(1)

Direktivom 91/676/EEZ utvrđuju se pravila o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora.

(2)

Točkom 2. Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ utvrđuje se da države članice koje namjeravaju primjenjivati više stajskoga gnojiva od 170 kg dušika po hektaru (ha) moraju utvrditi količine kojima se ne smije dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz članka 1. te direktive. Ako država članica na temelju točke (b) drugog podstavka dopusti drukčiji iznos, o tom obavješćuje Komisiju koja, u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9. stavka 2., provjerava opravdanost takve odluke.

(3)

Komisija je Odlukom 2005/880/EZ (2) odobrila odstupanje koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom 91/676/EEZ u svrhu dopuštanja primjene stajskoga gnojiva pašnih životinja do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 70 % travnjaka.

(4)

Komisija je Odlukom 2010/65/EU (3) izmijenila Odluku 2005/880/EZ i odobrila odstupanje koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom 91/676/EEZ u svrhu dopuštanja primjene stajskoga gnojiva pašnih životinja do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 70 % travnjaka do 31. prosinca 2013.

(5)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/291/EU (4), koja se prestala primjenjivati 31. prosinca 2017., Nizozemskoj je odobreno odstupanje u skladu s Direktivom 91/676/EEZ kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Odstupanje se 2016. odnosilo na 19 564 poljoprivrednih gospodarstava, što je 47 % ukupne neto poljoprivredne površine u Nizozemskoj.

(6)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/820 (5), koja se prestala primjenjivati 1. siječnja 2020., Nizozemskoj je odobreno odstupanje u skladu s Direktivom 91/676/EEZ kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Odstupanje se 2019. odnosilo na 18 818 poljoprivrednih gospodarstava, što odgovara iznosu od 44,7 % ukupne neto poljoprivredne površine u Nizozemskoj.

(7)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/1073 (6), koja se prestala primjenjivati 31. prosinca 2021., Nizozemskoj je odobreno odstupanje kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Valjanost te Provedbene odluke bila je ograničena na dvije godine kako bi se Nizozemskoj omogućilo da u potpunosti provede pojačanu provedbenu strategiju za sprečavanje prijevara u provedbi svoje politike o stajskom gnojivu. Nadalje, uključeni su dodatni uvjeti kako bi se osiguralo da se količina stoke ne poveća i kako bi se smanjile emisije amonijaka u primjeni stajskog gnojiva.

(8)

Nizozemska je 25. veljače 2022. zatražila novo odstupanje na temelju točke 2. treće podtočke Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(9)

Podaci (7) koje je na temelju članka 10. Direktive 91/676/EEZ dostavila Nizozemska pokazuju da su za razdoblje od 2016. do 2019. na približno 14 % postaja za praćenje podzemnih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata više od 50 mg/l, na 5 % vrijednosti između 40 i 50 mg/l, te da su na 73 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Podaci su pokazali i da su za razdoblje od 2016. do 2019. na 99 % postaja za praćenje površinskih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 50 mg/l te da su na 96 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Bez obzira na to, u razdoblju izvješćivanja od 2016. do 2019. 58 % slatkih voda bilo je eutrofično, a dodatnih 10 % postalo bi eutrofično ako se ne poduzmu nikakve mjere.

(10)

