(1)

U skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 549/2004 treba uspostaviti shemu izvedbe usluga u zračnoj plovidbi i mrežnih funkcija. Nadalje, člankom 10. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 od država članica zahtijeva se da utvrde obvezujuće ciljeve performansi na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnih blokova zračnog prostora („FAB-ova”) za svako referentno razdoblje plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije. Ti ciljevi performansi moraju biti u skladu s ciljevima na razini Unije koje je Komisija donijela za predmetno referentno razdoblje. Komisija je odgovorna za ocjenjivanje usklađenosti predloženih ciljeva performansi iz nacrta planova performansi koje su sastavile države članice s ciljevima performansi na razini Unije na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u Prilogu IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(2)

Od prvog tromjesečja kalendarske godine 2020. na sektor zračnog prometa znatno je utjecalo izbijanje pandemije bolesti COVID-19, pri čemu se znatno smanjio intenzitet zračnog prometa u odnosu na razine prije pandemije, zbog mjera koje su države članice i treće zemlje poduzele radi ograničavanja pandemije.

(3)

Ciljevi performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje („RP3”) izvorno su utvrđeni u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2019/903 (3). Budući da su ti ciljevi performansi na razini Unije i nacrti planova performansi za treće referentno razdoblje koje su države članice naknadno dostavile sastavljeni prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19, njima se nisu mogle uzeti u obzir kasnije znatno promijenjene okolnosti u zračnom prijevozu.

(4)

Kao odgovor na utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na pružanje usluga u zračnoj plovidbi, u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2020/1627 (4) utvrđene su izvanredne mjere za treće referentno razdoblje kojima se odstupa od odredaba Provedbene uredbe (EU) 2019/317. U skladu s člankom 2. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2020/1627 Komisija je 2. lipnja 2021. donijela Provedbenu odluku (EU) 2021/891 (5) o utvrđivanju revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje.

(5)

Komisija napominje da Služba za statistiku i predviđanja pri Eurocontrolu („STATFOR”) u predviđanju prometa iz listopada 2021. predviđa da će zračni promet na razini Unije tijekom 2023. dosegnuti razine prije pandemije te da će 2024. te razine premašiti. Međutim, stupanj nesigurnosti u pogledu razvoja situacije s prometom i dalje je posebno visok zbog rizika povezanih s razvojem epidemiološke situacije uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija nadalje napominje da se očekuje da će oporavak prometa biti neujednačen među državama članicama.

(6)

Sve države članice izradile su i donijele nacrte planova performansi s revidiranim lokalnim ciljevima performansi za treće referentno razdoblje, koji su dostavljeni Komisiji na ocjenu do 1. listopada 2021. Nakon provjere potpunosti tih nacrta planova performansi Komisija je od država članica zatražila da do 17. studenoga 2021. dostave ažurirane nacrte planova performansi. Ocjena Komisije iz ove Odluke temelji se na ažuriranom nacrtu plana performansi koji je dostavila Estonija.

(7)

Tijelo za ocjenu performansi, koje pomaže Komisiji u provedbi plana performansi u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 549/2004, dostavilo je Komisiji izvješće sa savjetima u vezi s ocjenom nacrta planova performansi za treće referentno razdoblje.

(8)

Komisija je u skladu s člankom 14. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 ocijenila usklađenost lokalnih ciljeva performansi koje je predložila Estonija na temelju kriterija za ocjenjivanje utvrđenih u točki 1. Priloga IV. toj provedbenoj uredbi i uzimajući u obzir lokalne okolnosti. U pogledu svakog ključnog područja performansi i povezanih ciljeva performansi Komisija je ocjenjivanje nadopunila revizijom nacrta planova performansi u odnosu na elemente utvrđene u točki 2. Priloga IV. toj provedbenoj uredbi.

(9)

Komisija je u pogledu ključnog područja performansi povezanog sa sigurnosti ocijenila usklađenost ciljeva koje je dostavila Estonija u vezi s djelotvornosti upravljanja sigurnosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.1. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti sigurnosni ciljevi u pogledu elemenata utvrđenih u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(10)

U nastavku su navedeni nacrti ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom sa sigurnosti koje je Estonija predložila u pogledu djelotvornosti upravljanja sigurnosti, raščlanjeni prema cilju upravljanja sigurnosti i izraženi kao razina provedbe:

(11)

Komisija je utvrdila da su nacrti sigurnosnih ciljeva koje je Estonija predložila za pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (EANS) jednaki sigurnosnim ciljevima na razini Unije za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(12)

Komisija napominje da se u nacrtu plana performansi koji je dostavila Estonija utvrđuju mjere za EANS za postizanje lokalnih sigurnosnih ciljeva, uključujući aktivnosti u skladu s Nacionalnim programom sigurnosti, sudjelovanje u studiji o standardu izvrsnosti zrelosti sigurnosti Eurocontrola/CANSO-a i daljnje mjere poduzete u okviru strategije za sigurnost EANS-a.

