12.12.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 318/157


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2022/2427

оd 6. prosinca 2022.

o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama, za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2022) 8788)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,

budući da:

(1)

Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU te bi nadležna tijela trebala utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima.

(2)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2) Komisiji je 11. svibnja 2022. dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru. To je mišljenje javno dostupno (3).

(3)

U zaključcima o NRT-ima iz Priloga ovoj Odluci uzima se u obzir mišljenje foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima. Ti zaključci sadržavaju glavne elemente referentnog dokumenta o NRT-ima.

(4)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Donose se zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima) za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru, kako je utvrđeno u Prilogu.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. prosinca 2022.

Za Komisiju

Virginijus SINKEVIČIUS

Član Komisije


(1)   SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(2)  Odluka Komisije od 16. svibnja 2011. kojom se osniva forum za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (SL C 146, 17.5.2011., str. 3.).

(3)  https://circabc.europa.eu/ui/group/06f33a94-9829-4eee-b187-21bb783a0fbf/library/acce74d3-4314-43f8-937b-9bbc594a16ef?p=1&n=10&sort=modified_DESC


PRILOG

1.   Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima) za zajedničke sustave obrade i upravljanja otpadnim plinovima u kemijskom sektoru

PODRUČJE PRIMJENE

Ovi zaključci o NRT-ima odnose se na sljedeće aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU: 4. Kemijsku industriju (tj. sve proizvodne procese uključene u kategorije aktivnosti navedene u točkama od 4.1. do 4.6. Priloga I., ako nije drugačije navedeno).

Konkretno, ovi zaključci o NRT-ima usmjereni su na emisije su u zrak iz navedenih aktivnosti.

Ovi se zaključci o NRT-ima ne odnose na sljedeće:

1.

emisije u zrak iz proizvodnje klora, vodika i natrijeva ili kalijeva hidroksida elektrolizom rasola. One su obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za proizvodnju klor-lužina;

2.

usmjerene emisije u zrak iz proizvodnje sljedećih kemikalija u kontinuiranim procesima ako ukupni proizvodni kapacitet za te kemikalije iznosi više od 20 kt godišnje:

nižih olefina primjenom postupka parnog krekiranja,

formaldehida,

etilen-oksida i etilen-glikolâ,

fenola iz kumena,

dinitrotoluena iz toluena, toluen-diamina iz dinitrotoluena, toluen-diizocijanata iz toluen-diamina, metilen-difenil-diamina iz anilina, metilen-difenil-diizocijanata iz metilen-difenil-diamina,

etilen-diklorida i vinil-klorid monomera,

vodikova peroksida.

One su obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za proizvodnju baznih organskih kemikalija.

Međutim, usmjerene emisije dušikovih oksida (NOX) i ugljikova monoksida (CO) u zrak iz toplinske obrade otpadnih plinova koji potječu iz prethodno navedenih proizvodnih procesa obuhvaćene su područjem primjene ovih zaključaka o NRT-ima;

3.

emisije u zrak iz proizvodnje sljedećih anorganskih kemikalija:

amonijaka,

amonijeva nitrata,

kalcijeva amonijeva nitrata,

kalcijeva karbida,

kalcijeva klorida,

kalcijeva nitrata,

čađe,

željezova klorida,

željezova (II) sulfata (tj. zelene galice i povezanih proizvoda, primjerice klor-sulfatâ),

fluorovodične kiseline,

anorganskih fosfata,

dušične kiseline,

gnojiva na bazi dušika, fosfora ili kalija (jednostavnih ili složenih gnojiva),

fosforne kiseline,

precipitiranoga kalcijeva karbonata,

natrijeva karbonata (tj. sode),

natrijeva klorata,

natrijeva silikata,

sumporne kiseline,

sintetskog amorfnog silicija,

titanijeva dioksida i povezanih proizvoda,

uree,

urea-amonijeva nitrata.

One bi mogle biti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za proizvodnju baznih anorganskih kemikalija;

4.

emisije u zrak iz parnog reformiranja te iz fizičkog pročišćavanja i rekoncentracije istrošene sumporne kiseline, pod uvjetom da su ti postupci izravno povezani s proizvodnim procesom iz prethodne točke 2. ili 3.;

5.

emisije u zrak iz proizvodnje magnezijeva oksida primjenom suhog postupka. One bi mogle biti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za proizvodnju cementa, vapna i magnezijeva oksida;

6.

emisije u zrak iz sljedećeg:

jedinica za loženje koje nisu procesne peći/grijači. To može biti obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za velike uređaje za loženje, zaključcima o NRT-ima za rafiniranje mineralnih ulja i plina i/ili Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

procesnih peći/grijača ukupne nazivne ulazne toplinske snage manje od 1 MW;

procesnih peći/grijača koji se upotrebljavaju u proizvodnji nižih olefina, etilen-diklorida i/ili vinil-klorid monomera iz prethodne točke 2. To je obuhvaćeno zaključcima o NRT-ima za proizvodnju baznih organskih kemikalija;

7.

emisije u zrak iz pogona za spaljivanje otpada. One bi mogle biti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za spaljivanje otpada;

8.

emisije u zrak iz skladištenja, prijenosa i rukovanja tekućinama, ukapljenim plinovima i krutim tvarima, ako nisu izravno povezane s aktivnošću navedenom u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU: 4. Kemijska industrija. One bi mogle biti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za emisije iz procesa skladištenja.

Međutim, emisije u zrak iz skladištenja, prijenosa i rukovanja tekućinama, ukapljenim plinovima i krutim tvarima uključene su u područje primjene ovih zaključaka o NRT-ima ako su ti postupci izravno povezani s kemijskim proizvodnim procesom navedenim u području primjene ovih zaključaka o NRT-ima;

9.

emisije u zrak iz sustava za neizravno hlađenje. One bi mogle biti obuhvaćene zaključcima o NRT-ima za industrijske sustave hlađenja.

Ostali dodatni zaključci o NRT-ima za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na zajedničke sustave pročišćavanja otpadnih voda i plinova te upravljanje njima u kemijskom sektoru.

Slijede ostali zaključci o NRT-ima i referentni dokumenti koji bi mogli biti relevantni za aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:

proizvodnja klor-lužina,

proizvodnja baznih anorganskih kemikalija – amonijaka, kiselina i gnojivâ,

proizvodnja baznih anorganskih kemikalija – industrija krutih i ostalih tvari,

proizvodnja baznih organskih kemikalija,

proizvodnja organskih finih kemikalija,

proizvodnja polimera,

proizvodnja posebnih anorganskih kemikalija,

rafiniranje mineralnih ulja i plina,

ekonomski učinci i učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij,

emisije iz procesa skladištenja,

energetska učinkovitost,

industrijski sustavi hlađenja,

veliki uređaji za loženje,

praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama,

spaljivanje otpada,

obrada otpada.

Ovi zaključci o NRT-ima primjenjuju se ne dovodeći u pitanje drugo relevantno zakonodavstvo, npr. zakonodavstvo o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) ili o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (CLP).

DEFINICIJE

Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:

Opći pojmovi

Korišteni pojam

Definicija

Usmjerene emisije u zrak

Emisije onečišćujućih tvari u zrak kroz točku emisije, primjerice ispust.

Jedinica za loženje

Svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina. Jedinice za loženje uključuju kotlove, motore, turbine i procesne peći/grijače, ali ne uključuju toplinske ni katalitičke oksidatore.

Složeni anorganski pigmenti

Stabilna kristalna rešetka raznih metalnih kationa. Najvažnije su matične rešetke rutil, spinel, cirkon i hematit/korund, ali postoje i druge stabilne strukture.

Kontinuirano mjerenje

Mjerenje s pomoću automatiziranog sustava mjerenja trajno ugrađenog na lokaciji.

Kontinuirani proces

Proces u kojem se sirovine kontinuirano unose u reaktor, nakon čega se produkti reakcije unose u povezane jedinice za naknadno odvajanje i/ili za oporabu.

Difuzne emisije

Neusmjerene emisije u zrak. Difuzne emisije uključuju fugitivne i nefugitivne emisije.

Emisije u zrak

Opći pojam za emisije onečišćujućih tvari u zrak, uključujući i usmjerene i difuzne emisije.

Etanolamini

Zajednički naziv za monoetanolamin, dietanolamin i trietanolamin ili njihove smjese.

Etilen-glikoli

Zajednički naziv za monoetilen-glikol, dietilen-glikol i trietilen-glikol ili njihove smjese.

Postojeći pogon

Pogon koji nije novi pogon.

Postojeća procesna peć/grijač

Procesna peć/grijač koji nije nova procesna peć/grijač.

Dimni plin

Ispušni plin koji izlazi iz jedinice za loženje.

Fugitivne emisije

Neusmjerene emisije u zrak do kojih je došlo zbog gubitka nepropusnosti opreme koja je osmišljena ili sklopljena da bude nepropusna.

Fugitivne emisije mogu potjecati iz:

pokretne opreme, kao što su miješalice, kompresori, pumpe, ventili (ručni i automatski),

statične opreme, kao što su prirubnice i drugi priključci, otvoreni vodovi, mjesta uzorkovanja.

Niži olefini

Zajednički naziv za etilen, propilen, butilen i butadien ili njihove smjese.

Bitna nadogradnja pogona

Bitna promjena konstrukcije ili tehnologije pogona koja uključuje bitnu prilagodbu ili zamjenu procesnih jedinica i/ili jedinica za smanjenje emisija te povezane opreme.

Maseni protok

Masa određene tvari ili parametra koja se ispusti tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Novi pogon

Pogon koji je prvi puta obuhvaćen dozvolom na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili koji je potpuno zamijenjen nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.

Nova procesna peć/grijač

Procesna peć/grijač u pogonu koji je prvi put obuhvaćen uvjetima dozvole nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili koji je potpuno zamijenjen nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima.

Nefugitivne emisije

Difuzne emisije koje nisu fugitivne emisije.

Nefugitivne emisije mogu potjecati, primjerice, iz atmosferskih odušnika, skladištenja rasutog tereta, sustava za utovar/istovar, posuda i spremnika (pri otvaranju), otvorenih oluka, sustava za uzorkovanje, odzračivanja spremnika, otpada, kanalizacije i postrojenja za pročišćavanje vode.

Prekursori NOX

Spojevi koji sadržavaju dušik (npr. akrilonitril, amonijak, dušični plinovi, organski spojevi koji sadržavaju dušik) sadržani u ulaznim materijalima za toplinsku ili katalitičku oksidaciju koja dovodi do emisija NOX. Ne obuhvaća elementarni dušik.

Operativno ograničenje

Ograničenje povezano, primjerice, s:

korištenim tvarima (npr. tvarima koje se ne mogu zamijeniti, vrlo korozivnim tvarima),

radnim uvjetima (npr. vrlo visokom temperaturom ili vrlo visokim tlakom),

funkcioniranjem pogona,

dostupnošću resursa (npr. dostupnošću rezervnih dijelova pri zamjeni dijela opreme, dostupnošću kvalificirane radne snage),

očekivanim koristima za okoliš (npr. davanjem prednosti mjerama održavanja, popravka ili zamjene najpogodnijima za okoliš).

Periodično mjerenje

Mjerenje u određenim vremenskim intervalima primjenom ručnih ili automatiziranih metoda.

Gradacija polimera

Za svaku vrstu polimera postoje razne kvalitete proizvoda (tj. gradacije), koje se razlikuju po strukturi i molekularnoj masi i koje su optimizirane za određene primjene. U slučaju poliolefina one mogu se mogu razlikovati s obzirom na upotrebu kopolimera poput etilen-vinil acetata. U slučaju polivinil-klorida one se mogu razlikovati s obzirom na prosječnu dužinu polimernog lanca i poroznost čestica.

Procesna peć/grijač

Procesne peći ili grijači jesu:

jedinice za loženje koje se upotrebljavaju za obradu predmeta ili sirovina izravnim kontaktom, npr. u postupcima sušenja ili kemijskim reaktorima, ili

jedinice za loženje čija se radijacijska i/ili konduktivna toplina prenosi na predmete ili sirovine kroz masivni zid bez upotrebe posredničke tekućine za prijenos topline, na primjer peći ili reaktori koji zagrijavaju procesni tok u (petro)kemijskoj industriji.

Kao posljedica primjene dobrih praksi oporabe energije određene procesne peći/grijači mogu imati povezan sustav za proizvodnju pare/električne energije. To je sastavni dio konstrukcije procesne peći/grijača koji se ne može razmatrati odvojeno.

Procesni otpadni plin

Plin koji napušta proces, ali se dalje obrađuje radi oporabe i/ili smanjenja emisija.

Otapalo

Organsko otapalo kako je definirano u članku 3. točki 46. Direktive 2010/75/EU.

Potrošnja otapala

Potrošnja otapala kako je definirana u članku 57. točki 9. Direktive 2010/75/EU.

Unos otapala

Ukupna količina upotrijebljenih organskih otapala kako su definirana u dijelu 7. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU.

Masena bilanca otapala

Masena bilanca koja se utvrđuje barem jednom godišnje u skladu s dijelom 7. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU.

Toplinska obrada

Obrada otpadnih plinova upotrebom toplinske ili katalitičke oksidacije.

Ukupne emisije

Zbroj usmjerenih i difuznih emisija.

Valjana satna (ili polusatna) srednja vrijednost

Satna (ili polusatna) srednja vrijednost smatra se valjanom ako se na automatiziranom sustavu mjerenja ne provodi održavanje i ako taj sustav nije u kvaru.


Tvari/parametri

Korišteni pojam

Definicija

Cl2

Elementarni klor.

CO

Ugljikov monoksid.

CS2

Ugljikov disulfid.

Prašina

Ukupne čestice (u zraku). Ako nije drugačije navedeno, prašina uključuje PM2,5 i PM10.

EDC

Etilen-diklorid (1,2-dikloretan).

HCl

Klorovodik

HCN

Cijanovodik.

HF

Fluorovodik.

H2S

Sumporovodik.

NH3

Amonijak.

Ni

Nikal.

N2O

Didušikov oksid (poznat i kao dušikov oksidul).

NOX

Zbroj dušikova monoksida (NO) i dušikova dioksida (NO2), izraženo kao NO2.

Pb

Olovo.

PCDD/F

Poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani.

PM2,5

Frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulaz sakupljača s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 2,5 μm, kako je definirano u Direktivi 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2).

PM10

Frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulaz sakupljača s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 10 μm, kako je definirano u Direktivi 2008/50/EZ.

SO2

Sumporov dioksid.