Podaci objavljeni u izvješću o članku 10. Direktive 91/676/EEZ (8) pokazali su i znatne razlike među nizozemskim pokrajinama i da su žarišne točke onečišćenja zbog koncentracije nitrata u podzemnim vodama i eutrofikacije pronađene u većem broju nizozemskih pokrajina. U pokrajini Limburgu, na 36 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježene su srednje vrijednosti koncentracije nitrata iznad 50 mg/l, a 22 % bilježilo je negativan trend, dok je 74 % površinskih voda bilo eutrofično, a 16 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Noord-Brabantu, na 26 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježene su srednje vrijednosti koncentracije nitrata iznad 50 mg/l, a 20 % bilježilo je negativan trend, dok je 68 % površinskih voda bilo eutrofično, a 7 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Zeelandu, na 14 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježene su srednje vrijednosti koncentracije nitrata iznad 50 mg/l, a 47 % bilježilo je negativan trend, dok je 80 % površinskih voda bilo eutrofično, a 11 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Zuid-Hollandu 54 % površinskih voda bilo je eutrofično, a 17 % u opasnosti da postanu eutrofične ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Noord-Hollandu 61 % površinskih voda bilo je eutrofično, a 19 % u opasnosti da postanu eutrofične ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Utrechtu, na 24 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježen je negativan trend u koncentracijama nitrata, dok je 43 % površinskih voda bilo eutrofično, a 10 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Gelderlandu su u 10 % postaja za podzemne vode zabilježene srednje vrijednosti koncentracije iznad 50 mg/l, a 15 % imalo je negativan trend. U pokrajini Overijsselu, na 18 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježene su srednje vrijednosti koncentracije nitrata iznad 50 mg/l, a 19 % bilježilo je negativan trend, dok je 67 % površinskih voda bilo eutrofično, a 4 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Drentheu, na 15 % postaja za praćenje podzemnih voda zabilježene su srednje vrijednosti koncentracije nitrata iznad 50 mg/l, dok je 65 % površinskih voda bilo eutrofično, a 9 % izloženo riziku od eutrofikacije ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Frieslandu je u 23 % postaja podzemnih voda zabilježen negativni trend koncentracije nitrata, a 85 % površinskih voda bilo je eutrofično. U pokrajini Groningenu 52 % površinskih voda bilo je eutrofično, a 11 % u opasnosti da postanu eutrofične ako se ne poduzmu mjere. U pokrajini Flevolandu je eutrofično bilo 33 % površinskih voda.

(11)

Podaci koje je Nizozemska dostavila 2020. i 2021. u kontekstu izvješća na temelju Provedbene odluke (EU) 2020/1073 pokazali su povećanje koncentracije nitrata u podzemnim vodama u područjima s laporastim, pjeskovitim i glinastim tlima. Na jugu i istoku područja pjeskovitog tla prosječna koncentracija nitrata u gornjem metru podzemnih voda 2021. iznosila je 67 mg/l. To je više od granične vrijednosti Unije od 50 mg/l. U razdoblju od 2017. koncentracija nitrata se u tom dijelu područja pjeskovitog tla udvostručila. Prosječna koncentracija na sjeveru područja pjeskovitog tla ostala je niža od granične vrijednosti Unije, no povećala se 2021. na 37 mg/l. U području laporastog tla, prosječna koncentracija neznatno se smanjila na 57 mg/l u 2020., no to je i dalje iznad granične vrijednosti Unije. U području glinenog tla koncentracije nitrata stalno su bile ispod granične vrijednosti, no i one su se povećale. U području tresetnog tla zabilježene su najniže koncentracije, a 2021. su u prosjeku iznosile 14 mg/l. Podaci su pokazali da voda iz zone korijena s poljoprivrednih gospodarstava u mreži za praćenje odstupanja često premašuje norme za koncentraciju nitrata, iako su im prosječne vrijednosti ostale ispod 50 mg/l.

(12)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 91/676/EEZ, Nizozemska primjenjuje program djelovanja na cijelom državnom području. Nizozemska je 26. prosinca 2021. donijela novi plan djelovanja za razdoblje 2022.-2025. (9) (Sedmi program djelovanja za nitrate) koji uključuje dodatne mjere za smanjenje gubitaka hranjivih tvari (dušika i fosfora) u okoliš i temelji se na regionalnom diferenciranom pristupu ovisno o razini onečišćenja hranjivim tvarima i vrsti tla. Međutim, u ocjeni učinka na okoliš koju je tijekom pripreme Sedmog programa djelovanja za nitrate proveo znanstveni savjetodavni odbor nizozemskih tijela (Commissie van Deskundigen Meststoffenwet) pokazalo se da mogući učinci programa djelovanja ne bi bili dovoljni za postizanje ciljeva kvalitete vode. Nizozemska je 25. veljače 2022. donijela Dopunu (10) Sedmom planu djelovanja za nitrate u kojoj se upućuje na Nacionalni program za ruralna područja (11) u kojem se utvrđuje integralni pristup prirodi, vodi i klimi, uključujući emisije dušika, kako bi se ispunili okolišni i klimatski zahtjevi Unije. Nizozemska vlada Dopunom nastoji prenijeti svoje ambicije u konkretne mjere usmjerene na postizanje ciljeva u pogledu kvalitete vode u odnosu na hranjive tvari iz poljoprivrednih izvora.

