skupa ili faktor preostalog iznosa glavnice je neotplaćeni iznos glavnice iz skupa hipoteka kojim je osiguran vrijednosni papir podijeljen izvornim stanjem glavnice.

√

Ima ugrađene opcije

Atribut koji pokazuje ima li instrument ugrađenu opciju otkupa.

√

Osnova za kotaciju

Osnova za kotaciju instrumenta, npr. postotak nominalne vrijednosti (postotak) ili valuta po dionici/udjelu (udjeli).

√

Datum cijene

Datum na koji se odnose informacije o cijeni navedene u „Cijeni”.

√

Cijena

Posljednja dostupna reprezentativna cijena instrumenta na referentni datum izražena u osnovi za kotaciju i nominalnoj valuti instrumenta, ako je to primjenjivo. Za vrijednosne papire na koje se obračunava kamata navodi se čista cijena, tj. bez obračunatih kamata.

√

Vrsta cijene

Narav cijene, tj. je li ona tržišna vrijednost, procijenjena vrijednost ili vrijednost pri nastanku statusa neispunjavanja obveza.

√

Prosječna mjesečna cijena

Prosjek normaliziranih cijena instrumenta dostupnih u posljednjih 30 kalendarskih dana do referentnog datuma izraženo u osnovi za kotaciju i nominalnoj valuti instrumenta, ako je to primjenjivo.

√

Cijena izdanja

Cijena izdavanja pojedinačnih vrijednosnih papira koju plaćaju ulagatelji.

√

Način otkupa

Način otkupa, npr. jednokratna otplata po dospijeću, vremenski neograničena otplata, strukturirana otplata, otplata u anuitetima, serijska otplata, nepravilna otplata ili postupna isplata.

√

Učestalost otkupa

Broj otkupa tijekom godine za dužnički instrument.

√

Valuta otkupa

Valuta plaćanja glavnice (ISO 4217).

√

Otkupna cijena

Konačna otkupna cijena pojedinačnih vrijednosnih papira.

√

Datum od kojeg se obračunavaju kamate

Datum na koji se kamata počinje obračunavati za dužničke instrumente na koje se plaća kamata

√

Obračunate kamate

Kamate koje su obračunate od posljednjeg plaćanja kupona ili od datuma od kojeg se obračunavaju kamate. Za vrijednosne papire na koje se obračunavaju kamate, ako se cijeni doda ova vrijednost dobiva se tzv. „puna cijena”.

√

Faktor obračunatog prihoda

Faktor dnevnog dohotka pojedinačnog vrijednosnog papira u postocima, izračunan primjenom pristupa dužnika. Faktor se zasniva na obračunima, tj. prikazuje kombinirani učinak obračunatih kamata i prihoda koji proizlazi iz razlike u cijeni pri izdanju i cijeni pri otkupu.

√

Obračunati prihodi (vjerovnik)

Dnevni dohodak specifičan za vrijednosne papire, u postocima, izračunat primjenom pristupa vjerovnika.

√

Vrsta kupona

Vrsta kupona, npr. je li fiksan, promjenjiv, stupnjevit, itd.

√

Posljednja kuponska stopa

Posljednja stvarno isplaćena kuponska stopa u postocima na godišnjoj razini (kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini).

√

Datum posljednje isplate kupona

Datum kada je stvarno isplaćena posljednja kuponska stopa. Ovaj atribut omogućava da se odredi je li posljednja stvarno isplaćena kuponska stopa obuhvaćena izvještajnim razdobljem.

√

Učestalost posljednje isplate kupona

Učestalost na godišnjoj razini prema kojoj se isplaćuje posljednja kuponska stopa

√

Valuta kupona

Valuta kupona (ISO 4217).

√

Iznos dividende

Iznos posljednje isplaćene dividende po dionici (prema načinu isplate dividende) prije poreza (bruto dividenda).

√

Vrsta iznosa dividende

Iznos dividende po dionici može biti nominiran u valuti dividende ili u broju dionica.

√

Valuta dividende

Valuta posljednje isplate dividende (ISO 4217).

√

Datum namire dividende

Datum namire posljednje isplaćene dividende. Ovaj atribut omogućava da se odredi je li isplaćeni iznos dividende obuhvaćen izvještajnim razdobljem.

