ODLUKA (EU) 2022/1982 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 10. listopada 2022.

o korištenju usluga Europskog sustava središnjih banaka od strane nadležnih tijela i tijela koja surađuju te o izmjeni Odluke ESB/2013/1 (ESB/2022/34)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. i članak 132. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 12. stavak 1. u vezi s člankom 3. stavkom 1., člankom 12. stavkom 3. i člankom 34.,

budući da:

(1)

Usluge Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) pružaju se središnjim bankama u okviru ESSB-a kako bi se neizravno poduprlo obavljanje njihovih zadaća. Usluge ESSB-a razvija, vodi i održava jedna ili više središnjih banaka (dalje u tekstu „središnje banke koje pružaju usluge”), a njima upravlja Odbor ESSB-a (dalje u tekstu „Odbor vlasnika sustava”). Usluge ESSB-a financiraju središnje banke sudionice ESSB-a (dalje u tekstu „središnje banke sudionice”), čiji su odgovarajući doprinosi određeni u financijskim omotnicama koje je odobrilo Upravno vijeće. Prava i obveze središnjih banaka sudionica utvrđeni su u pravnim aktima Europske središnje banke (ESB), kao što je slučaj s infrastrukturom javnog ključa ESSB-a (ESCB-PKI) i/ili u sporazumima između središnjih banaka sudionica.

(2)	Pravni okviri za pružanje određenih usluga ESSB-a trenutačno ne predviđaju njihovo korištenje od strana koje nisu središnje banke ESSB-a.

(3)

Upravno vijeće smatra primjerenim dopustiti nadležnim tijelima korištenje tih usluga za potrebe suradnje s ESSB-om i međusobno, kako bi obavljala svoje zadaće u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), uspostavljenog na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (1) na temelju članka 127. stavka 6. Ugovora.

(4)

Nadležna tijela koja se koriste uslugama ESSB-a u te svrhe trebala bi biti usklađena s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uzimajući u obzir da nadležna tijela nisu dio okvira upravljanja ESSB-a. Ta bi nadležna tijela posebno trebala doprinositi troškovima razvoja i pružanja usluga u skladu s utvrđenim okvirom za nadoknadu troškova, koji bi se trebao temeljiti na ključu raspodjele troškova.

(5)	Upravno vijeće također smatra primjerenim dopustiti tijelima koja surađuju korištenje tih usluga za potrebe suradnje s ESSB-om ili SSM-om u provođenju njihovih zadaća, uključujući zadaće ESB-a na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(6)

Tijela koja surađuju koja odluče koristiti te usluge trebala bi biti usklađena s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uzimajući u obzir da tijela koja surađuju nisu dio upravljačkog okvira ESSB-a. Prema potrebi, tijela koja surađuju trebala bi doprinositi troškovima razvoja i upravljanja uslugama u skladu s utvrđenim okvirom za nadoknadu troškova, koji bi se trebao temeljiti na ključu raspodjele troškova.

(7)	Stoga bi usluge ESSB-a koje bi trebale biti dostupne nadležnim tijelima i tijelima koja surađuju trebalo definirati upućivanjem na iscrpan popis koji uključuje usluge ESSB-a koje su nadležna tijela dužna koristiti, kao i one koje mogu koristiti.

(8)	Osim toga, Odluku ESB/2013/1 Europske središnje banke (2) trebalo bi izmijeniti kako bi se tijelima koja surađuju omogućilo korištenje usluga ESCB-PKI za pristup uslugama ESSB-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo ili Europska središnja banka (ESB);

„nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 i za potrebe ove Odluke također uključuje, u pogledu nadzornih zadaća koje su im dodijeljene, nacionalne središnje banke kojima su prema nacionalnom pravu dodijeljene određene nadzorne zadaće i koje nisu imenovane kao nacionalna nadležna tijela;

3.	„nadležno tijelo sudionik” znači nadležno tijelo koje koristi usluge ESSB-a za potrebe suradnje s ESSB-om i drugim nadležnim tijelima radi izvršavanja svojih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013;

4.	„tijelo koje surađuje” znači javno tijelo, osim središnje banke u ESSB-u ili nadležnog tijela, s kojim ESSB ili SSM surađuju u obavljanju zadaća ESSB-a ili ESB-a na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013;

5.	„usluge ESSB-a” znači jedna ili više elektroničkih aplikacija, sustava, platformi, baza podataka i usluga navedenih u Prilogu I.;

6.	„središnja banka koja pruža usluge” znači središnja banka koja razvija, vodi i održava uslugu ESSB-a;

7.	„Odbor vlasnika sustava” znači odbor ESSB-a koji upravlja uslugom ESSB-a.

Članak 2.

Korištenje usluga ESSB-a od strane nadležnih tijela

1. Nadležna tijela mogu se koristiti uslugama ESSB-a za potrebe suradnje s ESSB-om ili međusobno u obavljanju svojih zadaća na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

2. Nadležna tijela koja koriste usluge ESSB-a moraju ispunjavati zahtjeve iz Priloga II. Ona Upravnom vijeću podnose izjavu kojom potvrđuju svoje sudjelovanje i prihvaćaju poštovanje povezanih obveza, uključujući obvezu plaćanja svojih doprinosa izravno središnjoj banci koja pruža usluge u skladu s člankom 4. Takva izjava nije potrebna ako nadležna tijela podliježu zahtjevima određenima u Prilogu II. odlukom Upravnog vijeća da nadležna tijela koriste usluge ESSB-a.

3. Nadležna tijela koja koriste usluge ESSB-a usklađena su s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uključujući sporazume između središnjih banaka sudionica i središnjih banaka koje pružaju usluge. Sporazumima između stranaka mogu se uspostaviti izravni ugovorni odnosi između središnjih banaka koje pružaju usluge i nadležnih tijela.

4. Nacionalna nadležna tijela koja se koriste uslugama ESSB-a mogu sudjelovati u postupcima odgovarajućeg Odbora vlasnika sustava kao promatrači u svojstvu savjetnika. Odbor vlasnika sustava osigurava da se mišljenja nacionalnih nadležnih tijela u dovoljnoj mjeri odražavaju u postupcima odlučivanja.

Članak 3.

Korištenje usluga ESSB-a od strane tijela koja surađuju

1. Podložno odobrenju Upravnog vijeća, tijelo koje surađuje može se koristiti uslugama ESSB-a za potrebe suradnje s ESSB-om ili SSM-om u obavljanju zadaća ESSB-a i zadaća ESB-a na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

2. Tijela koja surađuju koja odluče koristiti usluge ESSB-a podnose Upravnom vijeću izjavu kojom potvrđuju svoje sudjelovanje i prihvaćaju usklađenost s povezanim obvezama utvrđenima u Prilogu II., uključujući obvezu plaćanja svojih doprinosa izravno središnjoj banci koja pruža usluge u skladu s člankom 4.

3. Tijela koja surađuju koja odluče koristiti usluge ESSB-a usklađena su s pravnim okvirom kojim se uređuje svaka usluga ESSB-a, uključujući sporazume između središnjih banaka sudionica i središnjih banaka koje pružaju usluge. Sporazumima između stranaka može se uspostaviti izravan ugovorni odnos između središnjih banaka koje pružaju usluge i tijela koja surađuju. Tijela koja surađuju ne sudjeluju u radu odgovarajućeg Odbora vlasnika sustava.

Članak 4.

Financijske odredbe

Središnje banke sudionice i nadležna tijela sudionici snose troškove razvoja i rada odgovarajućih usluga ESSB-a u skladu s utvrđenim okvirom za povrat, koji se temelji na ključu raspodjele troškova, kako je dodatno određeno u odgovarajućim financijskim omotnicama u skladu s primjenjivim pravilima za povrat. Prema potrebi, tijela koja surađuju doprinose troškovima odgovarajuće usluge ESSB-a u skladu s posebnim okvirom za povrat troškova.

Članak 5.

Izmjene Odluke ESB/2013/1

Odluka ESB/2013/1 mijenja se kako slijedi:

u članku 1. dodaju se sljedeće definicije:

„19.	‚nadležno tijelo’ znači nacionalno nadležno tijelo ili ESB;

20.

‚nacionalno nadležno tijelo’ znači nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (*1) i za potrebe ove Odluke također uključuje, u pogledu nadzornih zadaća koje su im dodijeljene nacionalnim pravom, nacionalne središnje banke kojima su dodijeljene određene nadzorne zadaće i koje nisu imenovane kao nacionalna nadležna tijela;

21.	‚tijelo koje surađuje’ znači javno tijelo, osim središnje banke u ESSB-u ili nadležnog tijela, s kojim ESSB ili jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) surađuju u obavljanju zadaća ESSB-a ili ESB-a na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013;

22.	‚nadležno tijelo sudionik’’ znači nadležno tijelo koje koristi usluge ESSB-a za potrebe suradnje s ESSB-om i drugim nadležnim tijelima radi izvršavanja svojih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(*1) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).”;"

umeće se sljedeći članak 9.a:

„Članak 9.a

Korištenje uslugama ESCB-PKI od strane tijela koje surađuje

1. Podložno odobrenju Upravnog vijeća, tijelo koje surađuje može koristiti usluge ESCB-PKI za pristup i korištenje elektroničkih aplikacija, sustava, platformi, baza podataka i usluga ESSB-a i Eurosustava za potrebe suradnje s ESSB-om ili SSM-om te u tu svrhu može djelovati kao tijelo za registraciju svojih internih korisnika.

2. Tijela koja surađuju koja odluče koristiti usluge ESCB-PKI, podnose izjavu Upravnom vijeću kojom potvrđuju svoje korištenje usluga i prihvaćaju usklađenost s povezanim obvezama.

3. Tijela koja surađuju koja odluče koristiti usluge ESCB-PKI moraju se uskladiti s primjenjivim pravnim okvirom, uključujući Sporazum između razine 2 i razine 3.”;

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Financijske odredbe

Središnje banke sudionice i nadležna tijela sudionici snose troškove razvoja i upravljanja uslugama ESCB-PKI u skladu s utvrđenim okvirom za povrat, koji se temelji na ključu za raspodjelu troškova, kako je dodatno određeno u financijskim omotnicama ESCB-PKI u skladu s primjenjivim pravilima za povrat. Tijela koja surađuju doprinose troškovima u skladu s posebnim okvirom za povrat.”.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 10. listopada 2022.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(2) Odluka ESB/2013/1 Europske središnje banke od 11. siječnja 2013. o utvrđivanju okvira za infrastrukturu javnog ključa za Europski sustav središnjih banaka (SL L 74, 16.3.2013., str. 30.).

PRILOG II.

Zahtjevi za korištenje usluga ESSB-a od strane nadležnih tijela

1.	Nadležna tijela moraju obavljati zadaće i preuzeti odgovornosti koje odgovaraju njihovoj ulozi u odgovarajućoj usluzi ESSB-a.

2.	Nadležna tijela moraju prilagoditi svoje unutarnje sustave i sučelja kako bi neometano funkcionirali s uslugom ESSB-a.

3.	Nadležna tijela bit će odgovorna za svaki gubitak ili štetu koji nastanu kao posljedica bilo kojeg postupanja s namjerom ili nepažnjom ili zbog propusta u izvršavanju svojih obveza. Ograničenja odgovornosti utvrđena u sporazumu između razine 2 i razine 3 primjenjivat će se na odgovarajući način.

4.	Nadležna tijela snosit će teret dokazivanja da nisu prekršila svoju obvezu dužne pažnje u ispunjavanju svojih obveza, uključujući pri upravljanju tehničkim objektima.

Eksternalizacijom, delegiranjem ili podugovaranjem od strane nadležnog tijela trećim stranama ne dovodi se u pitanje odgovornost tog nadležnog tijela.

Nadležna tijela mogu eksternalizirati, delegirati ili podugovarati trećoj strani zadaće koje imaju ili bi mogle imati značajan utjecaj na ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovom Prilogu samo u mjeri u kojoj su dobila izričitu, prethodnu i pisanu suglasnost središnjih banaka Eurosustava ili središnjih banaka ESSB-a (ili ako se smatra da je suglasnost dana, kako je propisano u stavku 6.), ovisno o slučaju. Takva suglasnost nije potrebna ako je treća strana povezano društvo relevantnog nadležnog tijela i ako prava i obveze tog nadležnog tijela ostanu bitno nepromijenjeni.

Nadležna tijela moraju u razumnom roku unaprijed obavijestiti o svakoj planiranoj eksternalizaciji, delegiranju ili podugovaranju kako je navedeno u stavku 5. te moraju dostaviti pojedinosti o zahtjevima koji se predlažu primijeniti na takvu eksternalizaciju, delegiranje ili podugovaranje.

Nadležni odbor ESSB-a mora odgovoriti na svaki zahtjev za suglasnost iz stavka 5. u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o planiranoj eksternalizaciji, delegiranju ili podugovaranju. Svako odbijanje davanja suglasnosti mora biti popraćeno razlozima za takvo odbijanje. Ako nadležno tijelo ne primi odgovor u roku od dva mjeseca, ono može ponovno obavijestiti nadležni odbor ESSB-a o svojem zahtjevu. Središnje banke Eurosustava ili središnje banke ESSB-a, ovisno o slučaju, imat će na raspolaganju još jedan mjesec za odgovor na drugu obavijest. Ako u tom roku ne dobije odgovor, smatrat će se da je nadležno tijelo dobilo suglasnost za provođenje eksternalizacije, delegiranja ili podugovaranja.

Nadležna tijela moraju čuvati povjerljivost svih osjetljivih, tajnih ili povjerljivih podataka i znanja i iskustva (know-how) (bilo da su takvi podatci komercijalne, financijske, regulatorne, tehničke ili druge prirode) koji su označeni kao takvi i pripadaju središnjoj banci koja pruža usluge i/ili drugim središnjim bankama ESSB-a/Eurosustava te ne smiju otkriti takve podatke trećim stranama bez izričitog, prethodnog i pisanog pristanka predmetne središnje banke ili predmetnih središnjih banaka.

8.	Nadležna tijela moraju ograničiti pristup podatcima ili znanju i iskustvu (know-how) iz stavka 7. na svoje odgovarajuće tehničko osoblje, a takav se pristup može ostvariti samo u slučajevima očite operativne potrebe.

9.	Nadležna tijela moraju odrediti odgovarajuće mjere kako bi se osobama koje nisu odgovarajuće tehničko osoblje spriječio pristup takvim povjerljivim informacijama ili znanju i iskustvu (know-how).

10.

U iznimnom slučaju kada korištenje usluge ESSB-a uključuje obradu osobnih podataka od strane nadležnog tijela, nadležno tijelo mora poštovati primjenjivo zakonodavstvo o zaštiti podataka. Središnje banke Eurosustava ili središnje banke ESSB-a, ovisno o slučaju, moraju odrediti svrhe i načine obrade osobnih podataka. U vezi s obradom osobnih podataka, nadležno tijelo i središnje banke Eurosustava ili središnje banke ESSB-a, ovisno o slučaju, trebali bi nastojati sklopiti ugovor kojim se pojašnjavaju potrebni aspekti odnosa između voditelja obrade i izvršitelja obrade.

Nadležno tijelo mora prijaviti nadležnim tijelima za zaštitu podataka, ako se to zahtijeva na temelju zakonodavstva o zaštiti podataka koje se primjenjuje na njegovu obradu osobnih podataka, obradu osobnih podataka u kontekstu odgovarajuće usluge ESSB-a.

11.	Pristup osobnim podatcima može se odobriti samo onima kojima je potreban pristup kako bi obavljali svoje zadaće i ispunjavali svoje obveze u vezi s odgovarajućom uslugom ESSB-a.