SOX

Zbroj sumporova dioksida (SO2), sumporova trioksida (SO3) i aerosola sumporne kiseline, izraženo kao SO2.

UHOU

Ukupni hlapljivi organski ugljik, izraženo kao C.

VKM

Vinil-klorid monomer.

HOS

Hlapljivi organski spoj kako je definiran u članku 3. točki 45. Direktive 2010/75/EU.

POKRATE

Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće pokrate:

Pokrata

Definicija

CLP

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa.

CMR

Karcinogeno, mutageno ili reproduktivno toksično.

CMR 1.A

Tvar CMR kategorije 1.A kako je definirano Uredbom (EZ) br. 1272/2008 kako je izmijenjena, tj. koja ima oznake upozorenja H340, H350, H360.

CMR 1.B

Tvar CMR kategorije 1.B kako je definirano Uredbom (EZ) br. 1272/2008 kako je izmijenjena, tj. koja ima oznake upozorenja H340, H350, H360.

CMR 2.

Tvar CMR kategorije 2. kako je definirano Uredbom (EZ) br. 1272/2008 kako je izmijenjena, tj. koja ima oznake upozorenja H341, H351, H361.

DIAL

Diferencijalna apsorpcija LIDAR.

EMS

Sustav upravljanja okolišem.

EPS

Ekspandirajući polistiren.

E-PVC

PVC dobiven polimerizacijom u emulziji.

EVA

Etilen-vinil acetat.

GPPS

Općenamjenski polistiren.

HDPE

Polietilen visoke gustoće.

HEAF

Visokoučinski filtar zraka.

HEPA

Apsolutni filtar zraka.

HIPS

Polistiren visoke žilavosti.

IED

Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

I-TEQ

Međunarodni ekvivalent toksičnosti – dobiven upotrebom faktora ekvivalentne toksičnosti iz dijela 2. Priloga VI. Direktivi 2010/75/EU.

LDAR

Otkrivanje i saniranje istjecanja.

LDPE

Polietilen niske gustoće.

LIDAR

Detekcija svjetlosti i određivanje udaljenosti.

LLDPE

Linearni polietilen niske gustoće.

OGI

Optičko snimanje plina.

OTNOC

Neuobičajeni radni uvjeti.

PP

Polipropilen.

PVC

Polivinil-klorid.

REACH

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4) o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija.

SCR

Selektivna katalitička redukcija.

SNCR

Selektivna nekatalitička redukcija.

SOF

Fluks solarne okultacije.

S-PVC

PVC dobiven polimerizacijom u suspenziji.

ULPA

Visokoučinski apsolutni filtar zraka.

OPĆE NAPOMENE

Najbolje raspoložive tehnike

Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednaka razina zaštite okoliša.

Ako nije drukčije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.

Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-ima) i indikativne razine emisija za usmjerene emisije u zrak

Razine emisija povezane s NRT-ima i indikativne razine emisija za usmjerene emisije u zrak navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na vrijednosti koncentracije izražene kao masa emitirane tvari po obujmu otpadnog plina u standardnim uvjetima (suhi plin pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa) i izražene u jedinicama mg/Nm3, μg/Nm3 ili ng I-TEQ/Nm3.

Referentne razine kisika koje se upotrebljavaju za izražavanje razina emisija povezanih s NRT-ima i indikativnih razina emisija u ovim zaključcima o NRT-ima prikazane su u tablici u nastavku.

Izvor emisija

Referentna razina kisika (OR)

Procesna peć/grijač s neizravnim zagrijavanjem

3 % suhog volumnog udjela

Svi ostali izvori

Bez korekcije za razinu kisika

U slučajevima u kojima je navedena referentna razina kisika primjenjuje se sljedeća jednadžba za izračun koncentracije emisija na referentnoj razini kisika:

Formula

pri čemu je:

ER

:

koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika OR,

OR

:

volumni udio referentne razine kisika (%),

EM

:

izmjerena koncentracija emisija,

OM

:

volumni udio izmjerene razine kisika (%).

Navedena se jednadžba ne primjenjuje ako se u procesnoj peći/procesnim pećima ili grijaču/grijačima upotrebljava zrak obogaćen kisikom ili čisti kisik ili ako dodatni dovod zraka iz sigurnosnih razloga dovede volumni udio kisika u otpadnom plinu vrlo blizu 21 %. U ovom se slučaju koncentracija emisija pri referentnoj razini kisika od 3 % suhog volumnog udjela izračunava na drugačiji način.

Kad je riječ o razdobljima uprosječivanja razina emisija povezanih s NRT-ima i indikativnih razina emisija za usmjerene emisije u zrak, primjenjuju se sljedeće definicije.

Vrsta mjerenja

Razdoblje uprosječivanja

Definicija

Kontinuirano

Dnevni prosjek

Prosjek u razdoblju od jednog dana na temelju valjanih satnih ili polusatnih srednjih vrijednosti.

Periodično

Prosjek razdoblja uzorkovanja

Prosjek triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta  (5).

Za potrebe izračuna masenih protoka povezanih s NRT-om 11. (tablica 1.1.), NRT-om 14. (tablica 1.3.), NRT-om 18. (tablica 1.6.), NRT-om 29. (tablica 1.9.) i NRT-om 36. (tablica 1.15.), ako bi se otpadni plinovi sličnih značajki, npr. koji sadržavaju iste (vrste) tvari/parametara, koji se ispuštaju kroz dva ili više zasebnih ispusta mogli, prema procjeni nadležnog tijela, ispuštati kroz zajednički ispust, ti se ispusti smatraju jednim ispustom.

Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije HOS-a iz difuznih izvora

Za emisije HOS-a iz difuznih izvora nastale upotrebom otapala ili ponovnom upotrebom oporabljenih otapala razine emisija povezane s NRT-ima u ovim zaključcima o NRT-ima navedene su kao postotak unosa otapala, koji se izračunava jednom godišnje u skladu s dijelom 7. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU.

Razine emisija povezane s NRT-ima za ukupne emisije u zrak iz proizvodnje polimera ili sintetičkog kaučuka

Proizvodnja poliolefina ili sintetičkog kaučuka

Za ukupne emisije HOS-ova u zrak iz proizvodnje poliolefina ili sintetičkog kaučuka razine emisija povezane s NRT-ima u ovim zaključcima o NRT-ima navedene su kao određena opterećenja emisijama koja se izračunavaju jednom godišnje dijeljenjem ukupnih emisija HOS-ova stopom proizvodnje povezanom sa sektorom, izraženo u jedinici g C/kg proizvoda.

Proizvodnja PVC-a

Za ukupne emisije VKM-a u zrak iz proizvodnje PVC-a razine emisija povezane s NRT-ima u ovim zaključcima o NRT-ima navedene su kao određena opterećenja emisijama koja se izračunavaju jednom godišnje dijeljenjem ukupnih emisija VKM-a stopom proizvodnje povezanom sa sektorom, izraženo u jedinici g/kg proizvoda.

Za potrebe izračuna određenih opterećenja emisijama ukupne emisije uključuju koncentraciju VKM-a u PVC-u.

Proizvodnja viskoze

Za proizvodnju viskoze razina emisija povezana s NRT-ima u ovim zaključcima o NRT-ima navedena je kao određeno opterećenje emisijama koje se izračunava jednom godišnje dijeljenjem ukupnih S emisija (ukupni sumpor) stopom proizvodnje vlasastih vlakana ili polimernih uložaka, izraženo u jedinici g S/kg proizvoda.

1.1    Opći zaključci o NRT-ima

1.1.1   Sustavi upravljanja okolišem

NRT 1.   Za poboljšanje ukupne okolišne učinkovitosti NRT je izrada i primjena sustava upravljanja okolišem (EMS-a) koji uključuje sve sljedeće značajke:

i.

zalaganje, vodstvo i odgovornost uprave, uključujući višu upravu, za provedbu djelotvornog sustava upravljanja okolišem;

ii.

analizu koja uključuje utvrđivanje konteksta organizacije, potreba i očekivanja zainteresiranih strana, značajki postrojenja koje su povezane s mogućim rizicima za okoliš (ili zdravlje ljudi) te primjenjivih pravnih zahtjeva povezanih s okolišem;

iii.

oblikovanje politike zaštite okoliša koja uključuje stalno poboljšavanje okolišne učinkovitosti postrojenja;

iv.

utvrđivanje ciljeva i pokazatelja uspješnosti za važne aspekte okoliša, uključujući održavanje usklađenosti s primjenjivim pravnim zahtjevima;

v.

planiranje i provedbu potrebnih postupaka i radnji (uključujući preventivne i korektivne mjere, ako je potrebno) za postizanje ciljeva zaštite okoliša i izbjegavanje rizika za okoliš;

vi.

utvrđivanje struktura, uloga i odgovornosti u odnosu na aspekte okoliša i ciljeve zaštite okoliša te osiguravanje potrebnih financijskih i ljudskih resursa;

vii.

osiguravanje potrebne stručnosti i osviještenosti osoblja čiji rad može utjecati na okolišnu učinkovitost postrojenja (npr. pružanjem informacija i osposobljavanjem);

viii.

unutarnju i vanjsku komunikaciju;

ix.

poticanje sudjelovanja zaposlenika u dobrim praksama upravljanja okolišem;

x.

izradu i ažuriranje priručnika za upravljanje i pisanih postupaka za kontrolu aktivnosti koje znatno utječu na okoliš te odgovarajućih evidencija;

xi.

djelotvorno operativno planiranje i kontrolu procesa;

xii.

provedbu primjerenih programa održavanja;

xiii.

protokole za pripravnost i odgovor u kriznim situacijama, uključujući sprečavanje i/ili ublažavanje štetnih utjecaja kriznih situacija (na okoliš);

xiv.

pri projektiranju novog postrojenja ili njegova dijela ili preoblikovanju postojećeg postrojenja ili njegova dijela, razmatranje njihova učinka na okoliš tijekom životnog vijeka, koji uključuje izgradnju, održavanje, rad i stavljanje izvan pogona;

xv.

provedbu programa praćenja i mjerenja; ako je potrebno, informacije su raspoložive u Referentnom izvješću o praćenju emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama;

xvi.

redovitu usporedbu s drugim postignućima unutar sektora;

xvii.

periodičnu neovisnu (u mjeri u kojoj je to izvedivo) unutarnju reviziju i periodičnu neovisnu vanjsku reviziju kako bi se procijenila okolišna učinkovitost i utvrdilo odgovara li sustav upravljanja okolišem planiranim mjerama te provodi li se i ažurira na primjeren način;

xviii.

ocjenu uzroka neusklađenosti, provedbu korektivnih mjera na temelju neusklađenosti, preispitivanje djelotvornosti korektivnih mjera te utvrđivanje (mogućeg) postojanja sličnih neusklađenosti;

xix.

periodično preispitivanje sustava upravljanja okolišem i njegove primjerenosti, prikladnosti i djelotvornosti koje provodi viša uprava;

xx.

praćenje i uzimanje u obzir razvoja čišćih tehnika.

Posebno za kemijski sektor NRT je i uključivanje sljedećih elemenata u sustav upravljanja okolišem:

xxi.

inventara usmjerenih i difuznih emisija u zrak (vidjeti NRT 2.);

xxii.

plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima za emisije u zrak (vidjeti NRT 3.);

xxiii.

integrirane strategije obrade i upravljanja otpadnim plinovima za usmjerene emisije u zrak (vidjeti NRT 4.);

xxiv.

sustava upravljanja za emisije HOS-a iz difuznih izvora (vidjeti NRT 19.);

xxv.

sustava upravljanja kemikalijama koji uključuje inventar opasnih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari koje se upotrebljavaju u procesu/procesima; mogućnost zamjene tvari navedenih u tom inventaru, s posebnom pozornošću usmjerenom na tvari koje nisu sirovine, periodično se analizira (npr. jednom godišnje) kako bi se utvrdile nove dostupne i sigurnije alternative koje nemaju negativan učinak na okoliš ili je taj učinak manji.

Napomena

Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europslog parlamenta i Vijeća (6) utvrđen je sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Europske unije (EMAS), koji je primjer sustava upravljanja okolišem koji je dosljedan ovim najboljim raspoloživim tehnikama.

Primjenjivost

Razina potankosti i stupanj formalizacije sustava upravljanja okolišem uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

NRT 2.   Za olakšavanje smanjenja emisija u zrak NRT je izrada, vođenje i redovito preispitivanje (među ostalim, ako dođe do znatne promjene) inventara usmjerenih i difuznih emisija u zrak kao dio sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

i.

informacije, sveobuhvatne koliko je to razumno moguće, o kemijskom proizvodnom procesu ili kemijskim proizvodnim procesima, uključujući:

a.

jednadžbe kemijskih reakcija koje prikazuju i nusproizvode;

b.

pojednostavnjene prikaze tijeka procesa koji pokazuju podrijetlo emisija;

ii.

informacije, sveobuhvatne koliko je to razumno moguće, o usmjerenim emisijama u zrak, kao što su:

a.

točka ili točke emisije;

b.

prosječne vrijednosti i varijabilnost toka i temperature;

c.

prosječne vrijednosti koncentracije i masenog protoka relevantnih tvari/parametara te njihova varijabilnost (npr. UHOU, CO, NOX, SOX, Cl2, HCl);

d.

prisutnost drugih tvari koje mogu utjecati na sustav ili sustave za obradu otpadnih plinova ili sigurnost pogona (npr. kisika, dušika, vodene pare, prašine);

e.

tehnike koje se upotrebljavaju za sprečavanje i/ili smanjenje usmjerenih emisija u zrak;

f.

zapaljivost, gornja i donja granica eksplozivnosti, reaktivnost;

g.

metode praćenja (vidjeti NRT 8.);

h.

prisutnost tvari razvrstanih u kategoriju CMR 1.A, 1.B ili 2.; prisutnost takvih tvari može se, primjerice, ocijeniti prema kriterijima iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008 o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (CLP);

iii.

informacije, sveobuhvatne koliko je to razumno moguće, o difuznim emisijama u zrak, kao što su:

a.

utvrđivanje izvora emisija;

b.

značajke svakog izvora emisija (npr. fugitivan ili nefugitivan; statičan ili pokretan; dostupnost izvora emisija; je li uključen u program LDAR);

c.

značajke plina ili tekućine koji su u kontaktu s izvorom ili izvorima emisija, uključujući:

1.

fizikalno stanje;

2.

tlak para tekućina, tlak plina;

3.

temperaturu;

4.

sastav (po težini za tekućine ili po obujmu za plinove);

5.

opasna svojstva tvari ili smjesa, uključujući tvari ili smjese razvrstane u kategoriju CMR 1.A, 1.B ili 2.;

d.

tehnike koje se upotrebljavaju za sprečavanje i/ili smanjenje difuznih emisija u zrak;

e.

praćenje (vidjeti NRT 20., NRT 21. i NRT 22.).

Napomena za difuzne emisije

Informacije o difuznim emisijama u zrak posebno su važne kad je riječ o aktivnostima tijekom kojih se upotrebljavaju velike količine organskih tvari ili smjesa (npr. proizvodnja farmaceutskih proizvoda, proizvodnja baznih organskih kemikalija ili polimera).

Informacije o fugitivnim emisijama obuhvaćaju sve izvore emisija koji su u kontaktu s organskim tvarima s tlakom pare većim od 0,3 kPa pri temperaturi od 293,15 K.

Izvori fugitivnih emisija povezani s cijevima malog promjera (npr. manjeg od 12,7 mm, odnosno 0,5 inča) mogu se isključiti iz inventara.

Oprema kojom se upravlja pod podtlakom može se isključiti iz inventara.

Primjenjivost

Razina potankosti i stupanj formalizacije inventara uglavnom će biti uvjetovani vrstom, veličinom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih učinaka na okoliš.

1.1.2   Neuobičajeni radni uvjeti (OTNOC)

NRT 3.   Za smanjenje učestalosti pojave neuobičajenih radnih uvjeta i smanjenje emisija u zrak tijekom njih NRT je uspostava i provedba plana upravljanja neuobičajenim radnim uvjetima koji se temelji na riziku u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće elemente:

i.

utvrđivanje potencijalnih neuobičajenih radnih uvjeta (npr. kvara opreme ključne za kontrolu usmjerenih emisija u zrak ili opreme ključne za sprečavanje nesreća ili nezgoda koje bi mogle dovesti do emisija u zrak („ključna oprema”)), njihovih temeljnih uzroka i potencijalnih posljedica;

ii.

odgovarajuću konstrukciju ključne opreme (npr. modularnost i kompartmentalizaciju opreme, rezervne sustave, tehnike za izbjegavanje potrebe za zaobilaženjem obrade otpadnih plinova tijekom uključivanja i isključivanja, opremu visoke otpornosti itd.);

iii.

izradu i provedbu plana preventivnog održavanja ključne opreme (vidjeti NRT 1. točku xii.);

iv.

praćenje (tj. procjenu ili, ako je moguće, mjerenje) i bilježenje emisija i povezanih okolnosti tijekom neuobičajenih radnih uvjeta;

v.

periodičnu procjenu emisija do kojih dolazi tijekom neuobičajenih radnih uvjeta (npr. učestalost događaja, trajanje, količina emitiranih onečišćujućih tvari kako je zabilježena u točki iv.) te prema potrebi provedbu korektivnih mjera;

vi.

redovito preispitivanje i ažuriranje popisa utvrđenih neuobičajenih radnih uvjeta iz točke i. nakon periodične procjene iz točke v.;

vii.

redovito testiranje rezervnih sustava.

1.1.3   Usmjerene emisije u zrak

1.1.3.1   Opće tehnike

NRT 4.   Za smanjenje usmjerenih emisija u zrak NRT je primjena integrirane strategije obrade i upravljanja otpadnim plinovima koja, prema redoslijedu važnosti, uključuje tehnike oporabe i tehnike za smanjenje emisija integrirane u proces.

Opis

Integrirana strategija obrade i upravljanja otpadnim plinovima temelji se na inventaru iz NRT-a 2. U njoj se uzimaju u obzir čimbenici poput emisija stakleničkih plinova i potrošnje ili ponovne upotrebe energije, vode i materijala povezanih s upotrebom raznih tehnika.

NRT 5.   Za olakšavanje oporabe materijala i smanjenje usmjerenih emisija u zrak te povećanje energetske učinkovitosti NRT je objedinjavanje tokova otpadnih plinova sličnih značajki, čime se broj točaka emisije svodi na najmanju moguću mjeru.

Opis

Zajedničkom obradom otpadnih plinova sličnih značajki osigurava se učinkovitija i djelotvornija obrada u odnosu na zasebne obrade pojedinačnih tokova otpadnih plinova. Objedinjavanje otpadnih plinova provodi se uzimajući u obzir sigurnost pogona (npr. izbjegavanje koncentracija koje se približavaju gornjoj ili donjoj granici eksplozivnosti), tehničke čimbenike (npr. kompatibilnost pojedinačnih tokova otpadnih plinova, koncentraciju predmetnih tvari), okolišne čimbenike (npr. najveću moguću oporabu materijala ili najveće moguće smanjenje onečišćujućih tvari) te gospodarske čimbenike (npr. udaljenost između proizvodnih jedinica).

Vodi se računa o tome da objedinjavanje otpadnih plinova ne dovede do razrjeđivanja emisija.

NRT 6.   Za smanjenje usmjerenih emisija u zrak NRT je osiguravanje da sustavi za obradu otpadnih plinova budu prikladno konstruirani (npr. uzimajući u obzir maksimalnu brzinu protoka i koncentracije onečišćujućih tvari), da se njima upravlja u okviru projektiranih mogućnosti te da se održavaju (u okviru preventivnog, korektivnog, redovitog i neplaniranog održavanja) tako da se osiguraju optimalna raspoloživost, djelotvornost i učinkovitost opreme.

1.1.3.2   Praćenje

NRT 7.   NRT je kontinuirano praćenje glavnih parametara procesa (npr. protoka i temperature otpadnih plinova) tokova otpadnih plinova koji se šalju na predobradu i/ili na konačnu obradu.

NRT 8.   NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar/Parametar  (7)

Proces(i)/Izvor(i)

Točke emisije

Norma/norme (8)

Minimalna učestalost praćenja

Praćenje povezano s

Amonijak (NH3)

Primjena SCR-a/SNCR-a

Svaki ispust

EN 21877

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

NRT 17.

Svi ostali procesi/izvori

NRT 18.

Benzen

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

1,3-butadien

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Ugljikov monoksid (CO)

Toplinska obrada

Svaki ispust s masenim protokom CO ≥ 2 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 16.

Svaki ispust s masenim protokom CO manjim od 2 kg/h

EN 15058

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Procesne peći/grijači

Svaki ispust s masenim protokom CO ≥ 2 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano  (12)

NRT 36.

Svaki ispust s masenim protokom CO manjim od 2 kg/h

EN 15058

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Svi ostali procesi/izvori

Svaki ispust s masenim protokom CO ≥ 2 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 18.

Svaki ispust s masenim protokom CO manjim od 2 kg/h

EN 15058

Jednom godišnje (9)  (13)

Klormetan

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Tvari CMR koje nisu tvari CMR obuhvaćene drugdje u ovoj tablici  (18)

Svi ostali procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Diklormetan

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Prašina

Svi procesi/izvori

Svaki ispust s masenim protokom prašine ≥ 3 kg/h

Generičke norme EN  (11),

EN 13284-1 i

EN 13284-2

Kontinuirano  (14)

NRT 14.

Svaki ispust s masenim protokom prašine < 3 kg/h

EN 13284-1

Jednom godišnje (9)  (13)

Elementarni klor (Cl2)

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom godišnje (9)  (13)

NRT 18.

Etilen-diklorid (EDC)

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Etilen-oksid

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Formaldehid

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN norma u izradi

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Plinoviti kloridi

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN 1911

Jednom godišnje (9)  (13)

NRT 18.

Plinoviti fluoridi

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom godišnje (9)  (13)

NRT 18.

Cijanovodik (HCN)

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom godišnje (9)  (13)

NRT 18.

Olovo i njegovi spojevi

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN 14385

Jednom u šest mjeseci (9)  (15)

NRT 14.

Nikal i njegovi spojevi

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN 14385

Jednom u šest mjeseci (9)  (15)

NRT 14.

Dušikov oksid (N2O)

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN ISO 21258

Jednom godišnje (9)  (13)

Dušikovi oksidi (NOX)

Toplinska obrada

Svaki ispust s masenim protokom NOX ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 16.

Svaki ispust s masenim protokom NOX manjim od 2,5 kg/h

EN 14792

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Procesne peći/grijači

Svaki ispust s masenim protokom NOX ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano (12)

NRT 36.

Svaki ispust s masenim protokom NOX manjim od 2,5 kg/h

EN 14792

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Svi ostali procesi/izvori

Svaki ispust s masenim protokom NOX ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 18.

Svaki ispust s masenim protokom NOX manjim od 2,5 kg/h

EN 14792

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

PCDD/F

Toplinska obrada

Svaki ispust

EN 1948-1, EN 1948-2, EN 1948-3

Jednom u šest mjeseci (9)  (15)

NRT 12.

PM2,5 i PM10

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

EN ISO 23210

Jednom godišnje (9)  (13)

NRT 14.

Propilen-oksid

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Sumporov dioksid (SO2)

Toplinska obrada

Svaki ispust s masenim protokom SO2 ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 16.

Svaki ispust s masenim protokom SO2 manjim od 2,5 kg/h

EN 14791

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Procesne peći/grijači

Svaki ispust s masenim protokom SO2 ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano  (12)

NRT 18.,

NRT 36.

Svaki ispust s masenim protokom SO2 manjim od 2,5 kg/h

EN 14791

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Svi ostali procesi/izvori

Svaki ispust s masenim protokom SO2 ≥ 2,5 kg/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 18.

Svaki ispust s masenim protokom SO2 manjim od 2,5 kg/h

EN 14791

Jednom ušest mjeseci (9)  (10)

Tetraklormetan

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Toluen

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Triklormetan

Svi procesi/izvori

Svaki ispust

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci (9)

NRT 11.

Ukupni hlapljivi organski ugljik (UHOU)

Proizvodnja poliolefina (16)

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a ≥ 2 kg C/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 11.,NRT 25.

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a manjim od 2 kg C/h

EN 12619

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Proizvodnja sintetičkog kaučuka  (17)

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a ≥ 2 kg C/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 11.,NRT 32.

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a manjim od 2 kg C/h

EN 12619

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

Svi ostali procesi/izvori

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a ≥ 2 kg C/h

Generičke norme EN  (11)

Kontinuirano

NRT 11.

Svaki ispust s masenim protokom UHOU-a manjim od 2 kg C/h

EN 12619

Jednom u šest mjeseci (9)  (10)

1.1.3.3   Organski spojevi

NRT 9.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje masenog protoka organskih spojeva koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je oporaba organskih spojeva iz procesnih otpadnih plinova primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku te njihova ponovna upotreba.

Tehnika

Opis

a.

Apsorpcija (regenerativna)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

b.

Adsorpcija (regenerativna)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

c.

Kondenzacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost

Oporaba može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnom otpadnom plinu/procesnim otpadnim plinovima. Ponovna upotreba može biti ograničena zbog specifikacija u pogledu kvalitete proizvoda.

NRT 10.   Za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje masenog protoka organskih spojeva koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je slanje procesnih otpadnih plinova dovoljne kalorijske vrijednosti u jedinicu za loženje koja se, ako je to tehnički izvedivo, kombinira s oporabom topline. NRT 9. ima prednost pred slanjem procesnih otpadnih plinova u jedinicu za loženje.

Opis

Procesni otpadni plinovi visoke kalorijske vrijednosti izgaraju kao gorivo u jedinici za loženje (plinskom motoru, kotlu, procesnom grijaču ili peći), a toplina se oporabljuje kao para, za proizvodnju električne energije ili za opskrbu toplinom u procesu.

Kako bi se povećala kalorijska vrijednost procesnih otpadnih plinova s niskim koncentracijama HOS-a (npr. manjima od 1 g/Nm3) mogu se primijeniti koraci prethodne koncentracije upotrebom adsorpcije (rotorske ili s fiksnim slojem, s aktivnim ugljenom ili zeolitima).

Molekularna sita („ublaživači”), obično sastavljena od zeolita, mogu se upotrebljavati kako bi se smanjile velike varijacije (npr. vršne koncentracije) u koncentracijama HOS-a u procesnim otpadnim plinovima.

Primjenjivost

Slanje procesnih otpadnih plinova u jedinicu za loženje može biti ograničeno zbog prisutnosti onečišćujućih tvari ili zbog sigurnosnih aspekata.

NRT 11.   Za smanjenje usmjerenih emisija organskih spojeva u zrak NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a.

Adsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

b.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

c.

Katalitička oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost može biti ograničena zbog prisutnosti otrova katalizatora u otpadnim plinovima.

d.

Kondenzacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

e.

Toplinska oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost rekuperativne i regenerativne toplinske oksidacije u postojećim pogonima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja.

Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnim otpadnim plinovima.

f.

Bioprocesi

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivo samo na obradu biorazgradivih spojeva.


Tablica 1.1.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije organskih spojeva u zrak

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)  (19)

Ukupni hlapljivi organski ugljik (UHOU)

< 1 –20  (20)  (21)  (22)  (23)

Zbroj HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 1.A 1.B

< 1 –5  (24)

Zbroj HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 2.

< 1 –10  (25)

Benzen

< 0,5 –1  (26)

1,3-butadien

< 0,5 –1  (26)

Etilen-diklorid

< 0,5 –1  (26)

Etilen-oksid

< 0,5 –1  (26)

Propilen-oksid

< 0,5 –1  (26)

Formaldehid

1 –5  (26)

Klormetan

< 0,5 –1  (27)  (28)

Diklormetan

< 0,5 –1  (27)  (28)

Tetraklormetan

< 0,5 –1  (27)  (28)

Toluen

< 0,5 –1  (27)  (29)

Triklormetan

< 0,5 –1  (27)  (28)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

NRT 12.   Za smanjenje usmjerenih emisija PCDD/F-a u zrak iz toplinske obrade otpadnih plinova koji sadržavaju klor i/ili klorirane spojeve NRT je primjena tehnika a. i b. te jedne od tehnika ili kombinacije tehnika od c. do e. navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Posebne tehnike za smanjenje emisija PCDD/F-a

a.

Optimizirana katalitička ili toplinska oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

b.

Brzo hlađenje otpadnih plinova

Brzo hlađenje otpadnih plinova s temperatura iznad 400 °C na temperature ispod 250 °C kako bi se spriječila sinteza de novo PCDD/F-a.

Općenito primjenjivo.

c.

Adsorpcija upotrebom aktivnog ugljena

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

d.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

Ostale tehnike koje se primarno ne upotrebljavaju za smanjenje emisija PCDD/F-a.

e.

Selektivna katalitička redukcija (SCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Kad se SCR upotrebljava za smanjenje emisija NOX, odgovarajuća površina katalizatora sustava SCR također omogućuje djelomično smanjenje emisija PCDD/F-a.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena raspoloživim prostorom i/ili zbog prisutnosti otrova katalizatora u otpadnim plinovima.


Tablica 1.2.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije PCDD/F-a u zrak iz toplinske obrade otpadnih plinova koji sadržavaju klor i/ili klorirane spojeve

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (ng I-TEQ/Nm3)

(Prosjek razdoblja uzorkovanja)

PCDD/F

< 0,01 –0,05

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

1.1.3.4   Prašina (uključujući PM10 i PM2,5) i metali vezani na čestice

NRT 13.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje masenog protoka prašine i metala vezanih na čestice koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je oporaba materija iz procesnih otpadnih plinova primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku te njihova ponovna upotreba.

Tehnika

Opis

a.

Ciklon

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

b.

Vrećasti filter

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

c.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost

Oporaba može biti ograničena ako je potreba za energijom za pročišćavanje ili dekontaminaciju prašine prekomjerna. Ponovna upotreba može biti ograničena zbog specifikacija u pogledu kvalitete proizvoda.

NRT 14.   Za smanjenje usmjerenih emisija prašine i metala vezanih na čestice u zrak NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a.

Apsolutni filter

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost može biti ograničena u slučaju ljepljive prašine ili kad je temperatura otpadnih plinova ispod točke rosišta.

b.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

c.

Vrećasti filter

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost može biti ograničena u slučaju ljepljive prašine ili kad je temperatura otpadnih plinova ispod točke rosišta.

d.

Visokoučinkovit filter za zrak

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

e.

Ciklon

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

f.

Elektrostatički precipitator

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.


Tablica 1.3.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine, olova i nikla u zrak

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)

Prašina

< 1 –5  (30)  (31)  (32)  (33)

Olovo i njegovi spojevi, izraženo kao Pb

< 0,01 –0,1  (34)

Nikal i njegovi spojevi, izraženo kao Ni

< 0,02 –0,1  (35)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

1.1.3.5   Anorganski spojevi

NRT 15.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje masenog protoka anorganskih spojeva koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je oporaba anorganskih spojeva iz procesnih otpadnih plinova primjenom apsorpcije te njihova ponovna upotreba.

Opis

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost

Oporaba može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnom otpadnom plinu/procesnim otpadnim plinovima. Ponovna upotreba može biti ograničena zbog specifikacija u pogledu kvalitete proizvoda.

NRT 16.   Za smanjenje usmjerenih emisija CO, NOX i SOX u zrak iz toplinske obrade NRT je primjena tehnike c. i jedne od tehnika ili kombinacije drugih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Glavni ciljani anorganski spojevi

Primjenjivost

a.

Odabir goriva

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX, SOX

Općenito primjenjivo.

b.

Plamenik s niskom razinom emisija NOX

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja.

c.

Optimizacija katalitičke ili toplinske oksidacije

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

CO, NOX

Općenito primjenjivo.

d.

Uklanjanje visokih razina prekursora NOX

Ukloniti (ako je moguće za ponovnu upotrebu) visoke razine prekursora NOX prije toplinske ili katalitičke oksidacije, npr. apsorpcijom, adsorpcijom ili kondenzacijom.

NOX

Općenito primjenjivo.

e.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

SOX

Općenito primjenjivo.

f.

Selektivna katalitička redukcija (SCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena raspoloživim prostorom.

g.

Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena vremenom zadržavanja potrebnim za reakciju.


Tablica 1.4.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativna razina emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz toplinske obrade

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)

Dušikovi oksidi (NOX) iz katalitičke oksidacije

5 –30  (36)

Dušikovi oksidi (NOX) iz toplinske oksidacije

5 –130  (37)

Ugljikov monoksid (CO)

Nema razine emisija povezane s NRT-ima  (38)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije SO2 u zrak navedena je u tablici 1.6.

NRT 17.   Za smanjenje usmjerenih emisija amonijaka u zrak iz primjene selektivne katalitičke redukcije (SCR) ili selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR) radi smanjenja emisija NOX (preostali amonijak) NRT je optimizacija dizajna i/ili provedbe SCR-a ili SNCR-a (npr. optimiziran omjer reagensa i NOX, homogena raspodjela reagensa te optimalna veličina kapljica reagensa).

Tablica 1.5.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije amonijaka u zrak iz primjene SCR-a ili SNCR-a (preostali amonijak)

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Prosjek razdoblja uzorkovanja)

Amonijak (NH3) iz SCR-a/SNCR-a

< 0,5 –8  (39)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

NRT 18.   Za smanjenje usmjerenih emisija anorganskih spojeva u zrak koje nisu usmjerene emisije amonijaka u zrak iz primjene selektivne katalitičke redukcije (SCR) ili selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR) radi smanjenja emisija NOX, usmjerene emisije CO, NOX i SOX u zrak iz primjene toplinske obrade ni usmjerene emisije NOX u zrak iz procesnih peći/grijača, NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Glavni ciljani anorganski spojevi

Primjenjivost

Posebne tehnike za smanjenje emisija anorganskih spojeva u zrak

a.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Cl2, HCl, HCN, HF, NH3, NOX, SOX

Općenito primjenjivo.

b.

Adsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Za uklanjanje anorganskih tvari ta se tehnika često upotrebljava u kombinaciji s tehnikom za smanjenje emisija prašine (vidjeti NRT 14.).

HCl, HF, NH3, SOX

Općenito primjenjivo.

c.

Selektivna katalitička redukcija (SCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena raspoloživim prostorom.

d.

Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena vremenom zadržavanja potrebnim za reakciju.

Ostale tehnike koje se primarno ne upotrebljavaju za smanjenje emisija anorganskih spojeva u zrak

e.

Katalitička oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NH3

Primjenjivost može biti ograničena zbog prisutnosti otrova katalizatora u otpadnim plinovima.

f.

Toplinska oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NH3, HCN

Primjenjivost rekuperativne i regenerativne toplinske oksidacije u postojećim pogonima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja. Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnim otpadnim plinovima.


Tablica 1.6.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije anorganskih spojeva u zrak

Tvar/parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)

Amonijak (NH3)

2 –10  (40)  (41)  (42)

Elementarni klor (Cl2)

< 0,5 –2  (43)  (44)

Plinoviti fluoridi, izraženo kao HF

≤ 1  (43)

Cijanovodik (HCN)

< 0,1 –1  (43)

Plinoviti kloridi, izraženo kao HCl

1 –10  (45)

Dušikovi oksidi (NOX)

10 –150  (46)  (47)  (48)  (49)

Sumporovi oksidi (SO2)

< 3 –150  (48)  (50)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

1.1.4   Emisije HOS-a iz difuznih izvora u zrak

1.1.4.1   Sustav upravljanja za emisije HOS-a iz difuznih izvora

NRT 19.   Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile emisije HOS-a iz difuznih izvora NRT je izrada i provedba sustava upravljanja za emisije HOS-a iz difuznih izvora u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve sljedeće značajke:

i.

procjenu godišnje količine emisija HOS-a iz difuznih izvora (vidjeti NRT 20.);

ii.

praćenje emisija HOS-a iz difuznih izvora iz upotrebe otapala izrađivanjem masene bilance otapala, ako je to primjenjivo (vidjeti NRT 21.);

iii.

izradu i provedbu programa za otkrivanje i saniranje istjecanja (LDAR) za fugitivne emisije HOS-a. Program LDAR obično traje od jedne godine do pet godina, ovisno o vrsti, veličini i složenosti pogona (pet godina može odgovarati velikim pogonima s velikim brojem izvora emisija).

Program LDAR uključuje sve sljedeće značajke:

a.

popis opreme koja je u inventaru emisija HOS-a iz difuznih izvora utvrđena kao relevantan izvor fugitivnih emisija HOS-a (vidjeti NRT. 2);

b.

definiciju kriterija povezanih sa sljedećim:

propusnom opremom. Tipičan kriterij mogla bi biti granica istjecanja nakon čijeg se prekoračenja oprema smatra propusnom i/ili vizualizacija istjecanja kamerama za optičko snimanje plina. To ovisi o značajkama izvora emisija (npr. dostupnosti) i opasnim svojstvima emitirane/emitiranih tvari,

mjerama održavanja i/ili popravka koje treba provesti. Tipičan kriterij mogao bi biti prag koncentracije HOS-a nakon čijeg se prekoračenja aktivira mjera održavanja ili popravka (prag održavanja/popravka). Prag održavanja/popravka obično je jednak pragu istjecanja ili je viši od njega. To ovisi o značajkama izvora emisija (npr. dostupnosti) i opasnim svojstvima emitirane/emitiranih tvari. Za prvi program LDAR obično nije viši od 5 000 ppmv za HOS-ove koji nisu HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, odnosno 1 000 ppmv za HOS-ove razvrstane u kategoriju CMR 1.A ili 1.B. Za daljnje programe LDAR prag održavanja/popravka snižen je (vidjeti točku vi. podtočku a.) i nije viši od 1 000 ppmv za HOS-ove koji nisu HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, odnosno 500 ppmv za HOS-ove razvrstane u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, s ciljem dostizanja 100 ppmv;

c.

mjerenje fugitivnih emisija HOS-a iz opreme navedene u točki iii. podtočki a. (vidjeti NRT 22.);

d.

provedbu mjera održavanja i/ili popravka (vidjeti NRT 23., tehnike e. i f.) što je prije moguće i kad je to potrebno prema kriterijima utvrđenima u točki iii. podtočki b. Mjerama održavanja i popravka daje se prednost u skladu s opasnim svojstvima emitirane/emitiranih tvari, važnošću emisija i/ili operativnim ograničenjima. Djelotvornost mjera održavanja i/ili popravka provjerava se u skladu s točkom iii. podtočkom c., i to tako da se ostavi dovoljno vremena nakon intervencije (npr. dva mjeseca);

e.

popunjavanje baze podataka iz točke v.;

iv.

izradu i provedbu programa za otkrivanje i smanjenje emisija nefugitivnih emisija HOS-a koji uključuje sve sljedeće značajke:

a.

popis opreme koja je u inventaru emisija HOS-a iz difuznih izvora utvrđena kao relevantan izvor nefugitivnih emisija HOS-a (vidjeti NRT. 2);

b.

praćenje nefugitivnih emisija HOS-a iz opreme navedene u točki iv. podtočki a. (vidjeti NRT 22.);

c.

planiranje i primjenu tehnika za smanjenje nefugitivnih emisija HOS-a (vidjeti NRT 23., tehnike a., c. i od g. do j.). Planiranju i primjeni tih tehnika daje se prednost u skladu s opasnim svojstvima emitirane/emitiranih tvari, važnošću emisija i/ili operativnim ograničenjima;

d.

popunjavanje baze podataka iz točke v.;

v.

izradu i ažuriranje baze podataka za difuzne izvore emisija HOS-a koji su utvrđeni u inventaru iz NRT-a 2., radi vođenja evidencije o:

a.

specifikacijama u pogledu konstrukcije opreme (uključujući datum i opis svake izmjene u konstrukciji);

b.

planiranim ili provedenim mjerama održavanja, popravka, nadogradnje ili zamjene opreme te datumu njihove provedbe;

c.

opremi koju zbog operativnih ograničenja nije bilo moguće održavati, popraviti, nadograditi ili zamijeniti;

d.

rezultatima mjerenja ili praćenja, uključujući koncentraciju/koncentracije emitirane/emitiranih tvari, izračunanu stopu istjecanja (izraženu u kg godišnje), snimke kamera za optičko snimanje plina (npr. iz posljednjeg programa LDAR) te datum tih mjerenja ili praćenja;

e.

godišnjoj količini emisija HOS-a iz difuznih izvora (fugitivnih i nefugitivnih emisija), uključujući informacije o nedostupnim izvorima i dostupnim izvorima koje se tijekom godine nije pratilo;

vi.

periodično preispitivanje i ažuriranje programa LDAR. To može uključivati sljedeće:

a.

smanjenje pragova istjecanja i/ili održavanja/popravka (vidjeti točku iii. podtočku b.);

b.

preispitivanje određivanja važnosti opreme koja će se pratiti te davanje veće važnosti opremi (ili vrsti opreme) koja je tijekom prethodnog programa LDAR utvrđena kao propusna;

c.

planiranje mjera održavanja, popravka, nadogradnje ili zamjene opreme koje se zbog operativnih ograničenja nisu mogle provesti tijekom prethodnog programa LDAR;

vii.

preispitivanje i ažuriranje programa za otkrivanje i smanjenje nefugitivnih emisija HOS-a. To može uključivati sljedeće:

a.

praćenje nefugitivnih emisija HOS-a iz opreme za koju su provedene mjere održavanja, popravka, nadogradnje ili zamjene, kako bi se utvrdilo jesu li te mjere bile uspješne;

b.

planiranje mjera održavanja, popravka, nadogradnje ili zamjene koje se nisu mogle provesti zbog operativnih ograničenja.

Primjenjivost

Značajke iz točaka iii., iv., vi. i vii. primjenjive su samo na izvore difuznih emisija HOS-a na koje se primjenjuje praćenje u skladu s NRT-om 22.

Razina potankosti sustava upravljanja za emisije HOS-a iz difuznih izvora bit će razmjerna vrsti, veličini i složenosti pogona te rasponu njegovih mogućih učinaka na okoliš.

1.1.4.2   Praćenje

NRT 20.   NRT je zasebna procjena fugitivnih i nefugitivnih emisija HOS-a u zrak barem jednom godišnje primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku te utvrđivanje nepouzdanosti te procjene. U procjeni se razlikuju HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B i HOS-ovi koji nisu razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B.

Napomena

U procjeni emisija HOS-a iz difuznih izvora u zrak uzimaju se u obzir rezultati praćenja provedenog u skladu s NRT-om 21. i/ili NRT-om 22.

Usmjerene se emisije za potrebe procjene mogu smatrati nefugitivnim emisijama ako zbog inherentnih svojstava toka otpadnih plinova (npr. male brzine, varijabilnosti brzine protoka i koncentracije) nije moguće točno mjerenje u skladu s NRT-om 8.

Kako bi se smanjila nepouzdanost procjene, utvrđeni su njezini glavni izvori te provedene korektivne mjere.

Tehnika

Opis

Vrsta emisija

a.

Primjena emisijskih faktora

Vidjeti odjeljak 1.4.2.

Fugitivne i/ili nefugitivne

b.

Primjena masene bilance

Procjena na temelju razlike u masenoj bilanci unosa i izlaza tvari iz pogona/proizvodne jedinice, uzimajući u obzir stvaranje i uništenje tvari u pogonu/proizvodnoj jedinici.

Masena bilanca može se sastojati i od mjerenja koncentracije HOS-ova u proizvodu (npr. sirovini ili otapalu).

c.

Primjena termodinamičkih modela

Procjena primjenom zakona termodinamike na opremu (npr. spremnike) ili određene korake proizvodnog procesa.

Sljedeći podaci obično se upotrebljavaju kao ulazni podaci za model:

kemijska svojstva tvari (npr. tlak pare i molekularna masa),

podaci o načinu rada (npr. vrijeme rada, količina proizvoda, ventilacija),

značajke izvora emisija (npr. promjer, boja, oblik).

NRT 21.   NRT je praćenje emisija HOS-a iz difuznih izvora iz upotrebe otapala izrađivanjem, najmanje jednom godišnje, masene bilance unosa i izlaza otapala u pogonu, kako je definirano u dijelu 7. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU te svođenje nepouzdanosti podataka o masenoj bilanci otapala na najmanju moguću mjeru primjenom svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

a.

Potpuno utvrđivanje i kvantifikacija relevantnih unosa i izlaza otapala, uključujući povezane nepouzdanosti

To uključuje:

utvrđivanje i dokumentiranje unosa i izlaza otapala (npr. usmjerene i difuzne emisije u zrak, emisije u vodu, izlazi otapala u otpadu),

potkrijepljenu kvantifikaciju svakog relevantnog unosa i izlaza otapala te evidentiranje primijenjene metodologije (npr. mjerenje, procjena s pomoću emisijskih faktora, procjena na temelju operativnih parametara),

utvrđivanje glavnih izvora nepouzdanosti prethodno spomenute kvantifikacije i primjenu korektivnih mjera za smanjenje te nepouzdanosti,

redovito ažuriranje podataka o unosu i izlazu otapala.

b.

Provedba sustava za praćenje otapala

Cilj sustava za praćenje otapala jest kontrolirati upotrijebljene i neupotrijebljene količine otapala (npr. vaganjem neupotrijebljenih količina koje su vraćene u skladište iz područja primjene).

c.

Praćenje promjena koje bi mogle utjecati na nepouzdanost podataka o masenoj bilanci otapala

Evidentiraju se sve promjene koje bi mogle utjecati na nepouzdanost podataka o masenoj bilanci otapala, kao što su:

kvarovi u sustavu za obradu otpadnih plinova: evidentiraju se datum i trajanje kvara,

promjene koje bi mogle utjecati na brzine protoka zraka/plina (npr. zamjena ventilatora): evidentiraju se datum i vrsta promjene.

Primjenjivost

Ovaj se NRT možda neće primjenjivati na proizvodnju poliolefina, PVC-a ili sintetičkog kaučuka.

Ovaj NRT možda neće biti primjenjiv na pogone čija je ukupna godišnja potrošnja otapala manja od 50 tona. Razina potankosti masene bilance otapala bit će razmjerna vrsti, veličini i složenosti pogona te rasponu njegovih mogućih učinaka na okoliš, kao i vrsti i količini upotrijebljenih otapala.

NRT 22.   NRT je praćenje emisija HOS-a iz difuznih izvora barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Vrsta izvorâ difuznih emisija HOS-a  (51)  (52)

Vrsta HOS-ova

Norma/norme

Minimalna učestalost praćenja

Izvori fugitivnih emisija

HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B

EN 15446  (58)

Jednom godišnje  (53)  (54)  (55)

HOS-ovi koji nisu razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B

Jednom tijekom razdoblja obuhvaćenog svakim programom LDAR (vidjeti NRT 19 točku iii.)  (56)

Izvori nefugitivnih emisija

HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B

EN 17628

Jednom godišnje

HOS-ovi koji nisu razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B

Jednom godišnje  (57)

Napomena

Optičko snimanje plina korisna je tehnika za dopunu metode EN 15446 („metode snifinga”) kako bi se utvrdili izvori fugitivnih emisija HOS-a, a posebno je važna u slučaju nedostupnih izvora (vidjeti odjeljak 1.4.2.). Ta je tehnika opisana u normi EN 17628.

U slučaju nefugitivnih emisija mjerenja se mogu dopuniti upotrebom termodinamičkih modela.

Ako se upotrebljavaju/troše velike količine HOS-ova (npr. više od 80 t godišnje), kvantifikacija emisija HOS-ova iz pogona primjenom korelacije trasera ili optičkih tehnika na bazi apsorpcije, kao što su diferencijalna apsorpcija LIDAR (DIAL) ili fluks solarne okultacije (SOF), korisna je dopunska tehnika (vidjeti odjeljak 1.4.2.). Te su tehnike opisane u normi EN 17628.

Primjenjivost

NRT 22. primjenjuje se samo ako je godišnja količina emisija HOS-a iz difuznih izvora iz pogona koja je procijenjena na temelju NRT-a 20. veća od sljedećih vrijednosti:

za fugitivne emisije:

jedne tone HOS-ova godišnje u slučaju HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, ili

pet tona HOS-ova godišnje u slučaju drugih HOS-ova,

za nefugitivne emisije:

jedne tone HOS-ova godišnje u slučaju HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, ili

pet tona HOS-ova godišnje u slučaju drugih HOS-ova.

1.1.4.3   Sprečavanje ili smanjenje emisija HOS-a iz difuznih izvora

NRT 23.   Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija HOS-a iz difuznih izvora u zrak NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku prema sljedećem redoslijedu važnosti.

Napomena

Primjena tehnika za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje emisija HOS-a iz difuznih izvora u zrak navedena je prema važnosti u skladu s opasnim svojstvima emitirane/emitiranih tvari i/ili količini emisija.

Tehnika

Opis

Vrsta emisija

Primjenjivost

1.

Tehnike za sprečavanje emisija

a.

Ograničavanje broja izvora emisija

To uključuje:

svođenje duljina cijevi na najmanju moguću mjeru,

smanjenje broja cijevnih priključaka (npr. prirubnica) i ventila,

upotrebu zavarenih elemenata i priključaka,

upotrebu komprimiranog zraka ili gravitacije za prijenos materijala.

Fugitivne i nefugitivne emisije

U slučaju postojećih pogona primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

b.

Upotreba opreme visoke otpornosti

Oprema visoke otpornosti uključuje, ali nije ograničena na sljedeće:

ventile puhala ili dvostruke brtve ili jednako učinkovitu opremu,

magnetske ili centrifugalne pumpe/kompresore/miješalice ili pumpe/kompresore/miješalice s dvostrukim brtvama i tekućinskom pregradom,

certificirane visokokvalitetne brtve (npr. prema normi EN 13555) učvršćene u skladu s tehnikom e.,

zatvoren sustav za uzorkovanje.

Upotreba opreme visoke otpornosti posebno je važna za sprečavanje ili svođenje na najmanju moguću razinu:

emisija tvari CMR ili tvari akutne toksičnosti, i/ili

emisija iz opreme s velikim potencijalom istjecanja, i/ili

istjecanja iz procesa koji se provode pod visokim tlakom (npr. između 300 i 2 000 bara).

Oprema visoke otpornosti odabire se, postavlja i održava u skladu s vrstom procesa i radnim uvjetima u procesu.

Fugitivne emisije

U slučaju postojećih pogona primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

Općenito primjenjivo na nove pogone i bitne nadogradnje pogona.

c.

Skupljanje difuznih emisija i obrada otpadnih plinova

Skupljanje emisija HOS-a iz difuznih izvora (npr. iz brtvi kompresora, odušnika i vodova za pročišćavanje) i njihovo slanje na oporabu (vidjeti NRT 9. i NRT 10.) i/ili smanjenje emisija (vidjeti NRT 11.).

Fugitivne i nefugitivne emisije

Primjenjivost može biti ograničena:

za postojeće pogone, i/ili

iz sigurnosnih razloga (npr. radi izbjegavanja koncentracija koje se približavaju donjoj granici ekplozivnosti).

2.

Ostale tehnike

d.

Olakšavanje pristupa i/ili praćenja

Kako bi se olakšalo održavanje i/ili praćenje, olakšava se pristup potencijalno propusnoj opremi, npr. postavljanjem platformi i/ili upotrebom bespilotnih letjelica u svrhu praćenja.

Fugitivne emisije

U slučaju postojećih pogona primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

e.

Učvršćivanje

To uključuje:

učvršćivanje brtvi koje provodi osoblje kvalificirano u skladu s normom EN 1591-4 te upotreba projektiranog brtvenog pritiska (npr. koji je izračunan prema normi EN 1591-1),

postavljanje čvrstih čepova na otvorene krajeve,

upotrebu prirubnica koje su odabrane i sklopljene u skladu s normom EN 13555.

Fugitivne emisije

Općenito primjenjivo.

f.

Zamjena propusne opreme i/ili njezinih dijelova

To uključuje zamjenu:

brtvi,

elemenata za hermetičko zatvaranje (npr. poklopca spremnika),

punila (npr. punila za ispušne ventile).

Fugitivne emisije

Općenito primjenjivo.

g.

Preispitivanje i ažuriranje oblikovanja procesa

To uključuje:

smanjenje upotrebe otapala i/ili upotrebu otapala niže hlapljivosti,

smanjenje nastanka nusproizvoda koji sadržavaju HOS-ove,

smanjenje radne temperature,

smanjenje sadržaja HOS-a u konačnom proizvodu.

Nefugitivne emisije

U slučaju postojećih pogona primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

h.

Preispitivanje i ažuriranje radnih uvjeta

To uključuje:

smanjenje učestalosti i trajanja otvaranja reaktora i komore,

sprečavanje korozije oblaganjem ili presvlačenjem opreme, bojanjem cijevi (za vanjsku koroziju) i upotrebom inhibitora korozije za materijale koji su u kontaktu s opremom.

Nefugitivne emisije

Općenito primjenjivo.

i.

Upotreba zatvorenih sustava

To uključuje:

bilanciranje para (vidjeti odjeljak 1.4.3.),

zatvorene sustave za tekućinsko-tekućinsku separaciju i separaciju na čvrstoj fazi,

zatvorene sustave za čišćenje,

zatvorene sustave odvodnje i/ili postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda,

zatvorene sustave za uzorkovanje,

zatvorene prostore za skladištenje.

Otpadni plinovi iz zatvorenih sustava šalju se na oporabu (vidjeti NRT 9. i NRT. 10.) i/ili smanjenje emisija (vidjeti NRT 11.).

Nefugitivne emisije

Primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja u postojećim pogonima i/ili iz sigurnosnih razloga.

j.

Primjena tehnika za svođenje emisija iz površina na najmanju moguću mjeru

To uključuje:

postavljanje sustavâ za obiranje ulja na otvorene površine,

periodično obiranje otvorenih površina (npr. uklanjanje plutajućih čestica),

postavljanje plutajućih elemenata za sprečavanje isparavanja na otvorene površine,

pročišćavanje tokova otpadnih voda kako bi se HOS-ovi uklonili i poslali na oporabu (vidjeti NRT 9. i NRT 10.) i/ili smanjenje emisija (vidjeti NRT 11.),

postavljanje plutajućih pokrova na spremnike,

upotrebu spremnika s fiksnim pokrovom povezanih sa sustavom za obradu otpadnih plinova.

Nefugitivne emisije

U slučaju postojećih pogona primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

1.1.4.4   Zaključci o NRT-ima za upotrebu otapala ili ponovnu upotrebu oporabljenih otapala

Razine emisija za upotrebu otapala ili ponovnu upotrebu oporabljenih otapala navedene u nastavku povezane su s općim zaključcima o NRT-ima iz odjeljaka 1.1. i 1.1.4.3.

Tablica 1.7.

Razina emisija povezana s NRT-ima za emisije HOS-a iz difuznih izvora u zrak iz upotrebe otapala ili ponovne upotrebe oporabljenih otapala

Parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (postotak unosa otapala)

(Godišnji prosjek)  (59)

Emisije HOS-a iz difuznih izvora

≤ 5  %

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 20., NRT-u 21. i NRT-u 22.

1.2    Polimeri i sintetički kaučuk

Zaključci o NRT-ima navedeni u ovom odjeljku primjenjuju se na proizvodnju određenih polimera. Primjenjuju se uz opće zaključke o NRT-ima navedene u odjeljku 1.1.

1.2.1   Zaključci o NRT-ima za proizvodnja poliolefina

NRT 24.   NRT je praćenje koncentracije UHOU-a u proizvodima od poliolefina, najmanje jednom godišnje za svaki reprezentativni razred poliolefina proizveden u istoj godini, u skladu s normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Proizvod od poliolefina

Norma/norme

Praćenje povezano s

HDPE, LDPE, LLDPE

Ne postoji norma EN

NRT 20., NRT 25.

PP

EPS, GPPS, HIPS

Napomena

Uzorci mjerenja uzimaju se u trenutku prelaska iz zatvorenog sustava u otvoreni kad poliolefin dolazi u kontakt s atmosferom.

Zatvoreni sustav odnosi se na dio proizvodnog procesa u kojem materijali (reagensi, otapala, suspenzijski agensi) nisu u kontaktu s atmosferom. To uključuje korake polimerizacije te ponovnu upotrebu i oporabu materijala.

Otvoreni sustav odnosi se na dio proizvodnog procesa u kojem poliolefini dolaze u kontakt s atmosferom. To uključuje završne korake (npr. sušenje, miješanje), prijenos i skladištenje poliolefina te rukovanje njima.

Ako se trenutak prelaska iz otvorenog sustava u zatvoreni ne može jasno utvrditi, uzorci mjerenja uzimaju se u odgovarajućem trenutku.

Primjenjivost

Mjerenja se ne primjenjuju na proizvodne procese koji se sastoje samo od zatvorenog sustava.

NRT 25.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje emisija organskih spojeva u zrak NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku, u mjeri u kojoj je to primjenjivo.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a.

Kemijska sredstva s niskim vrelištima

Upotrebljavaju se otapala i suspenzijski agensi s niskim vrelištima.

Primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja.

b.

Smanjenje sadržaja HOS-a u polimeru

Sadržaj HOS-a u polimeru smanjuje se, npr. upotrebom niskotlačnog odvajanja, sustava za stripiranje ili zatvorenog sustava za pročišćavanje dušikom, devolatizacijskom ekstruzijom (vidjeti odjeljak 1.4.3.). Tehnike za smanjenje sadržaja HOS-a ovise o vrsti polimera i njegovu proizvodnom procesu.

Devolatizacijska ekstruzija može biti ograničena zbog specifikacija proizvoda u proizvodnji HDPE-a, LDPE-a i LLDPE-a.

c.

Skupljanje i obrada procesnih otpadnih plinova

Procesni otpadni plinovi nastali primjenom tehnike b. te iz završnog koraka, npr. ekstruzije i iz silosa za otplinjavanje, skupljaju se i šalju na oporabu (vidjeti NRT 9. i NRT. 10.) i/ili smanjenje emisija (vidjeti NRT 11.).

Primjenjivost može biti ograničena zbog operativnih ograničenja i/ili iz sigurnosnih razloga (npr. radi izbjegavanja koncentracija koje se približavaju gornjoj ili donjoj granici eksplozivnosti).


Tablica 1.8.

Razine emisija povezane s NRT-ima za ukupne emisije HOS-ova u zrak iz proizvodnje poliolefina izražene kao određena opterećenja emisijama

Proizvod od poliolefina

Jedinica

Razina emisija povezana s NRT-ima

(Godišnji prosjek)

HDPE

g C po kg proizvedenih poliolefina

0,3 –1,0  (60)

LDPE

0,1 –1,4  (61)  (62)

LLDPE

0,1 –0,8

PP

0,1 –0,9  (60)

GPPS i HIPS

< 0,1

EPS

< 0,6

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8., NRT-u 20., NRT-u 22. i NRT-u 24. Praćenje emisija UHOU-a u zrak uključuje sve emisije iz sljedećih proizvodnih koraka ako su emisije utvrđene kao relevantne u inventaru iz NRT-a 2.: skladištenja sirovina i rukovanja njima, polimerizacije, oporabe materijala i smanjenja emisija onečišćujućih tvari, završne obrade polimera (npr. ekstrudiranja, sušenja, miješanja) te prijenosa i skladištenja polimera, kao i rukovanja njima.

1.2.2   Zaključci o NRT-ima za proizvodnju polivinil-klorida (PVC)

NRT 26.   NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar

Točke emisije

Norma/norme

Minimalna učestalost praćenja  (63)

Praćenje povezano s

VKM

Svaki ispust s masenim protokom VKM-a ≥ 25 g/h

Generičke norme EN  (64)

Kontinuirano  (65)

NRT 29.

Svaki ispust s masenim protokom VKM-a manjim od 25 g/h

Ne postoji norma EN

Jednom u šest mjeseci  (66)  (67)

NRT 27.   NRT je praćenje koncentracije rezidualnog vinil-klorid monomera u kaši/lateksu od PVC-a najmanje jednom godišnje za svaki reprezentativni razred PVC-a proizveden u istoj godini, u skladu s normama EN.

Tvar

Norma/norme

Praćenje povezano s

VKM

EN ISO 6401

NRT 30.

Napomena

Uzorci kaše/lateksa od PVC-a uzimaju se u trenutku prelaska iz zatvorenog sustava u otvoreni kad kaša/lateks od PVC-a dolazi u kontakt s atmosferom.

Zatvoreni sustav odnosi se na dio proizvodnog procesa kad kaša/lateks od PVC-a nije u kontaktu s atmosferom. To obično uključuje korake polimerizacije, ponovne upotrebe i oporabe VKM-a.

Otvoreni sustav odnosi se na dio sustava u kojem kaša/lateks od PVC-a dolazi u kontakt s atmosferom. To uključuje završne korake (npr. sušenje, miješanje), prijenos i skladištenje PVC-a te rukovanje njime.

NRT 28.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje masenog protoka organskih spojeva koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je oporaba vinil-klorid monomera iz procesnih otpadnih plinova primjenom jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku te ponovna upotreba oporabljenog monomera.

Tehnika

Opis

a.

Apsorpcija (regenerativna)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

b.

Adsorpcija (regenerativna)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

c.

Kondenzacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost

Oporaba može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnom otpadnom plinu/procesnim otpadnim plinovima.

NRT 29.   Za smanjenje usmjerenih emisija vinil-klorid monomera u zrak iz oporabe vinil-klorid monomera NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

 

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo

b.

Adsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

c.

Kondenzacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

d.

Toplinska oksidacija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost rekuperativne i regenerativne toplinske oksidacije u postojećim pogonima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja.

Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnim otpadnim plinovima.


Tablica 1.9.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije VKM-a u zrak iz oporabe VKM-a

Tvar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)

VKM

< 0,5 –1  (68)  (69)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 26.

NRT 30.   Za smanjenje emisija vinil-klorid monomera u zrak NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

a.

Odgovarajuća oprema za skladištenje VKM-a

To uključuje:

skladištenje VKM-a u rashlađenim spremnicima pri atmosferskom tlaku ili u spremnicima pod pritiskom pri sobnoj temperaturi,

upotrebu kondenzatora s rashlađenim povratnim tokom ili priključnih spremnika za oporabu (vidjeti NRT 28.) i/ili smanjenje emisija VKM-a (vidjeti NRT 29.).

b.

Bilanciranje para

Vidjeti odjeljak 1.4.3.

c.

Svođenje emisija rezidualnog VKM-a iz opreme na najmanju moguću mjeru

To uključuje:

smanjenje učestalosti i trajanja otvaranja reaktora,

odzračivanje otpadnih plinova iz spremnika za pohranu lateksa i iz priključaka za oporabu (vidjeti NRT 28.) i/ili smanjenje emisija VKM-a (vidjeti NRT 29.) prije otvaranja reaktora,

ispiranje reaktora inertnim plinom prije otvaranja i odzračivanja otpadnih plinova za oporabu (vidjeti NRT 28.) i/ili smanjenje emisija VKM-a (vidjeti NRT 29.),

cijeđenje tekućeg sadržaja reaktora u zatvorene komore prije otvaranja reaktora,

čišćenje reaktora vodom prije otvaranja i cijeđenja vode u sustav za stripiranje.

d.

Smanjenje sadržaja VKM-a u polimeru stripiranjem

Vidjeti odjeljak 1.4.3.

e.

Skupljanje i obrada procesnih otpadnih plinova

Procesni otpadni plinovi iz primjene tehnike d. skupljaju se i šalju na oporabu (vidjeti NRT 28.) i/ili smanjenje emisija VKM-a (vidjeti NRT 29.).


Tablica 1.10.

Razine emisija povezane s NRT-ima za ukupne emisije VKM-a u zrak iz proizvodnje PVC-a izražene kao određena opterećenja emisijama

Vrsta PVC-a

Jedinica

Razina emisija povezana s NRT-ima

(Godišnji prosjek)

S-PVC

g VKM po kg proizvedenog PVC-a

0,01 –0,045

E-PVC

0,25 –0,3  (70)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 20., NRT-u 22., NRT-u 26. i NRT-u 27. Praćenje emisija VKM-a u zrak uključuje sve emisije iz sljedećih proizvodnih koraka ili opreme ako su emisije utvrđene kao relevantne u inventaru iz NRT-a 2.: završnih koraka, npr. sušenja i miješanja, prijenosa, rukovanja i skladištenja, otvaranja reaktora, plinskih spremnika, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, oporabe i/ili smanjenja emisija VKM-a.

Tablica 1.11.

Razine emisija povezane s NRT-ima za koncentraciju VKM-a u kaši/lateksu od PVC-a

Vrsta PVC-a

Jedinica

Razina emisija povezana s NRT-ima

(Godišnji prosjek)

S-PVC

g VKM po kg proizvedenog PVC-a

0,01 –0,03

E-PVC

0,2 –0,4

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 27.

1.2.3   Zaključci o NRT-ima za proizvodnju sintetičkog kaučuka

NRT 31.   NRT je praćenje koncentracije UHOU-a u sintetičkom kaučuku, najmanje jednom godišnje za svaki reprezentativni razred sintetičkog kaučuka proizveden u istoj godini, u skladu s normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar/parametar

Norma/norme

Praćenje povezano s

HOS-ovi

Ne postoji norma EN

NRT 32.

Napomena

Uzorci se uzimaju nakon smanjenja sadržaja HOS-a u polimeru (vidjeti NRT 32. tehniku a.) ako sintetički kaučuk dolazi u kontakt s atmosferom.

Primjenjivost

Mjerenja se ne primjenjuju na proizvodne procese koji se sastoje samo od zatvorenog sustava.

NRT 32.   Za smanjenje emisija organskih spojeva u zrak NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

 

Tehnika

Opis

a.

Smanjenje sadržaja HOS-a u polimeru

Sadržaj HOS-a u polimeru smanjuje se stripiranjem ili devolatizacijskom ekstruzijom (vidjeti odjeljak 1.4.3.).

b.

Skupljanje i obrada procesnih otpadnih plinova

Procesni otpadni plinovi skupljaju se i šalju na oporabu (vidjeti NRT 9. i NRT. 10.) i/ili smanjenje emisija (vidjeti NRT 11.).


Tablica 1.12.

Razina emisija povezana s NRT-ima za ukupne emisije HOS-ova u zrak iz proizvodnje sintetičkog kaučuka izražena kao određeno opterećenje emisijama

Tvar/parametar

Jedinica

Razina emisija povezana s NRT-ima

(Godišnji prosjek)

UHOU

g C po kg proizvedenog sintetičkog kaučuka

0,2 –4,2

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8., NRT-u 20., NRT-u 22. i NRT-u 31. Praćenje emisija UHOU-a u zrak uključuje sve emisije iz sljedećih proizvodnih koraka ako su emisije utvrđene kao relevantne u inventaru iz NRT-a 2.: skladištenja sirovina, polimerizacije, oporabe materijala i tehnika za smanjenje emisija, završne obrade polimera (npr. ekstrudiranja, sušenja, miješanja), prijenosa i skladištenja sintetičkog kaučuka te rukovanja njime.

1.2.4   Zaključci o NRT-ima za proizvodnju viskoze upotrebom CS2

NRT 33.   NRT je praćenje usmjerenih emisija u zrak barem uz učestalost navedenu u nastavku i u skladu s odgovarajućim normama EN. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Tvar  (71)

Točke emisije

Norma/norme

Minimalna učestalost praćenja

Praćenje povezano s

Ugljikov disulfid (CS2)

Svaki ispust s masenim protokom ≥ 1 kg/h

Generičke norme EN  (72)

Kontinuirano  (73)

NRT 35.

Svaki ispust s masenim protokom manjim od 1 kg/h

Ne postoji norma EN

Jednom godišnje  (74)

Sumporovodik (H2S)

Svaki ispust s masenim protokom ≥ 50 g/h

Generičke norme EN  (72)

Kontinuirano  (73)

Svaki ispust s masenim protokom manjim od 50 g/h

Ne postoji norma EN

Jednom godišnje  (74)

NRT 34.   Za povećanje učinkovitosti resursa i smanjenje masenog protoka CS2 i H2S koji se šalju na konačnu obradu otpadnih plinova NRT je oporaba CS2 primjenom tehnike a. i/ili tehnike b. ili kombinacije tehnike c. s tehnikom/tehnikama a. i/ili b. kako su navedene u nastavku te ponovna upotreba CS2 ili, umjesto toga, primjena tehnike d.

Tehnika

Glavna ciljana tvar

Opis

Primjenjivost

a.

Apsorpcija (regenerativna)

H2S

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo za proizvodnju omotača.

Za ostale proizvode primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog protoka velikog volumena otpadnog plina (većeg od, primjerice, 120 000 Nm3/h) ili niske koncentracije H2S u otpadnim plinovima (manje od, primjerice, 0,5 g/Nm3).

b.

Adsorpcija (regenerativna)

H2S, CS2

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom za oporabu prekomjerna u slučaju koncentracije CS2 u otpadnim plinovima niže od, primjerice, 5 g/Nm3.

c.

Kondenzacija

H2S, CS2

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

d.

Proizvodnja sumporne kiseline

H2S, CS2

Procesni otpadni plinovi koji sadržavaju CS2 i H2S upotrebljavaju se u proizvodnji sumporne kiseline.

Primjenjivost može biti ograničena ako je koncentracija CS2 i/ili H2S u otpadnim plinovima niža od 5 g/Nm3.

NRT 35.   Za smanjenje usmjerenih emisija CS2 i H2S u zrak NRT je primjena jedne od tehnika ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Glavna ciljana tvar

Opis

Primjenjivost

a.

Apsorpcija

H2S

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Općenito primjenjivo.

b.

Bioprocesi

CS2, H2S

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog protoka velikog volumena otpadnog plina (većih od, primjerice, 60 000 Nm3/h) ili visoke koncentracije CS2 u otpadnim plinovima (npr. veće od 1 000 mg/Nm3) ili preniske koncentracije H2S.

c.

Toplinska oksidacija

CS2, H2S

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Primjenjivost rekuperativne i regenerativne toplinske oksidacije u postojećim pogonima može biti ograničena zbog konstrukcijskih i/ili operativnih ograničenja.

Primjenjivost može biti ograničena ako je potreba za energijom prekomjerna zbog niske koncentracije predmetnog spoja/predmetnih spojeva u procesnim otpadnim plinovima.


Tablica 1.13.

Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije CS2 i H2S u zrak iz proizvodnje viskoze upotrebom CS2

Tvar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)  (75)

CS2

5 –400  (76)  (77)

H2S

1 –10  (78)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 33.

Tablica 1.14.

Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije H2S i CS2 u zrak iz proizvodnje štapela i omotača izražene kao određena opterećenja emisijama

Parametar

Postupak

Jedinica

Razina emisija povezana s NRT-ima

(Godišnji prosjek)

Zbroj H2S i CS2 (izražen kao ukupan S)  (79)

Proizvodnja štapela

g ukupnog S po kg proizvoda

6 –9

Omotač

120 –250

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 33.

1.3    Procesne peći/grijači

Zaključci o NRT-ima iz ovog odjeljka primjenjuju se kad se u proizvodnim procesima obuhvaćenima područjem primjene ovih zaključaka o NRT-ima upotrebljavaju procesne peći/grijači s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom od najmanje 1 MW. Primjenjuju se uz opći dio zaključaka o NRT-ima naveden u odjeljku 1.1.

Kad se otpadni plinovi iz dvije zasebne procesne peći/grijača ili više njih ispuštaju ili bi se prema procjeni nadležnog tijela mogli ispuštati na zajedničkom ispustu, za izračun ukupne nazivne ulazne toplinske snage zbrajaju se kapaciteti svih pojedinačnih procesnih peći/grijača.

NRT 36.   Za sprečavanje ili, ako to nije izvedivo, smanjenje usmjerenih emisija CO, prašine, NOX i SOX u zrak NRT je primjena tehnike c. i jedne od ostalih tehnika ili kombinacije ostalih tehnika navedenih u nastavku.

Tehnika

Opis

Glavni ciljani anorganski spojevi

Primjenjivost

Primarne tehnike

a.

Odabir goriva

Vidjeti odjeljak 1.4.1. To uključuje prijelaz s tekućih na plinovita goriva, uzimajući u obzir ukupnu ravnotežu ugljikovodika.

NOX, SOX, prašina

Kad je riječ o postojećim procesnim pećima/grijačima, prijelaz s tekućih na plinovita goriva može biti ograničen konstrukcijom plamenika.

b.

Plamenik s niskom razinom emisija NOX

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Kad je riječ o postojećim procesnim pećima/grijačima, primjenjivost može biti ograničena njihovom konstrukcijom.

c.

Optimizirano izgaranje

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

CO, NOX

Općenito primjenjivo.

Sekundarne tehnike

d.

Apsorpcija

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

SOX, prašina

Kad je riječ o postojećim procesnim pećima/grijačima, primjenjivost može biti ograničena raspoloživim prostorom.

e.

Vrećasti ili apsolutni filter

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

Prašina

Nije primjenjivo kad izgaraju samo plinovita goriva.

f.

Selektivna katalitička redukcija (SCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Kad je riječ o postojećim procesnim pećima/grijačima, primjenjivost može biti ograničena raspoloživim prostorom.

g.

Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)

Vidjeti odjeljak 1.4.1.

NOX

Kad je riječ o postojećim procesnim pećima/grijačima, primjenjivost može biti ograničena potrebnim rasponom temperature (800–1 100  °C) i vremenom zadržavanja potrebnim za reakciju.


Tablica 1.15.

Razina emisija povezana s NRT-ima za usmjerene emisije NOX u zrak i indikativna razina emisija za usmjerene emisije CO u zrak iz procesnih peći/grijača

Parametar

Razina emisija povezana s NRT-ima (mg/Nm3)

(Dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja)

Dušikovi oksidi (NOX)

30 –150  (80)  (81)  (82)

Ugljikov monoksid (CO)

Nema razine emisija povezane s NRT-ima  (83)

Povezano praćenje navedeno je u NRT-u 8.

1.4    Opis tehnika

1.4.1   Tehnike za smanjenje usmjerenih emisija u zrak

Tehnika

Opis

Apsorpcija

Uklanjanje onečišćujućih tvari u obliku plinova ili čestica iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova prijenosom mase u odgovarajuću tekućinu, često vodu ili vodenu otopinu. To može uključivati kemijsku reakciju (npr. u kiselom ili lužnatom ispiraču). U slučaju regenerativne apsorpcije spojevi se mogu oporabiti iz tekućine.

Adsorpcija

Uklanjanje onečišćujućih tvari iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova zadržavanjem na krutoj površini (kao adsorbens obično se upotrebljava aktivni ugljen). Adsorpcija može biti regenerativna ili neregenerativna.

U neregenerativnoj adsorpciji istrošeni se adsorbens ne regenerira, već ga se zbrinjava.

U slučaju regenerativne adsorpcije, adsorbat se kasnije desorbira, npr. parom (često u krugu postrojenja), za ponovnu upotrebu ili zbrinjavanje, a adsorbens se ponovno upotrebljava. Kod kontinuiranog rada obično se usporedno upotrebljava više od dvaju adsorbensa, od kojih jedan u načinu rada za desorpciju.

Bioprocesi

Bioprocesi uključuju sljedeće:

biofiltraciju: tok otpadnih plinova usmjerava se kroz ispunu od organskog materijala (kao što su treset, vrijesak, kompost, korijenje, kora drveta, meko drvo i njihove razne kombinacije) ili nekog inertnog materijala (kao što su glina, aktivni ugljen i poliuretan), gdje ga prirodno prisutni mikroorganizmi biološki oksidiraju u ugljikov dioksid, vodu, anorganske soli i biomasu,

Bioispiranje: uklanjanje spojeva onečišćujućih tvari iz toka otpadnih plinova kombinacijom mokrog ispiranja (apsorpcije) i biorazgradnje u aerobnim uvjetima. Voda za ispiranje sadržava populaciju mikroorganizama prikladnih za oksidaciju biorazgradivih plinovitih spojeva. Apsorbirane onečišćujuće tvari degradiraju se u prozračenim spremnicima za mulj,

bioreaktorski postupak: uklanjanje spojeva onečišćujućih tvari iz toka otpadnih plinova u biološkom prokapnom reaktoru. Onečišćujuće se tvari apsorbiraju vodenom fazom i prenose na biofilm, gdje se odvija biološka transformacija.

Odabir goriva

Upotreba goriva (uključujući pomoćno gorivo) s niskim sadržajem spojeva koji bi mogli prouzročiti onečišćenje (npr. nizak sadržaj sumpora, pepela, dušika, fluora ili klora u gorivu).

Kondenzacija

Uklanjanje para organskih i anorganskih spojeva iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova smanjenjem njihove temperature ispod točke rosišta radi ukapljivanja para. Ovisno o potrebnom rasponu radne temperature upotrebljavaju se različiti mediji za hlađenje, npr. voda ili rasol.

U kriogenoj kondenzaciji tekući dušik upotrebljava se kao medij za hlađenje.

Ciklon

Oprema za uklanjanje prašine iz toka procesnih otpadnih plinova ili otpadnih plinova primjenom centrifugalnih sila, obično u stožastoj komori.

Elektrostatički precipitator

Elektrostatički precipitator uređaj je za kontrolu čestica koji s pomoću električnih sila premješta čestice iz toka otpadnih plinova na kolektorske ploče. Te prenesene čestice dobivaju električni napon kad prolaze kroz koronu kroz koju protječu ioni u plinovitom obliku. Elektrode u središtu protoka održavaju se pri visokom naponu i stvaraju električno polje koje čestice usmjerava na kolektorske stijenke. Potreban pulsirajući istosmjerni napon u rasponu je od 20 do 100 kV.

Apsolutni filter

Apsolutni filtri, koji se nazivaju i apsolutnim filtrima zraka (HEPA) ili visokoučinskim apsolutnim filtrima zraka (ULPA), izrađeni su od staklenog platna ili tkanine od sintetičkih vlakana kroz koje se propuštaju plinovi kako bi se uklonile čestice. Apsolutni filtri učinkovitiji su od vrećastih filtera. Klasificiranje HEPA i ULPA filtera u skladu s njihovom učinkovitošću navedeno je u normi EN 1822-1.

Visokoučinski filtar zraka (HEAF)

Ravni ispunjeni filter u kojem se aerosoli spajaju u kapljice. Kapljice velike viskoznosti ostaju na tkanini filtra koja sadržava ostatke koji se zbrinjavaju i odvajaju u kapljice, aerosole i prašinu. HEAF-i su posebno prikladni za obradu kapljica velike viskoznosti.

Vrećasti filter

Vrećasti filtri, koji se često nazivaju i filtrima od tkanine, izrađeni su od porozne tkane ili filcane tkanine kroz koju se propuštaju plinovi kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebna je tkanina koja odgovara značajkama otpadnog plina i najvišoj radnoj temperaturi.

Plamenik s niskom razinom emisija NOX

Ta se tehnika (uključujući plamenik s izrazito niskom razinom emisija NOX) temelji na načelima smanjenja najviših temperatura plamena. Miješanjem zraka i goriva smanjuju se dostupnost kisika i najviša temperatura plamena, čime se usporavaju pretvaranje dušika vezanog u gorivu u NOX i nastanak toplinskog NOX uz istodobno očuvanje visoke učinkovitosti izgaranja. Konstrukcijom plamenika s izrazito niskom razinom emisija NOX postignuto je stupnjevano izgaranje goriva (/zraka) i recirkulacija ispušnih/dimnih plinova.

Optimizirano izgaranje

Kvalitetna konstrukcija komora za izgaranje, plamenika i povezane opreme/povezanih uređaja kombinira se s optimizacijom uvjeta izgaranja (npr. temperature i vremena zadržavanja u zoni izgaranja, učinkovitog miješanja goriva i zraka za izgaranje) i redovitim planiranim održavanjem sustava izgaranja u skladu s preporukama dobavljača. Kontrola uvjeta izgaranja temelji se na kontinuiranom praćenju i automatiziranoj kontroli odgovarajućih parametara izgaranja (npr. O2, CO, omjer goriva i zraka te neizgorene tvari).

Optimizacija katalitičke ili toplinske oksidacije

Optimizacija dizajna i provedbe katalitičke ili toplinske oksidacije radi poticanja oksidacije organskih spojeva, uključujući PCDD/F prisutan u otpadnim plinovima, radi sprečavanja stvaranja PCDD/F-a i (ponovnog) stvaranja njegovih prekursora te radi smanjenja stvaranja onečišćujućih tvari kao što su NOX i CO.

Katalitička oksidacija

Tehnika za smanjenje emisija u kojoj gorivi spojevi u tokovima otpadnih plinova oksidiraju s pomoću zraka ili kisika u sloju katalizatora. Katalizator omogućuje oksidaciju na nižim temperaturama i u opremi manjih dimenzija nego toplinska oksidacija. Temperatura oksidacije obično je 200 – 600 °C.

Za procesne otpadne plinove s niskim koncentracijama HOS-a (npr. manjima od 1 g/Nm3) mogu se primijeniti koraci prethodne koncentracije primjenom adsorpcije (rotorske ili s fiksnim slojem, s aktivnim ugljenom ili zeolitima). HOS-ovi adsorbirani u koncentratoru desorbiraju se upotrebom zagrijanog okolnog zraka ili zagrijanog otpadnog plina, a posljedični volumni protok s višom koncentracijom HOS-a usmjerava se u oksidator.

Molekularna sita („ublaživači”), obično sastavljena od zeolita, mogu se upotrebljavati prije koncentratora ili oksidatora kako bi se smanjile velike varijacije u koncentracijama HOS-a u procesnim otpadnim plinovima.

Toplinska oksidacija

Tehnika za smanjenje emisija kojom se oksidiraju zapaljivi spojevi u toku otpadnih plinova zagrijavanjem zrakom ili kisikom do razine iznad njihove točke samozapaljenja u komori za izgaranje i njihovim održavanjem na visokoj temperaturi dovoljno dugo da se dovrši izgaranje do ugljikova dioksida i vode. Temperatura izgaranja obično je 800 – 1 000  °C.

Provodi se nekoliko vrsta toplinske oksidacije:

izravna toplinska oksidacija: toplinska oksidacija bez oporabe energije iz izgaranja,

rekuperativna toplinska oksidacija: toplinska oksidacija s upotrebom topline otpadnih plinova neizravnim prijenosom topline,

regenerativna toplinska oksidacija: toplinska oksidacija u kojoj se ulazni tok otpadnih plinova zagrijava pri prolasku kroz pakovani keramički sloj prije ulaska u komoru za izgaranje. Pročišćeni vrući plinovi izlaze iz te komore prolaskom kroz jedan ili više pakovanih keramičkih slojeva (rashlađenih ulaznim tokom otpadnih plinova u ranijem ciklusu izgaranja). Tada ponovno zagrijani pakovani sloj započinje novi ciklus izgaranja zagrijavajući unaprijed novi ulazni tok otpadnih plinova.

Za procesne otpadne plinove s niskim koncentracijama HOS-a (npr. manjima od 1 g/Nm3) mogu se primijeniti koraci prethodne koncentracije primjenom adsorpcije (rotorske ili s fiksnim slojem, s aktivnim ugljenom ili zeolitima). HOS-ovi adsorbirani u koncentratoru desorbiraju se upotrebom zagrijanog okolnog zraka ili zagrijanog otpadnog plina, a posljedični volumni protok s višom koncentracijom HOS-a usmjerava se u oksidator.

Molekularna sita („ublaživači”), obično sastavljena od zeolita, mogu se upotrebljavati prije koncentratora ili oksidatora kako bi se smanjile velike varijacije u koncentracijama HOS-a u procesnim otpadnim plinovima.

Selektivna katalitička redukcija (SCR)

Selektivna redukcija dušikovih oksida amonijakom ili ureom u prisutnosti katalizatora. Tehnika se temelji na redukciji NOX u dušik u katalitičkom sloju reakcijom s amonijakom na optimalnoj radnoj temperaturi, koja je obično oko 200–450 °C. Amonijak se uglavnom ubrizgava kao vodena otopina; izvor amonijaka može biti i bezvodni amonijak ili otopina uree. Može se upotrijebiti više slojeva katalizatora. Veća redukcija NOX postiže se upotrebom veće površine katalizatora koja je ugrađena kao jedan ili više slojeva. SCR „u dimnoj cijevi” ili „za preostali amonijak” kombinira SNCR s naknadnim SCR-om, čime se smanjuje količina preostalog amonijaka iz SNCR-a.

Selektivna nekatalitička redukcija (SNCR)

Selektivna redukcija dušikovih oksida u dušik amonijakom ili ureom na visokim temperaturama bez katalizatora. Raspon radne temperature održava se između 800 i 1 000  °C radi optimalne reakcije.

1.4.2   Tehnike za praćenje difuznih emisija u zrak

Tehnika

Opis

Diferencijalna apsorpcija LIDAR (DIAL)

Tehnika na bazi lasera u kojoj se upotrebljava diferencijalna apsorpcija LIDAR (detekcija svjetlosti i određivanje udaljenosti), što je analogna optička varijanta RADAR-a koji se temelji na radijskim valovima. Tehnika se oslanja na povratno raspršivanje impulsa laserskih zraka atmosferskim aerosolima te analizu spektralnih svojstava povratnog svjetla prikupljenog teleskopom.

Emisijski faktor

Emisijski faktori su brojevi koji se mogu množiti s mjerom aktivnosti (npr. opsegom proizvodnje) kako bi se procijenile emisije iz postrojenja. Emisijski faktori obično se dobivaju testiranjem populacije slične procesne opreme ili procesnih koraka. Ta se informacija može upotrijebiti kako bi se količina emitiranog materijala povezala s nekom općom mjerom razmjera aktivnosti. U nedostatku drugih informacija, za procjenu emisija mogu se upotrebljavati zadani emisijski faktori (npr. vrijednosti iz literature).

Emisijski faktori obično se izražavaju kao masa emitirane tvari podijeljena s mjerom proizvoda procesa iz kojeg se tvar emitira.

Program za otkrivanje i saniranje istjecanja (LDAR)

Strukturirani pristup za smanjenje fugitivnih emisija HOS-ova otkrivanjem i kasnijim popravkom ili zamjenom komponenata u kojima je došlo do istjecanja. Program LDAR sastoji se od minimalno jedne kampanje. Kampanja se obično provodi tijekom jedne godine i podrazumijeva praćenje određenog postotka opreme.