√

Faktor posljednje podjele

Faktor podjele za podjele stanja (i obratne podjele) dionica, utvrđeno kao (broj dionica prije podjele) / (broj dionica nakon podjele).

√

Datum posljednje podjele

Datum na koji podjela dionica stupa na snagu

√

Vrsta strukture imovine fonda

Vrsta (većina) odnosne imovine fonda.

√

PRILOG IV.

AGREGIRANA STATISTIKA CESC-a:

Uvod

Statistika izdanja vrijednosnih papira koja se temelji na centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima (CSDB) pruža agregate stanja i tokova o izdanjima vrijednosnih papira prema rezidentima država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu „države članice europodručja”) i država članica čija valuta nije euro (dalje u tekstu „države članice izvan europodručja”) u svim valutama, kao i prema rezidentima ostatka svijeta (RoW) u eurima, raščlanjeno prema sektoru izdavatelja, vrsti instrumenta, vrsti kamatne stope, dospijeću i valuti nominacije.

Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke“) odgovorne su za provjeru agregirane statistike CSEC-a koja se odnose na izdavatelje koji su rezidenti u njihovim zemljama. ESB je odgovoran za provjeru agregirane statistike CSEC-a koja se odnosi na izdavatelje koji su rezidenti izvan europodručja, osim ako je nacionalna središnja banka države članice čija valuta nije euro (dalje u tekstu „NSB izvan europodručja”) preuzela odgovornost za provjeru agregirane statistike CSEC-a koja se odnosi na izdavatelje koji su rezidenti u njezinoj državi članici.

Metodologija za sastavljanje agregirane statistike CSEC-a u najvećoj je mogućoj mjeri u skladu s međunarodnim standardima utvrđenima u „Priručniku o statistici vrijednosnih papira” Banke za međunarodne namire, Europske središnje banke (ESB) i Međunarodnog monetarnog fonda (1) te ESA 2010 (2). Posebno se ističu iznimni slučajevi u kojima metodologija odstupa od tih statističkih standarda. Detaljna pravila za izračun CSEC-a definirat će se u vodiču za sastavljanje koji je dogovorio Odbor za statistiku ESSB-a i koji će biti objavljen na mrežnim stranicama ESB-a.

1. Područje primjene i klasifikacije

1.1

Rezidentnost izdavatelja: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja rezidenata država članica europodručja i država članica izvan europodručja u svim valutama te rezidenata ostatka svijeta u eurima. Izdanja rezidenata država članica europodručja i/ država članica izvan europodručja raščlanjuju se prema državi izdavateljici i drugim kriterijima. Osim toga, agregati na razini europodručja i Unije obuhvaćaju i izdanja nadnacionalnih institucija koje se smatraju rezidentima europodručja odnosno Unije u cjelini.

1.2

Sektori: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja sljedećih sektora izdavatelja:

—	S1: ukupno gospodarstvo (svi sektori zajedno)

—	S11: nefinancijska društva

—	S12: financijska društva

—	S121: središnje banke

—	122: društva koja primaju depozite osim središnje banke

—	S12M: financijska društva osim društava koja primaju depozite

—	S12P: financijska društva osim društava koja primaju depozite, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

—	S124: nenovčani fond investicijskih fondova

—	S125: ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

—	S125A: financijska društva posebne namjene koja se bave sekuritizacijom

—	S125W: ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (isključujući financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskom)

—	S126: pomoćni financijski subjekti

—	S127: vlastite financijske institucije i zajmodavci

—	S12Q: osiguravajuća društva i mirovinski fondovi

—	S13: opća država

—	S1311: središnja država (osim fondova socijalnog osiguranja)

—	S13M: središnja i lokalna uprava (osim fondova socijalnog osiguranja)

—	S1314: fondovi socijalnog osiguranja

—	S1M: kućanstva i neprofitne institucije koje služe kućanstvima

1.3

Vrsta instrumenta: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica (3). Izdanja neuvrštenih dionica, ostali vlasnički kapital, dionice/udjeli koje izdaju novčani fondovi i dionice/udjeli koje izdaju investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi, su isključeni.