(13)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 11. i 12. te s obzirom na to da se sigurnosni ciljevi performansi na razini Unije, utvrđeni u Provedbenoj odluci (EU) 2021/891, moraju ostvariti do posljednje godine trećeg referentnog razdoblja, odnosno 2024., nacrte ciljeva iz nacrta plana performansi za Estoniju trebalo bi ocijeniti kao usklađene s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom sa sigurnosti.

(14)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s okolišem, usklađenost ciljeva koje je dostavila Estonija u vezi s prosječnom učinkovitosti horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.2. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. U skladu s tim, predloženi ciljevi iz nacrta plana performansi za Estoniju uspoređeni su s relevantnim referentnim vrijednostima učinkovitosti horizontalnog leta na ruti utvrđenima u Planu poboljšanja europske mreže ruta („ERNIP”) koji je bio dostupan u trenutku donošenja revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje, odnosno 2. lipnja 2021. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti ciljevi u pogledu okoliša utvrđeni u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(15)

U pogledu kalendarske godine 2020. cilj performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje u ključnom području performansi povezanom s okolišem, koji je prvotno utvrđen u Provedbenoj odluci (EU) 2019/903, nije revidiran Provedbenom odlukom (EU) 2021/891, s obzirom na to da je razdoblje primjene tog cilja isteklo i da je stoga njegova provedba postala konačna bez mogućnosti retroaktivnih prilagodbi. U skladu s tim, od država članica nije se tražilo da u nacrtima planova performansi dostavljenima do 1. listopada 2021. revidiraju svoje lokalne ciljeve performansi za kalendarsku godinu 2020. u području performansi povezanom s okolišem. Stoga bi usklađenost lokalnih ciljeva performansi u području okoliša s odgovarajućim ciljevima performansi na razini Unije trebalo ocijeniti s obzirom na kalendarske godine 2021., 2022., 2023. i 2024.

(16)

U nastavku su navedeni nacrti ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom s okolišem koje je predložila Estonija i odgovarajuće nacionalne referentne vrijednosti za treće referentno razdoblje iz ERNIP-a, izražene kao prosječna učinkovitost horizontalnog leta na ruti za stvarnu putanju:

(17)

Komisija primjećuje da su nacrti ciljeva u području okoliša koje je predložila Estonija jednaki odgovarajućim nacionalnim referentnim vrijednostima za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(18)

Komisija u pogledu točke 2.1. podtočke (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 napominje da je Estonija u nacrtu plana performansi predstavila mjere za postizanje lokalnih ciljeva u pogledu okoliša koje uključuju prijelazni plan za navigaciju temeljenu na performansama (PBN) i kontinuiranu prekograničnu suradnju s Finskom u okviru projekta FINEST.

(19)

Nadalje, Komisija primjećuje da je Estonija već uvela zračni prostor slobodnih ruta (FRA) između razina leta (FL) 95 i FL660.

(20)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava od 17. do 19., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Estoniju trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s okolišem.

(21)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s kapacitetom, usklađenost ciljeva koje je dostavila Estonija u vezi s prosječnim kašnjenjem u upravljanju protokom zračnog prometa na ruti („ATFM”) po letu ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenog u točki 1.3. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. U skladu s tim, predloženi ciljevi iz nacrta plana performansi za Estoniju uspoređeni su s relevantnim referentnim vrijednostima utvrđenima u Planu mrežnih operacija koji je bio dostupan u trenutku donošenja revidiranih ciljeva performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje, odnosno 2. lipnja 2021. Ta je ocjena provedena uzimajući u obzir lokalne okolnosti i nadopunjena je revizijom mjera kojima se nastoje ostvariti ciljevi u pogledu kapaciteta utvrđeni u točki 2.1. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(22)

U pogledu kalendarske godine 2020. cilj performansi na razini Unije za treće referentno razdoblje u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom, koji je prvotno utvrđen u Provedbenoj odluci (EU) 2019/903, nije revidiran Provedbenom odlukom (EU) 2021/891, s obzirom na to da je razdoblje primjene tog cilja isteklo i da je stoga njegova provedba postala konačna bez mogućnosti retroaktivnih prilagodbi. U skladu s tim, od država članica nije se tražilo da u nacrtima planova performansi dostavljenima do 1. listopada 2021. revidiraju svoje lokalne ciljeve performansi za kalendarsku godinu 2020. u području performansi povezanom s kapacitetom. Stoga bi usklađenost lokalnih ciljeva performansi u području kapaciteta s odgovarajućim ciljevima performansi na razini Unije trebalo ocijeniti s obzirom na kalendarske godine 2021., 2022., 2023. i 2024.

(23)

U nastavku su navedeni nacrti rutnih ciljeva povezanih s kapacitetom koje je Estonija predložila za treće referentno razdoblje, izraženi u minutama kašnjenja ATFM-a po letu, i odgovarajuće referentne vrijednosti iz Plana mrežnih operacija:

(24)

Komisija primjećuje da su nacrti ciljeva u području kapaciteta koje je predložila Estonija jednaki odgovarajućim nacionalnim referentnim vrijednostima za svaku kalendarsku godinu od 2021. do 2024.

(25)

U pogledu točke 2.1. podtočke (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 Komisija napominje da je Estonija u nacrtu plana performansi predstavila mjere za postizanje ciljeva povezanih s kapacitetom na ruti, posebno kontinuiranu prekograničnu suradnju s Finskom u okviru projekta FINEST, koja omogućuje dinamičnu prekograničnu sektorizaciji.

(26)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 24. i 25., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Estoniju trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom.

(27)

Kad je riječ o zračnim lukama obuhvaćenima područjem primjene Provedbene uredbe (EU) 2019/317 kako je utvrđeno u članku 1. stavcima 3. i 4. te uredbe, Komisija je nadopunila svoju ocjenu nacrta rutnih ciljeva povezanih s kapacitetom revizijom nacrta ciljeva povezanih s kapacitetom za terminalne usluge u zračnoj plovidbi u skladu s točkom 2.1. podtočkom (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Utvrđeno je da ti nacrti ciljeva nisu sporni u pogledu Estonije.

(28)

Kad je riječ o ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitosti, usklađenost ciljeva koje je dostavila Estonija u vezi s utvrđenim jediničnim troškom za rutne usluge u zračnoj plovidbi ocijenjena je na temelju kriterija utvrđenih u točki 1.4. podtočkama (a), (b) i (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Ti se kriteriji temelje na kretanju utvrđenog jediničnog troška tijekom trećeg referentnog razdoblja, dugoročnom kretanju utvrđenog jediničnog troška tijekom drugog i trećeg referentnog razdoblja (2015.–2024.) i polaznoj vrijednosti za utvrđeni jedinični trošak na razini zone naplate u usporedbi s prosječnom vrijednosti zona naplate u kojima pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imaju slično operativno i ekonomsko okruženje.

(29)

Ocjena rutnih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti provedena je uzimajući u obzir lokalne okolnosti. Nadopunjena je revizijom ključnih čimbenika i parametara na kojima se temelje ti ciljevi kako je navedeno u točki 2.1. podtočki (d) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317.

(30)

U nastavku su navedeni nacrti rutnih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti koje je Estonija predložila za treće referentno razdoblje:

(31)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (a) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate u Estoniji, koje je iznosilo –1,7 % tijekom trećeg referentnog razdoblja, nadmašilo kretanje na razini Unije, koje je iznosilo +1,0 % tijekom istog razdoblja.

(32)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (b) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je dugoročno kretanje utvrđenog rutnog jediničnog troška na razini zone naplate u Estoniji, koje je iznosilo +2,0 % tijekom drugog i trećeg referentnog razdoblja, slabije od dugoročnog kretanja na razini Unije, koje je iznosilo –1,3 % tijekom istog razdoblja.

(33)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija primjećuje da je polazna vrijednost utvrđenog jediničnog troška u Estoniji od 32,13 EUR u realnim vrijednostima cijena za 2017. („EUR2017”) za 19,8 % viša od prosječne polazne vrijednosti od 26,81 EUR za EUR2017 relevantne usporedne skupine. Međutim, utvrđeni jedinični trošak Estonije nadmašuje usporedivu skupinu tijekom referentnog razdoblja i stoga 2024. doseže razinu koja je za 3,0 % niža od prosjeka usporedne skupine.

(34)

Komisija je nadalje ispitala mogu li se odstupanja utvrđena u uvodnim izjavama 32. i 33. smatrati potrebnima i razmjernima u skladu s točkom 1.4. podtočkom (d) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, pod uvjetom da su utvrđena odstupanja od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije isključivo rezultat dodatnih utvrđenih troškova povezanih s mjerama potrebnima za postizanje ciljeva performansi u ključnom području performansi povezanom s kapacitetom ili mjerama restrukturiranja u smislu članka 2. stavka 18. Provedbene uredbe (EU) 2019/317.

(35)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Komisija u nacrtu plana performansi za Estoniju nije pronašla informacije koje upućuju na to da bi odstupanje od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije iz uvodne izjave 32. bilo isključivo rezultat dodatnih utvrđenih troškova povezanih s mjerama potrebnima za postizanje lokalnih ciljeva performansi povezanih s kapacitetom. Stoga kriterij utvrđen u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki i. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 nije ispunjen u pogledu Estonije.

(36)

Kad je riječ o kriteriju utvrđenom u točki 1.4. podtočki (d) podpodtočki ii. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317, Estonija je u svojem nacrtu plana performansi kao troškove restrukturiranja navela troškove povezane s projektom FINEST, koji je pokrenut kao bilateralna suradnja estonskih i finskih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi radi pružanja dinamičnih prekograničnih usluga u zračnom prometu. Komisija napominje da je cilj projekta FINEST stvoriti bezgranično okruženje zračnog prostora slobodnih ruta u cijelom estonskom i finskom zračnom prostoru kako bi se omogućila dinamična prekogranična sektorizacija zračnog prostora te ostvariti sinergije zajedničkom upotrebom i planiranjem resursa. Projekt FINEST već je obuhvaćao provedbu čitavog niza pripremnih koraka kako bi se do kraja 2022. započelo s pružanjem prekograničnih usluga.

(37)

Estonija izvješćuje da projekt FINEST dovodi do troškova povezanih s osobljem, aktivnostima osposobljavanja, putovanjima radi provedbe projekta te novim softverom i sustavima. Naglašava da su ulaganja u hardver i softver sustava ATM-a tijekom trećeg referentnog razdoblja preduvjet za suradnju u okviru FINEST-a jer projekt uključuje provedbu jedinstvenog sustava ATM-a u Estoniji i Finskoj.

(38)

Komisija potvrđuje da se predviđa da će se projektom FINEST ostvariti znatne koristi u pogledu fleksibilnosti, učinkovitosti i kvalitete usluga te istodobno smanjiti kašnjenja u upravljanju protokom zračnog prometa. Estonija je kvantificirala nastalu financijsku dobit u okviru analize troškova i koristi, na temelju koje Estonija procjenjuje da će korisnici zračnog prostora ostvariti neto financijsku korist nakon što se promet vrati na razine prije pandemije.

(39)

Na temelju detaljne analize mjera tijela za ocjenu performansi koje je Estonija prijavila u pogledu projekta FINEST, Komisija smatra da se povezani troškovi smatraju troškovima restrukturiranja u smislu članka 2. stavka 18. Provedbene uredbe (EU) 2019/317 jer se projektom ostvaruju poslovni model i postupci za integrirano prekogranično pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Nadalje, uzimajući u obzir evaluaciju tijela za ocjenu performansi, Komisija je utvrdila da se odstupanje od dugoročnog kretanja utvrđenog jediničnog troška na razini Unije iz uvodne izjave 32. može pripisati troškovima restrukturiranja koje je Estonija prijavila u pogledu projekta FINEST.

(40)

S obzirom na razmatranja u uvodnim izjavama od 36. do 39., Komisija utvrđuje da je kriterij iz točke 1.4. podtočke (d) podpodtočke ii. ispunjen u pogledu Estonije.

(41)

Na temelju nalaza iz uvodnih izjava od 28. do 40., nacrti ciljeva navedeni u nacrtu plana performansi za Estoniju trebali bi se ocijeniti kao usklađeni s ciljevima performansi na razini Unije u ključnom području performansi povezanom s troškovnom učinkovitosti.