(13)

U Sedmom planu djelovanja za nitrate za razdoblje 2022.-2025. i njegovoj Dopuni utvrđeni su napori potrebni za postizanje ciljeva kvalitete vode po regijama u pogledu nitrata i fosfora iz poljoprivrednih izvora kako je utvrđeno Direktivom 91/676/EEZ i nizozemskim planom upravljanja riječnim slivom donesenim u kontekstu Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12). Kad je riječ o koncentracijama nitrata u podzemnim vodama, regije Zand Noord, Zand Oost, Westelijk Noord-Brabant, Centraal zeeklei, Zuidwestelijk zeekleigebied, Westelijk zandgebied moraju uložiti određene napore kako bi postigle ciljeve, dok regije Gelderse Vallei, Oostelijk Noord-Brabant en Limburg Zand, Lössgebied moraju uložiti znatne napore. U pogledu koncentracije fosfora u površinskim vodama (eutrofikacija), regije Zand Noord, Zand Oost, Westelijk Noord-Brabant, Oostelijk Noord-Brabant en Limburg Zand, Noordelijk zeekleigebied, Centraal zeeklei Zuidwestelijk zeekleigebied moraju uložiti određene napore kako bi postigle ciljeve, dok regije Gelderse Vallei, Lössgebied, Westelijk Zeeklei, Westelijk veengebied, Westelijk zandgebied moraju uložiti znatne napore u istu svrhu. To odgovara podacima koje je Nizozemska dostavila u skladu s člankom 10. Direktive 91/676/EEZ.

(14)

Nizozemska će donijeti novi sustav označavanja područja onečišćenih nitratima i fosforom iz poljoprivrednih izvora (područja onečišćena hranjivim tvarima) koji bi trebao obuhvatiti sva slivna područja za točke praćenja podzemnih i površinskih voda s prosječnim onečišćenjem nitratima ili povremenim onečišćenjem nitratima, kojima prijeti opasnost od onečišćenja i koje bilježe rastuće trendove, te točke praćenja podzemnih i površinskih voda koje su eutrofične ili im prijeti opasnost od eutrofikacije. U označavanju bi trebalo uzeti u obzir i relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije, posebno presude u predmetima C-221/03 (13) i C-543/16 (14). Ako 1. siječnja 2024. na snazi ne bude novi sustav označavanja, sva područja u kojima su potrebni određeni ili znatni napori razvrstat će se kao područja onečišćena hranjivim tvarima.

(15)

Ovaj zahtjev za odstupanje trebalo bi razmotriti u širem kontekstu politike EU-a u pogledu pitanja upravljanja hranjivim tvarima, konkretno ciljeva Direktiva 2000/60/EZ, 2006/118/EZ (15) i 2008/56/EZ (16) Europskog parlamenta i Vijeća, većih ambicija Uredbe o raspodjeli tereta (17)i strateškog plana u okviru ZPP-a za Nizozemsku (18) te ciljeva europskog zelenog plana u pogledu onečišćenja hranjivim tvarima. U Europskom zelenom planu utvrđeni su ciljevi Unije za smanjenje gubitka hranjivih tvari i ograničavanje stakleničkih plinova osim CO2, konkretno metana i dušikova oksida, koji velikim dijelom dolaze od gnojidbe i stoke. Točnije, Unija se u strategiji „od polja do stola” (19) i Akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja (20) obvezala na smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 % do 2030., što će dovesti do smanjenja gnojiva za 20 % i očuvanja plodnosti tla te za četvrtinu smanjiti područja ekosustava u EU-u u kojima onečišćenje zraka ugrožava biološku raznolikost i koja se smatraju područjima kritičnog opterećenja taloženjem dušika.