Izdanja dužničkih vrijednosnih papira i neuvrštenih dionica uključuju samo vrijednosne papire identificirane oznakom međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnih papira (ISIN). Isključena su izdanja neprenosivih instrumenata, uključujući kredite, transakcije vrijednosnim papirima kao dio repo ugovora i državna ulaganja u kapital međunarodnih organizacija koje su pravno osnovane kao društva s temeljnim kapitalom.

1.4

Vrsta kamatne stope: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira svih vrsta kamatnih stopa sa sljedećim raščlambama:

—

Fiksni kupon: Dužnički vrijednosni papiri za koje su na datum izdanja ugovorena nominalna plaćanja kupona fiksna u smislu valute nominacije za vrijeme trajanja dužničkog vrijednosnog papira, a otplata glavnice fiksna je u smislu valute nominacije i vremena. To uključuje dužničke vrijednosne papire sa stupnjevitom otplatom za koje su na datum izdanja različiti kuponi unaprijed fiksirani tijekom cijelog trajanja vrijednosnog papira.

—	Bez kupona: Dužnički vrijednosni papiri s jednokratnom otplatom bez kuponske isplate, koji se obično prodaju s diskontom.

—	Promjenjiva stopa povezana s inflacijom: Dužnički vrijednosni papiri za koje su plaćanja kupona ili glavnice povezana s indeksima cijena.

—	Promjenjiva kamatna stopa povezana s kamatnom stopom: Dužnički vrijednosni papiri za koje su plaćanja kupona ili glavnice povezana s referentnim kamatnim stopama ili prinosima obveznica.

—

Promjenjiva stopa povezana s cijenom imovine: Dužnički vrijednosni papiri za koje su plaćanja kupona ili glavnice povezana s drugom financijskom imovinom, robom ili indeksima koji se razlikuju od indeksa cijena ili referentnih kamatnih stopa. To uključuje dužničke vrijednosne papire povezane s košaricama vrijednosnih papira, valutama, poslovnim događajima kao što su neispunjavanje obveza izdavatelja i druge vrste imovine ili događaja.

Dužnički vrijednosni papiri koji sadržavaju promjenjivi kupon u kombinaciji s fiksnim kuponom razvrstavaju se u odgovarajuću kategoriju promjenjive kamatne stope.

1.5

Dospijeće: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira svih dospijeća. Raščlamba prema dospijeću za izdanja dužničkih vrijednosnih papira razvrstava dužničke vrijednosne papire prema izvornom dospijeću i u određenoj mjeri prema preostalom dospijeću.

1.6

Valuta nominacije: Agregirana statistika CSEC-a obuhvaća izdanja rezidenata europodručja raščlanjena na euro i „ostale valute”, izdanja rezidenata država članica izvan europodručja raščlanjena na euro, „nacionalnu valutu koja nije euro” i „ostale valute” te izdanja rezidenata ostalog svijeta u eurima. U tablici u nastavku sažete su raščlambe valuta.

Valuta nominacije	Izdanja prema rezidentima europodručja	Izdanja prema rezidentima država članica izvan europodručja	Izdanja prema rezidentima ostalog svijeta
U eurima	✓	✓	✓
U nacionalnoj valuti koja nije euro	Nije primjenjivo	✓
U ostalim valutama	✓	✓

2. Koncepti zaliha i tokova

Agregirana statistika CSEC-a pruža informacije o stanjima (tj. neotplaćenim iznosima) i tokovima (tj. bruto izdanjima, otkupima, revalorizaciji i ostalim promjenama u obujmu, uključujući reklasifikacije). Jednadžba u nastavku prikazuje vezu između stanja i tokova:

stanja (t) = stanja (t-1) + bruto izdanja (t) - otplate (t) + revalorizacije (t) + druge promjene u obujmu (t)

2.1

Stanja: Agregirana statistika o stanjima CSEC-a obuhvaća pozicije dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica koje su nepodmirene na kraju referentnog razdoblja.