(42)

Kad je riječ o zračnim lukama obuhvaćenima područjem primjene Provedbene uredbe (EU) 2019/317 kako je utvrđeno u članku 1. stavcima 3. i 4. te uredbe, Komisija je nadopunila svoju ocjenu nacrta rutnih ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti revizijom nacrta ciljeva povezanih s troškovnom učinkovitosti za terminalne usluge u zračnoj plovidbi u skladu s točkom 2.1. podtočkom (c) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317. Utvrđeno je da ti nacrti ciljeva nisu sporni u pogledu Estonije.

(43)

Komisija je u skladu s točkom 2.1. podtočkom (f) Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/317 u vezi s nacrtima ciljeva povezanih s kapacitetom nadopunila svoju ocjenu revizijom nacrta programa poticaja iz članka 11. Provedbene uredbe (EU) 2019/317. U tom je pogledu ispitala ispunjavaju li nacrti programa poticaja materijalne zahtjeve iz članka 11. stavaka 1. i 3. Provedbene uredbe (EU) 2019/317. Utvrđeno je da su nacrti programa poticaja iz nacrta plana performansi za Estoniju sporni.

(44)

Komisija primjećuje da i program poticaja za kapacitet na ruti i program poticaja za kapacitet terminala koji su predloženi u estonskom nacrtu plana performansi sadržavaju maksimalnu financijsku nepogodnost u iznosu od 0,5 % utvrđenih troškova i maksimalnu financijsku pogodnost u iznosu od 0,0 % utvrđenih troškova.

(45)

Na temelju stručnog savjeta tijela za ocjenu performansi Komisija sumnja da bi predložena maksimalna financijska nepogodnost u iznosu od 0,5 % utvrđenih troškova u tim programima poticaja imala ikakav znatan utjecaj na prihode izložene riziku, kako je propisano člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2019/317.

(46)

Stoga bi, kad je riječ o donošenju konačnog plana performansi u skladu s člankom 16. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2019/317, Estonija trebala revidirati svoje programe poticaja za postizanje ciljeva povezanih s kapacitetom na ruti i kapacitetom terminala tako da se maksimalne financijske nepogodnosti koje proizlaze iz tih programa poticaja utvrde na razini koja ima znatan utjecaj na prihode izložene riziku, kako je izričito propisano člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Provedbene uredbe (EU) 2019/317, što bi, prema mišljenju Komisije, trebalo dovesti do maksimalne financijske nepogodnosti koja je jednaka ili veća od 1 % utvrđenih troškova.

(47)

Na temelju ocjene iz uvodnih izjava od 10. do 46., Komisija je zaključila da su ciljevi performansi iz nacrta plana performansi koji je dostavila Estonija u skladu s ciljevima performansi na razini Unije.

(48)

Komisija napominje da su neke države članice izrazile namjeru da u svoje troškovne osnovice za treće referentno razdoblje uključe troškovne stavke povezane s otkrivanjem bespilotnih letjelica u zračnim lukama. Nije bilo moguće točno utvrditi, na temelju elemenata sadržanih u nacrtima planova performansi, u kojoj su mjeri države članice uključile takve utvrđene troškove u svoje troškovne osnovice za treće referentno razdoblje i, ako su takvi troškovi uključeni, u kojoj su mjeri nastali u vezi s pružanjem usluga u zračnoj plovidbi da bi se stoga mogli smatrati prihvatljivima u okviru programa performansi i sustava utvrđivanja naknada. Službe Komisije poslale su ad hoc zahtjev za informacije svim državama članicama kako bi prikupile relevantne informacije te će dodatno ispitati prijavljene troškove otkrivanja bespilotnih letjelica u zračnim lukama u kontekstu provjere usklađenosti s jediničnim cijenama. Ovom Odlukom ne dovode se u pitanje nalazi i zaključci Komisije o troškovima otkrivanja bespilotnih letjelica.

(49)

Kao odgovor na rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine, koja je započela 24. veljače 2022., Unija je donijela mjere ograničavanja kojima se ruskim zračnim prijevoznicima, svim zrakoplovima registriranima u Rusiji i svim zrakoplovima koji nisu registrirani u Rusiji, a koji su u vlasništvu ili zakupu bilo koje ruske fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, zabranjuje slijetanje na područje Unije, uzlijetanje s njega ili njegovo prelijetanje. Te mjere dovode do smanjenja zračnog prometa u zračnom prostoru iznad područja Unije. Međutim, učinak na razini Unije ne bi trebao biti usporediv sa smanjenjem zračnog prometa do kojeg je došlo zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. Stoga je primjereno zadržati postojeće mjere i postupke za provedbu programa performansi i sustava utvrđivanja naknada u trećem referentnom razdoblju,