(16)

U početnom prijedlogu Nacionalnog programa za ruralna područja od 10. lipnja 2022. (21) nizozemska vlada navodi: „Najveći su izazovi u tresetištima, područjima mreže Natura 2000, zaštićenim područjima podzemnih voda, osjetljivim vodotocima i sigurnosnim zonama oko područja mreže Natura 2000. U tim će područjima poljoprivrednici imati više poslovnih ograničenja ili manje prilika za razvoj. Ekstenzifikacija poljoprivrede najbolje je rješenje”. Pokazana je i „spremnost da se odrede prijelaznih područja oko područja mreže Natura 2000. „Prijelazna područja (sigurnosne zone) oko područja mreže Natura 2000 područja su koja graniče s područjima mreže Natura 2000, a koja doprinose obnovi sustava radi održavanja i obnove bioraznolikosti na predmetnom području mreže Natura 2000”.

(17)

Komisija je ispitala nizozemski zahtjev za odstupanje uzimajući u obzir zahtjeve i ciljeve Direktive 91/676/EEZ i iskustvo iz prethodnih odluka o odstupanju te Sedmi program djelovanja za nitrate i njegovu Dopunu. Ispitala je i trendove u kvaliteti vode i uzela u obzir ciljeve europskog zelenog plana. Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da treba osigurati predvidljivo prijelazno razdoblje odstupanja od najviše četiri godine za poljoprivrednike s travnjacima dok se planirane reforme utvrđene u Dopuni u potpunosti ne ugrade u nizozemsko pravo te popratiti postupnu provedbu novih reformi. Komisija nadalje smatra da je za postizanje ciljeva Direktive 91/676/EEZ potrebno da Nizozemska ispuni stroge dodatne uvjete, posebno, no ne isključivo u područjima onečišćenima hranjivim tvarima. Traženim odstupanjem trebao bi se poduprijeti plan reformi definiran u Dopuni i nacionalnom programu za ruralna područja.

(18)

Odstupanjem predviđenim ovom Odlukom ne dovode se u pitanje obveze Nizozemske da primijeni Direktivu Vijeća 92/43/EEZ (22), uključujući presudu Suda Europske unije u predmetu C-293/17 (23) posebno u pogledu tumačenja članka 6. stavka 3. te direktive; te da primijeni Direktivu 2000/60/EZ i Direktivu 2008/56/EZ i ne isključuje dodatne mjere kako bi se ispunile obveze koje iz tih direktiva proizlaze.

(19)

Ključno je osigurati da se odobravanjem dodatnih količina gnojiva po hektaru godišnje ne odgađa ili ne ugrožava ispunjavanje zahtjeva drugog zakonodavstva Unije za koje bi onečišćenje dušikom i fosforom moglo biti prepreka u postizanju ciljeva. Stoga ne bi trebalo dopustiti nacionalna odobrenja za odstupanja pojedinačnim poljoprivrednicima u zaštićenim područjima podzemnih voda i područjima mreže Natura 2000 ili unutar sigurnosnih zona oko područja mreže Natura 2000 kako su definirana u nizozemskom nacionalnom programu za ruralna područja, čija će veličina biti utvrđena 2023.

(20)

Gustoća stoke u Nizozemskoj i dalje je vrlo visoka; 2016. bila je najviša u Uniji, gotovo pet puta veća od prosjeka Unije. Na temelju podataka koje je dostavila Nizozemska, u razdoblju od 2019. do 2021. ukupni broj grla stoke u državi smanjio se za 2,5 %, no porastao je broj goveda.

(21)

Ukupna proizvodnja stajskog gnojiva iz 2020. ne bi se smjela premašiti. Ta gornja granica proizvodnje stajskog gnojiva bit će ugrađena u nacionalno zakonodavstvo 1. siječnja 2024. Nadalje, provedba reformi planiranih u okviru nacionalnog programa za ruralna područja trebala bi dovesti do postupnog smanjenja proizvodnje stajskog gnojiva do kraja valjanosti postojeće Odluke.

(22)

Posebno u područjima onečišćenima hranjivim tvarima treba dopuniti Sedmi program djelovanja za nitrate i njegovu Dopunu posebnim mjerama prepoznate učinkovitosti u održivom upravljanju hranjivim tvarima na razini poljoprivrednog gospodarstva i smanjenju gubitka hranjivih tvari u podzemnim i slatkim vodama.

