(1)

Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine (2) („Sporazum o pridruživanju”), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, stupio je na snagu 1. rujna 2017. Budući da je Europsko vijeće 23. lipnja 2022. potvrdilo europsku perspektivu Ukrajine i odlučilo dodijeliti Ukrajini status zemlje kandidatkinje, trebalo bi smatrati da Ukrajina ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(2)

U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi s ciljem stabiliziranja gospodarstva i poboljšanja životnih uvjeta građana. Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedbu tih reformi podržalo je šest uzastopnih programa makrofinancijske pomoći, u okviru kojih je Ukrajina primila pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 6,2 milijarde EUR. Zadnjom hitnom makrofinancijskom pomoći, koja je stavljena na raspolaganje Odlukom (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća (3) u kontekstu sve većih napetosti na granici s Rusijom, Ukrajini su pruženi zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR, isplaćeni u dva obroka od po 600 milijuna EUR u ožujku i svibnju 2022.

(3)

Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji traje od 24. veljače 2022. Ukrajini je uzrokovao gubitak pristupa tržištu i drastičan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi za rješavanje humanitarne situacije i održavanje neprekinutog rada državnih službi znatno povećali. U toj vrlo neizvjesnoj i nestabilnoj situaciji najbolje procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o potrebama Ukrajine za financiranjem upućuju na izvanredan manjak u financiranju od oko 39 milijardi USD u 2022., od čega bi se oko polovine moglo pokriti ako bi se u potpunosti isplatila dosad obećana međunarodna potpora. Unijino brzo pružanje makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju ove Odluke, kao prve faze provedbe ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći u iznosu do 9 milijardi EUR smatra se, s obzirom na trenutačne izvanredne okolnosti, prikladnim kratkoročnim odgovorom na neposredne najhitnije potrebe Ukrajine za financiranjem i na znatne rizike za makrofinancijsku stabilnost te zemlje. Makrofinancijskom pomoći Unije treba se pružiti potpora makrofinancijskoj stabilizaciji Ukrajine i ojačati otpornost zemlje, čime bi se pridonijelo održivosti javnog duga Ukrajine i njezinoj sposobnosti da u konačnici otplati svoje financijske obveze.

(4)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije na temelju ove Odluke, uzimajući u obzir i planiranu ukupnu izvanrednu makrofinancijsku pomoć, temelji se na kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem, provedenoj u suradnji s MMF-om i drugim međunarodnim financijskim institucijama, te se njime uzima u obzir sposobnost Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima. Pri određivanju tog iznosa u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora, potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost ukupnog sudjelovanja Unije. Treba priznati predanost ukrajinskih tijela bliskoj suradnji s MMF-om na osmišljavanju i provedbi kratkoročnih hitnih mjera i njihovu namjeru da surađuju s MMF-om na izradi odgovarajućeg gospodarskog programa kad uvjeti to dopuste. Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti održavanje makrofinancijske stabilnosti i otpornosti u ratnim okolnostima. Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima mjera poduzetih u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(5)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se koordinirala vanjska politika Unije i osigurala njezina dosljednost.

(6)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Rat, koji traje, te posebno sadašnje izvanredno stanje, ne bi smjeli ugroziti ta načela unatoč koncentraciji moći u izvršnoj grani vlasti.

(7)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Nadalje, u sporazumu o zajmu trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije, te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti u skladu s člancima 129. i 220. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Financijska uredba”).

(8)

Makrofinancijska pomoć Unije na temelju ove Odluke, kao prva faza provedbe planirane ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini, trebala bi biti povezana sa strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Tim strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja trebalo bi, u sadašnjim ratnim okolnostima, nastojati osigurati da se sredstva upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovoran način. Buduće mjere makrofinancijske pomoći uključivat će uvjete politike kojima bi se trebalo nastojati ojačati neposrednu otpornost Ukrajine i dugoročnu održivost njezina duga i tako smanjiti rizike povezane s otplatom njezinih sadašnjih i budućih financijskih obveza.

(9)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(10)

Makrofinancijska pomoć na temelju ove Odluke u iznosu do 1 milijarde EUR financijska je obveza Unije u okviru ukupnog opsega Jamstva za vanjsko djelovanje u skladu s Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(11)

U skladu s člankom 210. stavkom 3. Financijske uredbe nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći koje terete proračun smatraju se održivima ako je njihov predviđeni višegodišnji razvoj u skladu s ograničenjima utvrđenima Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (7) i s gornjom granicom godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje utvrđenom u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (8). Kako bi se Uniji omogućilo da na financijski siguran način Ukrajini pruži znatnu potporu u obliku makrofinancijske pomoći, a pritom očuva svoju visoku kreditnu sposobnost, a time i vlastitu sposobnost djelotvornog financiranja u kontekstu njezinih kako unutarnjih tako i vanjskih politika, ključno je na odgovarajući način zaštititi proračun Unije od nastanka tih nepredviđenih obveza i osigurati njihovu financijsku održivost u smislu članka 210. stavka 3. Financijske uredbe.

(12)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, prije pružanja dodatnih zajmova u okviru izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini potrebno je pojačati otpornost zajedničkog fonda za rezervacije sredstvima koja su razmjerna rizicima koji proizlaze iz nepredviđenih obveza povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije Ukrajini na temelju ove Odluke. Bez takvog pojačanja ne bi se moglo iz proračuna Unije na financijski siguran način pružiti pomoć koja je Ukrajini potrebna zbog rata. Kako bi se zaštitio proračun Unije, na temelju aktualne procjene predviđeno pokriće zajmova u okviru ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini u iznosu do 8,8 milijardi EUR, uključujući ovaj obrok u iznosu od 1 milijarde EUR, trebalo bi iznositi 70 % vrijednosti zajma.

(13)

Na temelju toga, stopu rezervacija za zajam u iznosu od 1 milijarde EUR trebalo bi utvrditi na 70 % umjesto da se primijeni opće pravilo utvrđeno u članku 31. stavku 5. trećem podstavku Uredbe (EU) 2021/947. Odgovarajući iznos od 700 milijuna EUR trebalo bi financirati iz financijske omotnice za geografske programe u skladu s Uredbom (EU) 2021/947. Za taj bi iznos trebalo preuzeti obveze i uplatiti ga u zaseban odjeljak zajedničkog fonda za rezervacije u razdoblju do 2027.

(14)

Zbog povećane stope rezervacija za ovaj obrok makrofinancijske pomoći Unije primjereno je financijskim obvezama povezanima s makrofinancijskom pomoći na temelju ove Odluke upravljati odvojeno od ostalih financijskih obveza u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje. Nadalje, predlaže se da se rezervacije izdvojene u zajedničkom fondu za rezervacije za makrofinancijsku pomoć na temelju ove Odluke iskoriste isključivo za financijske obveze na temelju ove Odluke, umjesto u skladu s općim pravilom utvrđenim u članku 31. stavku 6. Uredbe (EU) 2021/947. Pored toga, rezervacije izdvojene za makrofinancijsku pomoć na temelju ove Odluke trebalo bi isključiti iz primjene stvarne stope rezervacija koja se primjenjuje u skladu s člankom 213. Financijske uredbe.

(15)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, odnosno pružanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini osobito radi potpore njezinoj gospodarskoj otpornosti i stabilnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(16)

Uzimajući u obzir hitnost situacije koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana predviđenu u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(17)

S obzirom na tešku situaciju u Ukrajini uzrokovanu agresivnim ratom Rusije i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Financijske uredbe i omogućiti Uniji da pokrije troškove kamatnih stopa povezanih sa zajmom na temelju ove Odluke te da izuzme Ukrajinu od plaćanja administrativnih troškova koje bi Ukrajina inače snosila. Iznimno bi trebalo odobriti subvenciju kamatnih stopa, kao instrument koji se smatra prikladnim za osiguranje djelotvornosti potpore u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe, i trebalo bi je financirati iz proračuna Unije. Tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. subvencija kamatnih stopa trebala bi se pokrivati iz financijske omotnice iz članka 6. stavka 2. točke (a) prve alineje Uredbe (EU) 2021/947. Ukrajina bi do kraja ožujka svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od plaćanja administrativnih troškova. Kako bi se omogućila fleksibilnost u otplati glavnice, trebalo bi također biti moguće obnoviti povezana uzimanja zajmova ugovorena u ime Unije, odstupajući od članka 220. stavka 2. Financijske uredbe.

(18)

U svjetlu situacije u Ukrajini, ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,