PRILOG

1. ZAKLJUČCI O NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT-ima) ZA TEKSTILNU INDUSTRIJU

PODRUČJE PRIMJENE

Ovi zaključci o NRT-ima odnose se na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU:

6.2.	Predobrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, mercerizacija) ili bojadisanje tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 10 tona na dan,

6.11.

Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima.

Ovi zaključci o NRT-ima obuhvaćaju i:

—

sljedeće aktivnosti ako su izravno povezane s aktivnostima navedenima u točki 6.2. Priloga I. Direktivi 2010/75/EU:

—	premazivanje,

—	kemijsko čišćenje,

—	proizvodnju tekstilija,

—	oplemenjivanje,

—	laminiranje,

—

tiskanje,

—

smuđenje,

—	karboniziranje vune,

—	valjanje vune,

—	predenje vlakana (osim umjetnih vlakana),

—	pranje ili ispiranje povezano s bojadisanjem, tiskanjem ili oplemenjivanjem,

—	kombinirano pročišćavanje otpadnih voda različitog podrijetla, pod uvjetom da glavno opterećenje onečišćujućih tvari potječe iz aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima i da pročišćavanje otpadnih voda nije obuhvaćeno Direktivom 91/271/EEZ,

—

uređaje za loženje u krugu zgrade koji su izravno povezani s aktivnostima obuhvaćenima ovim zaključcima o NRT-ima, pod uvjetom da su plinoviti proizvodi izgaranja u izravnom dodiru s tekstilnim vlaknima ili tekstilom (primjerice izravno grijanje, sušenje, stabilizacija vrućim zrakom) ili ako se radijacijska i/ili konduktivna toplina prenosi kroz masivni zid (neizravno grijanje) bez upotrebe posredničke tekućine za prijenos topline.

Ovi zaključci o NRT-ima ne obuhvaćaju sljedeće:

—	premazivanje i laminiranje s kapacitetom potrošnje organskog otapala većim od 150 kg na sat ili više od 200 tona godišnje. To je obuhvaćeno zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za površinsku obradu upotrebom organskih otapala, uključujući zaštitu drva i proizvoda od drva kemikalijama,

—	proizvodnju umjetnih vlakana i pređe. Ona može biti obuhvaćena zaključcima o NRT-ima za sektor proizvodnje polimera,

—	odstranjivanje dlake s kože. Ono može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za štavljenje kože.

Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:

—	Površinska obrada upotrebom organskih otapala, uključujući zaštitu drva i proizvoda od drva kemikalijama,

—	Spaljivanje otpada,

—	Obrada otpada,

—	Emisije iz procesa skladištenja,

—	Energetska učinkovitost,

—	Industrijski sustavi hlađenja,

—	Praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama,

—	Ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Ovi zaključci o NRT-ima primjenjuju se ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo, npr. zakonodavstvo o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (CLP), o biocidnim proizvodima ili o energetskoj učinkovitosti (načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”).

DEFINICIJE

Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se definicije u nastavku.

Opći pojmovi
Korišteni pojam	Definicija
Omjer tekstil-zrak	Omjer ukupnog protoka volumena ispušnog plina (izraženo u Nm3/h) iz emisijske točke u jedinici za obradu tekstila (npr. rastezni sušionik) i odgovarajućeg protoka tekstila za obradu (suhi tekstil, izraženo u kg/h).
Celulozni materijali	Celulozni materijali uključuju pamuk i viskozu.
Usmjerene emisije	Emisije onečišćujućih tvari u zrak kroz bilo koju vrstu vodova, cijevi, dimnjaka itd.
Kontinuirano mjerenje	Mjerenje s pomoću automatiziranog sustava mjerenja trajno ugrađenog na lokaciji.
Odškrobljivanje	Predobrada tekstilnih materijala kako bi se iz tkanina odstranile kemikalije za škrobljenje.
Difuzne emisije	Neusmjerene emisije u zrak.
Izravno ispuštanje	Ispuštanje u prihvatno vodno tijelo bez daljnjeg nizvodnog pročišćavanja otpadnih voda.
Kemijsko čišćenje	Čišćenje tekstilnih materijala organskim otapalom.
Postojeće postrojenje	Postrojenje koje nije novo postrojenje.
Proizvodnja tekstilija	Proizvodnja tekstilija npr. tkanjem ili pletenjem.
Oplemenjivanje	Fizikalna i/ili kemijska obrada s ciljem da se tekstilnim materijalima daju svojstva gotovog proizvoda, primjerice vizualni efekti, svojstva u vezi s rukovanjem, vodootpornost ili nezapaljivost.
Laminiranje plamenom	Spajanje tekstilija pomoću termoplastične pjene izlaganjem plamenu prije valjaka za laminiranje.
Opasna tvar	Opasna tvar kako je definirana u članku 3. točki 18. Direktive 2010/75/EU.
Opasan otpad	Opasan otpad kako je definiran u članku 3. točki 2. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).
Neizravno ispuštanje	Ispuštanje koje nije izravno ispuštanje.
Omjer kupelji	U procesu obrade serije, omjer mase suhih tekstilnih materijala i upotrijebljene kupelji za obradu.
Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda	Omjer uravnoteženih koncentracija otopljene tvari u dvofaznom sustavu koji uključuje n-oktanol i vodu – otapala koja uglavnom nije moguće miješati.
Opsežna nadogradnja postrojenja	Opsežna promjena konstrukcije ili tehnologije postrojenja koja obuhvaća opsežnu prilagodbu ili zamjenu procesa i/ili tehnika za smanjenje emisija te povezane opreme.
Maseni protok	Masa određene tvari ili parametra koja se emitira tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Novo postrojenje	Postrojenje koje prvi put dobije dozvolu na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.
Organsko otapalo	Organsko otapalo kako je definirano u članku 3. točki 46. Direktive 2010/75/EU.
Periodično mjerenje	Mjerenje u određenim vremenskim intervalima primjenom ručnih ili automatiziranih metoda.
Efekt cijeđenja	Za kontinuirani proces, omjer mase tekućine koju upiju tekstilni materijali i mase suhih tekstilnih materijala.
Procesne kemikalije	Tvari i/ili smjese kako su definirane u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (2) koje se koriste u procesima, uključujući kemikalije za škrobljenje, kemikalije za bijeljenje, bojila, tiskarske paste i kemikalije za oplemenjivanje. Procesne kemikalije mogu sadržavati opasne tvari i/ili posebno zabrinjavajuće tvari.
Kupelj za obradu	Otopina i/ili suspenzija koja sadržava procesne kemikalije.
Preostali kapacitet za vlaženje	Preostali kapacitet vlažnih tekstilnih materijala za upijanje dodatne tekućine (nakon početnog upijanja).
Iskuhavanje	Predobrada tekstilnih materijala koja se sastoji od pranja dolaznog tekstilnog materijala.
Smuđenje	Uklanjanje vlakana s površine tekstilija provlačenjem tekstilije kroz plamen ili između zagrijanih ploča.
Škrobljenje	Impregnacija pređe procesnim kemikalijama za zaštitu pređe i osiguravanje podmazivanja tijekom tkanja.
Posebno zabrinjavajuće tvari	Tvari koje ispunjavaju kriterije navedene u članku 57. i uvrštene su na popis predloženih posebno zabrinjavajućih tvari u skladu s Uredbom REACH ((EZ) br. 1907/2006).
Sintetički materijali	Sintetički materijali uključuju poliester, poliamid i akril.
Tekstilni materijali	Tekstilna vlakna i/ili tekstil.
Toplinska obrada	Toplinska obrada tekstilnih materijala uključuje termofiksaciju, stabilizaciju vrućim zrakom ili procesnu fazu (npr. sušenje, kondenzaciju) aktivnosti obuhvaćenih ovim zaključcima o NRT-ima (npr. premazivanje, bojadisanje, predobrada, oplemenjivanje, tiskanje, laminiranje).

Onečišćujuće tvari i parametri
Korišteni pojam	Definicija
Antimon	Antimon, izražen kao Sb, uključuje sve anorganske i organske spojeve antimona, otopljene ili vezane za čestice.
AOX	Adsorpcijski organski vezani halogeni, izraženi kao Cl, uključuju adsorpcijski organski vezani klor, brom i jod.
BPK n	Biokemijska potrošnja kisika. Količina kisika potrebna za biokemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida u n dana (vrijednost n je obično 5 ili 7). BPKn je indikator za utvrđivanje masene koncentracije biorazgradivih organskih spojeva.
Krom	Krom, izražen kao Cr, uključuje sve anorganske i organske spojeve kroma, otopljene ili vezane za čestice.
CO	Ugljikov monoksid.
KPK	Kemijska potrošnja kisika. Količina kisika potrebna za potpunu kemijsku oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida s pomoću dikromata. KPK je indikator za utvrđivanje masene koncentracije organskih spojeva.
Bakar	Bakar, izražen kao Cu, uključuje sve anorganske i organske spojeve bakra, otopljene ili vezane za čestice.
CMR	Karcinogeno, mutageno ili reproduktivno toksično. To uključuje tvari razvrstane kao CMR kategorija 1 A, 1B i 2, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i izmijenjeno, tj. s oznakama upozorenja H340, H341, H350, H351, H360 i H361.
Prašina	Ukupne čestice (u zraku).
HOI	Indeks ugljikovodika u uljima. Zbroj spojeva koje je moguće ekstrahirati ugljikovodičnim otapalom (uključujući dugolančane ili razgranate alifatske, alicikličke, aromatske ili alkil-supstituirane aromatske ugljikovodike).
NH3	Amonijak.
Nikal	Nikal, izražen kao Ni, uključuje sve anorganske i organske spojeve nikla, otopljene ili vezane za čestice.
NOX	Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2), izražen kao NO2.
SOX	Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline, izražen kao SO2.
Sulfid koji se lako otpušta	Zbroj otopljenih sulfida i neotopljenih sulfida koji se lako otpuštaju zakiseljavanjem, izražen kao S2-.
UOU	Ukupni organski ugljik, izražen kao C (u vodi), uključuje sve organske spojeve.
TN	Ukupni dušik, izražen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonijski dušik (NH4–N), nitritni dušik (NO2–N), nitratni dušik (NO3–N) i organski vezani dušik.
TP	Ukupni fosfor, izražen kao P, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice.
TSS	Ukupne suspendirane krute tvari. Masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari (u vodi), izmjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom.
UHOU	Ukupni hlapljivi organski ugljik, izražen kao C (u zraku).
HOS	Hlapljivi organski spoj kako je definiran u članku 3. točki 45. Direktive 2010/75/EU.
Cink	Cink, izražen kao Zn, uključuje sve anorganske i organske spojeve cinka, otopljene ili vezane za čestice.

POKRATE

Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate:

Pokrata	Definicija
CMS	Sustav za upravljanje kemikalijama
DTPA	Dietilentriaminpentaoctena kiselina
EDTA	Etilendiamintetraoctena kiselina
EMS	Sustav upravljanja okolišem
ESP	Elektrostatski precipitator
IED	Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU)
OTNOC	Neuobičajeni radni uvjeti
PFAS	Perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari

OPĆE NAPOMENE

Najbolje raspoložive tehnike

Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.

Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.

Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u zrak

Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masu emitirane tvari po obujmu otpadnog plina) u sljedećim standardnim uvjetima: suhi plin pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa, bez korekcije za sadržaj kisika, izražen u mg/Nm3.

Kad je riječ o razdoblju uprosječivanja razina emisija povezanih s NRT-ima za emisije u zrak primjenjuje se definicija u nastavku.

Vrsta mjerenja	Razdoblje uprosječivanja	Definicija
Periodično	Prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja	Srednja vrijednost triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja, od kojih je svako trajalo barem 30 minuta. (4)

Za potrebe izračuna masenih protoka povezanih s NRT 9, NRT 26, NRT 27 te tablicama 1.5. i 1.6., ako bi se otpadni plinovi iz jedne vrste izvora (npr. iz rasteznog sušionika) koji se ispuštaju kroz dvije ili više odvojenih emisijskih točaka mogli, prema procjeni nadležnog tijela, ispuštati kroz zajedničku emisijsku točku, te se emisijske točke smatraju jednom emisijskom točkom (vidjeti i BAT 23). Kao alternativa mogu se upotrijebiti maseni protoci na razini pogona/postrojenja.

Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) za emisije u vodu

Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije (masa ispuštenih tvari po obujmu vode), izraženo u mg/l.

Razdoblja uprosječivanja povezana s razinama emisija povezanima s NRT-ima odnose se na bilo koji od sljedećih dvaju slučajeva:

—	u slučaju kontinuiranog ispuštanja, dnevni prosjeci, tj. kompozitni uzorci razmjerni 24-satnom protoku,

—	u slučaju ispuštanja u šaržama, prosjeci tijekom ispuštanja uzeti kao kompozitni uzorci razmjerni protoku ili, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, nasumični uzorak uzet prije ispuštanja.

Ako je dokazana dovoljna stabilnost protoka, može se primijeniti uzimanje kompozitnih uzoraka razmjerno vremenu. Alternativno, ako je efluent prikladno izmiješan i homogen, mogu se uzimati nasumični uzorci.

Kad je riječ o ukupnom organskom ugljiku (UOU), kemijskoj potrošnji kisika (KPK), izračun prosječne učinkovitosti smanjivanja emisija iz ovih zaključaka o NRT-ima (vidjeti tablicu 1.3.) temelji se na opterećenju influenta i efluenta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se na mjestu izlaska emisija iz postrojenja.

Druge razine okolišne učinkovitosti

Indikativne razine za specifičnu potrošnju energije

Indikativne razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnom potrošnjom energije odnose se na godišnje srednje vrijednosti koje se izračunavaju s pomoću sljedeće jednadžbe:

pri čemu je:

stopa potrošnje energije	:	ukupna godišnja količina topline i električne energije potrošena u toplinskoj obradi, umanjena za toplinu oporabljenu iz toplinske obrade, izraženo u MWh godišnje,
stopa aktivnosti	:	ukupna količina tekstilnih materijala na kojima je provedena toplinska obrada, izraženo u t godišnje.

Indikativne razine za specifičnu potrošnju vode

Indikativne razine okolišne učinkovitosti povezane sa specifičnom potrošnjom vode odnose se na godišnje srednje vrijednosti koje se izračunavaju s pomoću sljedeće jednadžbe:

pri čemu je:

stopa potrošnje vode	:	ukupna godišnja količina vode potrošene u određenom procesu (npr. bijeljenju), uključujući vodu koja se upotrebljava za pranje i ispiranje tekstilnih materijala i za čišćenje opreme, umanjeno za količinu vode koja se ponovno upotrebljava i/ili reciklira u procesu, izraženo u m3 godišnje,
stopa aktivnosti	:	ukupna godišnja količina tekstilnih materijala obrađenih u određenom procesu (npr. bijeljenju), izraženo u t godišnje.

Specifična razina oporabe masnoća iz vune povezana s najboljim raspoloživim tehnikama

Razina okolišne učinkovitosti povezana sa specifičnom oporabom masnoća iz vune odnosi se na godišnji prosjek koji se izračunava s pomoću sljedeće jednadžbe:

pri čemu je:

stopa oporabe masnoća iz vune	:	ukupna godišnja količina masnoća iz vune prikupljena tijekom predobrade sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem, izražena u kg godišnje,
stopa aktivnosti	:	ukupna godišnja količina sirovih vunenih vlakana predobrađena iskuhavanjem, izraženo u t godišnje.

Stopa oporabe kaustične sode povezana s najboljim raspoloživim tehnikama

Razine okolišne učinkovitosti povezane s oporabom kaustične sode odnose se na godišnje srednje vrijednosti koje se izračunavaju s pomoću sljedeće jednadžbe:

pri čemu je:

stopa oporabljene kaustične sode	:	ukupna godišnja količina kaustične sode oporabljene iz istrošene vode za ispiranje u postupku mercerizacije, izraženo u kg godišnje,
stopa kaustične sode prije oporabe	:	ukupna godišnja količina kaustične sode u istrošenoj vodi za ispiranje u postupku mercerizacije, izraženo u kg godišnje.

1.1 Opći zaključci o NRT-ima

1.1.1 Opća okolišna učinkovitost

NRT 1.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je izrada i provedba sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:

i.	zalaganje, vodstvo i odgovornost uprave, uključujući višu upravu, za provedbu djelotvornog sustava upravljanja okolišem;

ii.	analizu koja uključuje utvrđivanje konteksta organizacije, određivanje potreba i očekivanja zainteresiranih strana te utvrđivanje značajki postrojenja koje su povezane s mogućim rizicima za okoliš (ili zdravlje ljudi) i primjenjivih pravnih zahtjeva povezanih s okolišem;

iii.	oblikovanje politike zaštite okoliša koja uključuje stalno poboljšavanje okolišne učinkovitosti postrojenja;

iv.	utvrđivanje ciljeva i pokazatelja uspješnosti za važne okolišne aspekte, uključujući održavanje usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima;

v.	planiranje i provedbu potrebnih postupaka i radnji (uključujućim, prema potrebi, preventivne i korektivne mjere) za postizanje okolišnih ciljeva i izbjegavanje rizika za okoliš;

vi.	utvrđivanje struktura, uloga i odgovornosti u odnosu na okolišne aspekte i ciljeve te osiguravanje potrebnih financijskih i ljudskih resursa;

vii.	osiguravanje potrebne stručnosti i osviještenosti osoblja čiji rad može utjecati na okolišnu učinkovitost postrojenja (npr. pružanjem informacija i osposobljavanjem);

viii.

unutarnju i vanjsku komunikaciju;

ix.	poticanje sudjelovanja zaposlenika u dobrim praksama upravljanja okolišem;

x.	izradu i ažuriranje priručnika za upravljanje i pisanih postupaka za kontrolu aktivnosti koje znatno utječu na okoliš te odgovarajućih evidencija;

xi.	djelotvorno operativno planiranje i kontrolu procesa;

xii.	provedbu primjerenih programa održavanja;

xiii.

protokole za pripravnost i odgovor u kriznim situacijama, uključujući sprečavanje i/ili ublažavanje štetnih utjecaja kriznih situacija (na okoliš);

xiv.	pri projektiranju novog postrojenja ili njegova dijela ili preoblikovanju postojećeg postrojenja ili njegova dijela, razmatranje njegova utjecaja na okoliš tijekom životnog vijeka, koji uključuje izgradnju, održavanje, rad i stavljanje izvan pogona;

xv.	provedbu programa praćenja i mjerenja; ako je potrebno, informacije su dostupne u Referentnom izvješću o praćenju emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama;

xvi.	redovitu usporedbu s drugim postignućima unutar sektora;

xvii.

periodičnu neovisnu (u mjeri u kojoj je to izvedivo) unutarnju reviziju i periodičnu neovisnu vanjsku reviziju kako bi se ocijenila okolišna učinkovitost te utvrdilo odgovara li sustav upravljanja okolišem planiranim mjerama i provodi li se i ažurira na odgovarajući način;

xviii.

ocjenu uzroka neusklađenosti, provedbu korektivnih mjera kao odgovor na neusklađenosti, preispitivanje djelotvornosti korektivnih mjera te utvrđivanje postoje li ili bi mogle postojati slične neusklađenosti;

xix.	periodično preispitivanje sustava upravljanja okolišem i njegove primjerenosti, prikladnosti i djelotvornosti koje provodi viša uprava;

xx.	praćenje i uzimanje u obzir razvoja čišćih tehnika.

Posebno za tekstilnu industriju NRT je i uključivanje sljedećih značajki u EMS:

xxi.	inventara ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.);

xxii.

plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima (vidjeti NRT 3.);

xxiii.

plana upravljanja vodom i ocjena potrošnje vode (vidjeti BAT 10.);

xxiv.

plana energetske učinkovitosti i energetskih pregleda (vidjeti BAT 11.);

xxv.	sustava za upravljanje kemikalijama (vidjeti NRT 14.);

xxvi.

plana gospodarenja otpadom (vidjeti NRT 29.).

Napomena

Uredbom (EZ) br. 1221/2009 uspostavljen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Europske unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je u skladu s ovim najboljim raspoloživim tehnikama.

Primjenjivost

Razina podrobnosti i stupanj formalizacije EMS-a uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

NRT 2.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je izrada, vođenje i redovito preispitivanje (među ostalim, ako dođe do znatne promjene) inventara ulaznih i izlaznih tokova u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

informacije o proizvodnim procesima, uključujući:

a.	pojednostavnjene prikaze tijeka procesa koji pokazuju podrijetlo emisija;

b.	opise tehnika integriranih u proizvodni proces i tehnika pročišćavanja otpadnih voda/plinova kako bi se smanjile ili spriječile emisije, uključujući njihove performanse (npr. učinkovitost smanjivanja emisija);

II.	informacije o količini i svojstvima upotrijebljenih materijala, uključujući tekstilne materijale (vidjeti NRT 5. točku (a)) i procesne kemikalije (vidjeti NRT 15.);

III.	informacije o potrošnji i uporabi vode (npr. dijagrame toka i masenu bilancu vode);

IV.	informacije o potrošnji i uporabi energije;

informacije o količinama i svojstvima tokova otpadnih voda, kao što su:

a.	prosječne vrijednosti i varijabilnost toka, pH, temperatura i vodljivost;

b.	prosječne vrijednosti koncentracije i masenog protoka relevantnih tvari/parametara (npr. KPK/UOU, vrste dušika, fosfor, metali, prioritetne tvari, mikroplastika) te njihova varijabilnost;

c.	podaci o toksičnosti, bioeliminaciji i biorazgradivosti (npr. BPK n , omjer BPK . /KPK, rezultati Zahn-Wellensova testa, potencijal biološke inhibicije (npr. inhibicija aktivnog mulja));

VI.

informacije o svojstvima tokova otpadnih plinova, kao što su:

a.	prosječne vrijednosti i varijabilnost toka i temperature;

b.	prosječne vrijednosti koncentracije i masenog protoka relevantnih tvari/parametara (npr. prašina, organski spojevi) te njihova varijabilnost; emisijski faktori mogu se koristiti za procjenu varijabilnosti emisija u zrak (vidjeti odjeljak 1.9.1.);

c.	zapaljivost, gornja i donja granica eksplozivnosti, reaktivnost, opasna svojstva;

d.	prisutnost drugih tvari koje mogu utjecati na sustav obrade otpadnih plinova ili sigurnost postrojenja (npr. vodene pare, prašine);

VII.	informacije o količinama i svojstvima nastalog otpada.

Primjenjivost

Opseg (npr. razina podrobnosti) i priroda inventara uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.

NRT 3.

Za smanjenje učestalosti pojave neuobičajenih radnih uvjeta i smanjenje emisija tijekom njih NRT je uspostava i provedba plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima koji se temelji na riziku u okviru EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće elemente:

i.	utvrđivanje potencijalnih neuobičajenih radnih uvjeta (npr. kvara opreme ključne za zaštitu okoliša („ključna oprema”)), njihovih temeljnih uzroka i potencijalnih posljedica te redovito preispitivanje i ažuriranje popisa utvrđenih neuobičajenih radnih uvjeta nakon periodične procjene u nastavku;

ii.	odgovarajuće projektiranje ključne opreme (npr. pročišćavanje otpadnih voda, tehnike za smanjivanje emisija otpadnih plinova);

iii.	izradu i provedbu plana pregleda i preventivnog održavanja ključne opreme (vidjeti NRT 1. točku xii.);

iv.	praćenje (tj. procjenu ili, ako je moguće, mjerenje) i bilježenje emisija tijekom neuobičajenih radnih uvjeta i povezanih okolnosti;

v.	periodičnu procjenu emisija do kojih dolazi pri neuobičajenim radnim uvjetima (npr. učestalost događaja, trajanje, količina ispuštenih onečišćujućih tvari) te, prema potrebi, provedbu korektivnih mjera;

vi.	redovito preispitivanje i ažuriranje popisa utvrđenih neuobičajenih radnih uvjeta iz točke i. nakon periodične procjene iz točke v.;

vii.	redovito testiranje rezervnih sustava.

Primjenjivost

Razina podrobnosti i stupanj formalizacije plana za upravljanje neuobičajenim radnim uvjetima uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

NRT 4.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je upotreba sustava za napredno praćenje i kontrolu procesa

Opis

Praćenje i kontrola procesa provode se s pomoću internetskih automatiziranih sustava opremljenih senzorima, a kontrolori dobivene povratne informacije upotrebljavaju za brzu analizu i prilagodbu glavnih parametara procesa kako bi se postigli optimalni uvjeti (npr. optimalna upotreba procesnih kemikalija).

Ključni parametri procesa uključuju:

—	volumen, pH i temperaturu kupelji za obradu,

—	količinu obrađenih tekstilnih materijala,

—	doziranje procesnih kemikalija,

—	parametre sušenja (vidjeti i NRT 13. točku (d)).

NRT 5.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Uporaba tekstilnih materijala koji sadrže minimalan udio kontaminanata

Kriteriji za odabir ulaznih tekstilnih materijala (uključujući reciklirane tekstilne materijale) definirani su kako bi se sadržaj kontaminanata, uključujući opasne tvari, slabo biorazgradive tvari i posebno zabrinjavajuće tvari, sveo na najmanju moguću mjeru. Ti se kriteriji mogu temeljiti na certifikacijskim programima ili normama.

Provode se redovite kontrole kako bi se provjerilo ispunjavaju li ulazni tekstilni materijali unaprijed utvrđene kriterije. Te se kontrole mogu sastojati od mjerenja i/ili provjere informacija dobivenih od dobavljača i/ili proizvođača tekstilnih materijala, a

mogu se odnositi na sadržaj:

—	ektoparaziticida (veterinarski lijekovi) i biocida u ulaznim sirovim (ili poluprerađenim) vunenim vlaknima,

—	biocida u dolaznim pamučnim vlaknima,

—	proizvodnih ostataka u ulaznim sintetičkim vlaknima (npr. monomera, nusproizvoda sinteze polimera, katalizatora, otapala),

—	mineralnih ulja (npr. onih koja se upotrebljavaju za namatanje, namatanje na konuse, predenje ili pletenje) u ulaznim tekstilnim materijalima,

—	kemikalija za škrobljenje u ulaznim tekstilnim materijalima.

Općenito primjenjivo.

Upotreba tekstilnih materijala sa smanjenim potrebama za preradom

Upotreba tekstilnih materijala sa svojstvima zahvaljujući kojima postoji manja potreba za preradom tih materijala. Ti materijali uključuju:

—	umjetna vlakna bojadisana u masi,

—	vlakna s inherentnim svojstvima usporavanja gorenja,

—	elastanska vlakna ili mješavine elastanskih vlakana s drugim polimernim vlaknima koji sadrže smanjene količine silikonskih ulja i ostataka otapala,

—	mješavine sintetičkih vlakana s termoplastičnim elastomerima,

—	poliesterska vlakna koja se mogu bojadisati bez kerijera.

Primjenjivost može biti ograničena zbog specifikacija proizvoda.

1.1.2 Praćenje

NRT 6.

NRT je pratiti barem jednom godišnje:

—	godišnju potrošnju vode, energije i materijala, uključujući tekstilne materijale i procesne kemikalije,

—	godišnju količinu nastalih otpadnih voda,

—	godišnju količinu oporabljenih ili ponovno upotrijebljenih materijala,

—	godišnju količinu svake vrste nastalog otpada i otpada koji se šalje na zbrinjavanje.

Opis

U idealnom bi slučaju praćenje trebalo uključivati izravna mjerenja. Mogu se koristiti i izračuni ili evidencije, npr. na temelju adekvatnih brojila ili faktura. Praćenje se raščlanjuje, koliko je to moguće, do razine procesa i u njemu se u obzir uzimaju sve važne izmjene procesa.

NRT 7.

Za tokove otpadnih voda utvrđene u inventaru ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.) NRT je praćenje glavnih parametara (npr. kontinuirano praćenje protoka, pH vrijednosti i temperature otpadnih voda) na ključnim lokacijama (npr. na početku i/ili kraju pretpročišćavanja otpadnih voda, na ulazu u završno pročišćavanje otpadnih voda, na točki na kojoj emisije izlaze iz postrojenja).

Opis

Ako su bioeliminacija/biorazgradivost i inhibitorni učinci ključni parametri (npr. vidjeti NRT 19.), praćenje se provodi prije biološkog pročišćavanja:

—	za bioeliminaciju/biorazgradivost, primjenom norme EN ISO 9888 ili EN ISO 7827, te

—	za inhibitorne učinke na biološke pročišćavanje, primjenom norme EN ISO 9509 ili EN ISO 8192, pri čemu se minimalna učestalost praćenja određuje nakon karakterizacije efluenta.

Karakterizacija efluenta provodi se prije početka rada postrojenja ili prije prvog ažuriranja dozvole za postrojenje nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima te nakon svake promjene u postrojenju (npr. promjene „recepta”) zbog koje se može povećati opterećenje onečišćujućih tvari.

NRT 8.