(23)

Nizozemska je uspostavila poboljšanu provedbenu strategiju kako bi pojačala sprečavanje prijevara u provedbi politike u području stajskoga gnojiva. Ta je strategija provedena u razdoblju od 2020. do 2021. no došlo je do određenih kašnjenja i zbog pandemije bolesti COVID-19. Treba nastaviti djelotvornu provedbu strategije na temelju njezinih glavnih osi djelovanja i proširiti je na druge regije u kojima je neovisna procjena pokazala znatan rizik od namjerne neusklađenosti s pravilima o gospodarenju stajskim gnojivom. Prijelazno razdoblje za planirane poljoprivredne reforme moglo bi dovesti i do povećane stope prijevare te bi stoga trebalo pojačati kontrole.

(24)

Odobrenja za pojedinačne poljoprivrednike podliježu određenim uvjetima kojima se nastoji osigurati gnojidba na razini poljoprivrednoga gospodarstva na temelju potreba usjeva te sprečavanje gubitaka dušika i fosfata u vodu. Mjere navedene u ovoj Odluci trebale bi biti dodatak mjerama koje se već primjenjuju u okviru Sedmog plana djelovanja za nitrate i njegove dopune.

(25)

Nizozemska je dužna provesti sve mjere za smanjenje emisija amonijaka utvrđene u Prilogu III. Direktivi (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (24). U izvješću o učinku Direktive 91/676/EEZ na emisije plinovitog dušika (25) zaključeno je da u nekim regijama s visokom gustoćom stoke odstupanje može dovesti do povećanja plinovitih emisija. Stoga bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere za smanjenje emisija amonijaka, uključujući tehnike raspršivanja s niskim razinama emisija, prema potrebi u kombinaciji s maksimalnom temperaturom na kojoj se stajsko gnojivo može primijeniti te strogom obvezom neposrednog ugrađivanja gnojiva/gnojovke u tlo kad se primjenjuje na poljima.

(26)

Uvjeti utvrđeni u članku 4. ove Odluke smatraju se verzijom propisanih zahtjeva upravljanja utvrđenih u nacionalnom pravu u smislu članaka 12. i 13. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (26), a uvjeti utvrđeni u člancima od 5. do 9. ove Odluke smatraju se verzijom propisanih zahtjeva upravljanja utvrđenih u nacionalnom pravu u smislu članaka 12. i 13. Uredbe (EU) 2021/2115 za subjekte na koje se primjenjuju odstupanja.

(27)

Nizozemska mora ispuniti ciljeve u pogledu emisija stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva iz okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Prenamjena zemljišta iz travnjaka u obradivo zemljište dovela bi do povećanja emisija ugljika i otežala usklađenost s člankom 4. Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

(28)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (28) utvrđuju se opća pravila za uspostavu infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u području okoliša te politika ili aktivnosti Unije koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te direktive. Nadalje, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Nizozemska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala, prema potrebi, koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava koji je uspostavila u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

(29)

Ova se Odluka prestaje primjenjivati 31. prosinca 2025.

(30)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate, osnovanog člankom 9. Direktive 91/676/EEZ,

(1)

„poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima” znači svako gospodarstvo na kojemu je najmanje 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva prekriveno travom;

(2)

„pašne životinje” znači stoka (uz iznimku teladi za klanje), ovce, koze, konji, magarci, jeleni i vodeni bivoli;

(3)

„poljoprivredno zemljište” znači površina u vlasništvu ili najmu poljoprivrednika ili ona kojom upravlja poljoprivrednik na temelju zasebnog ugovora u pisanom obliku i za koju poljoprivrednik ima izravnu upravljačku odgovornost;

(4)

„trava” znači trajni travnjak ili privremeni travnjak koji kao takav postoji manje od pet godina;

(5)

„plan gnojidbe” znači izračun planirane upotrebe i dostupnosti hranjivih tvari;

(6)

„račun gnojidbe” znači bilanca hranjivih tvari koja se temelji na stvarnoj upotrebi i potrošnji hranjivih tvari;

(7)

„registar gnojidbe” znači elektronički sustav putem kojeg poljoprivrednici izvješćuju o stvarnoj uporabi hranjivih tvari i gospodarenju stajskim gnojivom;

(8)

„južna i središnja pjeskovita tla” znači tla utvrđena kao južna pjeskovita tla i središnja pjeskovita tla u skladu s nizozemskim zakonodavstvom, konkretno člankom 1. stavkom 1. Provedbene uredbe Akta o gnojivima (30);

(9)

„laporasta tla” znači tla utvrđena kao laporasta tla u skladu s nizozemskim zakonodavstvom, konkretno člankom 1. stavkom 1. Provedbene uredbe Akta o gnojivima;

(10)

„hranjive tvari” odnosi se na dušik i fosfat.