2.2

Bruto izdanja: Agregirana statistika o bruto izdanjima CSEC-a obuhvaća nova izdanja dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica tijekom referentnog razdoblja. Izdanja se odnose na situaciju u kojoj izdavatelj imateljima prodaje novostvorene dužničke vrijednosne papire ili uvrštene dionice. Vrijednosni papir smatra se izdanim kada ga izdavatelj prenese imatelju, obično u zamjenu za gotovinu ili prenosive depozite, ili ako je stvarno izdan, ali ga je izvorni izdavatelj zadržao (4). Osim toga, za agregate dužničkih vrijednosnih papira po nominalnoj i tržišnoj vrijednosti, bruto izdanja uključuju i obračunate nedospjele kamate. Bruto izdanja se ne iskazuju ako društvo samo kotira na burzi i ne prikuplja se novi kapital (5). Izdanja vrijednosnih papira koje je kasnije moguće zamijeniti za druge instrumente potrebno je iskazati kao izdanja u kategoriji njihovog prvog instrumenta; pri zamjeni oni se evidentiraju kao otkupljeni iz kategorije tog instrumenata u istom iznosu, a zatim se tretiraju kao bruto izdanja u novoj kategoriji.

2.3

Otkupi: Agregirana statistika o otkupima CSEC-a obuhvaćaju poništenja dužničkih vrijednosnih papira i dionica koje kotiraju na burzi tijekom referentnog razdoblja. Otkupi uključuju dužničke vrijednosne papire koji su dosegli datum dospijeća ili su prijevremeno otkupljeni, kao i uvrštene dionice koje su službeno poništene. Osim toga, za agregate dužničkih vrijednosnih papira po nominalnoj i tržišnoj vrijednosti, bruto izdanja uključuju i plaćeni kupon. Otkupi se ne iskazuju u slučaju kada je došlo samo do prestanka kotiranja na burzi (6).

2.4

Revalorizacije: Agregirana statistika o revalorizacijama CSEC-a obuhvaća revalorizacije dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica obračunatih tijekom referentnog razdoblja. Revalorizacije mogu biti posljedica tržišnih kretanja cijena i deviznih tečajeva.

2.5

Druge promjene u obujmu: Agregirana statistika CSEC-a o ostalim promjenama volumena obuhvaća ostale promjene volumena dužničkih vrijednosnih papira i uvrštenih dionica zbog promjena u količini ili fizičkim obilježjima vrijednosnih papira ili promjena u klasifikaciji vrijednosnih papira. Promjene u klasifikaciji obuhvaćaju promjene u institucionalnom sektoru izdavatelja, promjene referentnog područja u kojem izdavatelj ima sjedište, promjene u strukturi institucionalnih jedinica i promjene u klasifikaciji imovine. Ostale promjene obujma izvode se kao ostatak iz jednadžbe stanja i toka.

Detaljna pravila za izračun stanja i toka utvrdit će se u vodiču za sastavljanje koji je dogovorio Odbor za statistiku ESSB-a i koji će biti objavljen na mrežnim stranicama ESB-a.

3. Statistička obrada posebnih kategorija instrumenata

Pri sastavljanju agregiranih statistika CSEC-a trebalo bi primjenjivati sljedeću obradu posebnih kategorija instrumenata:

Potvrde o deponiranim dionicama: Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje, izdanja potvrda o deponiranim dionicama moraju se isključiti iz agregirane statistike CSEC-a.

Izdanja s više oznaka ISIN: Kako bi se izbjeglo dvostruko obračunavanje, izdanja, koja su identificirana s više oznaka ISIN (npr. zato što se različiti dijelovi vrijednosnog papira izdaju na temelju različitih regulatornih pravila ili se polažu kod različitih depozitorija), moraju se uključiti u agregirane statistike CSEC-a samo u mjeri u kojoj odnosni neotplaćeni iznosi već nisu obuhvaćeni drugom oznakom ISIN.

Dužnički vrijednosni papiri kod kojih se odvojeno trguje glavnicom i kuponom: Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih se odvojeno trguje glavnicom i kuponom moraju se uključiti u agregirane statistike CSEC-a samo u mjeri u kojoj odnosni nepodmireni iznosi već nisu pokriveni odgovarajućim izvornim dužničkim vrijednosnim papirom.

Držanje vlastitih vrijednosnih papira: Agregirana statistika CSEC-a mora se prikupiti na bruto osnovi i obuhvaćati držanje vrijednosnih papira, uključujući i. vrijednosne papire koji su prodani na tržištu i koje je izdavatelj ponovno kupio te ii. vrijednosne papire koje je izdavatelj stvarno izdao, ali ih je zadržao (7).

4. Vrednovanje

Za dužničke vrijednosne papire i uvrštene dionice agregirana statistika CSEC-a sastavlja se po tržišnoj vrijednosti. Samo za dužničke vrijednosne papire agregirana statistika CSEC-a sastavlja se i po nominalnoj vrijednosti, a za stanja dužničkih vrijednosnih papira po nominalnoj vrijednosti. U tablici u nastavku sažete su metode vrednovanja upotrijebljene za sastavljanje agregirane statistike CSEC-a:

Vrsta instrumenta	Stanja i tokovi po tržišnoj vrijednosti	Stanja i tokovi po nominalnoj vrijednosti	Stanja po nominalnoj vrijednosti
Dužnički vrijednosni papiri	✓	✓	✓
Uvrštene dionice	✓	Nije primjenjivo	Nije primjenjivo

5. Pregled raščlambi

Za izdanja svake pojedine države članice europodručja i europodručja u cjelini, agregirana statistika CSEC-a mjeri se u eurima i sastavlja u skladu s raščlambama definiranima u sljedećim tablicama. Sektorske oznake upotrijebljene u tablicama imaju značenja definirana u odjeljku 1. „Područje primjene i klasifikacije”.

Tablica A1

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 1 – Raščlamba prema glavnom dospijeću i vrsti kamatnih stopa za pojedine države članice europodručja i europodručje u cjelini

Tablica A2

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 2 – Detaljna raščlamba prema vrsti kamatnih stopa za pojedine države članice europodručja i europodručje u cjelini

Tablica A3

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 3 – Detaljna raščlamba prema izvornom dospijeću za pojedine države članice europodručja i europodručje u cjelini

Tablica A4

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 4 – Detaljna raščlamba prema preostalom dospijeću za pojedine države članice europodručja i europodručje u cjelini

Tablica A5

Raščlamba uvrštenih dionica za pojedine države članice europodručja i europodručje u cjelini

Za izdanja dužničkih vrijednosnih papira inozemstva izvan europodručja, agregirani statistički podatci CSEC-a moraju se mjeriti u eurima i sastavljati u skladu s raščlambama definiranima u sljedećim tablicama. Sektorske oznake upotrijebljene u tablicama imaju značenja definirana u odjeljku 1. „Područje primjene i klasifikacije”.

Tablica A6

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 1 – Raščlamba prema glavnom dospijeću i vrsti kamatnih stopa za inozemstvo izvan europodručja

Tablica A7

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 2 – Detaljna raščlamba kamatne stope za inozemstvo izvan europodručja

Tablica A8

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 3 – Detaljna raščlamba početnog dospijeća za inozemstvo izvan europodručja

Tablica A9

Hijerarhija dužničkih vrijednosnih papira 4 – Detaljna raščlamba preostalog dospijeća za inozemstvo izvan europodručja

6. Postupak sastavljanja agregiranih statističkih podataka CSEC-a

Agregirani statistički podaci CSEC-a prikupljaju se na središnjoj razini i automatski na temelju podataka po stavkama uključenih u CSDB. Postupkom sastavljanja izrađuju se agregati najniže razine navedeni u tablicama od A1 do A9 (polja označena slovom „L” ili „L*”). Svi ostali agregati definirani u tablicama od A1 do A9 izrađuju se daljnjim agregiranjem tih agregata najniže razine.

7. Provjera i upravljanje kvalitetom podataka agregirane statistike CSEC-a

ESB će uložiti sve napore kako bi prikupio i stavio na raspolaganje agregiranu statistiku CSEC-a na dnevnoj osnovi kako bi se omogućila redovita provjera agregata.

Provjera početnih i redovitih agregata

U skladu s rasporedom iz tablice 2. Priloga II. ovoj Smjernici, ESB i nacionalne središnje banke moraju provjeriti početnu i redovitu agregiranu statistiku CSEC-a do kraja sedmog radnog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon referentnog mjeseca tekućeg ciklusa izrade kako bi se osiguralo da su svi skupovi prioritetnih serija CSEC-a provjereni.

ESB i nacionalne središnje banke moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi provjerili početnu agregiranu statistiku CSEC-a koja se temelji na informacijama koje su im odmah dostupne te moraju ispitati njihovu vjerodostojnost. Početna agregirana statistika CSEC-a moraju biti označena kao „privremene vrijednosti” u diseminiranim podacima.

ESB i nacionalne središnje banke moraju temeljito provjeriti redovite agregirane statistike CSEC-a na temelju svih trenutačno dostupnih informacija, uključujući druge referentne podatke dostupne izvan CSDB-a. Početna agregirana statistika CSEC-a mora biti označen kao „normalne vrijednosti” u diseminiranim podacima.

Određivanje prioriteta u radu na provjeri

Kako bi se osigurao učinkovit tijek provjere i izbjeglo udvostručavanje provjera, provjera agregirane statističke CSEC-a mora biti usmjerena na „prioritetnu seriju CSEC-a”, tj. najrelevantniju agregiranu statistiku CSEC-a najniže razine. Provjerom prioritetnih serija osigurat će se provjera svih agregata više razine koje se temelje na tim serijama i, u znatnoj mjeri, svih povezanih agregata koji se preklapaju.

Prioritetne serije CSEC-a predstavljaju najrelevantniju agregiranu statistiku CSEC-a za određenu zemlju mjerenu njihovim stanjima izraženim kao udio u neotplaćenim iznosima u ukupnom ekonomskom agregatu za dužničke vrijednosne papire CSEC-a i mjerene njihovom tržišnom kapitalizacijom izraženom kao udio u tržišnoj kapitalizaciji ukupnih ekonomskih agregata CSEC-a za uvrštene dionice. Prioritetne serije definiraju se kao agregirana statistika CSEC-a najniže razine za zalihe po tržišnoj vrijednosti koje su potrebne za postizanje ciljnog praga 2 upravljanja kvalitetom podataka za tu zemlju.

Za dužničke vrijednosne papire agregirana statistika CSEC-a obuhvaća četiri hijerarhije koje se preklapaju kako je definirano u tablicama od A1 do A4 i od A6 do A9. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla, utvrđivanje prioritetnih serija CSEC-a za dužničke vrijednosne papire temelji se na agregatima najniže razine „kratkoročne po izvornom dospijeću” i „dugoročne po izvornom dospijeću” za „fiksne kupone” i „bez kupona”, kako su definirani u tablicama A1 i A6, te na agregatima najniže razine „promjenjive stope povezane s inflacijom”, „promjenjive kamatne stope povezane s kamatom” i „promjenjive kamatne stope povezane s cijenom imovine” kako su definirani u tablicama A2 i A7. Time se osigurava detaljna provjera raščlambi prema vrsti instrumenta te visoka razina provjere raščlambi prema dospijeću (tj. kratkoročno u odnosu na dugoročno pri izvornom dospijeću).

Za dionice koje kotiraju na burzi, utvrđivanje prioritetnih serija CSEC-a temelji se na agregatima najniže razine definiranima u tablici A5.

Agregirana statistika CSEC-a mora se provjeriti na razini „skupova serija”, koji se sastoje od povezanih agregata za tri metode vrednovanja (tj. tržišne, nominalne i nazivne vrijednosti) i pet vrsta serija (tj. stanja, bruto izdanja, otkupi, revalorizacije i ostale promjene u obujmu), koje dijele preostale raščlambe. To znači da provjera prioritetnih serija CSEC-a uvijek mora obuhvaćati cijeli niz serija povezanih s odgovarajućom serijom prioriteta CSEC-a („skupovi prioritetnih serija CSEC-a”) za zalihe po tržišnoj vrijednosti.

Ako skupovi prioritetnih serija CSEC-a pokažu znatnu promjenu u ukupnim neotplaćenim iznosima ili tržišnoj kapitalizaciji nakon što su provjereni, ali prije roka za provjeru utvrđenog rasporedom u tablici 2. Priloga II. ovoj Smjernici, CSDB mora istaknuti odgovarajuće nizove serija i potrebno je ponovno provjeriti odgovarajuće skupove serija.

Upravljanje kvalitetom podataka agregirane statistike CSEC-a

Pri provjeri i potvrđivanju prioritetnih serija CSEC-a, ESB i nacionalne središnje banke moraju ispitati vremenske serije povezanih skupova serija za sljedeće moguće probleme s kvalitetom podataka:

—	netipične vrijednosti, tj. vrijednosti koje se znatno razlikuju od ostalih vrijednosti odgovarajućih vremenskih serija;

—	nedosljednosti stanja i tokova, tj. referentna razdoblja tijekom kojih trenutačna stanja nisu jednaka zbroju prethodnih stanja uvećanih za bruto izdanja umanjeno za otkupe uvećane za revalorizacije, do kojih bi moglo doći zbog drugih promjena u obujmu ili zbog pitanja kvalitete podataka.

Ako ESB i nacionalne središnje banke utvrde relevantne probleme u pogledu kvalitete statističkih podataka tijekom provjere početne i redovite agregirane statistike CSEC-a, moraju pravodobno ispraviti ta pitanja u odnosnim CSDB podacima po stavkama, ali najkasnije do roka navedenog u rasporedu u tablici 2. Priloga II. ovoj Smjernici. Ispravci odnosnih podataka po stavkama odrazit će se u agregiranoj statistici CSEC-a koja se prikuplja tijekom prekonoćne obrade za sljedeći dan.

(1) Dostupno na mrežnim stranicama Međunarodnog monetarnog fonda na www.imf.org.

(2) Kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 549/2013.

(3) Kategorije F.3 i F.511 ESA 2010.

(4) Vrijednosni papiri smatraju se stvarno izdanim (čak i ako prije nisu prodani drugom subjektu) kada: i. knjiženi su u računovodstvenoj bilanci izdavatelja; ili ii. upotrebljavaju se ili su dostupni izdavatelju za tržišne operacije.

(5) Za razliku od toga, ESA 2010 (5.150) teoretski omogućuje knjiženje takvih transakcija, jer navodi sljedeće: „Uvrštenje se knjiži kao izdavanje dionica koje kotiraju na burzi i kao otkup dionica koje ne kotiraju na burzi [...] prema potrebi.”

(6) Za razliku od toga, ESA 2010 (5.150) teoretski omogućuje evidentiranje takvih transakcija jer se u njemu navodi: „[...] brisanje iz kotacije bilježi se kao otkup dionica koje kotiraju na burzi i, prema potrebi, izdavanje neuvrštenih dionica.”

(7) Vidi bilješku 4.

Smjernica 2012/689/EU (ECB/2012/21)	Smjernica (EU) 2021/834 (ESB/2021/15)	Ova Smjernica
Članak 1.	-	Članak 1.
Članak 2.	-	Članak 2.
-	-	Članak 3. stavak 1.
Članak 3. stavak 1.	-	Članak 3. stavak 2.
Članak 3. stavak 2.	-	Članak 3. stavak 3.
-	-	Članak 4. stavci 1., 2., 3. i 4.
Članak 8.	-	Članak 4. stavak 5.
-	-	Članak 4. stavci 6. i 7.
Članak 4. stavak 1.	-	Članak 5. stavak 1.
Članak 4. stavak 2., članak 5. stavci 1. i 2. i članak 6. stavak 1.	-	Članak 5. stavak 2.
Članak 4. stavak 3.	-	Članak 5. stavak 3.
Članak 5. stavak 4.	-	Članak 5. stavak 4.
-	-	Članak 5. stavak 5.
Članak 5. stavak 6. i članak 6. stavak 3.	-	Članak 5. stavak 6.
Članak 5. stavak 4.	-	Članak 6. stavak 1.
Članak 5. stavak 3.	-	Članak 6. stavak 2.
Članak 5. stavak 5.	-	Članak 6. stavak 3.
Članak 6. stavak 2.	-	Članak 7.
Članak 5. stavak 4. i članak 6. stavak 2.	-	Članak 8.
Članak 7. stavak 1.	-	Članak 9. stavak 1.
Članak 7. stavak 2.	-	Članak 9. stavak 2.
-	-	Članak 9. stavak 3.
-	-	Članak 10.
-	-	Članak 11.
-	Članak 9.	Članak 12.
-	Članak 5.	Članak 13.
Članak 10.	Članak 10.	Članak 14.
-	-	Članak 15.
Članak 11.	Članak 11.	Članak 16.
Članak 12.	Članak 12.	Članak 17.
-	-	Prilog I.
Prilog I.	-	Prilog II.
Prilog II.	-	Prilog III.
-	-	Prilog IV.