NRT je praćenje emisija u vodu barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar/parametar		Norme	Aktivnosti/procesi	Minimalna učestalost praćenja	Praćenje povezano s
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX) (5)		EN ISO 9562	Sve aktivnosti/procesi	Jednom mjesečno (6)	NRT 20.
Biokemijska potrošnja kisika (BPK n ) (7)		Dostupne su razne norme EN (npr. EN 1899-1, EN ISO 5815-1)	Sve aktivnosti/procesi	Jednom mjesečno
Bromirani usporivači gorenja (5)		EN norma dostupna je za neke polibromirane difeniletere (tj. EN 16694)	Oplemenjivanje usporivačima gorenja	Jednom u tri mjeseca
Kemijska potrošnja kisika (KPK) (8)		Ne postoji norma EN	Sve aktivnosti/procesi	Jednom dnevno (9) (10)
Boja		EN ISO 7887	Bojadisanje	Jednom mjesečno (6)
Indeks ugljikovodika u uljima (HOI) (5)		EN ISO 9377-2	Sve aktivnosti/procesi	Jednom u tri mjeseca (11)
Metali/metaloidi	Antimon (Sb)	Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 11885, EN ISO 17294-2, EN ISO 15586)	Predobrada i/ili bojadisanje poliesterskih tekstilnih materijala	Jednom mjesečno (6)
	Antimon (Sb)		Oplemenjivanje usporivačima gorenja primjenom antimonova trioksida
	Krom (Cr)		Bojadisanje s kromnim močilom ili bojilima koja sadržavaju krom (npr. metalokompleksno bojilo)
	Bakar (Cu)		Bojadisanje Tisak s bojilima
	Nikal (Ni)		Bojadisanje Tisak s bojilima
	Cink (Zn) (5)		Sve aktivnosti/procesi
	Šesterovalentni krom (Cr(VI))	Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 10304-3, EN ISO 23913)	Bojadisanje s kromnim močilom	Jednom mjesečno
Pesticidi (5)		Norme EN dostupne su za neke pesticide (npr. EN 12918, EN 16693, EN ISO 27108)	Predobrada sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem	Utvrdit će se nakon karakterizacije efluenta (12)
Perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS) (5)		Ne postoji norma EN	Sve aktivnosti/procesi	Jednom u tri mjeseca
Sulfid koji se lako otpušta (S2-)		Ne postoji norma EN	Bojadisanje sumpornim bojilima	Jednom tjedno ili jednom mjesečno (6)
Površinski aktivne tvari	Alkilfenoli i alkilfenol etoksilati (5)	Norme EN dostupne su za neke neionske površinski aktivne tvari, npr. alkilfenole i alkilfenol etoksilate (tj. EN ISO 18857-1 i EN ISO 18857-2)	Sve aktivnosti/procesi	Jednom u tri mjeseca
	Ostale površinski aktivne tvari	EN 903 za anionske površinski aktivne tvari		Jednom u tri mjeseca (11)
	Ostale površinski aktivne tvari	Norme EN nisu dostupne za kationske površinski aktivne tvari		Jednom u tri mjeseca (11)
Ukupni dušik (TN)		Dostupne su razne norme EN (npr. EN 12260, EN ISO 11905-1)		Jednom dnevno (9) (10)
Ukupni organski ugljik (UOU) (8)		EN 1484		Jednom dnevno (9) (10)
Ukupni fosfor (TP)		Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 6878, EN ISO 15681-1, EN ISO 15681-2, EN ISO 11885)		Jednom dnevno (9) (10)
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)		EN 872		Jednom dnevno (9) (10)
Toksičnost (13)	Ikra (Danio rerio)	EN ISO 15088		Utvrdit će se na temelju procjene rizika, nakon karakterizacije efluenta (12)
	Velika vodenbuha (Daphnia magna Straus)	EN ISO 6341
	Luminiscentne bakterije (Vibrio fischeri)	Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 11348-1, EN ISO 11348-2, EN ISO 11348-3)
	Vodena leća (Lemna minor)	Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 20079, EN ISO 20227)
	Alge	Dostupne su razne norme EN (npr. EN ISO 8692, EN ISO 10253, EN ISO 10710)

NRT 9.

NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar/parametar	Norme	Aktivnosti/procesi	Minimalna učestalost praćenja ( (14))	Praćenje povezano s
CO	EN 15058	Smuđenje	Jednom u tri godine	—
		Izgaranje
		Laminiranje plamenom
Prašina	EN 13284-1	Smuđenje	Jednom godišnje (15)	NRT 27.
		Izgaranje
		Toplinska obrada povezana s predobradom, bojadisanjem, tiskanjem i oplemenjivanjem
Tvari CMR (osim formaldehida) (16)	Ne postoji norma EN	Premazivanje (17)	Jednom godišnje	—
		Laminiranje plamenom (17)
		Oplemenjivanje (17)
		Toplinska obrada povezana s premazivanjem, laminiranjem i oplemenjivanjem (17)
Formaldehid (16)	Norma EN je u izradi	Premazivanje (17)	Jednom godišnje	NRT 26.
		Laminiranje plamenom
		Tiskanje (17)
		Smuđenje
		Oplemenjivanje (17)
		Toplinska obrada (17)
NH3 (16)	EN ISO 21877	Premazivanje (17)	Jednom godišnje	NRT 28.
		Tiskanje (18)
		Oplemenjivanje (17)
		Toplinska obrada povezana s premazivanjem, tiskanjem i oplemenjivanjem (17)
NOX	EN 14792	Smuđenje	Jednom u tri godine	—
		Izgaranje
SO2 (18)	EN 14791	Izgaranje	Jednom u tri godine	—
UHOU (16)	EN 12619	Premazivanje	Jednom godišnje (19)	NRT 26.
		Bojadisanje
		Oplemenjivanje
		Laminiranje
		Tiskanje
		Smuđenje
		Termofiksacija ili stabilizacija vrućim zrakom
		Toplinska obrada povezana s premazivanjem, bojadisanjem, laminiranjem, tiskanjem i oplemenjivanjem

1.1.3 Potrošnja vode i stvaranje otpadnih voda

NRT 10.

Za smanjenje potrošnje vode i stvaranja otpadnih voda NRT je primjena tehnika (a), (b) i (c) i odgovarajuće kombinacije tehnika od (d) do (j) navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Tehnike upravljanja

Plan upravljanja vodom i ocjene potrošnje vode

Plan upravljanja vodom i ocjene potrošnje vode dio su EMS-a (vidjeti NRT 1.) i uključuju:

—	dijagrame toka i masenu bilancu vode u postrojenju i procesima kao dio inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.,

—	utvrđivanje ciljeva u pogledu učinkovitosti potrošnje vode,

—	provedbu tehnika za optimizaciju upotrebe vode (npr. kontrola upotrebe vode, ponovna upotreba/recikliranje vode, otkrivanje i saniranje curenja).

Ocjene potrošnje vode provode se najmanje jednom godišnje kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva plana upravljanja vodom te daljnje postupanje i provedba preporuka na temelju ocjena potrošnje vode.

Plan upravljanja vodom i ocjene potrošnje vode mogu se uključiti u opći plan upravljanja vodom na većoj industrijskoj lokaciji.

Razina podrobnosti plana upravljanja vodom i ocjena potrošnje vode uglavnom će biti uvjetovana vrstom, veličinom i složenošću postrojenja.

Optimizacija proizvodnje

To uključuje:

—	optimiziranu kombinaciju procesâ (npr. kombiniranje procesâ predobrade, izbjegavanje bijeljenja tekstilnih materijala prije bojadisanja tamnim nijansama);

—	optimizirano planiranje procesa obrade serije (npr. bojadisanje tekstilnih materijala tamnim nijansama provodi se nakon bojadisanja svijetlim nijansama u istoj opremi za bojadisanje).

Općenito primjenjivo.

Tehnike za osmišljavanje i rad

Odvajanje onečišćenih i neonečišćenih tokova vode

Tokovi vode prikupljaju se zasebno, ovisno o sadržaju onečišćujućih tvari i potrebnim tehnikama pročišćavanja. Tokovi onečišćenih voda (npr. istrošene kupelji za obradu) i neonečišćenih voda (npr. vode za hlađenje) koji se mogu ponovno upotrijebiti bez pročišćavanja odvajaju se od tokova otpadnih voda koje je potrebno pročišćavati.

Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog konfiguracije sustava odvodnje i nedostatka prostora za spremnike za privremenu pohranu.

Procesi u kojima se upotrebljava malo vode ili se voda uopće ne upotrebljava

Ti procesi uključuju obradu plazmom ili laserom te procese u kojima se upotrebljavaju male količine vode, primjerice obradu ozonom.

Primjenjivost može biti ograničena zbog obilježjâ tekstilnih materijala i/ili specifikacija proizvoda.

Optimizacija količine upotrijebljene kupelji za obradu

Procesi obrade serije provode se u sustavima s niskim omjerom kupelji (vidjeti odjeljak 1.9.4.).

Kontinuirani procesi provode se u sustavima za obradu malog volumena, primjerice prskanje (vidjeti odjeljak 1.9.4.).

Općenito primjenjivo.

Optimizirano čišćenje opreme

To uključuje:

—	čišćenje bez vode (npr. brisanjem ili četkanjem unutarnjih površina spremnika, mehaničkim prethodnim čišćenjem brisača s gumom, rotacijskih sita i spremnika koji sadržavaju tiskarske paste (vidjeti NRT 44.)),

—	više faza čišćenja s malim količinama vode, pri čemu se voda iz posljednje faze čišćenja može ponovno upotrijebiti za čišćenje drugog dijela opreme.

Primjenjivost čišćenja bez vode u postojećim postrojenjima može biti ograničena s obzirom na dostupnost opreme (npr. zatvorenih i poluzatvorenih sustava).

Optimiziran proces obrade serije, pranje i ispiranje tekstilnih materijala

To uključuje:

—

upotrebu pomoćnih spremnika za privremenu pohranu

—	istrošene vode za pranje ili ispiranje,

—	svježe ili istrošene kupelji za obradu,

—	više faza odvodnje i punjenja za ispiranje i pranje s malim količinama vode.

Upotreba pomoćnih spremnika u postojećim postrojenjima može biti ograničena zbog nedostatka prostora.

Optimizirana kontinuirana prerada, pranje i ispiranje tekstilnih materijala

To uključuje:

—	pravovremenu pripremu kupelji za obradu na temelju internetskog mjerenja efekta cijeđenja,

—	automatsko zatvaranje dotoka vode za pranje nakon zaustavljanja stroja za pranje,

—	protustrujno ispiranje i pranje,

—	privremeno mehaničko uklanjanje vode iz tekstilnih materijala (vidjeti BAT 13. tehniku a.) kako bi se smanjila količina zaostalih procesnih kemikalija.

Općenito primjenjivo.

Tehnike za ponovnu upotrebu i recikliranje vode

Ponovna upotreba i/ili recikliranje vode

Tokove vode može se odvojiti (vidjeti NRT 10. tehniku c.) i/ili podvrgnuti predobradi (npr. membranskoj filtraciji, isparavanju) prije ponovne upotrebe i/ili recikliranja, npr. za čišćenje, ispiranje, hlađenje ili u preradi tekstilnih materijala. Stupanj ponovne upotrebe/recikliranja vode ograničen je ovisno o sadržaju nečistoća u tokovima vode. Ponovna upotreba i/ili recikliranje vode koja potječe iz nekoliko postrojenja na istoj lokaciji može se integrirati u opće upravljanje vodama na toj većoj industrijskoj lokaciji (npr. tako da se provodi zajedničko pročišćavanje otpadnih voda).

Općenito primjenjivo.

Ponovna upotreba kupelji za obradu

Kupelj za obradu, uključujući kupelj za obradu ekstrahiranu iz tekstilnih materijala mehaničkim uklanjanjem vode (vidjeti NRT 13. tehniku a.), ponovno se upotrebljava nakon analize i, prema potrebi, dorade.

Stupanj ponovne upotrebe kupelji za obradu ograničen je ovisno o izmjeni njezina kemijskog sastava, sadržaju nečistoća i kvarljivosti.

Općenito primjenjivo.

Tablica 1.1.

Indikativne razine okolišne učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije

Konkretni procesi		Indikativne razine (godišnji prosjek) (m3/t)
Bijeljenje	Serijsko	10 –32 (20)
	Kontinuirano	3 –8
Iskuhavanje celuloznih materijala	Serijsko	5 –15 (20)
	Kontinuirano	5 –12 (20)
Odškrobljivanje celuloznih materijala		5 –12 (20)
Kombinirano bijeljenje, iskuhavanje i odškrobljivanje celuloznih materijala		9 –20 (20)
Mercerizacija		2 –13 (20)
Pranje sintetičkih materijala		5 –20 (20)
Serijsko bojadisanje	Tekstilija	10 –150 (20)
	Pređa	3 –140 (20) (21)
	Vlakna u slobodnom stanju	13 –60
Kontinuirano bojadisanje		2 –16 (20) (22)

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

1.1.4 Energetska učinkovitost

NRT 11.

Za učinkovitu upotrebu energije NRT je primjena tehnika a., b., c. i d. te odgovarajuće kombinacije tehnika od e. do k. navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Tehnike upravljanja

Plan energetske učinkovitosti i energetski pregledi

Plan energetske učinkovitosti i energetski pregledi dio su EMS-a (vidjeti NRT 1.) te uključuju:

—	dijagrame toka energije u postrojenju i procesima kao dio inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.,

—	postavljanje ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti (npr. MWh/t prerađenih tekstilnih materijala),

—	provedbu mjera za postizanje tih ciljeva.

Energetski pregledi provode se najmanje jednom godišnje kako bi se osiguralo ispunjavanje ciljeva iz plana energetske učinkovitosti te daljnje postupanje i provedba preporuka na temelju energetskih pregleda.

Razina podrobnosti plana energetske učinkovitosti i energetskih pregleda uglavnom će biti uvjetovana vrstom, veličinom i složenošću postrojenja.

Optimizacija proizvodnje

Optimizirano planiranje toplinske obrade serija tekstilija kako bi se smanjilo vrijeme praznog hoda opreme.

Općenito primjenjivo.

Odabir i optimizacija procesa i opreme

Primjena općih tehnika za uštedu energije

To uključuje:

—	održavanje i kontrolu plamenika,

—	energetski učinkovite motore,

—	energetski učinkovitu rasvjetu,

—	optimizaciju sustava za distribuciju pare, npr. korištenjem grijača vode na mjestu upotrebe,

—	redoviti pregled i održavanje sustava za distribuciju pare kako bi se spriječilo ili smanjilo curenje pare,

—	sustave za kontrolu procesa,

—	pogone s promjenjivom brzinom,

—	optimizaciju klimatizacije i grijanja zgrada.

Općenito primjenjivo.

Optimizacija potražnje za grijanjem

To uključuje:

—	smanjenje gubitaka topline izoliranjem dijelova opreme i prekrivanjem spremnika ili posuda koje sadržavaju toplu kupelj za obradu,

—	optimiziranje temperature vode za ispiranje,

—	izbjegavanje pregrijavanja kupelji za obradu.

Općenito primjenjivo.

Bojadisanje mokro na mokro ili oplemenjivanje tekstilija

Kupelji za bojadisanje ili oplemenjivanje primjenjuju se izravno na mokre tekstilije, čime se izbjegava sušenje između ta dva procesa. Potrebno je na odgovarajući način planirati proizvodne faze i doziranje kemikalija.

Možda neće biti primjenjivo ako tekstilije ne mogu upiti kemikalije zbog nedovoljnog preostalog kapaciteta za vlaženje.

Kogeneracija

Kogeneracija topline i električne energije pri kojoj se toplina (uglavnom iz pare koja izlazi iz turbine) upotrebljava za proizvodnju tople vode/pare za upotrebu u industrijskim procesima/aktivnostima ili u mreži centraliziranog grijanja/hlađenja.

Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog konfiguracije postrojenja i nedostatka prostora.

Tehnike za oporabu topline

Recikliranje tople vode za hlađenje

Vidjeti NRT 10. tehniku i. Tako se izbjegava potreba za zagrijavanjem hladne vode.

Općenito primjenjivo.

Ponovna uporaba tople kupelji za obradu

Vidjeti NRT 10. tehniku j. Tako se izbjegava potreba za zagrijavanjem hladne kupelji za obradu.

Oporaba topline iz otpadnih voda

Toplina iz otpadnih voda oporabljuje se izmjenjivačima topline te se upotrebljava npr. za zagrijavanje kupelji za obradu.

Oporaba topline iz otpadnih plinova

Toplina iz otpadnih plinova (npr. iz toplinske obrade tekstilnih materijala, parnih kotlova) oporabljuje se izmjenjivačima topline te se dalje upotrebljava (npr. za zagrijavanje procesne vode ili za prethodno zagrijavanje zraka za izgaranje).

Oporaba topline iz upotrebe pare

Oporabljuje se toplina npr. iz vrućeg kondenzata i dekomprimiranja kotla.

NRT 12.

Kako bi se povećala energetska učinkovitost pri upotrebi komprimiranog zraka NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
a.	Optimizacija konstrukcije sustava komprimiranog zraka	Nekoliko jedinica komprimiranog zraka dovodi zrak pod različitim tlakom. Tako se izbjegava nepotrebna proizvodnja zraka pod visokim tlakom.	Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.
b.	Optimizacija upotrebe sustava komprimiranog zraka	Proizvodnja komprimiranog zraka zaustavlja se tijekom dugih razdoblja u kojima je oprema ugašena ili je u praznom hodu, a pojedinačni se prostori mogu izolirati (npr. ventilima) od ostatka sustava, posebno ako se ne koriste često.	Općenito primjenjivo.
c.	Kontrola curenja u sustavu komprimiranog zraka	Najčešći izvori curenja zraka redovito se pregledavaju i održavaju (npr. spojnice, crijeva, cijevi, priključci, regulatori tlaka).
d.	Ponovna upotreba i/ili recikliranje tople vode za hlađenje ili toplog rashladnog zraka iz kompresora zraka	Topli rashladni zrak (npr. iz kompresora zraka koji se hlade zrakom) ponovno se upotrebljava i/ili reciklira (npr. za sušenje zavojnica i vitica ako je potrebno). Za ponovnu upotrebu i/ili recikliranje tople vode za hlađenje vidjeti NRT 11. tehniku g.

NRT 13.

Za povećanje energetske učinkovitosti toplinske obrade NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Tehnike za smanjenje upotrebe grijanja

Mehaničko uklanjanje vode iz tekstilnih materijala

Sadržaj vode u tekstilnim materijalima smanjuje se mehaničkim tehnikama (npr. centrifugalnom ekstrakcijom, cijeđenjem i/ili vakuumskom ekstrakcijom).

Općenito primjenjivo.

Izbjegavanje pretjeranog sušenja tekstilnih materijala

Tekstilni materijali ne suše se ispod njihove prirodne razine vlage.

Tehnike za osmišljavanje i rad

Optimizacija cirkulacije zraka u rasteznim sušionicima

To uključuje:

—	prilagođavanje broja mlaznica za upuhivanje zraka širini tekstilije,

—	osiguravanje najmanje moguće udaljenosti između mlaznica i tekstilije,

—	osiguravanje najmanjeg mogućeg pada tlaka uzrokovanog unutarnjim komponentama rasteznih sušionika.

Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.

Napredno praćenje procesa i kontrola sušenja

Prate se i kontroliraju sljedeći parametri sušenja (vidjeti NRT 4.):

—	sadržaj vlage i temperatura ulaznog zraka,

—	temperatura tekstilnih materijala i zraka u uređaju za sušenje,

—	sadržaj vlage i temperatura izlaznog zraka; učinkovitost sušenja optimizira se odgovarajućim sadržajem vlage (npr. više od 0,1 kg vode u kg suhog zraka),

—	preostali sadržaj vlage u tekstiliji.

Protok izlaznog zraka prilagođava se kako bi se optimizirala učinkovitost sušenja te se smanjuje tijekom razdoblja praznog hoda opreme za sušenje.

Općenito primjenjivo.

Mikrovalni ili radiofrekvencijski uređaji za sušenje

Sušenje tekstilnih materijala u visokoučinkovitim mikrovalnim ili radiofrekvencijskim uređajima za sušenje.

Nije primjenjivo na tekstilne materijale koji sadržavaju metalne dijelove ili vlakna.

Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.

Tehnike za oporabu topline

Oporaba topline iz otpadnih plinova

Vidjeti NRT 11. tehniku j.

Primjenjivo samo ako je protok otpadnih plinova dovoljan.

Tablica 1.2.

Indikativne razine okolišne učinkovitosti za specifičnu potrošnju energije

Proces

Indikativna razina (godišnji prosjek)

(MWh/t)

Toplinska obrada

0,5 –4,4

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

1.1.5 Upravljanje kemikalijama te njihova potrošnja i zamjena

NRT 14.

Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i provedba sustava za upravljanje kemikalijama (CMS-a) u okviru EMS-a (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

politiku za smanjenje potrošnje procesnih kemikalija i s njima povezanih rizika, uključujući politiku nabave tako da se odabiru manje štetne procesne kemikalije i njihovi dobavljači u cilju maksimalnog smanjenja upotrebe opasnih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari te s njima povezanih rizika te izbjegavanja nabave prekomjerne količine procesnih kemikalija. Odabir procesnih kemikalija temelji se na:

a)	komparativnoj analizi njihove bioeliminacije/biorazgradivosti, ekotoksičnosti i potencijala za ispuštanje u okoliš (što se u slučaju emisija u zrak može odrediti, na primjer, s pomoću emisijskih faktora (vidjeti odjeljak 1.9.1.);

b)	utvrđivanju značajki rizika povezanih s procesnim kemikalijama na temelju razreda opasnosti u koji su kemikalije razvrstane, putova kemikalija kroz postrojenje, potencijalnog ispuštanja i razine izloženosti;

c)	potencijalu za oporabu i ponovnu upotrebu (vidjeti NRT 16. tehnike f. i g. te NRT 39.);

redovitoj (npr. godišnjoj) analizi mogućnosti zamjene s ciljem da se utvrde potencijalne nove dostupne i sigurnije zamjene za upotrebu (skupina) opasnih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari, kao što su, primjerice, PFAS-i, ftalati, bromirani usporivači gorenja i tvari koje sadržavaju šesterovalentni krom; to se može postići promjenom procesa ili upotrebom drugih procesnih kemikalija koje ne utječu ili manje utječu na okoliš;

e)	anticipatornoj analizi regulatornih promjena povezanih s opasnim tvarima i posebno zabrinjavajućim tvarima te osiguravanju usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima.

Inventar procesnih kemikalija (vidjeti NRT 15.) može se upotrijebiti za konzultiranje i pohranu informacija potrebnih za odabir procesnih kemikalija.

Kriteriji za odabir procesnih kemikalija i njihovih dobavljača mogu se temeljiti na programima certificiranja ili normama. U tom se slučaju redovito provjerava usklađenost procesnih kemikalija i njihovih dobavljača s tim programima ili normama;

II.	ciljeve i akcijske planove za izbjegavanje ili smanjenje upotrebe opasnih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari i s njima povezanih rizika;

III.

osmišljavanje i provedbu postupaka za nabavu, rukovanje, skladištenje i upotrebu procesnih kemikalija (vidjeti NRT 21.), zbrinjavanje otpada koji sadržava procesne kemikalije te povrat neupotrijebljenih procesnih kemikalija (vidjet NRT 29. tehniku d.) kako bi se spriječilo ili smanjilo ispuštanje u okoliš.

Primjenjivost

Razina podrobnosti CMS-a uglavnom će biti uvjetovana vrstom, veličinom i složenošću postrojenja.

NRT 15.

Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena inventara kemikalija u okviru CMS-a (vidjeti NRT 14.).

Opis

Inventar kemikalija vodi se na računalu i sadržava informacije o:

—	nazivima procesnih kemikalija,

—	količinama, lokaciji i kvarljivosti procesnih kemikalija koje su nabavljene, oporabljene (vidjeti NRT 16. tehniku g.), pohranjene, upotrijebljene i vraćene dobavljačima,

—	sastavu i fizikalno-kemijskim svojstvima procesnih kemikalija (npr. topljivosti, tlaku pare, koeficijentu raspodjele n-oktanol/voda), uključujući svojstva koja negativno utječu na okoliš i/ili zdravlje ljudi (npr. ekotoksičnost, bioeliminacija/biorazgradivost).

Takve se informacije mogu dobiti iz sigurnosno-tehničkih listova ili drugih izvora.

NRT 16.

Za smanjenje potrošnje kemikalija NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Smanjenje potrebe za procesnim kemikalijama

To uključuje:

—	redovito preispitivanje i optimizaciju formulacije procesnih kemikalija i kupelji,

—	optimizaciju proizvodnje (vidjeti NRT 10. tehniku b.).

Općenito primjenjivo.

Smanjenje upotrebe sredstava za kompleksiranje

Upotrebom meke/omekšane vode smanjuje se količina sredstava za kompleksiranje koja se upotrebljavaju u kupeljima za obradu, npr. za bojadisanje ili bijeljenje (vidjeti NRT 38. tehniku b.).

Nije primjenjivo na pranje ni ispiranje

Obrada tekstilnih materijala enzimima

Enzimi se odabiru (vidjeti NRT 14. točku I. podtočku d)) i upotrebljavaju za katalizaciju reakcija s tekstilnim materijalima kako bi se smanjila potrošnja procesnih kemikalija (npr. u odškrobljivanju, bijeljenju i/ili pranju).

Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na dostupnost odgovarajućih enzima.

Automatski sustavi za pripremu i doziranje procesnih kemikalija i kupelji za obradu

Automatski sustavi za vaganje, doziranje, otapanje, mjerenje i izdavanje koji osiguravaju preciznu isporuku procesnih kemikalija i kupelji za obradu u proizvodne strojeve.

Vidjeti NRT 4.

Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog nedostatka prostora, udaljenosti između strojeva za pripremu i proizvodnju ili čestih promjena procesnih kemikalija i kupelji za obradu.

Optimizacija količine upotrijebljenih procesnih kemikalija

Vidjeti NRT 10. tehniku e.

Općenito primjenjivo.

Ponovna upotreba kupelji za obradu

Vidjeti NRT 10. tehniku j.

Općenito primjenjivo.

Oporaba i upotreba preostalih procesnih kemikalija

Preostale procesne kemikalije oporabljuju se (npr. temeljitim pročišćavanjem cijevi ili potpunim pražnjenjem ambalaže) i upotrebljavaju u procesu. Stupanj upotrebe može biti ograničen ovisno o sadržaju nečistoća i kvarljivosti procesnih kemikalija.

Općenito primjenjivo.

NRT 17.

Za sprečavanje ili smanjenje emisija slabo biorazgradivih tvari u vodu NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Zamjena alkilfenola i alkilfenolnih etoksilata

Alkilfenoli i alkilfenolni etoksilati zamjenjuju se biorazgradivim površinski aktivnim tvarima, npr. alkoholnim etoksilatima.

Općenito primjenjivo.

Zamjena slabo biorazgradivih sredstava za kompleksiranje koja sadržavaju fosfor ili dušik

Sredstva za kompleksiranje koja sadržavaju fosfor (npr. trifosfate) ili dušik (npr. amino polikarboksilne kiseline kao što su EDTA i DTPA) zamjenjuju se tvarima podložnima bioeliminaciji/biorazgradnji, npr.:

—	polikarboksilatima (npr. poliakrilatima),

—	solima hidroksikarboksilnih kiselina (npr. glukonatima, citratima),

—	kopolimerima akrilne kiseline na bazi šećera,

—	metilglicindioctenom kiselinom (MGDA), L-glutaminskom kiselinom N,N-dioctenom kiselinom (GLDA) i iminodijantarnom kiselinom (IDS),

—	fosfonatima (npr. aminotris metilen fosfonskom kiselinom (ATMP), dietilentriamin pentametilen fosfonskom kiselinom (DTPMP) i 1-hidroksil etiliden-1,1-difosfonskom kiselinom (HEDP)).

Općenito primjenjivo.

Zamjena sredstava protiv pjenjenja na bazi mineralnih ulja

Sredstva protiv pjenjenja na bazi mineralnih ulja zamjenjuju se biorazgradivim tvarima, npr. sredstvima protiv pjenjenja na bazi sintetičkog esterskog ulja

Općenito primjenjivo.

1.1.6 Emisije u vodu

NRT 18.

Kako bi se smanjila količina otpadnih voda te spriječila ili smanjila opterećenja onečišćujućih tvari koja se šalju u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda i emisije u vodu, NRT je primjena integrirane strategije za upravljanje i pročišćavanje otpadnih voda koja uključuje odgovarajuću kombinaciju tehnika navedenih u nastavku, prema sljedećem redoslijedu prioriteta:

—	tehnike integrirane u procese (vidjeti NRT 10. i zaključke o NRT-ima u odjeljcima od 1.2. do 1.7.),

—

tehnike za oporabu i ponovnu upotrebu kupelji za obradu (vidjeti NRT 10. tehniku j. i NRT 39.), odvojeno prikupljanje tokova otpadnih voda i pasta (npr. za tiskanje i premazivanje) koje sadržavaju velike količine onečišćujućih tvari koje se ne mogu primjereno pročistiti biološkim pročišćavanjem; ti tokovi otpadnih voda i pasta prethodno se pročišćavaju (vidjeti NRT 19.) ili se njima postupa kao s otpadom (vidjeti NRT 30.),

—	tehnike za (konačno) pročišćavanje otpadnih voda (vidjeti NRT 20.).

Opis

Integrirana strategija za upravljanje i pročišćavanje otpadnih voda temelji se na informacijama iz inventara ulaznih i izlaznih tokova (vidjeti NRT 2.).

NRT 19.

Kako bi se smanjile emisije u vodu, NRT je pretpročišćavanje (odvojeno skupljenih) tokova otpadnih voda i pasta (npr. za tiskanje i premazivanje) koje sadržavaju velike količine onečišćujućih tvari koje se ne mogu primjereno pročistiti biološkim pročišćavanjem.

Opis

Takvi tokovi otpadnih voda i pasta uključuju:

—	istrošene kupelji za bojadisanje, premazivanje ili impregnaciju iz kontinuiranih i/ili polukontinuiranih postupaka obrade,

—	kupelji za odškrobljivanje,

—	istrošene paste za tiskanje i premazivanje.

Predobrada se provodi kao dio integrirane strategije za upravljanje i pročišćavanje otpadnih voda (vidjeti NRT 18.) te je u pravilu potrebno:

—	zaštititi (nizvodno) biološko pročišćavanje otpadnih voda od inhibitornih ili toksičnih spojeva,

—	ukloniti spojeve čija je količina u nedovoljnoj mjeri smanjena tijekom biološkog pročišćavanja otpadnih voda (npr. toksične spojeve, slabo biorazgradive organske spojeve, organske spojeve koji su prisutni u velikim količinama ili metale),

—	ukloniti spojeve koji bi se inače mogli stripiranjem ispustiti u zrak iz sustava za prikupljanje ili tijekom biološkog pročišćavanja otpadnih voda (npr. sulfide),

—	ukloniti spojeve koji imaju druge negativne učinke (npr. korozija opreme, neželjena reakcija s drugim tvarima, kontaminacija mulja otpadnih voda).

Navedeni spojevi koje treba ukloniti uključuju organofosforne i bromirane usporivače gorenja, PFAS-e, ftalate i spojeve koji sadržavaju šesterovalentni krom.

Pretpročišćavanje tih tokova otpadnih voda uglavnom se provodi što je bliže moguće izvoru kako bi se izbjeglo razrjeđivanje. Primijenjene tehnike pretpročišćavanja ovise o ciljanim onečišćujućim tvarima i mogu uključivati adsorpciju, filtraciju, taloženje, kemijsku oksidaciju ili kemijsku redukciju (vidjeti NRT 20.).

Bioeliminacija/biorazgradivost tokova otpadnih voda i pasta prije njihova slanja na nizvodno biološko pročišćavanje iznosi barem:

—	80 % nakon 7 dana (za prilagođeni mulj) ako se utvrđuje u skladu s normom EN ISO 9888, ili

—	70 % nakon 28 dana ako se utvrđuje u skladu s normom EN ISO 7827.

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 7.

NRT 20.

Za smanjenje emisija u vodu NRT je upotreba odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika ( (23))		Uobičajene ciljane onečišćujuće tvari	Primjenjivost
Pretpročišćavanje pojedinačnih tokova otpadnih voda, npr.
a.	Adsorpcija	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se izdvojiti adsorpcijom (npr. AOX u bojilima, organofosforni usporivači gorenja)	Općenito primjenjivo.
b.	Taloženje	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se izdvojiti taloženjem (npr. metali u bojilima)
c.	Koagulacija i flokulacija	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice (npr. metali u bojilima)
d.	Kemijska oksidacija (npr. oksidacija ozonom, vodikovim peroksidom ili UV svjetlom)	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu oksidirati (npr. optička bjelila i azo bojila, sulfid)
e.	Kemijska redukcija	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se reducirati (npr. šesterovalentni krom (Cr(VI)).
f.	Aerobno pretpročišćavanje	Biorazgradivi organski spojevi (npr. azo bojila, tiskarske paste)
g.	Filtracija (npr. nanofiltracija)	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice
Pretpročišćavanje kombiniranih tokova otpadnih voda, npr.
h.	Fizičko odvajanje (npr. rešetke, sita, separatori pijeska, separatori masti, separatori ulja od vode ili primarne taložnice)	Krupne krute tvari, suspendirane krute tvari, ulja/masti	Općenito primjenjivo.
i.	Ujednačavanje	Sve onečišćujuće tvari
j.	Neutralizacija	Kiseline, lužine
Primarno pročišćavanje, npr.
k.	Sedimentacija	Suspendirane krute tvari i metali vezani na čestice ili onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje	Općenito primjenjivo.
l.	Taloženje	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se izdvojiti taloženjem (npr. metali u bojilima)	Općenito primjenjivo.
m.	Koagulacija i flokulacija	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice (npr. metali u bojilima)	Općenito primjenjivo.
Sekundarno pročišćavanje (biološko pročišćavanje), npr.
n.	Proces s aktivnim muljem	Biorazgradivi organski spojevi	Općenito primjenjivo.
o.	Membranski bioreaktor	Biorazgradivi organski spojevi	Općenito primjenjivo.
p.	Nitrifikacija/denitrifikacija (ako pročišćavanje uključuje biološko pročišćavanje)	Ukupni dušik, amonijak	Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva u slučaju visokih koncentracija klorida (npr. viših od 10 g/l). Nitrifikacija možda neće biti primjenjiva ako je temperatura otpadnih voda niska (npr. niža od 12 °C).
Tercijarno pročišćavanje, npr.
q.	Koagulacija i flokulacija	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice (npr. metali u bojilima)	Općenito primjenjivo.
r.	Taloženje	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se izdvojiti taloženjem (npr. metali u bojilima)
s.	Adsorpcija	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu se izdvojiti adsorpcijom (npr. AOX u bojilima)
t.	Kemijska oksidacija (npr. oksidacija ozonom, vodikovim peroksidom ili UV svjetlom)	Otopljene onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a mogu oksidirati (npr. optička bjelila i azo bojila, sulfid)
u.	Flotacija	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice
v.	Filtracija (npr. filtracija pijeskom)
Napredno pročišćavanje radi recikliranja otpadnih voda, npr. (24)
w.	Filtracija (npr. filtracija pijeskom ili membranska filtracija)	Suspendirane krute tvari i onečišćujuće tvari koje nisu biorazgradive ili koje onemogućuju biološko pročišćavanje, a vezane su na čestice	Općenito primjenjivo.
x.	Isparavanje	Topivi kontaminanti (npr. soli)	Općenito primjenjivo.

Tablica 1.3.

Razine emisija povezane s NRT-ima za izravna ispuštanja

Tvar/parametar		Aktivnosti/procesi	Razina emisija povezana s NRT-ima ( (25)) (mg/l)
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX) (26)		Sve aktivnosti/procesi	0,1 –0,4 (27)
Kemijska potrošnja kisika (KPK) (28)			40 –100 (29) (30)
Indeks ugljikovodika u uljima (HOI) (26)			1 –7
Metali/metaloidi	Antimon (Sb)	Predobrada i/ili bojadisanje poliesterskih tekstilnih materijala	0,1 –0,2 (31)
		Oplemenjivanje usporivačima gorenja primjenom antimonova trioksida
	Krom (Cr)	Bojadisanje s kromnim močilom ili bojilima koja sadržavaju krom (npr. metalokompleksno bojilo)	0,01 –0,1 (32)
	Bakar (Cu)	Bojadisanje Tisak s bojilima	0,03 –0,4
	Nikal (Ni)		0,01 –0,1 (33)
	Cink (Zn) (26)	Sve aktivnosti/procesi	0,04 –0,5 (34)
Sulfid koji se lako otpušta (S2-)		Bojadisanje sumpornim bojilima	< 1
Ukupni dušik (TN)		Sve aktivnosti/procesi	5 –15 (35)
Ukupni organski ugljik (UOU) (28)			13 –30 (30) (36)
Ukupni fosfor (TP)			0,4 –2
Ukupne suspendirane krute tvari (TSS)			5 –30

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

Tablica 1.4.

Razine emisija povezane s NRT-ima za neizravna ispuštanja

Tvar/parametar		Aktivnosti/procesi	Razine emisija povezane s NRT-ima (37) (38) (mg/l)
Adsorpcijski organski vezani halogeni (AOX) (39)		Svi procesi	0,1 –0,4 (40)
Indeks ugljikovodika u uljima (HOI) (39)		Svi procesi	1 –7
Metali/metaloidi	Antimon (Sb)	Predobrada i/ili bojadisanje poliesterskih tekstilnih materijala	0,1 –0,2 (41)
	Antimon (Sb)	Oplemenjivanje usporivačima gorenja primjenom antimonova trioksida	0,1 –0,2 (41)
	Krom (Cr)	Bojadisanje s kromnim močilom ili bojilima koja sadržavaju krom (npr. metalokompleksno bojilo)	0,01 –0,1 (42)
	Bakar (Cu)	Bojadisanje Tisak s bojilima	0,03 –0,4
	Nikal (Ni)	Bojadisanje Tisak s bojilima	0,01 –0,1 (43)
	Cink (Zn) (39)	Svi procesi	0,04 –0,5 (44)
Sulfid koji se lako otpušta (S2-)		Bojadisanje sumpornim bojilima	< 1

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 8.

1.1.7 Emisije u tlo i podzemne vode

NRT 21.

Za sprečavanje ili smanjenje emisija u tlo i podzemne vode te za poboljšanje opće učinkovitosti rukovanja i skladištenja procesnih kemikalija NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Tehnike za smanjenje vjerojatnosti i okolišnih učinaka prelijevanja i kvarova procesnih i skladišnih spremnika

To uključuje:

—	sporo uranjanje i vađenje tekstilnih materijala iz kupelji za obradu kako bi se izbjeglo izlijevanje,

—	automatsku prilagodbu razine u kupelji za obradu (vidjeti NRT 4.),

—	izbjegavanje izravnog ubrizgavanja vode radi zagrijavanja ili hlađenja kupelji za obradu,

—	detektore prelijevanja,

—	usmjeravanje prelijevanja u drugi spremnik,

—	smještanje spremnika za tekućine (procesne kemikalije ili tekući otpad) u odgovarajuće sekundarne strukture za zadržavanje; njihov obujam mora biti dovoljno velik barem za potpuni gubitak tekućine iz najvećeg spremnika koji se nalazi unutar sekundarne strukture za zadržavanje,

—	izoliranje spremnika i sekundarne strukture za zadržavanje (npr. zatvaranjem ventila),

—	osiguravanje da površine procesnih i skladišnih prostora budu nepropusne za predmetne tekućine.

Općenito primjenjivo.

Redovite inspekcije i održavanje postrojenja i opreme

Postrojenje i oprema redovito se pregledavaju i održavaju kako bi se osiguralo njihovo pravilno funkcioniranje; to posebno uključuje provjeru cjelovitosti i/ili nepropusnosti ventila, pumpi, cijevi, spremnika i struktura za zadržavanje/tankvana te pravilnog funkcioniranja sustava za upozoravanje (npr. detektora prelijevanja).

Optimizirana lokacija skladištenja procesnih kemikalija

Skladišni prostori smješteni su tako da se ukloni ili na najmanju moguću mjeru svede nepotreban prijevoz procesnih kemikalija unutar postrojenja (npr. maksimalno skraćivanje udaljenosti prijevoza na lokaciji).

Primjenjivost na postojeća postrojenja može biti ograničena zbog nedostatka prostora.

Posebno područje za istovar procesnih kemikalija koje sadržavaju opasne tvari

Procesne kemikalije koje sadržavaju opasne tvari istovaruju se u ograđenom prostoru. Tekućine koje se povremeno izliju prikupljaju se i šalju na pročišćavanje.

Općenito primjenjivo.

Odvojeno skladištenje procesnih kemikalija

Nekompatibilne procesne kemikalije čuvaju se odvojeno. To odvajanje temelji se na fizičkom odvajanju i inventaru kemikalija (vidjeti NRT 15.)

Rukovanje i skladištenje ambalaže koja sadržava procesne kemikalije

Ambalaža koja sadržava tekuće procesne kemikalije potpuno se prazni uz pomoć gravitacije ili mehaničkim sredstvima (npr. četkanjem, brisanjem), bez upotrebe vode. Mala ambalaža koja sadržava procesne kemikalije u prahu prazni se uz pomoć gravitacije, a velika usisavanjem. Prazna ambalaža čuva se u za to namijenjenom prostoru.

1.1.8 Emisije u zrak

NRT 22.

Za sprečavanje difuznih emisija u zrak (npr. hlapivih organskih spojeva iz upotrebe organskih otapala), NRT je prikupljanje difuznih emisija i slanje otpadnih plinova na obradu

Primjenjivost

U slučaju postojećih postrojenja primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja ili velike količine zraka koji treba usisati.

NRT 23.

Kako bi se olakšala oporaba energije i smanjenje usmjerenih emisija u zrak, NRT je ograničenje broja emisijskih točaka.

Opis

Kombiniranom obradom otpadnih plinova sličnih svojstava osigurava se djelotvornija i učinkovitija obrada u odnosu na odvojenu obradu pojedinačnih tokova otpadnih plinova. Mjera u kojoj se broj emisijskih točaka može ograničiti ovisi o tehničkim (npr. kompatibilnost pojedinačnih tokova otpadnih plinova) i gospodarskim čimbenicima (npr. udaljenost emisijskih točaka). Potrebno je paziti da ograničavanje broja emisijskih točaka ne dovede do razrjeđivanja emisija.

NRT 24.

Kako bi se spriječile emisije organskih spojeva u zrak iz kemijskog čišćenja i iskuhavanja s organskim otapalom, NRT je usis zraka iz tih postupaka, obrada tog zraka primjenom adsorpcije aktivnim ugljenom (vidjeti odjeljak 1.9.2.) te potpuna recirkulacija zraka.

NRT 25.

Za smanjenje emisija organskih spojeva u zrak iz predobrade pletenih sintetičkih tekstilnih materijala NRT je pranje tih materijala prije termofiksacije ili stabilizacije vrućim zrakom

Primjenjivost

Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na strukturu tekstilije.

NRT 26.

Za sprečavanje ili smanjenje usmjerenih emisija organskih spojeva u zrak iz smuđenja, toplinske obrade, premazivanja ili laminiranja NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Uobičajene ciljane onečišćujuće tvari	Opis
Tehnike za sprečavanje emisija
a.	Odabir i upotreba mješavina kemikalija („recepata”) koje rezultiraju niskim emisijama organskih spojeva	Organski spojevi	Mješavine s niskim emisijama organskih spojeva odabiru se i upotrebljavaju uzimajući u obzir specifikacije proizvoda (vidjeti NRT 14., NRT 17., NRT 50. i NRT 51.). Za odabir se, na primjer, mogu upotrijebiti emisijski faktori (vidjeti odjeljak 1.9.1.).
Tehnike za smanjenje emisija
b.	Kondenzacija	Organski spojevi osim formaldehida	Vidjeti odjeljak 1.9.2.
c.	Toplinska oksidacija	Organski spojevi
d.	Mokro ispiranje	Organski spojevi
e.	Adsorpcija	Organski spojevi osim formaldehida

Tablica 1.5.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije organskih spojeva i formaldehida u zrak

Tvar/parametar	Aktivnosti/procesi (uključujući povezane vrste toplinske obrade)	Razina emisija povezana s NRT-ima (prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja) (mg/Nm3)
Formaldehid	Premazivanje (45)	1 –5 (46) (47)
	Laminiranje plamenom
	Tiskanje (45)
	Smuđenje
	Oplemenjivanje (45)
UHOU	Premazivanje	3 –40 (46) (48) (49)
	Bojadisanje
	Oplemenjivanje
	Laminiranje
	Tiskanje
	Smuđenje
	Termofiksacija ili stabilizacija vrućim zrakom

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 9.

NRT 27.

Za smanjenje usmjerenih emisija prašine u zrak iz smuđenja i raznih vrsta toplinske obrade osim termofiksacije i stabilizacije vrućim zrakom, NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis
a.	Ciklon	Vidjeti odjeljak 1.9.2. Cikloni se uglavnom upotrebljavaju kao vrsta predobrade prije daljnjeg smanjenja emisija prašine (npr. za prašinu većih čestica).
b.	Elektrostatski precipitator (ESP)	Vidjeti odjeljak 1.9.2.
c.	Mokro ispiranje	Vidjeti odjeljak 1.9.2.

Tablica 1.6.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije prašine u zrak iz smuđenja i raznih vrsta toplinske obrade osim termofiksacije i stabilizacije vrućim zrakom

Tvar/parametar	Razina emisija povezana s NRT-ima (prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja) (mg/Nm3)
Prašina	< 2 –10 (50)

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 9.

NRT 28.

Za sprečavanje ili smanjenje usmjerenih emisija amonijaka u zrak iz premazivanja, tiskanja i oplemenjivanja NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis
Tehnike za sprečavanje emisija
a.	Odabir i upotreba mješavina kemikalija („recepata”) koje rezultiraju niskim emisijama amonijaka	Mješavine s niskim emisijama amonijaka odabiru se i upotrebljavaju uzimajući u obzir specifikacije proizvoda (vidjeti NRT 14., NRT 17., NRT 46., NRT 47., NRT 50.i NRT 51.). Za odabir se, na primjer, mogu upotrijebiti emisijski faktori (vidjeti odjeljak 1.9.1.).
Tehnike za smanjenje emisija
b.	Mokro ispiranje	Vidjeti odjeljak 1.9.2.

Tablica 1.7.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije amonijaka u zrak iz premazivanja, tiskanja i oplemenjivanja, uključujući vrste toplinske obrade povezane s tim procesima

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (51) (prosjek tijekom razdoblja uzorkovanja)

(mg/Nm3)

NH3

3 –10 (52)

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 9.

1.1.9 Otpad

NRT 29.

Za sprečavanje ili smanjenje nastanka otpada i smanjenje količine otpada koji se šalje na zbrinjavanje NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Plan gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom dio je EMS-a (vidjeti NRT 1.) i uključuje skup mjera kojima se nastoji:

—	na najmanju moguću mjeru svesti nastanak otpada,

—	optimizirati ponovnu upotrebu, regeneraciju, recikliranje i/ili oporabu otpada te

—	osigurati odgovarajuće zbrinjavanje otpada.

Razina podrobnosti plana gospodarenja otpadom uglavnom će biti uvjetovana vrstom, veličinom i složenošću postrojenja.

Pravodobna upotreba procesnih kemikalija

Kriteriji su jasno utvrđeni s obzirom na, primjerice, maksimalno vrijeme skladištenja procesnih kemikalija, a prate se i relevantni parametri kako bi se izbjeglo kvarenje procesnih kemikalija.

Općenito primjenjivo.

Ponovna upotreba/recikliranje ambalaže

Ambalaža procesnih kemikalija odabire se tako da se olakša potpuno pražnjenje (npr. uzimanjem u obzir veličine otvora na ambalaži ili vrste ambalažnog materijala). Nakon pražnjenja (vidjeti NRT 21.) ambalaža se ponovno upotrebljava, vraća dobavljaču ili šalje na recikliranje materijala.

Povrat neiskorištenih procesnih kemikalija

Neiskorištene procesne kemikalije (tj. one koje ostanu u izvornim spremnicima) vraćaju se dobavljačima.

Općenito primjenjivo.

NRT 30.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti rukovanja otpadom, posebno radi sprečavanja ili smanjenja emisija u okoliš, NRT je primjena tehnike navedene u nastavku prije slanja otpada na zbrinjavanje.

Tehnika

Opis

Odvojeno prikupljanje i skladištenje otpada kontaminiranog opasnim tvarima i/ili posebno zabrinjavajućim tvarima

Otpad kontaminiran opasnim tvarima i/ili posebno zabrinjavajućim tvarima (npr. kemikalijama za oplemenjivanje kao što su usporivači gorenja i sredstva za vodoodbojnu i uljeodbojnu obradu te obradu protiv prljanja) prikuplja se i skladišti odvojeno. Taj otpad može sadržavati velike količine onečišćujućih tvari kao što su organofosforni i bromirani usporivači gorenja, PFAS-i, ftalati i spojevi koji sadržavaju šesterovalentni krom (vidjeti NRT 18.), a posebno uključuje:

—	tekući otpad (npr. prvu vodu koja se koristi za ispiranje u obradi protiv gorenja), paste za premazivanje i tiskarske paste,

—	otpadni papir, tekstilije i upijajući materijal,

—	laboratorijski otpad,

—	mulj iz pročišćavanja otpadnih voda.

1.2 Zaključci o NRT-ima za predobradu sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na predobradu sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 31.

Za učinkovito korištenje resursa i smanjenje potrošnje vode i stvaranja otpada, NRT je oporaba masnoća iz vune i recikliranje otpadnih voda.

Opis

Otpadne vode iz iskuhavanja vune pročišćavaju se (npr. kombinacijom centrifugiranja i sedimentacije) kako bi se odvojile masnoće, prljavština i voda. Masnoće se oporabljuju, voda se djelomično reciklira za iskuhavanje, a prljavština se šalje na daljnju obradu.

Tablica 1.8.

Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-ima za oporabu masnoća iz vune iz predobrade sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem

Vrsta vune	Jedinica	Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima (godišnji prosjek)
Gruba vuna (tj. promjer vunenih vlakana obično veći od 35 μm)	kg oporabljene masnoće po toni sirovih vunenih vlakana predobrađenih iskuhavanjem	10 –15
Ekstrafina i superfina vuna (tj. promjer vunenih vlakana obično manji od 20 μm)		50 –60

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

NRT 32.

Za učinkovitu upotrebu energije NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
a.	Pokrivene posude za iskuhavanje	Posude za iskuhavanje opremljene su poklopcima kako bi se spriječio gubitak topline konvekcijom ili isparavanjem (vidjeti NRT 11. tehniku c.).	Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.
b.	Optimizirana temperatura posljednje posude za iskuhavanje	Temperatura posljednje posude za iskuhavanje optimizira se kako bi se povećala učinkovitost kasnijeg mehaničkog uklanjanja vode (vidjeti NRT 13. tehniku a.) i sušenja vune.	Općenito primjenjivo.
c.	Izravno zagrijavanje	Posude za iskuhavanje i uređaji za sušenje izravno se zagrijavaju kako bi se izbjegli gubici topline do kojih dolazi pri proizvodnji i distribuciji pare.	Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.

NRT 33.

Za učinkovito korištenje resursa i smanjenje količine otpada koji se šalje na zbrinjavanje NRT je biološko pročišćavanje organskih ostataka iz predobrade sirovih vunenih vlakana iskuhavanjem (npr. prljavštine, mulja iz pročišćavanja otpadnih voda)

Opis

Organski se ostaci obrađuju, primjerice kompostiranjem.

1.3 Zaključci o NRT-ima za predenje vlakana (osim umjetnih vlakana) i proizvodnju tekstilija

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na predenje vlakana (osim umjetnih vlakana) i proizvodnju tekstilija i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 34.

Za smanjenje emisija u vodu iz upotrebe kemikalija za škrobljenje NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
a.	Odabir kemikalija za škrobljenje	Odabiru se i upotrebljavaju kemikalije za škrobljenje s poboljšanom okolišnom učinkovitošću u smislu potrebne količine, perivosti, mogućnosti oporabe i/ili bioeliminacije/biorazgradivosti (npr. modificirani škrob, određeni galaktomanani i karboksimetil celuloza) (vidjeti NRT 14.).	Općenito primjenjivo.
b.	Prethodno močenje pamučne pređe	Pamučna se pređa prije škrobljenja uranja u vruću vodu, što omogućuje smanjenje potrošnje kemikalija za škrobljenje.	Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. ako je potrebna visoka napetost vlakana tijekom tkanja).
c.	Kompaktno predenje	Vlakna se komprimiraju usisavanjem ili mehaničkim ili magnetskim zbijanjem, što omogućuje smanjenje potrošnje kemikalija za škrobljenje.	Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. razinu dlakavosti ili tehnička svojstva pređe).

NRT 35.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti predenja i pletenja NRT je izbjegavanje upotrebe mineralnih ulja

Opis

Mineralna ulja zamjenjuju se sintetičkim i/ili esterskim uljima, koja su okolišno učinkovitija s obzirom na perivost i bioeliminaciju/biorazgradivost.

NRT 36.

Za učinkovitu upotrebu energije NRT je primjena tehnike a. i jedne od tehnika ili obiju tehnika b. i c. navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Primjena općih tehnika za štednju energije pri predenju i tkanju

To uključuje:

—	smanjenje, u najvećoj mogućoj mjeri, obujma proizvodnog prostora (npr. postavljanjem visećeg stropa) kako bi se smanjila količina energije potrebne za ovlaživanje zraka;

—	upotrebu naprednih senzora koji otkrivaju prekide niti kako bi se zaustavili strojevi za predenje ili tkanje.

Općenito primjenjivo.

Primjena tehnika za uštedu energije pri predenju

To uključuje:

—	upotrebu lakših vretena i namotaka pređe (bobina) u prstenastim predilicama,

—	upotrebu ulja za vreteno optimalne viskoznosti,

—	održavanje optimalne razine zauljenosti pređe,

—	optimizaciju promjera prstena s obzirom na promjer pređe u prstenastim predilicama,

—	postupno pokretanje strojeva za rotorsko predenje,

—	upotrebu vrtložnog predenja,

—	optimizaciju kretanja praznih vodilica za pređu u strojevima za konusni namot.

Općenito primjenjivo.

Primjena tehnika za uštedu energije pri tkanju

To uključuje:

—	izbjegavanje prekomjernog tlaka zraka za tkanje s mlazom zraka,

—	upotrebu tkalačkog stana dvostruke širine za velike serije.

Tkalački stan dvostruke širine možda će biti primjenjiv samo u novim postrojenjima ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.

1.4 Zaključci o NRT-ima za predobradu tekstilnih materijala osim sirovih vunenih vlakana

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na predobradu tekstilnih materijala osim sirovih vunenih vlakana i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 37.

Za učinkovitu upotrebu resursa i energije i smanjenje potrošnje vode i nastanka otpadnih voda NRT je primjena obiju tehnika a. i b. navedenih uz nastavku u kombinaciji s tehnikom c. ili d. u nastavku.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
a.	Zajednička predobrada pamučnog tekstila	Istodobno se provodi više postupaka predobrade pamučnog tekstila (npr. pranje, odškrobljivanje, iskuhavanje i bijeljenje).	Općenito primjenjivo.
b.	Postupak obrade impregnacija-odležavanje pamučnih tekstila	Odškrobljivanje i/ili bijeljenje provode se tehnikom obrade impregnacija-odležavanje (vidjeti odjeljak 1.9.4.).	Općenito primjenjivo.
c.	Pojedinačne kupelji za odškrobljivanje ili njihov ograničen broj	Ograničava se broj kupelji za odškrobljivanje, namijenjenih za uklanjanje raznih vrsta kemikalija za škrobljenje. U nekim slučajevima, npr. za razne celulozne materijale, može se upotrebljavati jedna kupelj za oksidacijsko odškrobljivanje.	Općenito primjenjivo.
d.	Oporaba i ponovna upotreba kemikalija za škrobljenje topivih u vodi	Kad se odškrobljivanje provodi pranjem u vrućoj vodi, kemikalije za škrobljenje topive u vodi (npr. polivinil alkohol i karboksimetil celuloza) oporabljuju se ultrafiltracijom iz vode za pranje. Koncentrat se ponovno upotrebljava za škrobljenje, a permeat za pranje.	Primjenjivo samo ako se škrobljenje i odškrobljivanje provode u istoj tvornici. Možda neće biti primjenjivo na sintetičke kemikalije za škrobljenje (npr. koje sadržavaju poliesterske poliole, poliakrilate ili polivinil acetat).

NRT 38.

Za sprečavanje ili smanjenje emisija spojeva i sredstava za kompleksiranje koji sadržavaju klor u vodu NRT je primjena jedne od tehnika ili obiju tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Bijeljenje bez klora

Za bijeljenje se upotrebljavaju kemikalije koje ne sadržavaju klor (npr. vodikov peroksid, peroctena kiselina ili ozon), često u kombinaciji s predobradom enzimima (vidjeti NRT 16. tehniku c.).

Možda neće biti primjenjivo na posvjetljivanje lana i drugih stabljičnih vlakana.

Optimizirano bijeljenje vodikovim peroksidom

Upotreba sredstava za kompleksiranje može se u potpunosti izbjeći ili svesti na najmanju moguću mjeru tako da se smanji koncentracija hidroksilnih radikala tijekom bijeljenja. To se postiže:

—	upotrebom meke/omekšane vode,

—	prethodnim uklanjanjem metalnih nečistoća iz tekstilnih materijala (npr. magnetnim odvajanjem, kemijskom obradom ili pretpranjem),

—	kontroliranjem pH-vrijednosti i koncentracije vodikova peroksida tijekom bijeljenja.

Općenito primjenjivo.

NRT 39.

Za učinkovito korištenje resursa i smanjenje količine lužina koje se ispuštaju i šalju u procese pročišćavanja otpadnih voda, NRT je oporaba kaustične sode koja se upotrebljava za mercerizaciju

Opis

Kaustična soda oporabljuje se iz vode za ispiranje isparavanjem i, prema potrebi, dodatnim pročišćavanjem. Prije isparavanja uklanjaju se nečistoće iz vode za ispiranje, primjerice s pomoću rešetki i/ili mikrofiltracijom.

Primjenjivost

Primjenjivost može biti ograničena zbog nedostatka odgovarajuće oporabljene topline i/ili malih količina kaustične sode.

Tablica 1.9.

Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima za oporabu kaustične sode koja se upotrebljava za mercerizaciju

Jedinica	Razina okolišne učinkovitosti povezana s NRT-ima (godišnji prosjek)
% oporabljene kaustične sode	75 –95

Povezano praćenje opisano je u NRT-u 6.

1.5 Zaključci o NRT-ima za bojadisanje

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na bojadisanje i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 40.

Za učinkovito korištenje resursa i smanjenje emisija u vodu iz procesa bojadisanja, NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis
Tehnike za serijsko i kontinuirano bojadisanje
a.	Odabir bojila	Odabiru se bojila koja sadržavaju biorazgradive disperzante (npr. koji se temelje na esterima masnih kiselina).
b.	Bojadisanje egalizatorima od recikliranog ulja biljnog podrijetla	Egalizatori od recikliranog ulja biljnog podrijetla upotrebljavaju se pri bojadisanju poliestera pri visokoj temperaturi te bojadisanju proteinskih i poliamidnih vlakana.
Tehnike za serijsko bojadisanje
c.	Bojadisanje uz kontroliranje pH-vrijednosti	Za tekstilne materijale sa zwitterionskim svojstvima bojadisanje se provodi pri stalnoj temperaturi te se kontrolira postupnim snižavanjem pH-vrijednosti kupelji za bojadisanje ispod izoelektrične točke tih tekstilnih materijala.
d.	Optimizirano uklanjanje nefiksiranog bojila u reaktivnom bojadisanju	Nefiksirana bojila uklanjaju se iz tekstilnih materijala s pomoću enzima (npr. lakaza, lipaza) (vidjeti NRT 16. tehniku c.) i/ili vinilnim polimerima. Na taj se način smanjuje broj potrebnih koraka ispiranja.
Tehnike za serijsko bojadisanje
e.	Sustavi s niskim omjerom kupelji	Vidjeti odjeljak 1.9.4.
Tehnike za kontinuirano bojadisanje
f.	Sustavi za obradu malog volumena	Vidjeti odjeljak 1.9.4.

NRT 41.

Za učinkovito korištenje resursa i smanjenje emisija u vodu iz procesa bojadisanja celuloznih materijala, NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
Tehnika za bojadisanje sumpornim i redukcijskim bojilima
a.	Maksimalno smanjenje upotrebe redukcijskih sredstava na temelju sumpora	Bojadisanje se provodi bez natrijeva sulfida ili hidrosulfita kao redukcijskog sredstva. Ako to nije moguće, upotrebljavaju se djelomično kemijski predreducirana bojila (npr. indigo bojila) tako da se za bojadisanje dodaje manje natrijeva sulfida ili hidrosulfita.	Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. nijansa).
Tehnika za kontinuirano bojadisanje redukcijskim bojilima
b.	Odabir redukcijskih bojila	Odabiru se redukcijska bojila koja nisu sklona emisijama tijekom faze upotrebe tekstila. Upotrebljavaju se pomoćna sredstva (npr. poliglikoli) kako bi se omogućilo bojadisanje s manje ili bez naknadnog parenja, oksidacije i pranja te kako bi se osigurala odgovarajuća postojanost boje.	Možda neće biti primjenjivo u slučaju bojadisanja tamnim nijansama.
Tehnike za bojadisanje reaktivnim bojilima
c.	Upotreba polifunkcionalnih reaktivnih bojila	Upotrebljavaju se polifunkcionalna reaktivna bojila s više od jedne reaktivne funkcionalne skupine kako bi se osigurala visoka razina fiksiranja pri bojadisanju postupkom iscrpljenja iz kupelji.	Općenito primjenjivo.
d.	Bojadisanje postupkom obrade impregnacija-odležavanje	Bojadisanje se provodi tehnikom obrade impregnacija-odležavanje (vidjeti odjeljak 1.9.4.).	Općenito primjenjivo.
e.	Optimizirano ispiranje	Ispiranje nakon bojadisanja reaktivnim bojilima provodi se pri visokoj temperaturi (npr. do 95 °C) i bez upotrebe deterdženta. Toplina vode za ispiranje oporabljuje se (vidjeti NRT 11. tehniku i.)	Općenito primjenjivo.
Tehnike za kontinuirano bojadisanje reaktivnim bojilima
f.	Upotreba koncentrirane otopine lužine	Pri bojadisanju postupkom obrade impregnacija-odležavanje (vidjeti odjeljak 1.9.4.) za fiksiranje bojila upotrebljavaju se koncentrirane vodene otopine lužine bez natrijeva silikata.	Možda neće biti primjenjivo u slučaju bojadisanja tamnim nijansama.
g.	Fiksacija reaktivnih bojila parom	Reaktivna bojila fiksiraju se parom, čime se izbjegava upotreba kemikalija za fiksiranje.	Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na svojstva tekstilnih materijala i specifikacije proizvoda (npr. visokokvalitetno bojadisanje mješavina poliestera i pamuka).

NRT 42.

Za smanjenje emisija u vodu iz bojadisanja vune NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku prema sljedećem redu prioriteta.

Tehnika		Opis	Primjenjivost
a.	Optimizirano reaktivno bojadisanje	Za bojadisanje vune koriste se reaktivna bojila bez kromnog močila.	Općenito primjenjivo.
b.	Optimizirano bojadisanje metalokompleksnim bojilima	Za bojadisanje se koriste metalokompleksna bojila u optimiziranim uvjetima u smislu pH-vrijednosti, pomoćnih sredstava i upotrijebljenih kiselina kako bi se povećala iskorištenost kupelji za bojadisanje i fiksiranost bojila.	Možda neće biti primjenjivo u slučaju bojadisanja tamnim nijansama.
c.	Maksimalno smanjena upotreba kromata	Ako je dopuštena upotreba natrijeva ili kalijeva dikromata kao sredstva za fiksiranje, dikromati se doziraju s obzirom na količinu bojila koju je vuna upila. Parametri za bojadisanje (npr. pH i temperatura kupelji za bojadisanje) optimiziraju se kako bi se osiguralo da se kupelj za bojadisanje iskoristi što je više moguće.	Općenito primjenjivo.

NRT 43.

Za smanjenje emisija u vodu iz bojadisanja poliestera disperznim bojilima NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Serijsko bojadisanje bez kerijera bojila

Serijsko bojadisanje poliestera i smjesa poliestera bez vune provodi se pri visokoj temperaturi (npr. 130 °C) bez upotrebe kerijera bojila.

Općenito primjenjivo.

Upotreba kerijera bojila prihvatljivih za okoliš u serijskom bojadisanju

Serijsko bojadisanje smjesa poliestera i vune provodi se s kerijerima bojila koji ne sadrže klor i biorazgradivi su.

Optimizirana desorpcija nefiksiranog bojila pri serijskom bojadisanju

To uključuje:

—	upotrebu akceleratora desorpcije na temelju derivata karboksilne kiseline,

—	upotrebu redukcijskog sredstva koje se može koristiti u kiselim uvjetima istrošene kupelji za bojadisanje,

—	upotrebu disperznih bojila koja se mogu desorbirati u lužnatim uvjetima hidrolizom umjesto redukcije.

Upotreba redukcijskog sredstva koje se može koristiti u kiselim uvjetima možda neće biti primjenjiva na mješavine poliestera i elastana.

Upotreba bojila koja se mogu desorbirati u lužnatim uvjetima mogla bi biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. postojanost boje i nijansa).

1.6 Zaključci o NRT-ima za tiskanje

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na tiskanje i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 44.

Za smanjenje potrošnje vode i stvaranja otpadnih voda, NRT je optimizacija čišćenja opreme za tiskanje.

Opis

To uključuje:

—	mehaničko uklanjanje tiskarske paste,

—	automatsko aktiviranje i zaustavljanje opskrbe vodom za čišćenje,

—	ponovnu upotrebu i/ili recikliranje vode za čišćenje (vidjeti NRT 10. tehniku i.).

NRT 45.

Za učinkovito korištenje resursa NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Odabir tehnologije tiskanja

Digitalni tisak ubrizgavanjem

Računalno kontrolirano ubrizgavanje boje na tekstilne materijale.

Primjenjivo samo na nova postrojenja ili u slučaju opsežne nadogradnje postrojenja.

Tisak prijenosom na sintetičke tekstilne materijale

Dizajn se prvo otiskuje na međupodlogu (npr. papir) s pomoću odabranih disperznih bojila, a zatim se prenosi na tkaninu primjenom visoke temperature i tlaka.

Tehnika za osmišljavanje i rad

Optimizirana upotreba tiskarske paste

To uključuje:

—	maksimalno smanjenje obujma sustava za opskrbu tiskarskom pastom (npr. maksimalno smanjenje dužine i promjera cijevi),

—	osiguravanje ujednačene raspodjele paste po cijeloj širini tiskarskog stroja,

—	prekid opskrbe tiskarskom pastom neposredno prije završetka tiskanja,

—	ručno dodavanje tiskarske paste za uporabu u malim količinama.

Općenito primjenjivo.

Oporaba i ponovna upotreba tiskarske paste

Oporaba preostale tiskarske paste iz rotacijskog sitotiska

Preostala tiskarska pasta u sustavu opskrbe gura se natrag u izvorni spremnik.

Primjenjivost u postojeći postrojenjima može biti ograničena s obzirom na opremu.

Ponovna upotreba preostale tiskarske paste

Preostala tiskarska pasta prikuplja se, razvrstava, skladišti i ponovno upotrebljava.

Stupanj ponovne upotrebe tiskarske paste ograničen je s obzirom na njezinu kvarljivost.

Općenito primjenjivo.

NRT 46.

Za sprečavanje emisija amonijaka u zrak i nastanka otpada koji sadržava amonijak iz tiska reaktivnim bojilima na celuloznim materijalima NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika		Opis
a.	Smanjenje količine uree u tiskarskim pastama	Pri tisku se koriste tiskarske paste koje sadržavaju manje količine uree i kontrolira se sadržaj vlage u tekstilnim materijalima.
b.	Tisak u dva koraka	Tisak se obavlja bez uree, i to impregnacijom u dva koraka, s fazom sušenja i dodavanja sredstva za fiksiranje (npr. natrijeva silikata) između njih.

NRT 47.

Za smanjenje emisija organskih spojeva (npr. formaldehida) i amonijaka u zrak iz tiska s pigmentima NRT je upotreba kemikalija za tiskanje s poboljšanom okolišnom učinkovitošću.

Opis

To uključuje:

—	uguščivače koji ne sadrže ili sadrže vrlo malo hlapivih organskih spojeva,

—	sredstva za fiksiranje s niskim potencijalom ispuštanja formaldehida,

—	vezivna sredstva s niskim sadržajem amonijaka i niskim potencijalom ispuštanja formaldehida.

1.7 Zaključci o NRT-ima za oplemenjivanje

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na oplemenjivanje i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

1.7.1 Obrada protiv gužvanja

NRT 48.

Za smanjenje emisija formaldehida u zrak iz obrade protiv gužvanja koja se provodi na tekstilnim materijalima od celuloznih vlakana i/ili mješavina celuloznih i sintetičkih vlakana NRT je upotreba agensa za umrežavanje molekula koji nemaju ili imaju vrlo nizak potencijal ispuštanja formaldehida.

1.7.2 Omekšavanje

NRT 49.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti omekšavanja NRT je primjena jedne od tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Upotreba malih količina sredstava za omekšavanje

Vidjeti odjeljak 1.9.4.

Sredstva za omekšavanje ne dodaju se u kupelj za bojadisanje, već se primjenjuju u zasebnoj procesnoj fazi impregnacijom, raspršivanjem ili pjenjenjem.

Omekšavanje pamučnih tekstilnih materijala enzimima

Vidjeti NRT 16. tehniku c.

Enzimi se koriste za omekšavanje, moguće i u kombinaciji s pranjem ili bojadisanjem.

1.7.3 Obrada protiv gorenja

NRT 50.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti obrade protiv gorenja, posebno kad je riječ o sprečavanju ili smanjenju emisija u okoliš i nastanka otpada, NRT je primjena jedne od tehnika ili obiju tehnika navedenih u nastavku, pri čemu prioritet ima tehnika a.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Upotreba tekstilnih materijala s inherentnim svojstvima usporavanja gorenja

Upotrebljava se tekstil koji ne zahtijeva oplemenjivanje usporivačima gorenja.

Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. usporavanje gorenja).

Odabir usporivača gorenja

Usporivači gorenja odabiru se uzimajući u obzir:

—	povezane rizike, posebno u pogledu postojanosti i toksičnosti, uključujući mogućnost zamjene (npr. bromirani usporivači gorenja, vidjeti NRT 14. točku I. podtočku d)),

—	sastav i oblik tekstilnih materijala koji se obrađuju,

—	specifikacije proizvoda (npr. kombinirano usporavanje gorenja i uljeodbojnost, vodoodbojnost i otpornost na prljanje, trajnost pri pranju).

Općenito primjenjivo.

1.7.4 Oplemenjivanje radi uljeodbojnosti, vodoodbojnosti i otpornosti na prljanje

NRT 51.

Za poboljšanje opće okolišne učinkovitosti oplemenjivanja radi uljeodbojnosti, vodoodbojnosti i otpornosti na prljanje, posebno kad je riječ o sprečavanju ili smanjenju emisija u okoliš i nastanka otpada, NRT je upotreba sredstava za vodoodbojnu i uljeodbojnu obradu te obradu protiv prljanja s poboljšanom okolišnom učinkovitošću.

Opis

Sredstva za vodoodbojnu i uljeodbojnu obradu te obradu protiv prljanja odabiru se uzimajući u obzir:

—	povezane rizike, posebno u pogledu postojanosti i toksičnosti, uključujući mogućnost zamjene (npr. PFAS, vidjeti NRT 14. točku I. podtočku d)),

—	sastav i oblik tekstilnih materijala koji se obrađuju,

—	specifikacije proizvoda (npr. kombinirano usporavanje gorenja i uljeodbojnost, vodoodbojnost i otpornost na prljanje).

1.7.5 Obrada protiv skupljanja vune

NRT 52.

Za smanjenje emisija u vodu iz obrade protiv skupljanja vune NRT je upotreba kemikalija za obradu protiv filcanja koje ne sadržavaju klor.

Opis

Za obradu protiv skupljanja vune upotrebljavaju se anorganske soli peroksimonosumporne kiseline.

Primjenjivost

Primjenjivost može biti ograničena s obzirom na specifikacije proizvoda (npr. skupljanje).

1.7.6 Zaštita od insekata

NRT 53.

Za smanjenje potrošnje sredstava za zaštitu od insekata NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Odabir pomoćnih sredstava za bojadisanje

Ako se sredstva za zaštitu od insekata dodaju izravno u kupelj za bojadisanje, odabiru se pomoćna sredstva za bojadisanje (npr. egalizatori) koja ne otežavaju upijanje sredstava za zaštitu od insekata.

Općenito primjenjivo.

Korištenje manjih količina sredstava za zaštitu od insekata

Vidjeti odjeljak 1.9.4.

U slučaju prskanja, višak otopine za zaštitu od insekata centrifugiranjem se oporabljuje iz tekstilnih materijala i ponovno upotrebljava.

Općenito primjenjivo.

1.8 Zaključci o NRT-ima za laminiranje

Zaključci o NRT-ima u ovom odjeljku odnose se na laminiranje i primjenjuju se dodatno uz opće zaključke o NRT-ima iz odjeljka 1.1.

NRT 54.

Za smanjenje emisija organskih spojeva u zrak iz laminiranja NRT je primjena laminiranja taljenjem umjesto laminiranja plamenom.

Opis

Rastaljeni polimeri nanose se na tekstil bez uporabe plamena.

Primjenjivost

Možda neće biti primjenjivo na tanke tekstile, a primjenjivost može biti ograničena i s obzirom na snagu veze između laminata i tekstilnih materijala.

1.9 Opis tehnika

1.9.1 Tehnika za odabir procesnih kemikalija te sprečavanje ili smanjenje emisija u zrak

Tehnika

Opis

Emisijski faktori

Emisijski faktori su reprezentativne vrijednosti čiji je cilj količinu emitirane tvari povezati s procesom iz kojeg potječu emisije te tvari. Emisijski faktori dobivaju se na temelju mjerenja emisija u skladu s unaprijed definiranim protokolom u okviru kojeg se u obzir uzimaju tekstilni materijali i referentni uvjete prerade (npr. vrijeme i temperatura kondenzacije). Izražavaju se kao masa emitirane tvari podijeljena s masom tekstilnih materijala obrađenih u referentnim uvjetima prerade (npr. grami emitiranog organskog ugljika po kg obrađenih tekstilnih materijala pri protoku otpadnih plinova od 20 m3/h). Razmatraju se količina, opasna svojstva i sastav mješavine procesnih kemikalija te s njima povezan efekt cijeđenja predmetnog tekstilnog materijala.

1.9.2 Tehnike za smanjenje emisija u zrak

Tehnika	Opis
Adsorpcija	Uklanjanje onečišćujućih tvari iz toka otpadnih plinova zadržavanjem na krutoj površini (aktivni ugljik obično se upotrebljava kao adsorbens). Adsorpcija može biti regenerativna ili neregenerativna. U neregenerativnoj adsorpciji istrošeni se adsorbens ne regenerira, nego se zbrinjava. U regenerativnoj se adsorpciji adsorbat naknadno desorbira, npr. parom (često na lokaciji) radi ponovne upotrebe ili zbrinjavanja, a adsorbens se ponovno upotrebljava. Kod kontinuiranog rada obično se usporedno upotrebljavaju više od dva adsorbensa, pri čemu se jedan od njih nalazi u načinu rada za desorpciju.
Kondenzacija	Kondenzacija je tehnika kojom se pare organskih i anorganskih spojeva uklanjaju iz toka otpadnih plinova smanjenjem njihove temperature ispod rosišta.
Ciklon	Oprema za uklanjanje prašine iz toka otpadnih plinova koja se temelji na primjeni centrifugalne sile, obično u stožastoj komori.
Elektrostatski precipitator (ESP)	U elektrostatskim precipitatorima čestice se nabijaju i razdvajaju pod utjecajem električnog polja. Elektrostatski precipitatori mogu raditi u vrlo raznolikim uvjetima. Učinkovitost smanjivanja emisija može ovisiti o broju polja, vremenu zadržavanja (veličini) i prethodnim uređajima za uklanjanje čestica. Obično sadržavaju od dva do pet polja. Elektrostatski precipitatori mogu biti suhog ili mokrog tipa, ovisno o tehnici koja se primjenjuje za prikupljanje prašine iz elektroda.
Toplinska oksidacija	Oksidacija zapaljivih plinova i mirisa u struji otpadnih plinova zagrijavanjem mješavine kontaminanata zrakom ili kisikom do razine iznad njezine točke samozapaljenja u komori za izgaranje i njezinim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode.
Mokro ispiranje	Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka otpadnih plinova prijenosom mase u vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču).

1.9.3 Tehnike za smanjenje emisija u vodu

Tehnika

Opis

Proces s aktivnim muljem

Biološka oksidacija otopljenih organskih onečišćujućih tvari kisikom s pomoću metabolizma mikroorganizama. U prisutnosti otopljenog kisika (ubrizganog kao zrak ili čisti kisik) organske sastavnice pretvaraju se u ugljikov dioksid, vodu ili druge metabolite i biomasu (tj. aktivni mulj). Mikroorganizmi se održavaju u suspenziji u otpadnim vodama i cijela se mješavina mehanički dozračuje. Mješavina aktivnog mulja šalje se u objekt za razdvajanje, odakle se mulj reciklira u aeracijski bazen.

Adsorpcija

Metoda razdvajanja kod koje se spojevi u tekućini (npr. otpadnim vodama) zadržavaju na krutoj površini (obično aktivnom ugljenu).

Anaerobna obrada

Biološka pretvorba otopljenih organskih i anorganskih onečišćujućih tvari bez prisustva kisika, s pomoću metabolizma mikroorganizama. Proizvodi pretvorbe uključuju metan, ugljikov dioksid i sulfid. Proces se provodi u zrakonepropusnom reaktoru za miješanje.

Najčešće se koriste sljedeće vrste reaktora:

—	anaerobni kontaktni reaktor,

—	reaktor s lebdećim muljem,

—	reaktor s fiksnim slojem,

—	reaktor s proširenim slojem.

Kemijska oksidacija

Organski spojevi oksidiraju u manje štetne spojeve koji su lakše biorazgradivi. Tehnike uključuju mokru oksidaciju ili oksidaciju ozonom ili vodikovim peroksidom uz moguću upotrebu katalizatora ili UV zračenja. Kemijska oksidacija upotrebljava se i za razgradnju organskih spojeva koji uzrokuju neugodne mirise, okuse i boju te za potrebe dezinfekcije.

Kemijska redukcija

Kemijska redukcija je pretvaranje onečišćujućih tvari s pomoću kemijskih redukcijskih sredstava u manje štetne spojeve.

Koagulacija i flokulacija

Koagulacijom i flokulacijom suspendirane se krute tvari odvajaju od otpadnih voda; ti se procesi često provode jedan odmah nakon drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera, tako da se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. Pahulje koje tako nastanu naknadno se odvajaju sedimentacijom, flotacijom zrakom ili filtracijom.

Ujednačavanje

Uravnoteženje tokova i opterećenja onečišćujućih tvari upotrebom bazena ili drugih tehnika upravljanja.

Isparavanje

Primjena destilacije za koncentriranje vodenih otopina tvari s visokim vrelištima radi daljnje upotrebe, prerade ili zbrinjavanja (npr. spaljivanje otpadne vode) pretvaranjem vode u vodenu paru. Obično se provodi u jedinicama s više faza, uz povećavanje vakuuma, kako bi se smanjila potražnja za energijom. Vodena para kondenzira se kako bi se ponovno upotrijebila ili ispustila kao otpadna voda.

Filtracija

Izdvajanje krutih tvari iz otpadnih voda propuštanjem kroz porozni medij, npr. pijesak ili membranu (vidjeti tehniku Membranska filtracija u nastavku).

Flotacija

Odvajanje krutih ili tekućih čestica iz otpadnih voda povezivanjem tih čestica sa sitnim mjehurićima plina, obično zraka. Plutajuće čestice akumuliraju se na površini vode te se prikupljaju obiračima.

Membranski bioreaktor

Kombinacija pročišćavanja s aktivnim muljem i membranske filtracije. Koriste se dvije varijante: a) vanjska recirkulacijska petlja između spremnika za aktivni mulj i membranskog modula; i b) uranjanje membranskog modula u dozračeni spremnik za aktivni mulj, pri čemu se efluent filtrira kroz membranu od šupljih vlakana, a biomasa ostaje u spremniku.

Membranska filtracija

Mikrofiltracija, ultrafiltracija, nanofiltracija i reverzna osmoza procesi su membranske filtracije kojima se na jednoj strani membrane zadržavaju i koncentriraju onečišćujuće tvari kao što su suspendirane čestice i koloidne čestice u otpadnim vodama. Razlikuju se po veličini pora membrane i hidrostatičkom tlaku.

Neutralizacija

Prilagodba pH-vrijednosti otpadnih voda na neutralnu razinu (oko 7) dodavanjem kemikalija. Za povećanje pH-vrijednosti može se upotrebljavati natrijev hidroksid (NaOH) ili kalcijev hidroksid (Ca(OH)2), a za smanjenje sumporna kiselina (H2SO4), klorovodična kiselina (HCl) ili ugljikov dioksid (CO2). Neke onečišćujuće tvari mogu se tijekom neutralizacije taložiti kao netopivi spojevi.

Nitrifikacija/denitrifikacija

Proces u dva koraka koji je obično ugrađen u postrojenja za biološko pročišćavanje otpadnih voda. Prvi je korak aerobna nitrifikacija, pri kojoj mikroorganizmi oksidiraju amonij (NH4 +) u nitrit (NO2 -), koji zatim dalje oksidira u nitrat (NO3 –). U sljedećem koraku anoksične denitrifikacije mikroorganizmi kemijski reduciraju nitrat u plinoviti dušik.

Odvajanje ulja od vode

Odvajanje ulja od vode i naknadno uklanjanje ulja gravitacijskim odvajanjem slobodnih ulja upotrebom opreme za odvajanje ili razbijanjem emulzije (upotrebom kemikalija za razbijanje emulzije kao što su soli metala, mineralne kiseline, adsorbensi i organski polimeri).

Filtriranje i odvajanje kroz sito

Odvajanje vode i netopivih kontaminanata kao što su pijesak, vlakna, pahulje ili drugi grubi materijali u efluentu iz tekstilne industrije, i to filtriranjem kroz rešetke ili gravitacijskim taloženjem u komorama za pijesak.

Taloženje

Pretvaranje otopljenih onečišćujućih tvari u netopive spojeve dodavanjem sredstava za taloženje. Kruti precipitati koji tako nastanu naknadno se odvajaju sedimentacijom, flotacijom zrakom ili filtracijom.

Sedimentacija

Odvajanje suspendiranih krutih tvari gravitacijskim taloženjem.

1.9.4 Tehnike za smanjenje potrošnje vode, energije i kemikalija

Tehnika	Opis
Postupak obrade impregnacija-odležavanje	U postupku obrade impregnacija-odležavanje kupelj za obradu nanosi se impregnacijom (npr. fularom), a impregnirana tekstilija polako se rotira na sobnoj temperaturi tijekom duljeg razdoblja. Ta tehnika omogućuje smanjenje potrošnje kemikalija i ne zahtijeva daljnje korake kao što je termofiksacija, čime se smanjuje i potrošnja energije.
Sustavi s niskim omjerom kupelji (za procese obrade serije)	Nizak omjer kupelji može se postići poboljšanjem kontakta između tekstilnih materijala i kupelji za obradu (npr. stvaranjem turbulencije u kupelji za obradu), naprednim praćenjem procesa, poboljšanjem doziranja i primjene kupelji za obradu (npr. mlazom ili prskanjem) te izbjegavanjem miješanja kupelji za obradu s vodom za pranje ili ispiranje.
Sustavi za obradu malog volumena (za kontinuirane procese)	Kupelj za obradu nanosi se na tekstiliju prskanjem, vakuumskim usisom kroz tkaninu, pjenjenjem, impregnacijom i fulardiranjem (kupelj za obradu nalazi se u razmaku između dva valjka) ili u spremnicima smanjenog obujma itd.

(1) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(2) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396 30.12.2006., str. 1.).

(3) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(4) Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analizom i/ili zbog operativnih uvjeta 30-minutno uzorkovanje/mjerenje i/ili prosjek triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja nisu prikladni može se primijeniti reprezentativniji postupak uzorkovanja/mjerenja.

(5) Praćenje se provodi samo ako su predmetne tvari/parametri (uključujući skupine tvari ili pojedinačne tvari u skupini tvari) utvrđeni kao relevantni u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(6) U slučaju neizravnog ispuštanja učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u tri mjeseca ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.

(7) Praćenje se provodi samo u slučaju izravnog ispuštanja.

(8) Praćenje UOU-a i KPK-a međusobne su alternative. Preferira se praćenje UOU-a jer za to nije potrebno koristiti vrlo toksične spojeve.

(9) U slučaju neizravnog ispuštanja učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.

(10) Ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne, učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno.

(11) U slučaju neizravnog ispuštanja učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u 6 mjeseci ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda primjereno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari.

(12) Karakterizacija efluenta provodi se prije početka rada postrojenja ili prije prvog ažuriranja dozvole za postrojenje nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima te nakon svake promjene u postrojenju (npr. promjene „recepta”) zbog koje se može povećati opterećenje onečišćujućih tvari.

(13) Može se upotrijebiti najosjetljiviji parametar toksičnosti ili odgovarajuća kombinacija parametara toksičnosti.

(14) Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.

(15) Ako je maseni protok prašine manji od 50 g/h, minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u tri godine.

(16) O rezultatima praćenja izvješćuje se zajedno s odgovarajućim omjerom tekstil-zrak.

(17) Praćenje se provodi samo ako je predmetna tvar utvrđena kao relevantna u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(18) Praćenje se ne provodi ako se kao gorivo upotrebljava samo prirodni plin ili samo ukapljeni naftni plin.

(19) Ako je maseni protok UHOU-a manji od 200 g/h, minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u tri godine.

(20) Donja granica raspona može se postići visokom razinom recikliranja vode (npr. na lokacijama s integriranim upravljanjem vodama za nekoliko postrojenja).

(21) Raspon se primjenjuje i na kombinirano serijsko bojadisanje pređe i vlakana u slobodnom stanju.

(22) Gornja granica raspona može biti viša i iznositi do 100 m3/t za postrojenja u kojima se kombiniraju kontinuirani procesi i procesi obrade serije.

(23) Tehnike su opisane u odjeljku 1.9.3.

(24) Minimalno ispuštanje otpadnih voda (npr. „bez ispuštanja tekućina”) može se postići primjenom kombinacije tehnika, uključujući napredne tehnike pročišćavanja radi recikliranja otpadnih voda.

(25) Razdoblja uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.

(26) Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(27) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,8 mg/l pri bojadisanju poliesterskih i/ili modakrilnih vlakana.

(28) Primjenjuje se razina emisija povezana s NRT-ima za KPK ili za UOU. Razina emisija povezana s NRT-ima za UOU najpoželjnija je opcija jer u praćenju UOU-a nije potrebna upotreba vrlo toksičnih spojeva.

(29) Viša granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti do 150 mg/l:

—	ako je specifična količina ispuštenih otpadnih voda manja od 25 m3/t obrađenih tekstilnih materijala kao pomični godišnji prosjek, ili

—	ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja ≥ 95 % kao pomični godišnji prosjek.

(30) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se za biokemijsku potrošnju kisika (BPK). Godišnja prosječna razina BPK5 u efluentu iz postrojenja za biološko pročišćavanje otpadnih voda uglavnom će biti ≤ 10 mg/l.

(31) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 1,2 mg/l pri bojadisanju poliesterskih i/ili modakrilnih vlakana.

(32) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,3 mg/l pri bojadisanju poliamidnih, vunenih ili svilenih vlakana metalokompleksnim bojilima.

(33) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,2 mg/l pri bojadisanju ili tiskanju s reaktivnim bojilima ili pigmentima koji sadržavaju nikal.

(34) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,8 mg/l pri obradi viskoznih vlakana ili bojadisanju kationskim bojilima koja sadržavaju cink.

(35) Razina emisija povezana s NRT-ima možda neće biti primjenjiva ako je temperatura otpadnih voda dugotrajno niska (npr. niža od 12 °C).

(36) Viša granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti do 50 mg/l:

—	ako je specifična količina ispuštenih otpadnih voda manja od 25 m3/t obrađenih tekstilnih materijala kao pomični godišnji prosjek, ili

—	ako je učinkovitost smanjivanja ispuštanja ≥ 95 % kao pomični godišnji prosjek.

(37) Razdoblja uprosječivanja utvrđena su u općim razmatranjima.

(38) Razine emisija povezane s NRT-ima možda se neće primjenjivati ako je nizvodno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda prikladno konstruirano i opremljeno za smanjivanje količine predmetnih onečišćujućih tvari, uz uvjet da to ne dovodi do porasta razine onečišćenja u okolišu.

(39) Razine emisija povezane s NRT-ima primjenjuju se samo ako je predmetna tvar/parametar utvrđen kao relevantan u toku otpadnih voda na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(40) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,8 mg/l pri bojadisanju poliesterskih i/ili modakrilnih vlakana.

(41) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 1,2 mg/l pri bojadisanju poliesterskih i/ili modakrilnih vlakana.

(42) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,3 mg/l pri bojadisanju poliamidnih, vunenih ili svilenih vlakana metalokompleksnim bojilima.

(43) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,2 mg/l pri bojadisanju ili tiskanju s reaktivnim bojilima ili pigmentima koji sadržavaju nikal.

(44) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,8 mg/l pri obradi viskoznih vlakana ili bojadisanju kationskim bojilima koja sadržavaju cink.

(45) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je formaldehid utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(46) Za aktivnosti navedene u dijelu 1. točkama 3. i 9. Priloga VII. Direktivi o industrijskim emisijama rasponi razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuju se samo u mjeri u kojoj dovode do razina emisija nižih od graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 2. i 4. Priloga VII. Direktivi o industrijskim emisijama.

(47) Za procese oplemenjivanja sredstvima protiv gužvanja, sredstvima za vodoodbojnu i uljeodbojnu obradu te obradu protiv prljanja i/ili usporivačima gorenja, gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 10 mg/Nm3.

(48) Donja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima obično se postiže toplinskom oksidacijom.

(49) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se ako je maseni protok UHOU-a manji od 200 g/h za emisijske točke:

—	u kojima se ne primjenjuju tehnike za smanjenje emisija, te

—	u kojima u predmetnom toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2. nije utvrđena nijedna relevantna CMR tvar.

(50) Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se ako je maseni protok UHOU-a manji od 50 g/h za emisijske točke:

—	u kojima se ne primjenjuju tehnike za smanjenje emisija, te

—	u kojima u predmetnom toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2. nije utvrđena nijedna relevantna CMR tvar.

(51) Razina emisija povezana s NRT-ima primjenjuje se samo ako je NH3 utvrđen kao relevantan u toku otpadnih plinova na temelju inventara ulaznih i izlaznih tokova iz NRT-a 2.

(52) Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 20 mg/Nm3 ako se amonij-sulfamat upotrebljava kao usporivač gorenja ili ako se amonijak upotrebljava za kondenzaciju (vidjeti NRT 50.)