Metode optičkog snimanja plina

Pri optičkom snimanju plina upotrebljavaju se lagane ručne ili fiksne kamere koje omogućuju vizualizaciju istjecanja plina u stvarnom vremenu tako da se na videorekorderu prikazuju kao „dim” zajedno sa snimkom predmetne opreme kako bi se lako i brzo pronašla značajna istjecanja HOS-ova. Aktivni sustavi proizvode snimku s povratno raspršenim infracrvenim laserskim svjetlom koje se reflektira na opremi i njezinu okruženju. Pasivni se sustavi temelje na prirodnom infracrvenom zračenju opreme i njezina okruženja.

Fluks solarne okultacije (SOF)

Tehnika se temelji na snimanju i spektrometrijskoj analizi Fourierovom transformacijom širokopojasnog infracrvenog ili ultraljubičastog/vidljivog spektra sunčeve svjetlosti duž određenog geografskog itinirera, prelazeći smjer vjetra i presijecajući pramenove HOS-ova.

1.4.3   Tehnike za smanjenje difuznih emisija

Tehnika

Opis

Devolatizacijska ekstruzija

Kad se koncentrirana otopina kaučuka dodatno obrađuje ekstrudiranjem, pare otapala (obično cikloheksan, heksan, heptan, toluen, ciklopentan, izopentan ili njihove mješavine) koje dolaze iz ventilacijskog otvora ekstrudera komprimiraju se i šalju na oporabu.

Stripiranje

HOS-ovi sadržani u polimeru prelaze u plinovitu fazu (npr. s pomoću pare). Učinkovitost uklanjanja može se optimizirati odgovarajućom kombinacijom temperature, tlaka i vremena zadržavanja te ostvarivanjem najvećeg mogućeg omjera slobodne površine polimera i ukupnog volumena polimera.

Bilanciranje para

Para iz dijela prihvatne opreme (npr. spremnika) koja se istiskuje tijekom prijenosa tekućine i vraća u opremu iz koje se dozira tekućina.


(1)  Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (SL L 313, 28.11.2015., str. 1.).

(2)  Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).

(3)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396 30.12.2006., str. 1.).

(5)  Za svaki parametar za koji zbog ograničenja povezanih s uzorkovanjem ili analizom i/ili zbog operativnih uvjeta (npr. u serijskim procesima) 30-minutno uzorkovanje/mjerenje i/ili prosjek triju uzastopnih uzorkovanja/mjerenja nisu prikladni može se primijeniti reprezentativniji postupak uzorkovanja/mjerenja. Za PCDD/F upotrebljava se jedno razdoblje uzorkovanja u trajanju od 6 do 8 sati.

(6)  Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).

(7)  Praćenje se provodi samo ako su predmetna tvar/predmetni parametar utvrđeni kao relevantni u toku otpadnih plinova na temelju inventara iz NRT-a 2.

(8)  Mjerenja se provode u skladu s normom EN 15259.

(9)  Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.

(10)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje ili jednom u tri godine ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(11)  Generičke norme EN za kontinuirano mjerenje jesu EN 14181, EN 15267-1, EN 15267-2 i EN 15267-3.

(12)  U slučaju procesnih peći/grijača s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 100 MW koji su u pogonu manje od 500 sati godišnje minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje.

(13)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u tri godine ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(14)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u šest mjeseci ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(15)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(16)  U slučaju proizvodnje poliolefina praćenje emisija UHOU-a iz završnih koraka (npr. sušenja, miješanja) i iz skladištenja polimera može se dopuniti praćenjem iz NRT-a 24. ako se njime daje bolji prikaz emisija UHOU-a.

(17)  U slučaju proizvodnje sintetičkog kaučuka praćenje emisija UHOU-a iz završnih koraka (npr. ekstrudiranja, sušenja, miješanja) i iz skladištenja sintetičkog kaučuka može se dopuniti praćenjem iz NRT-a 31. ako se njime daje bolji prikaz emisija UHOU-ova.

(18)  (12) tj. koji nisu benzen, 1,3-butadien, klormetan, diklormetan, etilen-diklorid, etilen-oksid, formaldehid, propilen-oksid, tetraklormetan, toluen, triklormetan.

(19)  Za aktivnosti navedene u dijelu 1. točkama 8. i 10. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama rasponi razina emisija povezanih s NRT-ima primjenjuju se u mjeri u kojoj dovode do razina emisija koje su niže od graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 2. i 4. Priloga VII. Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

(20)  UHOU je izražen u jedinici mg C/Nm3.

(21)  U slučaju proizvodnje polimera razina emisija povezana s NRT-ima možda se neće primjenjivati na emisije iz završnih koraka (npr. ekstrudiranja, sušenja, miješanja) i iz skladištenja polimera.

(22)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok UHOU-a manji od, primjerice, 100 g C/h) ako u toku otpadnih plinova nijedna tvar CMR nije utvrđena kao relevantna na temelju inventara iz NRT-a 2.

(23)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 30 mg C/Nm3 pri upotrebi tehnika za oporabu materijala (npr. otapala, vidjeti NRT 9.) ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

prisutnost tvari razvrstanih u kategoriju CMR 1.A/1.B ili 2. utvrđena je kao nerelevantna (vidjeti NRT 2),

učinkovitost sustava za obradu otpadnih plinova u pogledu smanjenja emisija UHOU-a iznosi ≥ 95 %.

(24)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok ukupnih HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 1.A ili 1.B manji od, primjerice, 1 g/h).

(25)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok ukupnih HOS-ova razvrstanih u kategoriju CMR 2. manji od, primjerice, 50 g/h).

(26)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok predmetne tvari manji od, primjerice, 1 g/h).

(27)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok predmetne tvari manji od, primjerice, 50 g/h).

(28)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 15 mg/Nm3 pri upotrebi tehnika za oporabu materijala (npr. otapala, vidjeti NRT 9.) ako je učinkovitost sustava za obradu otpadnih plinova u pogledu smanjenja emisija ≥ 95 %.

(29)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 20 mg/Nm3 pri upotrebi tehnika za oporabu toluena (vidjeti NRT 9.) ako je učinkovitost sustava za obradu otpadnih plinova u pogledu smanjenja emisija ≥ 95 %.

(30)  Gornja granica raspona iznosi 20 mg/Nm3 ako nije primjenjiv ni apsolutni ni vrećasti filter.

(31)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok prašine manji od, primjerice, 50 g/h) ako u prašini nijedna tvar CMR nije utvrđena kao relevantna na temelju inventara iz NRT-a 2.

(32)  U slučaju proizvodnje složenih anorganskih pigmenata primjenom izravnog zagrijavanja i u slučaju koraka sušenja u proizvodnji E-PVC-a gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 10 mg/Nm3.

(33)  Emisije prašine trebale bi se približiti donjoj granici raspona razina emisija povezanih s NRT-ima (npr. manje od 2,5 mg/Nm3) ako je prisutnost tvari razvrstanih u kategoriju CMR 1.A, 1.B, ili 2. u prašini utvrđena kao relevantna (vidjeti NRT 2.).

(34)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok olova manji od, primjerice, 0,1 g/h).

(35)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok Ni manji od, primjerice, 0,15 g/h).

(36)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 80 mg/Nm3 ako procesni otpadni plin/plinovi sadržava(ju) visoke razine prekursora NOX.

(37)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 200 mg/Nm3 ako procesni otpadni plin/plinovi sadržava(ju) visoke razine prekursora NOX.

(38)  Indikativna razina emisija za ugljikov monoksid iznosi 4–50 mg/Nm3 kao dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja.

(39)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 40 mg/Nm3 u slučaju procesnih otpadnih plinova koji sadržavaju vrlo visoke razine NOX (npr. više od 5 000 mg/Nm3) prije obrade SCR-om ili SNCR-om.

(40)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na usmjerene emisije amonijaka u zrak iz primjene SCR-a ili SNCR-a (preostali amonijak). To je obuhvaćeno NRT-om 17.

(41)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok NH3 manji od, primjerice, 50 g/h).

(42)  U slučaju koraka sušenja u proizvodnji E-PVC-a gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 20 mg/Nm3 kad zamjena amonijevih soli nije moguća zbog specifikacija u pogledu kvalitete proizvoda.

(43)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok predmetne tvari manji od, primjerice, 5 g/h).

(44)  U slučaju koncentracija NOX većih od 100 mg/Nm3 gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 3 mg/Nm3 zbog analitičke smetnje.

(45)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok HCl manji od, primjerice, 30 g/h).

(46)  U slučaju proizvodnje eksploziva gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 220 mg/Nm3 pri regeneraciji ili oporabi dušične kiseline iz proizvodnog procesa.

(47)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na usmjerene emisije NOX u zrak iz primjene katalitičke ili toplinske oksidacije (vidjeti NRT 16.) ili iz procesnih peći/grijača (vidjeti NRT 36.).

(48)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok predmetne tvari manji od, primjerice, 500 g/h).

(49)  U slučaju proizvodnje kaprolaktama gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 200 mg/Nm3 u slučaju procesnih otpadnih plinova koji sadržavaju vrlo visoke razine NOX (npr. veće od 10 000 mg/Nm3) prije obrade SCR-om ili SNCR-om, kad je učinkovitost smanjenja emisija SCR-a ili SNCR-a minimalno 99 %.

(50)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se u slučaju fizičkog pročišćavanja ili rekoncentracije istrošene sumporne kiseline.

(51)  Praćenje se primjenjuje samo na izvore emisija koji su utvrđeni kao relevantni u inventaru iz NRT-a 2.

(52)  Praćenje se ne primjenjuje na opremu kojom se upravlja pod podtlakom.

(53)  U slučaju nedostupnih izvora fugitivnih emisija HOS-a (npr. ako je za praćenje potrebno uklanjanje izolacije ili upotreba skele) učestalost praćenja može se smanjiti na jednom tijekom razdoblja obuhvaćenog svakim programom LDAR (vidjeti NRT 19. točku iii.).

(54)  Za proizvodnju PVC-a minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom svakih pet godina ako se u pogonu upotrebljavaju detektori VKM-a za kontinuirano praćenje emisija VKM-a na način kojim se omogućuje jednaka razina otkrivanja istjecanja VKM-a.

(55)  Ako je oprema visoke otpornosti (vidjeti NRT 23. tehniku b.) u kontaktu s HOS-ovima razvrstanima u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, može se primijeniti manja minimalna učestalost praćenja, ali ona ni u kojem slučaju ne može biti manja od jednom u pet godina.

(56)  Ako je oprema visoke otpornosti (vidjeti NRT 23. tehniku b.) u kontaktu s HOS-ovima koji nisu HOS-ovi razvrstani u kategoriju CMR 1.A ili 1.B, može se primijeniti manja minimalna učestalost praćenja, ali ona ni u kojem slučaju ne može biti manja od jednom u osam godina.

(57)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom svakih pet godina ako su nefugitivne emisije kvantificirane mjerenjima.

(58)  Ta se norma može dopuniti normom EN 17628.

(59)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na pogone čija je ukupna godišnja potrošnja otapala manja od 50 tona.

(60)  Niža granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima obično je povezana s postupkom polimerizacije u plinovitoj fazi.

(61)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 2,7 g C/kg u slučaju proizvodnje EVA-e ili drugih kopolimera (npr. kopolimera etil-akrilata).

(62)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 4,7 g C/kg ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

toplinska oksidacija nije primjenjiva,

proizvedeni su EVA ili drugi kopolimeri (npr. kopolimeri etil-akrilata).

(63)  Praćenje emisija VKM-a iz završnih koraka (npr. sušenja, miješanja), prijenosa i skladištenja PVC-a te rukovanja njime može biti zamijenjeno praćenjem iz NRT-a 27.

(64)  Generičke norme EN za kontinuirano mjerenje jesu EN 14181, EN 15267-1, EN 15267-2 i EN 15267-3.

(65)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom u šest mjeseci ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(66)  Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.

(67)  Minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom godišnje ako se dokaže da su razine emisija dovoljno stabilne.

(68)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok VKM-a manji od, primjerice, 1 g/h).

(69)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 5 mg/Nm3 ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

toplinska oksidacija nije primjenjiva,

pogon nije izravno povezan s proizvodnjom EDC-a ni VKM-a.

(70)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 0,5 g VKM po kg proizvedenog PVC-a ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

toplinska oksidacija nije primjenjiva,

pogon nije izravno povezan s proizvodnjom EDC-a ni VKM-a.

(71)  Praćenje se provodi samo ako je predmetna tvar u toku otpadnih plinova utvrđena kao relevantna na temelju inventara iz NRT-a 2.

(72)  Generičke norme EN za kontinuirano mjerenje jesu EN 14181, EN 15267-1, EN 15267-2 i EN 15267-3.

(73)  U slučaju proizvodnje omotača minimalna učestalost praćenja može se smanjiti na jednom mjesečno ako zbog analitičke smetnje nije moguće kontinuirano praćenje.

(74)  Mjerenja se, u mjeri u kojoj je to moguće, provode pri najvišim očekivanim emisijama u uobičajenim radnim uvjetima.

(75)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na proizvodnju vlaknaste pređe.

(76)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 500 mg CS2/Nm3:

a)

ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

bioprocesi (vidjeti NRT 35. tehniku b.) nisu primjenjivi,

učinkovitost oporabe CS2 (vidjeti NRT 34.) iznosi ≥ 97 %; ili

b)

oporaba CS2 nije primjenjiva.

(77)  Donja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može se postići primjenom toplinske oksidacije ili tehnike d. iz NRT-a 34.

(78)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 30 mg/Nm3 kad se zbroj H2S i CS2 (izražen kao ukupan S) približava donjoj granici raspona razina emisija povezanih s NRT-ima iz tablice 1.14.

(79)  Emisije u zrak odnose se samo na usmjerene emisije.

(80)  U slučaju proizvodnje složenih anorganskih pigmenata gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 400 mg/Nm3 ako je zadovoljen uvjet b) u nastavku te do 1 000 mg/Nm3 ako su zadovoljeni uvjeti a) i b) navedeni u nastavku:

a)

temperatura izgaranja viša je od 1 000 °C;

b)

upotrebljava se zrak obogaćen kisikom ili čisti kisik.

(81)  Razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se na manje emisije (tj. ako je maseni protok NOX manji od, primjerice, 500 g/h).

(82)  Gornja granica raspona razina emisija povezanih s NRT-ima može biti viša i iznositi do 200 mg/Nm3 kad se primjenjuje izravno zagrijavanje.

(83)  Indikativna razina emisija za ugljikov monoksid iznosi 4–50 mg/Nm3 kao dnevni prosjek ili prosjek razdoblja uzorkovanja.