1.

Nizozemska je najkasnije do 1. siječnja 2024. dužna razviti novi sustav označavanja i novi zemljovid područja onečišćenih nitratima i fosforom iz poljoprivrednih izvora (područja onečišćena hranjivim tvarima), koji obuhvaća sva slivna područja za točke praćenja podzemnih i površinskih voda s prosječnim onečišćenjem nitratima ili povremenim onečišćenjem nitratima, kojima prijeti opasnost od onečišćenja i koje bilježe rastuće trendove, te točke praćenja podzemnih i površinskih voda koje su eutrofične ili im prijeti opasnost od eutrofikacije.

Kao prijelazna mjera i do uspostave novog označavanja najkasnije do 1. siječnja 2024. područja onečišćena hranjivim tvarima obuhvaćaju južna i središnja područja pjeskovita tla i područja laporasta tla te, od 1. siječnja 2023., slivna područja koja su u nacionalnoj analizi kvalitete vode (2020.) (31) koju je provela Nizozemska agencija za procjenu utjecaja na okoliš utvrđena za regionalna vodena tijela i ocijenjena kao područja s neodgovarajućim prisustvom hranjivih tvari (ocjenama loše, slabo i umjereno).

Od 1. siječnja 2024. na snazi treba biti konačni sustav označavanja i zemljovid područja onečišćenih hranjivim tvarima i obuhvatiti najmanje područja koja su označena 2023. te sva druga područja na kojima poljoprivreda znatno doprinosi onečišćenju hranjivim tvarima, tj. s više od 19 % ukupnog opterećenja hranjivim tvarima.

Ako konačni sustav označavanja i zemljovid područja onečišćenih hranjivim tvarima ne budu na snazi 1. siječnja 2024., upotrebljavaju se oznake predviđene u Sedmom programu djelovanja za nitrate i njegovoj Dopuni, što obuhvaća sva područja u kojima su potrebni određeni ili znatni napori za postizanje ciljeva kvalitete vode u pogledu nitrata i koncentracija fosfora kako je utvrđeno Direktivom 91/676/EEZ i nizozemskim planom upravljanja riječnim slivom u kontekstu Direktive 2000/60/EZ.

2.

Nizozemska je dužna pratiti količinu proizvedenoga stajskoga gnojiva te osigurati da se proizvodnja stajskoga gnojiva na nacionalnoj razini, u pogledu i dušika i fosfata, ne poveća iznad razine od 489,4 milijuna kg dušika i 150,7 milijuna kg fosfata (količina proizvedena 2020.) i da se kao rezultat provedbe reformi utvrđenih u Dopuni ta količina postepeno smanjuje te 2025. ne premašuje 440 milijuna kg dušika i 135 milijuna kg fosfata.

3.

Od 1. siječnja 2023. Nizozemska ne smije izdavati odobrenja za odstupanja kako je navedeno u članku 5. ove Odluke unutar područja mreže Natura 2000 uspostavljenih u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (32) i Direktivom 92/43/EEZ te od 1. siječnja 2024. u sigurnosnim zonama oko područja mreže Natura 2000 kako je navedeno u Nacionalnom programu za ruralna područja za koja je premašeno kritično opterećenje dušikom.

4.

Od 1. siječnja 2023. Nizozemska ne smije izdavati odobrenja za odstupanja iz članka 5. ove Odluke na zaštićenim područjima podzemnih voda. U područjima u kojima su podzemne vode onečišćene nitratima, do 1. siječnja 2024. mora se primijeniti paket obveznih mjera za smanjenje opterećenja hranjivim tvarima u zaštićenim područjima podzemnih voda.

5.

Nizozemska je dužna uvesti sljedeće mjere:

6.

Nizozemska nastavlja s pojačanom provedbenom strategijom na temelju iskustva s provedbom članka 4. stavka 3. Provedbene odluke (EU) 2020/1073. Pojačana provedbena strategija uključuje najmanje sljedeće elemente: