(1)

Kako bi se postigao najveći mogući učinak financiranja sredstvima Unije i najučinkovitiji doprinos ciljevima politike Unije, Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („Uredba o programu Obzor Europa”) uspostavljen je okvir politika i pravni okvir za europska partnerstva s partnerima iz privatnog ili javnog sektora. Europska partnerstva ključan su element politike Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa („program Obzor Europa”). Osmišljena su radi ostvarenja prioriteta Unije određenih u programu Obzor Europa i jasnog učinka za Uniju i njezine građane, što je moguće učinkovitije postići u partnerstvu, putem zajedničke strateške vizije na koju se obvezuju partneri, a ne samo Unija.

(2)

Prije svega europska partnerstva u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” u okviru programa Obzor Europa imaju važnu ulogu u postizanju strateških ciljeva kao što je ubrzavanje tranzicija prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zelene i digitalne Europe te bi trebala doprinijeti oporavku od dosad nezabilježene krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Europska partnerstva bave se složenim prekograničnim izazovima koji iziskuju cjelovit pristup. Ona omogućuju uklanjanje transformacijskih, sustavnih i tržišnih nedostataka opisanih u procjenama učinka priloženima ovoj Uredbi okupljanjem širokog raspona sudionika diljem lanaca vrijednosti i ekosustavâ kako bi radili na zajedničkoj viziji i prenijeli je u konkretne planove i koordiniranu provedbu aktivnosti. Osim toga, omogućuju usmjeravanje napora i resursa na zajedničke prioritete kako bi se prevladali složeni izazovi.

(3)

Kako bi se ostvarili prioriteti i učinak, trebalo bi razvijati europska partnerstva širokim uključivanjem relevantnih dionika u cijeloj Europi, uključujući industriju, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva kao što su zaklade koje podupiru ili provode istraživanja i inovacije. Ona bi trebala biti i jedna od mjera za jačanje suradnje između partnera iz privatnog ili javnog sektora na međunarodnoj razini, među ostalim udruživanjem istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese u strateškim područjima.

(4)

Međuevaluacija programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) pokazala je da je s vremenom uveden opsežan repertoar instrumenata i inicijativa za partnerstvo te da u okviru navedenog programa postoji sedam oblika provedbe i gotovo 120 inicijativa za partnerstvo. Osim složenosti koja proizlazi iz širenja instrumenata i inicijativa, ocijenjeno je i da njihova sposobnost da doprinesu povezanim politikama na razini Unije i nacionalnoj razini u cjelini nije dovoljna unatoč činjenici da imaju pozitivne učinke na napredovanje prema ostvarenju ciljeva, primjerice utvrđivanjem dugoročnih programa, strukturiranjem suradnje u području istraživanja i inovacija između inače raspršenih dionika i poticanjem dodatnih ulaganja. U procjeni učinka programa Obzor Europa utvrđuje se stoga potreba za analizom i racionalizacijom mogućnosti financiranja istraživanja i inovacija sredstvima Unije, posebno u pogledu partnerstava, te za preusmjeravanjem partnerstava na veći učinak i ostvarenje prioriteta Unije.

(5)

Radi rješavanja tih bojazni i postizanja ambicioznijih ciljeva za europska ulaganja, u okviru programa Obzor Europa trebalo bi predložiti znatno pojednostavnjenje i reformu politike Komisije o partnerstvima za istraživanja i inovacije. Kako bi se odrazila sustavna priroda programa Obzor Europa kojom se nastoji doprinijeti „transformacijama” na razini Unije radi ostvarenja ciljeva održivosti, u njemu bi se trebala učinkovitije iskoristiti ta partnerstva primjenom više strateški usmjerenog i usklađenijeg pristupa vođenog učinkom.

(6)

Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (5) uspostavlja se opći okvir za utvrđivanje smatra li se gospodarska djelatnost okolišno održivom za potrebe određivanja održivih ulaganja. Time se stvara zajednička referenca kojom se ulagači, banke, industrija i istraživači mogu koristiti pri ulaganju u projekte i gospodarske djelatnosti koji imaju znatan pozitivan učinak na klimu i okoliš te bilo kojem od njih ne nanose bitnu štetu. Referenca je to za zelena ulaganja u Uniji.

(7)

Ako je to relevantno, europska partnerstva trebala bi razmotriti kriterije tehničke provjere iz članka 3. i načelo „ne nanosi bitnu štetu” utvrđeno u članku 17. Uredbe (EU) 2020/852 kao instrument za poboljšanje spremnosti projekata i pristupa zelenom financiranju koje će biti ključno za prihvaćanje na tržištu i širu primjenu inovativnih tehnologija i rješenja koje će oblikovati. Znanstveni dokazi okosnica su tih kriterija tehničke provjere. Istraživanja i inovacije, koje europska partnerstva provode, trebala bi uvelike pomoći gospodarskim subjektima da dosegnu ili premaše norme i pragove uspostavljene tom uredbom te da osiguraju ažuriranje tih kriterija tehničke provjere i njihovu usklađenost s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije „Europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019..

(8)

Na temelju Uredbe o programu Obzor Europa europska partnerstva trebala bi se moći uspostaviti u tri različita oblika: „sufinancirana partnerstva”, „suprogramirana partnerstva” i „institucionalizirana partnerstva”. Uspostava institucionaliziranih europskih partnerstava koja su zajednička poduzeća partnera iz privatnog i javnog sektora trebala bi uključivati novo zakonodavstvo Unije i uspostavu posebnih provedbenih struktura u skladu s člankom 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(9)

Uredbom o programu Obzor Europa definira se osam prioritetnih područja u kojima bi se mogla predložiti institucionalizirana europska partnerstva uspostavljena na temelju članka 185. ili 187. UFEU-a. U tim prioritetnim područjima predloženo je nekoliko inicijativa za takva institucionalizirana europska partnerstva, a devet ih je obuhvaćeno ovom Uredbom.

(10)

Istraživačke i inovacijske aktivnosti koje provode zajednička poduzeća trebale bi se financirati iz programa Obzor Europa, kako je predviđeno člancima 12. i 13. Uredbe o programu Obzor Europa. Kako bi se postigao najveći mogući učinak, zajednička poduzeća trebala bi ostvariti blisku sinergiju s drugim inicijativama u okviru programa Obzor Europa te drugim Unijinim programima i instrumentima za financiranje, posebno onima kojima se podupiru primjena inovativnih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj, kako bi se povećala gospodarska i socijalna kohezija i smanjile nejednakosti.

(11)

Za novi pristup politika za europska partnerstva, a posebno institucionalizirana europska partnerstva, potreban je inovativan način uspostavljanja pravnog okvira u kojem bi djelovala. Iako se osnivanje zajedničkih poduzeća na temelju članka 187. UFEU-a za potrebe programa Obzor 2020. pokazalo učinkovitim kad je riječ o provedbi, potrebno je na tome dodatno raditi. Stoga je cilj ove Uredbe povećati usklađenost, učinkovitost, otvorenost i djelotvornost provedbe te njezinu usmjerenost na učinak, i to usklađenim prenošenjem Uredbe o programu Obzor Europa i iskustva stečenog provedbom programa u okviru programa Obzor 2020. u zajedničke odredbe za sva zajednička poduzeća. Cilj joj je olakšati uspostavu suradnje i sinergije između europskih partnerstava uz potpuno iskorištavanje njihove međupovezanosti na organizacijskoj razini. Zajednička poduzeća trebala bi iskoristiti prilike da uključe predstavnike drugih europskih partnerstava u rasprave tijekom izrade svojih programa rada, utvrditi u kojim bi se područjima dopunskim ili zajedničkim aktivnostima učinkovitije i djelotvornije uklonile poteškoće, izbjeći preklapanja, uskladiti vremenski plan svojih aktivnosti i osigurati pristup rezultatima i drugim relevantnim oblicima razmjene znanja.

(12)

Nakon utvrđivanja sinergije među njima zajednička poduzeća trebala bi nastojati odrediti udjele u proračunu koji bi se trebali iskoristiti za dopunske ili zajedničke aktivnosti među zajedničkim poduzećima. Nadalje, cilj je ove Uredbe povećati učinkovitost i usklađivanje pravila pojačanom operativnom suradnjom i iskorištavanjem ekonomije razmjera, među ostalim uspostavom aranžmana za poslovnu podršku, koji bi zajedničkim poduzećima trebali pružiti horizontalne potporne funkcije. Ti aranžmani za poslovnu podršku trebali bi olakšati postizanje većeg učinka i usklađenosti u zajedničkim točkama uz zadržavanje određenog stupnja fleksibilnosti kako bi se zadovoljile posebne potrebe svakog zajedničkog poduzeća. Struktura bi se trebala uspostaviti na temelju sporazuma o razini usluga koje sklapaju zajednička poduzeća. Aranžmani za poslovnu podršku trebali bi obuhvaćati funkcije koordinacije i administrativne potpore u područjima u kojima se njihova provjera pokazala učinkovitom i isplativom te bi se u njima u najvećoj mogućoj mjeri trebala uzeti u obzir usklađenost sa zahtjevom odgovornosti svakog pojedinog dužnosnika za ovjeravanje i usklađivanje pravila, uključujući prava o intelektualnom vlasništvu. Pravni ustroj trebao bi u najvećoj mjeri ispunjavati zajedničke potrebe zajedničkih poduzeća, omogućivati njihovu blisku suradnju i istražiti svaku moguću sinergiju među europskim partnerstvima te, posljedično, među raznim dijelovima programa Obzor Europa te među drugim programima kojima upravljaju zajednička poduzeća.

(13)

U procjenama učinka koje se odnose na pojedina zajednička poduzeća priloženima prijedlogu ove Uredbe izneseni su dokazi kojima se opravdava provedba europskih partnerstava u skladu s Uredbom o programu Obzor Europa samo ako drugi dijelovi programa Obzor Europa, uključujući druge oblike europskog partnerstva, ne bi ispunili ciljeve ili ne bi stvorili potrebne očekivane učinke, a pri čemu je takva provedba opravdana dugoročnom perspektivom i visokim stupnjem integracije.

(14)

Programom Obzor Europa uvodi se više strateški usmjeren i usklađeniji pristup europskim partnerstvima vođen učinkom, na temelju iskustava utvrđenih međuevaluacijom programa Obzor 2020. U skladu s novom ambicijom, cilj je ove Uredbe postići djelotvorniju primjenu institucionaliziranih europskih partnerstava posebno usmjerenošću na jasne ciljeve, ishode i učinke koji se mogu postići do 2030. te osiguravanjem jasnog doprinosa povezanim prioritetima politika i politikama Unije. Bliska suradnja i sinergija s drugim relevantnim inicijativama na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebno s drugim europskim partnerstvima, ključne su za postizanje većeg znanstvenog, socioekonomskog i okolišnog učinka i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. U tu svrhu zajednička poduzeća mogu primjenjivati odredbe o programu Obzor Europa kojima se omogućuju različite vrste sinergija, kao što su alternativno, kumulativno ili kombinirano financiranje i prijenos sredstava. Pri procjeni ukupnog učinka trebalo bi uzeti u obzir šira ulaganja koja nadilaze doprinose partnera i koja zajednička poduzeća pokreću radi ostvarenja svojih ciljeva kako bi se olakšalo ubrzavanje prihvaćanja inovativnih rješenja na tržištu.

(15)

Kako bi se osigurao usklađen pristup i ostvarili znanstveni, tehnološki, gospodarski, društveni i okolišni učinci europskih partnerstava u odnosu na ciljeve programa Obzor Europa i prioritete Unije, ovom bi se Uredbom trebali utvrditi zajednički opći i specifični ciljevi koje bi trebala ostvariti sva zajednička poduzeća. Sva zajednička poduzeća zajednički doprinose postizanju tih ciljeva ostvarivanjem svojih pojedinačnih ciljeva. Osim toga, zajedničkim dijelovima ove Uredbe utvrđuju se zajednički operativni ciljevi koji proizlaze iz ciljeva utvrđenih za posebni program za provedbu programa Obzor Europa, uspostavljen Odlukom Vijeća (EU) 2021/764 (6) („posebni program za provedbu programa Obzor Europa”). Sva zajednička poduzeća trebala bi izvršavati svoje zadaće kako bi se poštovala načela i ispunili kriteriji utvrđeni za europska partnerstva u Uredbi o programu Obzor Europa (članak 10. i Prilog III.) i ostvarila europska dodana vrijednost u usporedbi s pozivima u okviru glavnog programa rada programa Obzor Europa. Ciljevi i zadaće zajedničkih poduzeća dopunjeni su dodatnim ciljevima i zadaćama koji su specifični za svako zajedničko poduzeće. Uzimajući u obzir njihove posebnosti i političke kontekste, usklađivanjem logika intervencije pojedinačnih zajedničkih poduzeća s programom Obzor Europa trebalo bi podupirati koordiniranu procjenu napretka zajedničkih poduzeća u sklopu aktivnosti praćenja i evaluacije u okviru programa Obzor Europa.

(16)

Ova se Uredba temelji na načelima i kriterijima utvrđenima u Uredbi o programu Obzor Europa, uključujući otvorenost i transparentnost, jak učinak poluge i dugoročne obveze svih uključenih strana. Jedan je od ciljeva ove Uredbe osigurati otvorenost zajedničkih poduzeća i njihovih djelovanja širokom spektru subjekata, uključujući nove sudionike koji će se pratiti i u okviru procesa strateške koordinacije za europska partnerstva predviđenog člankom 6. stavkom 5. posebnog programa za provedbu programa Obzor Europa. Takva partnerstva trebala bi biti otvorena svim subjektima koji su voljni i u mogućnosti raditi na ostvarenju zajedničkog cilja, trebala bi promicati široko i aktivno sudjelovanje dionika u njihovim aktivnostima, članstvu i upravljanju te bi trebala osigurati da rezultati budu na korist svim Europljanima, posebno opsežnim širenjem rezultata i aktivnostima prije uvođenja u cijeloj Uniji. U pogledu privatnih članova i njihovih sastavnih ili povezanih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama trebalo bi zaštititi interese Unije i zajedničkog poduzeća zbog razloga sigurnosti ili javnog poretka. Kako bi se to osiguralo, Komisija bi trebala moći zatražiti od privatnih članova da poduzmu odgovarajuće mjere. Takve bi mjere mogle uključivati odgovarajuće postupanje s povjerljivim informacijama ili ograničavanje određenih subjekata u posebnim operativnim aktivnostima privatnog člana.

(17)

Kako bi se osigurala dosljedna primjena članka 22. stavka 5. Uredbe o programu Obzor Europa, zajednička poduzeća trebala bi osigurati usklađenost s pristupom koji se primjenjuje za djelovanja koja se financiraju u okviru programa rada programa Obzor Europa u pogledu primjene tog članka, kao i sa zakonodavstvom Unije i smjernicama relevantnima za njegovu primjenu u sličnim područjima u programu rada dotičnog zajedničkog poduzeća.

(18)

Ako Komisija ili države članice razmatraju ograničenje sudjelovanja u određenim djelovanjima zajedničkog poduzeća u skladu s člankom 22. stavkom 5. Uredbe o programu Obzor Europa, Komisija i države članice u skupini predstavnikâ država trebale bi prije donošenja programa rada nastojati postići usuglašeno stajalište za svaki pojedinačni slučaj. U slučaju zajedničkih poduzeća s odborom javnih tijela primjenu tog članka trebao bi na temelju zahtjeva Komisije odobriti odbor javnih tijela prije donošenja programa rada. Nadalje, na poziv predsjednika izvršni direktor trebao bi redovito obavješćivati relevantni sastav programskog odbora programa Obzor Europa u skladu s odgovornošću Komisije za obavješćivanje programskog odbora na temelju članka 14. stavka 7. posebnog programa za provedbu programa Obzor Europa i Priloga III. tom programu, a osobito prije donošenja programa rada dotičnog zajedničkog poduzeća, u vezi s primjenom članka 22. stavka 5. Uredbe o programu Obzor Europa.

(19)

U Prilogu III. Uredbi o programu Obzor Europa propisuje se da bi financijski doprinosi ili doprinosi u naravi od članova koji nisu Unija trebali iznositi najmanje 50 % te mogu iznositi do 75 % agregiranih proračunskih obveza zajedničkog poduzeća. S druge strane, doprinos Unije, uključujući sva dodatna sredstva pridruženih zemalja, ne bi trebao premašiti 50 % agregiranih proračunskih obveza pojedinačnog zajedničkog poduzeća. Stoga bi se ovom Uredbom potrebni doprinosi članova koji nisu Unija trebali utvrditi na istoj ili višoj razini od doprinosa Unije. Unija bi trebala moći smanjiti svoj doprinos ako članovi koji nisu Unija ne ispune svoje obveze.

(20)

U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o programu Obzor Europa, zajednička poduzeća trebaju provoditi centralizirano upravljanje svim financijskim doprinosima putem koordiniranog pristupa. U skladu s tim, svaka država sudionica trebala bi sa zajedničkim poduzećem sklopiti administrativni sporazum ili više njih kojima se utvrđuje koordinacijski mehanizam za plaćanje doprinosa podnositeljima zahtjeva s poslovnim nastanom u toj državi sudionici i izvješćivanje o tim doprinosima. Kako bi se osigurala usklađenost s njihovim nacionalnim strateškim prioritetima, državama sudionicama trebalo bi se osigurati pravo veta u vezi s upotrebom njihovih nacionalnih financijskih doprinosa za podnositelje zahtjeva s poslovnim nastanom u tim državama sudionicama. Kako bi se administrativno opterećenje za korisnike svelo na najmanju mjeru, ostvarilo pojednostavnjenje i osigurala učinkovitija provedba, svaka država sudionica trebala bi nastojati uskladiti svoj raspored plaćanja, izvješćivanje i revizije s onima zajedničkih poduzeća te uskladiti svoju prihvatljivost troškova s Uredbom o programu Obzor Europa. Korisnici s poslovnim nastanom u državama sudionicama koji su aktivnosti plaćanja povjerili zajedničkom poduzeću trebali bi sa zajedničkim poduzećem potpisati jedinstveni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u skladu s Uredbom o programu Obzor Europa.

(21)

U skladu s ambicijama utvrđenima u Uredbi o programu Obzor Europa jedan je od preduvjeta za uspostavu institucionaliziranih europskih partnerstva osiguravanje doprinosa partnera tijekom cijelog životnog vijeka zajedničkih poduzeća. U tom bi kontekstu privatni partneri znatan dio svojih doprinosa trebali dati u obliku doprinosa u naravi za operativne troškove zajedničkog poduzeća. Zajednička poduzeća trebala bi moći utvrditi mjere za lakše izdvajanje tih doprinosa putem svojih programa rada, posebno smanjenjem stopa financiranja. Te mjere trebale bi se temeljiti na posebnim potrebama zajedničkog poduzeća i povezanim aktivnostima. U opravdanim slučajevima trebalo bi biti moguće uvesti dodatne uvjete koji zahtijevaju sudjelovanje člana zajedničkog poduzeća ili njegovih sastavnih ili povezanih subjekata, uz usmjerenost na aktivnosti u kojima industrijski partneri zajedničkog poduzeća mogu imati ključnu ulogu, kao što su demonstracijske aktivnosti velikih razmjera i vodeći projekti bliži tržištu, te dati veći doprinos putem nižih stopa financiranja. Stupanj sudjelovanja članova trebao bi pratiti izvršni direktor kako bi upravni odbor mogao poduzeti odgovarajuće mjere i osigurati ravnotežu između obveza partnera i otvorenosti. U opravdanim slučajevima kapitalni izdaci za, primjerice, velike demonstracijske aktivnosti ili vodeće projekte mogu se smatrati prihvatljivim troškom u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(22)

Trebalo bi biti moguće da se u skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe o programu Obzor Europa doprinosi iz programa koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (7)(EFRR), Europskog socijalnog fonda plus uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (8)(ESF+), Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (9)(EMFAF) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) (EPFRR) smatraju doprinosom država sudionica koje su države članice zajedničkim poduzećima, pod uvjetom da se poštuju Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i uredbe za pojedine fondove. Osim toga, trebalo bi biti moguće da se doprinosi iz Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (12) („Mehanizam”) smatraju doprinosom država članica koje su države sudionice zajedničkim poduzećima, pod uvjetom da se poštuju odredbe Mehanizma i obveze utvrđene u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.

(23)

U skladu s načelom pravedne raspodjele doprinosa među članovima zajedničkih poduzeća, financijski doprinosi administrativnim troškovima zajedničkih poduzeća trebali bi se ravnomjerno raspodijeliti između Unije i članova koji nisu Unija. Odstupanja od tog načela trebala bi se razmatrati samo u iznimnim i opravdanim slučajevima, primjerice ako bi zbog veličine ili članske strukture člana zajedničkog poduzeća koji nije Unija doprinosi po sastavnim ili povezanim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), bili toliko visoki da bi ozbiljno ugrozili poticaj da dotični subjekti postanu ili ostanu sastavni ili povezani subjekt člana zajedničkog poduzeća. U tim slučajevima minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća od članova koji nisu Unija trebao bi iznositi 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, a doprinosi MSP-ova trebali bi biti znatno niži od doprinosa većih sastavnih ili povezanih subjekata. Kad se postigne kritična masa članstva koja omogućuje doprinos veći od 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, godišnji doprinosi po sastavnim ili povezanim subjektima trebali bi se održavati ili povećati s ciljem postupnog povećanja udjela članova koji nisu Unija u ukupnom doprinosu godišnjim administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća. Članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se njihov doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(24)

Uredbom o programu Obzoru Europa od partnera se zahtijeva da dokažu svoju dugoročnu obvezu, među ostalim putem minimalnog udjela javnih ili privatnih ulaganja. Stoga je potrebno da Unija u ovoj Uredbi utvrdi članove osnivače s poslovnim nastanom u državama članicama odnosno zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili one koji su međunarodne organizacije. Međutim, ako je potrebno, bazu članova zajedničkih poduzeća nakon njihova osnivanja trebalo bi biti moguće proširiti pridruženim članovima odabranima na temelju otvorenih i transparentnih postupaka, uzimajući u obzir posebno nova tehnološka dostignuća ili pridruživanje dodatnih zemalja programu Obzor Europa.

(25)

Pravnim subjektima koji u svojim posebnim područjima istraživanja žele podržavati ciljeve zajedničkih poduzeća a da ne postanu članovi trebalo bi također ponuditi mogućnost da postanu partneri tih zajedničkih poduzeća koji daju doprinos.

(26)

U skladu s člankom 16. stavkom 5. Uredbe o programu Obzoru Europa pri dodjeli financijskih doprinosa trećih zemalja pridruženih programu Obzor Europa trebalo bi uzeti u obzir razinu sudjelovanja pravnih subjekata pridruženih trećih zemalja. Iznos doprinosa Unije zajedničkim poduzećima stoga se može uvećati doprinosima trećih zemalja pridruženih programu Obzor Europa, uzimajući u obzir razinu sudjelovanja takvih pravnih subjekata i pod uvjetom da je ukupan iznos za koji je doprinos Unije uvećan barem jednak doprinosu članova koji nisu Unija ili njihovih sastavnih ili povezanih subjekata.

(27)

Osnivanje zajedničkog poduzeća uključenim članovima jamči uzajamno korisno javno-privatno partnerstvo, među ostalim davanjem sigurnosti u pogledu većih dodjela proračunskih sredstava za relevantne industrije tijekom razdoblja od sedam godina. Članstvo kao osnivač ili pridruženi član odnosno kao jedan od njihovih sastavnih ili povezanih subjekata omogućuje članovima stjecanje utjecaja, izravno ili preko predstavnikâ industrije, u upravnom odboru zajedničkog poduzeća. Upravni odbor je tijelo koje donosi odluke u zajedničkom poduzeću o dugoročnoj strateškoj orijentaciji partnerstva i njegovim godišnjim prioritetima. Unija, države sudionice ako je to relevantno, članovi osnivači i pridruženi članovi trebali bi stoga moći doprinijeti programu i određivanju prioriteta zajedničkog poduzeća donošenjem i mogućim izmjenama strateškog programa za istraživanja i inovacije te donošenjem godišnjeg programa rada, uključujući sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, primjenjive stope financiranja po temi poziva i povezana pravila za postupke podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja.

(28)

Primjereno je da se članovi koji nisu Unija obvežu na provedbu ove Uredbe izjavom o preuzimanju obveze ili zajedničkom izjavom o preuzimanju obveze u kojoj se prema potrebi navodi ukupan iznos njihovih doprinosa, bez nametanja uvjeta u vezi s njihovim pristupanjem. Takve izjave o preuzimanju obveze trebale bi biti pravno valjane tijekom cijelog životnog vijeka zajedničkog poduzeća, a zajedničko poduzeće i Komisija trebali bi ih pomno pratiti. Zajednička poduzeća trebala bi stvoriti pravno i organizacijsko okružje koje članovima omogućuje da ispune obveze, uz osiguravanje privlačnosti za sve dionike, trajne otvorenosti zajedničkih poduzeća i transparentnosti tijekom njihove provedbe, posebno za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivima na podnošenje prijedloga.

(29)

Daljnje pojednostavnjenje temelj je programa Obzor Europa. U tom kontekstu trebao bi postojati pojednostavnjeni mehanizam izvješćivanja za partnere, koji više nisu obvezni izvješćivati o neprihvatljivim troškovima. Doprinosi u naravi za operativne aktivnosti trebali bi se obračunavati isključivo na temelju prihvatljivih troškova te bi o njima trebalo izvješćivati i provoditi reviziju nad njima u skladu s mehanizmom koji se primjenjuje na posebni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava. Takvim obračunavanjem isključivo na temelju prihvatljivih troškova omogućuje se automatizirani izračun doprinosa u naravi za operativne aktivnosti putem informatičkih alata programa Obzor Europa, smanjuje administrativno opterećenje za partnere i povećava djelotvornost mehanizma izvješćivanja o doprinosima. Zajednička poduzeća trebala bi pomno pratiti doprinose u naravi za operativne aktivnosti, a izvršni direktor trebao bi pripremati i objavljivati redovita izvješća kako bi se utvrdilo je li ostvaren dovoljno zadovoljavajući napredak u postizanju ciljeva u pogledu doprinosa u naravi. Upravni odbor trebao bi procijeniti i poduzete napore i rezultate koje su postigli članovi koji doprinose operativnim aktivnostima te druge čimbenike, kao što su razina sudjelovanja MSP-ova i privlačnost zajedničkih poduzeća za nove sudionike. Prema potrebi, trebao bi poduzimati odgovarajuće korektivne mjere uzimajući u obzir načela otvorenosti i transparentnosti.

(30)

Zajednička poduzeća trebala bi sustavno pružati priliku i poticati članove koji nisu Unija da kombiniraju svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti s aktivnostima zajedničkog poduzeća. Dodatne aktivnosti ne bi trebale primati financijsku potporu zajedničkog poduzeća. Međutim, mogu se obračunavati kao doprinosi u naravi članova za dodatne aktivnosti ako doprinose ciljevima zajedničkog poduzeća i ako su izravno povezani s njegovim aktivnostima, uključujući neprihvatljive troškove neizravnih djelovanja koja financira zajedničko poduzeće ako je to predviđeno godišnjim planom dodatnih aktivnosti. Ta veza može se uspostaviti prihvaćanjem rezultata iz neizravnih djelovanja koje financira zajedničko poduzeće ili njegovih prethodnih inicijativa ili dokazivanjem znatne dodane vrijednosti Unije. Odgovarajuće troškove trebao bi potvrditi neovisno revizorsko tijelo kojeg imenuje dotični subjekt, pod uvjetom da zajedničko poduzeće može provjeriti metodu vrednovanja u slučaju nesigurnosti. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi konkretnije odredbe o opsegu dodatnih aktivnosti svakog zajedničkog poduzeća u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje željene usmjerenosti i učinka. Upravni odbori zajedničkih poduzeća trebali bi dodatno odlučiti je li u svrhu vrednovanja tih doprinosa potrebna primjena pojednostavnjenih metoda kao što su paušalni iznosi ili jedinični troškovi kako bi se postiglo pojednostavnjenje, troškovna učinkovitost i odgovarajuća razina zaštite povjerljivih poslovnih podataka.

(31)

Upravljanje zajedničkim poduzećima trebalo bi zajamčiti da su njihovi procesi donošenja odluka prikladni za prilagodbu naglim promjenama u socioekonomskom i tehnološkom okružju te globalnim izazovima. Zajednička poduzeća trebala bi se okoristiti stručnim znanjem, savjetima i potporom svih relevantnih dionika kako bi učinkovito provodila svoje zadaće i osigurala sinergiju na razini Unije i na nacionalnoj razini. Stoga bi zajednička poduzeća trebala imati mogućnost osnivanja savjetodavnih tijela koja bi im pružala stručne savjete i obavljala druge zadaće savjetodavne prirode potrebne za postizanje ciljeva zajedničkih poduzeća. Pri osnivanju savjetodavnih tijela zajednička poduzeća trebala bi osigurati uravnoteženu zastupljenost stručnjaka unutar opsega aktivnosti zajedničkog poduzeća, među ostalim u pogledu rodne ravnoteže. Savjeti tih tijela trebali bi uključivati znanstvenu perspektivu i perspektivu nacionalnih i regionalnih tijela i drugih dionika zajedničkih poduzeća.

(32)

Zajednička poduzeća trebala bi osigurati da su države članice dovoljno informirane o aktivnostima zajedničkih poduzeća, da mogu pružati pravodobne informacije o aktivnostima u državama članicama i da imaju priliku doprinijeti pripremnim procesima i procesima donošenja odluka. Takav dijalog s državama članicama posebno je važan u kontekstu sinergije i potrebe za osiguravanjem usklađenosti napora i aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije i europskoj razini kako bi se ostvario veći učinak. Zajednička poduzeća bez izravne ili neizravne uključenosti država članica kao članova ili sastavnih subjekata trebala bi osnovati skupinu predstavnikâ država s ciljem usklađivanja aktivnosti zajedničkih poduzeća s politikama i mjerama poduzetima na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(33)

Zajednička poduzeća trebala bi moći osnovati savjetodavno tijelo sa znanstvenom savjetodavnom funkcijom. To tijelo ili njegovi članovi trebali bi moći pružati neovisne znanstvene savjete i potporu odgovarajućem zajedničkom poduzeću. Znanstveni savjeti trebali bi se odnositi posebno na godišnje programe rada i dodatne aktivnosti, kao i sve druge aspekte zadaća zajedničkih poduzeća, prema potrebi.

(34)

Kako bi se osiguralo da su zajednička poduzeća svjesna stajališta i mišljenja dionika iz cijelog lanca vrijednosti u svojim područjima, ona bi trebala moći osnovati savjetodavne skupine dionika s kojima bi se savjetovala o horizontalnim ili posebnim pitanjima, u skladu s potrebama pojedinačnog zajedničkog poduzeća. Takve skupine trebale bi biti otvorene za javne i privatne dionike, uključujući organizirane interesne skupine i međunarodne interesne skupine iz država članica, pridruženih zemalja ili drugih zemalja aktivne u području djelovanja zajedničkog poduzeća.

(35)

Zajednička poduzeća trebala bi poslovati otvoreno i transparentno tako da svojim odgovarajućim tijelima redovito i pravodobno dostavljaju sve relevantne informacije, kao i da promiču svoje aktivnosti široj javnosti, uključujući aktivnosti informiranja i širenja rezultata. To obuhvaća pravodobne informacije, podložno pravilima o povjerljivosti te, raščlanjeno po zemljama, o prijavama za sudjelovanje i sudjelovanju u neizravnim djelovanjima koja financira zajedničko poduzeće, o rezultatima evaluacije svakog poziva na podnošenje prijedloga i provedbe projekta, o sinergiji s drugim relevantnim programima Unije i drugim europskim partnerstvima, o dodatnim aktivnostima, o dodijeljenim i stvarno pruženim financijskim doprinosima i doprinosima u naravi, o izvršenju proračuna zajedničkog poduzeća te o poveznici između ciljeva zajedničkog poduzeća i doprinosa u naravi za dodatne aktivnosti.

(36)

Zajednička poduzeća trebala bi se provoditi s pomoću strukture i pravila kojima se povećava učinkovitost i osigurava pojednostavnjenje. U tu bi svrhu zajednička poduzeća trebala donijeti financijska pravila usklađena s njihovim potrebama u skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(37)

Provedba zajedničkih poduzeća trebala bi se temeljiti na kriterijima utvrđenima za institucionalizirana europska partnerstva u Uredbi o programu Obzor Europa. Trebalo bi je poduprijeti primjenom elektroničkih sredstava kojima upravlja Komisija. Informacije o neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća, uključujući rezultate, ključne su za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju politika ili programa Unije. Stoga bi zajednička poduzeća trebala osigurati da institucije Unije i tijela, uredi ili agencije Unije imaju pristup svim informacijama povezanima s neizravnim djelovanjima koja financiraju, uključujući doprinose i rezultate korisnika koji sudjeluju u neizravnim djelovanjima. Takva prava pristupa trebala bi biti ograničena na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o povjerljivosti. Osoblju institucija Unije i tijela, ureda ili agencija Unije trebalo bi odobriti pristup tim informacijama podložno odgovarajućim standardima IT i informacijske sigurnosti te u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti.

(38)

Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća u okviru programa Obzor Europa trebalo bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi o programu Obzor Europa. Zajednička poduzeća trebala bi osigurati dosljednu primjenu tih pravila na temelju relevantnih mjera koje je donijela Komisija. Zajednička poduzeća trebala bi primjenjivati korporativni model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je izradila Komisija. Kad je riječ o razdoblju prava na prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima iz članka 40. stavka 4. Uredbe o programu Obzor Europa, trebalo bi uzeti u obzir trajanje inovacijskih ciklusa u područjima djelovanja odgovarajućih zajedničkih poduzeća.

(39)

Jedna je od glavnih svrha zajedničkih poduzeća poticanje gospodarskih kapaciteta Unije, a posebno njezine vodeće uloge u području znanosti i tehnologije. Nadalje, za oporavak poslije bolesti COVID-19 potrebno je ulagati u ključne tehnologije kao što su 5G, umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, kibersigurnost i zelena tehnologija te vrednovati te tehnologije u Uniji. Zajednička poduzeća trebala bi doprinositi poticanju otvorene znanosti u skladu s člancima 14. i 39. Uredbe o programu Obzor Europa. Rezultati koje ostvare svi sudionici imat će u tome veliku ulogu, a svi sudionici imat će koristi od financiranja sredstvima Unije u obliku rezultata ostvarenih tijekom projekta i prava na pristup tim rezultatima, čak i oni sudionici koji nisu primili financijska sredstva Unije. Stoga bi se radi zaštite interesa Unije pravo zajedničkih poduzeća na prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata trebalo primjenjivati i na sudionike koji nisu primili financijska sredstva Unije. Pri ostvarivanju tog prava na prigovor te u skladu s načelom proporcionalnosti zajedničko poduzeće trebalo bi postići pravednu ravnotežu između interesâ Unije i zaštite temeljnih prava u pogledu rezultata sudionika koji nisu primili financijska sredstva Unije, uzimajući u obzir da ti sudionici nisu primili financijska sredstva Unije za djelovanje u okviru kojeg su rezultati ostvareni.

(40)

Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i pravilima o neizravnom upravljanju koja su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046.

(41)

Radi pojednostavnjenja trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te nerazmjernu količinu dokumentacije i izvješća. Revizije primatelja sredstava Unije iz ove Uredbe trebale bi se provoditi u skladu s Uredbom o programu Obzor Europa i drugim relevantnim programima financiranja sredstvima Unije.

(42)

Financijske interese Unije i ostalih članova zajedničkih poduzeća trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046. S obzirom na specifičnu prirodu djelovanja koja provode neka zajednička poduzeća i koja zahtijevaju postupno ukidanje tijekom nekoliko godina, trebalo bi biti moguće razdvojiti višegodišnje proračunske obveze Komisije i odgovarajućeg zajedničkog poduzeća u godišnje obroke. U tom pogledu proračunske obveze Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo, Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu i Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 mogu se podijeliti na godišnje obroke. Do 31. prosinca 2024. kumulativni iznos tih proračunskih obveza ne bi smio premašiti 50 % odgovarajućeg maksimalnog doprinosa Unije. Od 1. siječnja 2025. najmanje 20 % kumulativnog proračuna preostalih godina ne bi trebalo biti pokriveno godišnjim obrocima.

(43)

Imajući u vidu posebnu prirodu i trenutačni status zajedničkih poduzeća, ona bi trebala i dalje podlijegati zasebnoj razrješnici. Revizorski sud trebao bi provesti reviziju računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i regularnosti temeljnih transakcija.

(44)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o programu Obzor Europa zajednička poduzeća trebala bi slijediti jasan pristup utemeljen na načelu životnog ciklusa. Kako bi se primjereno zaštitili financijski interesi Unije, zajednička poduzeća trebalo bi osnovati na razdoblje koje završava 31. prosinca 2031. kako bi im se omogućilo da izvršavaju svoje odgovornosti u pogledu provedbe bespovratnih sredstava dok se ne završe posljednja neizravna djelovanja. Zajednička poduzeća trebala bi se financirati iz programâ Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. („VFO za razdoblje 2021.–2027.”). Zajednička poduzeća trebala bi moći objavljivati pozive na podnošenje prijedloga do 31. prosinca 2028., u opravdanim slučajevima povezanima s dostupnošću preostalog proračuna koji proizlazi iz VFO-a za razdoblje 2021.–2027.

(45)

U kontekstu prioriteta Komisije da se provede europski zeleni plan, kojem doprinose komunikacije Komisije „Održivo biogospodarstvo Unije za Europu: jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša” od 11. listopada 2018., „Čist planet za sve: europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” od 28. studenoga 2018., „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: za čišću i konkurentniju Europu” od 11. ožujka 2020., „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” od 20. svibnja 2020., „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” od 20. svibnja 2020. i „Strategija održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš” od 17. listopada 2020., europski biosektor, uključujući MSP-ove, regije i primarne proizvođače, trebao bi postati klimatski neutralan, s naglašenijim kružnim aspektom i održiviji, ali istodobno konkurentan u globalnim razmjerima. Stabilan, resursno učinkovit i konkurentan inovacijski ekosustav na biološkoj osnovi može smanjiti ovisnost o neobnovljivim fosilnim sirovinama i mineralnim resursima i ubrzati njihovu zamjenu. Održivošću i inovacijama usmjerenima na kružnost može razviti obnovljive bioproizvode, materijale, procese i hranjive tvari iz otpada i biomase. Takav ekosustav može stvoriti vrijednost i od lokalnih sirovina, uključujući otpad, ostatke i sporedne tokove, te tako potaknuti otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i razvoj diljem Unije, ne samo u urbanim područjima nego i u ruralnim i obalnim područjima u kojima se proizvodi biomasa i koja su često rubne regije koje rijetko ostvaruju koristi od industrijskog razvoja.

(46)

Zajedničko poduzeće za bioindustriju osnovano u okviru programa Obzor 2020. usmjerilo se na održivu upotrebu resursa, posebno u sektorima s intenzivnim iskorištavanjem resursa i velikim učinkom, kao što su poljoprivreda, tekstilna proizvodnja i građevinarstvo, i pritom obuhvatilo prije svega lokalne subjekte, proizvođače, postrojenja i tvornice. U njegovoj međuevaluaciji objavljenoj u listopadu 2017. navodi se čvrst skup od 34 preporuke koje su uzete u obzir pri osmišljanju Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo osnovanog ovom Uredbom. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo nije izravan nastavak Zajedničkog poduzeća za bioindustriju, nego program koji se temelji na postignućima prethodne inicijative i kojim se rješavaju njegovi nedostaci. U skladu s preporukama, Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uključivati širi raspon dionika, uključujući primarni sektor (to jest poljoprivredu, akvakulturu, ribarstvo i šumarstvo) te pružatelje otpada, ostataka i sporednih tokova, regionalna tijela i ulagače kako bi se spriječili tržišni nedostaci i neodrživi bioprocesi. Kako bi ostvarilo svoje ciljeve, trebalo bi financirati samo projekte kojima se poštuju načela kružnosti, održivosti i ograničenja našeg planeta.

(47)

Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uspostaviti skupine za uvođenje koje bi trebale služiti kao savjetodavna tijela i aktivno sudjelovati u strateškim raspravama kojima se određuje program partnerstva. Važno je uključiti ta savjetodavna tijela u upravljačku strukturu kako bi se osiguralo šire sudjelovanje i veća privatna ulaganja u sektoru kružnog biogospodarstva. Skupine za uvođenje prije svega bi trebale pružati potporu na strateškim sastancima Upravnog odbora na kojima se industrijski predvodnici i predstavnici dionika te predstavnici Komisije na visokoj razini sastaju sa stalnim upravnim odborom kako bi raspravljali i odredili strateški smjer partnerstva.

(48)

Glavni cilj Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo trebao bi biti doprinos smanjenju ekološkog otiska zrakoplovstva ubrzavanjem razvoja klimatski neutralnih zrakoplovnih tehnologija kako bi se mogle što prije uvesti, čime bi se znatno doprinijelo postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (14) („Europski zakon o klimi”) koji se odnose na ublažavanje utjecaja na okoliš, tj. smanjenja emisija od 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., u skladu s Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (15). Taj cilj može se postići samo ubrzavanjem i optimizacijom istraživačkih i inovacijskih procesa u aeronautici i poboljšanjem globalne konkurentnosti zrakoplovne industrije Unije. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi osigurati i da čišće zrakoplovstvo ostane sigurno, zaštićeno i učinkovito u svrhu zračnog prijevoza putnika i robe.

(49)

Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo temelji se na iskustvu stečenom u zajedničkim poduzećima Clean Sky i Clean Sky 2. Novo europsko partnerstvo trebalo bi biti ambicioznije i razvijati revolucionarne demonstracijske projekte. U skladu s nalazima međuevaluacije zajedničkog poduzeća Clean Sky 2, novom inicijativom trebalo bi se osigurati da je svaki demonstracijski projekt nužan za razvoj sljedećih programa zrakoplova kako bi razvijene tehnologije zaista služile najranijem mogućem uvođenju kao ključnom prioritetu. Stoga bi novo zajedničko poduzeće trebalo biti usmjereno na povećanje vidljivosti pojedinačnih ciljeva iskorištavanja i jačanje sposobnosti zajedničkog poduzeća za praćenje, upravljanje i izvješćivanje kako bi se odrazila složenost napora uloženih u istraživanje i inovacije koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva europskog partnerstva.

(50)

Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi se oslanjati na snažno vodstvo europske zrakoplovne industrije i raznoliku bazu članova, u kojoj bi se okupio širok spektar dionika i ideja iz cijele Europe. Kako bi se identificirali najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu primjenjivati, Komisija je objavila poziv na iznošenje ideja i iskaz interesa potencijalnih članova. Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva i budućih poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(51)

Kako bi se maksimalno povećao i ubrzao učinak istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje su poduzeli Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo i Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 na djelotvorno smanjenje emisija i digitalizaciju zrakoplovne industrije, ta bi zajednička poduzeća trebala blisko surađivati s Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u radu europskog partnerstva te tako osigurati ranu razmjenu znanja o novim razvijenim tehnologijama. Ta će suradnja biti ključna za brže prihvaćanje na tržištu olakšavanjem procesa certifikacije proizvoda i usluga koji proiziđu iz tog partnerstva, kako se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(52)

Kako bi se postigla maksimalna sinergija među programima na razini Unije, nacionalnoj i regionalnoj razini, članovi skupine predstavnikâ država u Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo trebali bi istražiti mogućnosti pružanja financijske potpore na nacionalnoj razini za izvrsne prijedloge koje Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo nije odabralo za financiranje zbog prevelikog broja prijava.

(53)

Europa se suočava s izazovom da mora imati vodeću ulogu u ubrzavanju ekološke preobrazbe sljedeće generacije zrakoplova te internalizaciji društvenih troškova koji proizlaze iz emisija stakleničkih plinova u poslovnom modelu zračnog prijevoza i istodobno osiguravati ravnopravne uvjete za europske proizvode na globalnom tržištu. Stoga bi Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo podupirati europske predstavnike u međunarodnoj normizaciji i međunarodnim zakonodavnim aktivnostima.

(54)

Interes za vodik drastično je porastao u posljednjih pet godina, što pokazuje činjenica da su sve države članice potpisale i ratificirale Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) na 21. konferenciji stranaka (COP21). Cilj europskog zelenog plana je preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Prioritetna područja uključuju čisti vodik, gorivne ćelije, druga alternativna goriva i skladištenje energije. Vodik ima istaknuto mjesto u komunikacijama Komisije „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” i „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” od 8. srpnja 2020., kao i u pokretanju europskog saveza za čisti vodik koji okuplja sve dionike kako bi se utvrdile tehnološke potrebe, mogućnosti ulaganja i regulatorne prepreke za izgradnju ekosustava čistog vodika u Uniji i time doprinijelo smanjenju trenutačne ovisnosti o fosilnim gorivima i smanjenju emisija stakleničkih plinova u relevantnim sektorima. Zajedničko poduzeće za čisti vodik može omogućiti prihvaćanje rezultata istraživanja i inovacija po okvirima za ulaganja, kao što su europski savez za čisti vodik i važni projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u području vodika.

(55)

Posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s primjenama vodika podupiru se od 2008. uglavnom putem zajedničkih poduzeća za gorivne ćelije i vodik, odnosno FCH i FCH 2, u okviru Sedmog okvirnog programa uspostavljenog Odlukom br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) i programa Obzor 2020. te putem tradicionalnih suradničkih projekata koji obuhvaćaju sve faze/područja lanca vrijednosti vodika. Zajedničko poduzeće za čisti vodik trebalo bi ojačati i integrirati znanstvene kapacitete Unije kako bi se ubrzali razvoj i poboljšanje naprednih primjena čistog vodika spremnih za tržište, za krajnju uporabu u području energetike, prometa, građevinarstva i industriji. To će biti moguće samo ako se kombinira s jačanjem konkurentnosti Unijina lanca vrijednosti čistog vodika, a posebno MSP-ova.

(56)

Kako bi se ostvarili znanstveni ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisti vodik, svim sektorima obuhvaćenima gospodarstvom utemeljenim na vodiku trebalo bi dati mogućnost da se uključe u pripremu i provedbu strateškog programa za istraživanja i inovacije. U mjerama koje poduzima Zajedničko poduzeće za čisti vodik trebalo bi uzeti u obzir disruptivne tehnološke putanje koje su alternativa konvencionalnim tehnologijama. Trebalo bi uključiti javni sektor, posebno regionalna i nacionalna tijela, pri čemu su potonja nadležna za uspostavu klimatskih politika i mjera povezanih s tržišnim mehanizmima, kako bi se popunile praznine između razvoja tehnologija spremnih za tržište i širokog prihvaćanja.

(57)

Zajedničko poduzeće za čisti vodik kao člana uključuje organizaciju Hydrogen Europe Research koja obuhvaća istraživačku zajednicu te stoga ne bi trebalo osnovati tijelo koje pruža znanstvene savjete.

(58)

Budući da se vodik može upotrebljavati kao gorivo ili kao nositelj energije te služiti za skladištenje energije, važno je da partnerstvo za čisti vodik uspostavi strukturiranu suradnju s mnogim drugim europskim partnerstvima, posebno onima za krajnju uporabu. Europsko partnerstvo za čisti vodik trebalo bi prije svega surađivati s europskim partnerstvima za cestovni prijevoz s nultom stopom emisija, vodni promet s nultom stopom emisija, europske željeznice, čisto zrakoplovstvo, postupke za planet i čisti čelik. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti strukturu koja će podnositi izvješće Upravnom odboru kako bi se osigurala suradnja i sinergija između tih partnerstava u području vodika. Zajedničko poduzeće za čisti vodik bilo bi jedino partnerstvo usmjereno na tehnologije proizvodnje vodika. Suradnja s partnerstvima za krajnju uporabu trebala bi se posebno usredotočiti na demonstraciju tehnologije i zajedničko utvrđivanje specifikacija.

(59)

Željeznice doprinose jedinstvenom europskom prometnom prostoru (SETA) i čine temeljni element Unijine dugoročne strategije održivog razvoja. U smislu ekonomske snage izravna bruto dodana vrijednost europskog željezničkog sektora iznosi 69 milijardi EUR, a neizravna vrijednost 80 milijardi EUR. Željeznički sektor izravno zapošljava 1,3 milijuna osoba, a neizravno više od milijuna.

(60)

U komunikaciji Komisije „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020. naglašava se da sektori održive i pametne mobilnosti kao što je željeznička industrija imaju odgovornost i potencijal za poticanje digitalne i zelene tranzicije, potporu europske industrijske konkurentnosti i poboljšanje povezivosti. Stoga bi cestovni, željeznički, zračni i vodni promet trebali doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u prometu za 90 % do 2050. Danas se 75 % kopnenog prijevoza robe obavlja cestom te je jedan od prioriteta da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove.

(61)

Zajedničko poduzeće Shift2Rail osnovano je 2014. za upravljanje aktivnostima istraživanja, razvoja i vrednovanja prethodne inicijative Shift2Rail kombiniranjem financiranja sredstvima javnog i privatnog sektora koje osiguravaju njegovi članovi te uporabom unutarnjih i vanjskih tehničkih resursa. Njime su među dionicima cjelokupnog lanca vrijednosti željeznice i izvan tradicionalnog željezničkog sektora uspostavljeni novi oblici suradnje, koji su u skladu s pravilima o tržišnom natjecanju, te je uključeno iskustvo i stručno znanje Agencije Europske unije za željeznice povezano s pitanjima interoperabilnosti i sigurnosti.

(62)

Cilj Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao bi biti uspostava integrirane europske željezničke mreže velikog kapaciteta uklanjanjem prepreka interoperabilnosti i osiguravanjem rješenja za punu integraciju, uključujući upravljanje prometom, vozila, infrastrukturu i usluge, s ciljem postizanja bržeg prihvaćanja i uvođenja projekata i inovacija. Pritom bi se trebao iskoristiti golem potencijal za digitalizaciju i automatizaciju kako bi se smanjili troškovi željeznice i povećali njezini kapaciteti, fleksibilnost i pouzdanost, a ta bi se mreža trebala zasnivati na stabilnoj arhitekturi referentnog funkcionalnog sustava koja je zajednička tom sektoru, u koordinaciji s Agencijom Europske unije za željeznice.

(63)

Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu trebalo bi u svojem glavnom planu definirati prioritetne istraživačke i inovacijske aktivnosti te cjelokupnu arhitekturu sustava i usklađeni operativni pristup, uključujući opsežne demonstracijske aktivnosti i vodeća područja koji su potrebni kako bi se ubrzao prodor integriranih, interoperabilnih i standardiziranih tehnoloških inovacija potrebnih kako bi se podupro jedinstveni europski željeznički prostor.

(64)

Željeznica je složen sustav s vrlo bliskom interakcijom upraviteljâ infrastrukture, željezničkih prijevoznika i njihove opreme (infrastrukture odnosno željezničkih vozila). Nemoguće je ostvariti inovacije bez zajedničkih specifikacija i strategije u cijelom željezničkom sustavu. Stoga bi sistemski stup Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu, u okviru kojeg će se prikupljati informacije od relevantnih dionika iz zajedničkog poduzeća i izvan njega, trebao omogućiti tom sektoru da se usuglasi oko jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava, uključujući definiranje usluga, funkcionalnih blokova i sučelja, koji su osnova za rad željezničkog sustava. On bi trebao služiti kao sveobuhvatni okvir kojim se osigurava da se istraživanje usmjeri na dogovorene i zajedničke zahtjeve korisnika i operativne potrebe. Ostvarenjima sistemskog stupa trebala bi se podupirati interoperabilnost cijele željezničke mreže, uključujući središnju i sveobuhvatnu mrežu TEN-T te glavne i regionalne linije koje nisu uključene u TEN-T. Model upravljanja i postupak odlučivanja Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebali bi odražavati vodeću ulogu Komisije u ujedinjenju i integraciji europskog željezničkog sustava, posebno u brzoj i djelotvornoj provedbi jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava uz uključivanje privatnih partnera u savjetodavne uloge i uloge tehničke podrške.

(65)

Kako bi se osiguralo da se rezultati istraživanja na niskim razinama tehnološke spremnosti učinkovito koriste na višim razinama tehnološke spremnosti, a posebno u Zajedničkom poduzeću za europsku željeznicu, programski ured Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao bi provoditi takve aktivnosti.

(66)

Ako je to potrebno za osiguravanje brze tranzicije i proširenja članstva, Upravnom odboru Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata poziva na iskaz interesa koji je objavila Komisija.

(67)

U kontekstu prioriteta Komisije u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja održivog razvoja br. 3 i Zajedničke komunikacije Komisije pod naslovom „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” od 9. ožujka 2020., Unija je predana pružanju doprinosa kako bi se osigurao zdrav život i promicala dobrobit za sve, izgradilo još snažnije partnerstvo između naših dvaju kontinenata i podupirao razvoj istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u Africi. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi se usmjeriti na rješavanje nedostatka odgovarajuće dijagnostike i liječenja te cjepiva, među ostalim tzv. zdravstvenih tehnologija, u cilju borbe protiv zaraznih bolesti kao što su HIV, malarija i tuberkuloza, ali i drugih zaraznih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih zaraznih bolesti koje prevladavaju u Africi, posebno u supsaharskoj Africi. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da se zbog veće povezanosti različitih regija u svijetu, putem svjetske trgovine i turizma, zarazne bolesti mogu brzo proširiti diljem svijeta. Razvoj zdravstvenih tehnologija stoga je ključan kako bi se ograničilo širenje zaraznih bolesti i kako bi se borilo protiv njih nakon širenja te tako zaštitilo zdravlje građana u dotičnim zemljama i u Uniji. Kako bi se postiglo snažnije globalno vodstvo u području zdravlja od prethodne inicijative EDCTP2, opseg partnerstva trebao bi se proširiti na odgovor na nove zarazne bolesti koje prijete, sve veći problem antimikrobne otpornosti i komorbiditete nezaraznih bolesti.

(68)

Za suzbijanje zaraznih bolesti koje pogađaju supsaharsku Afriku primjenom modernih tehnoloških alata potrebni su uključivanje velikog broja dionika i preuzimanje dugoročnih obveza. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi posredovati u produktivnom i održivom umrežavanju i suradnji između sjevera i juga te juga i juga u okviru kojih bi se gradili odnosi s mnogim organizacijama privatnog i javnog sektora radi jačanja projektne i institucijske suradnje. Program bi trebao pomoći i u uspostavi novih suradnji između sjevera i juga te juga i juga za provedbu studija u više zemalja i na više lokacija u supsaharskoj Africi. Osim toga, redovita međunarodna konferencija, forum Partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP), trebala bi služiti kao platforma za znanstvenike i relevantne mreže iz Europe, Afrike i drugih regija na kojoj bi mogli razmjenjivati saznanja i ideje i uspostaviti suradničke veze.

(69)

Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo stečeno u programima EDCTP i EDCTP2, u kojima su se rezultati ostvarivali iskorištavanjem ulaganja Unije, država članica, pridruženih zemalja i afričkih zemalja, što ne bi mogle postići pojedinačne zemlje niti bi se moglo ostvariti samo okvirnim programom Unije za istraživanje. Udruženje EDCTP koje predstavlja države sudionice programa trebalo bi doprinijeti programu EDCTP3 i njegovoj provedbi dodatnim aktivnostima i može im doprinijeti financijski. Ono bi trebalo osigurati da supsaharske zemlje aktivno sudjeluju i budu uključene u proces donošenja odluka, što je ključno za suzbijanje tereta bolesti u tim zemljama. Zajedničko poduzeće trebalo bi uključivati druge međunarodne ulagače u istraživanja, kao što su dobrotvorne udruge, farmaceutska industrija i ostale treće zemlje, koji bi trebali doprinositi partnerstvu kao partneri koji daju doprinos na ad hoc osnovi. Osim toga, kako bi se povećao učinak programa, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi za posebne pozive moći utvrditi koji bi pravni subjekti mogli sudjelovati u neizravnim djelovanjima. Trebalo bi biti moguće u programu rada predvidjeti da takvi pravni subjekti nisu prihvatljivi za financiranje iz Zajedničkog poduzeća.

(70)

Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 obuhvaća države članice i pridružene zemlje kao članice Udruženja EDCTP te stoga ne bi trebalo osnovati skupinu predstavnikâ država.

(71)

Nužno je da su istraživačke aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ili koje su na neki drugi način obuhvaćene njegovim programom rada u potpunosti usklađene s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim dopunskim protokolima, etičkim načelima ugrađenima u Helsinšku deklaraciju Svjetske liječničke udruge iz 2008., standardima dobre kliničke prakse donesenima na Međunarodnoj konferenciji o usklađivanju tehničkih zahtjeva za registraciju farmaceutskih proizvoda za ljudsku uporabu, relevantnim zakonodavstvom Unije i lokalnim etičkim zahtjevima zemalja u kojima se trebaju provesti te istraživačke aktivnosti. Osim toga, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi zahtijevati da inovacije i intervencije razvijene na temelju rezultata neizravnih djelovanja koja se podupiru iz programa budu cjenovno pristupačne i dostupne ranjivom stanovništvu.

(72)

Kako bi Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 uspjelo i potaknulo sudjelovanje u partnerstvu, financiranje iz zajedničkog poduzeća trebalo bi biti ograničeno na pravne subjekte koji imaju poslovni nastan u državama članicama ili pridruženim zemljama ili koji imaju poslovni nastan u državama članicama Udruženja EDCTP, u skladu s Uredbom o programu Obzor Europa. Subjekti s poslovnim nastanom u zemljama supsaharske Afrike i ostalim trećim zemljama trebali bi moći sudjelovati u pozivima bez primanja financijskih sredstava. Usto bi trebalo biti moguće da su subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice Udruženja EDCTP prihvatljivi za financiranje za pozive u određenim područjima ili u slučaju poziva koji se odnosi na izvanredno stanje u području javnog zdravlja ako je to predviđeno u programu rada. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi poduzeti sve odgovarajuće mjere, uključujući ugovorne, za zaštitu financijskih interesa Unije. Trebalo bi težiti sklapanju sporazuma o znanosti i tehnologiji s trećim zemljama. Prije njihova sklapanja, ako subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji bez takvog sporazuma financiranjem sudjeluju u neizravnom djelovanju, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi primjenjivati alternativne mjere za zaštitu interesa Unije, odnosno financijski koordinator djelovanja trebao bi imati poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, a iznos pretfinanciranja i odredbe o odgovornosti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi prilagoditi kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir financijski rizici.

(73)

U kontekstu prioriteta Komisije „gospodarstvo u interesu građana” i „Europa spremna za digitalno doba” europska industrija, uključujući MSP-ove, trebala bi postati zelenija, s izraženijom kružnom dimenzijom i višom razinom digitalizacije, te istodobno ostati konkurentna na globalnoj razini. Komisija je naglasila ulogu medicinskih proizvoda i digitalnih tehnologija u prevladavanju novih izazova te primjenu usluga e-zdravstva za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi te pozvala na to da se osigura opskrba cjenovno pristupačnim lijekovima kako bi se ispunile potrebe Unije i poduprla inovativna europska farmaceutska industrija koja je vodeća u svijetu. Cilj je Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje doprinijeti jačanju konkurentnosti zdravstvene industrije Unije, temelja gospodarstva Unije utemeljenog na znanju, i povećanju gospodarske aktivnosti u razvoju zdravstvenih tehnologija, posebno integriranih zdravstvenih rješenja, te tako poslužiti kao sredstvo za povećanje tehnološkog vodstva i poticanje digitalne transformacije naših društava. Takvi politički prioriteti mogu se postići okupljanjem ključnih aktera, odnosno akademske zajednice, poduzeća različitih veličina i krajnjih korisnika zdravstvenih inovacija, u javno-privatno partnerstvo u području zdravstvenog istraživanja i inovacija. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi pomoći u ostvarenju ciljeva Europskog plana za borbu protiv raka i Europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi biti u skladu s komunikacijama Komisije „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020., „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020. i „Farmaceutska strategija za Europu” od 25. studenoga 2020.

(74)

Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje oslanja se na iskustvo Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (Zajedničko poduzeće IMI 2), uključujući rad ostvaren u okviru te prethodne inicijative na suzbijanju pandemije bolesti COVID-19. U skladu s preporukama iz međuevaluacije Zajedničkog poduzeća IMI 2 inicijativa sljednik treba omogućiti aktivnu suradnju drugih industrijskih sektora s farmaceutskom industrijom kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje u razvoju novih intervencija u području zdravstvene skrbi. Stoga ti industrijski sektori trebaju obuhvatiti biofarmaceutski i biotehnološki sektor te sektor medicinske tehnologije, uključujući poduzeća aktivna u digitalnom području. Zajedničko poduzeće trebalo bi obuhvaćati prevenciju, dijagnostiku, liječenje i upravljanje bolestima, a njegov se opseg mora utvrditi uzimajući u obzir veliko opterećenje za pacijente ili društvo ili oboje zbog ozbiljnosti bolesti ili broja zahvaćenih osoba, te velik gospodarski učinak bolesti na pacijente i zdravstvene sustave. Financirane aktivnosti moraju odgovoriti na potrebe javnog zdravstva Unije i poduprijeti razvoj budućih zdravstvenih inovacija koje su sigurne, usmjerene na ljude, djelotvorne, troškovno učinkovite i cjenovno pristupačne za pacijente i zdravstvene sustave.

(75)

Kako bi se stvorila najbolja prilika za osmišljanje novih znanstvenih ideja i uspješnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, ključni akteri u Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje trebali bi biti istraživači iz različitih vrsta javnih i privatnih subjekata. Istodobno bi krajnji korisnici, kao što su građani Unije, zdravstveni djelatnici i pružatelji zdravstvene skrbi, trebali dati svoj doprinos strateškom oblikovanju i aktivnostima zajedničkog poduzeća te tako osigurati da ono odgovara na njihove potrebe. Regulatorna tijela na razini Unije i nacionalna regulatorna tijela, tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija i nositelji troškova zdravstvene skrbi trebali bi isto tako u ranoj fazi dati doprinos aktivnostima partnerstva, uz osiguravanje da ne postoji nikakav sukob interesa, kako bi se povećala vjerojatnost da rezultati financiranih djelovanja ispune zahtjeve potrebne za prihvaćanje i stoga ostvarenje očekivanih učinaka. Taj cjelokupni doprinos trebao bi pomoći u boljem usmjeravanju istraživačkih aktivnosti prema područjima u kojima postoje neispunjene potrebe.

(76)

Trenutačni zdravstveni izazovi i prijetnje zdravlju prisutni su na svjetskoj razini. Stoga bi Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo biti otvoreno za sudjelovanje međunarodnih akademskih, industrijskih i regulatornih dionika kako bi se ostvarile koristi od šireg pristupa podacima i stručnom znanju, odgovorilo na nove zdravstvene prijetnje i ostvario potreban društveni učinak, posebno u obliku boljih zdravstvenih ishoda za građane Unije. Pritom bi se većina aktivnosti partnerstva trebala provoditi u državama članicama i zemljama pridruženima programu Obzor Europa.

(77)

Ciljevi partnerstva trebali bi biti usmjereni na pretkonkurentsko područje i tako stvoriti siguran prostor za učinkovitu suradnju među poduzećima aktivnima u različitim područjima zdravstvenih tehnologija. Kako bi se odrazila integrativna priroda Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje, pomoglo u povezivanju sektora zdravstvene industrije i ojačala suradnja između industrije i akademske zajednice, većina projekata koji se financiraju u okviru tog zajedničkog poduzeća trebala bi biti međusektorska.

(78)

Pojam ključne digitalne tehnologije odnosi se na elektroničke komponente i sustave na kojima se temelje svi važni gospodarski sektori. Komisija je istaknula potrebu za ovladavanjem tim tehnologijama u Europi, posebno u kontekstu ostvarenja europskih ciljeva politike kao što je digitalno vodstvo. Zbog važnosti područja i izazova s kojima se dionici u Uniji suočavaju potrebno je hitno djelovanje kako u lancu inovacija i vrijednosti Europe ne bi ostala nijedna slaba karika. Stoga bi trebalo uspostaviti mehanizam na razini Unije kako bi se povezalo i usmjerilo pružanje potpora država članica, Unije i privatnog sektora istraživanju i inovacijama u području elektroničkih komponenti i sustavâ.

(79)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi se baviti jasno utvrđenim temama koje bi omogućile europskim poduzećima u širem smislu da osmišljavaju, proizvode i upotrebljavaju najinovativnije tehnologije za elektroničke komponente i sustave. Strukturirana i koordinirana financijska potpora na europskoj razini nužna je kako bi se pomoglo istraživačkim timovima i europskim industrijama da zadrže svoje trenutačne prednosti kao predvodnici u iznimno konkurentnom međunarodnom kontekstu i uklone nedostatke u tehnologijama ključnima za digitalnu transformaciju u Europi koja odražava temeljne vrijednosti Unije, uključujući privatnost i povjerenje, sigurnost i zaštitu. Suradnja među dionicima ekosustava koji predstavljaju sve segmente lanaca vrijednosti ključna je za razvoj novih tehnologija i brzo prihvaćanje inovacija na tržištu. Ujedno su vrlo bitne i otvorenost i fleksibilnost za integraciju relevantnih dionika, uključujući ponajprije MSP-ove, u nova ili blisko povezana tehnološka područja, ili oboje.

(80)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi kombinirati financijska i tehnička sredstva koja su ključna za ovladavanje sve većim tempom inovacija u tom području, stvaranje važnih učinaka prelijevanja na društvo i dijeljenje rizika usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom. Stoga bi članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije trebali biti Unija, države članice i zemlje pridružene programu Obzor Europa na dobrovoljnoj osnovi te udruženja kao privatni članovi koji predstavljaju svoje sastavne subjekte. Sudjelovanjem država članica dodatno će se olakšati dosljedno usklađivanje s nacionalnim programima i strategijama, čime će se smanjiti preklapanje i rascjepkanost napora te istodobno osigurati sinergiju među dionicima i aktivnostima.

(81)

Pri provedbi doprinosa država sudionica njihovim nacionalnim sudionicima u neizravnim djelovanjima Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi uzeti u obzir da se države sudionice moraju pridržavati strogih nacionalnih proračunskih pravila. U tom bi pogledu države sudionice trebale preuzeti indikativne financijske obveze prije donošenja svakog godišnjeg programa rada i sklapati pravno obvezujuće sporazume sa zajedničkim poduzećem, obvezujući države sudionice na načine plaćanja njihova doprinosa neizravnim djelovanjima tijekom cijelog životnog vijeka zajedničkog poduzeća. Takvi bi se sporazumi trebali sklapati u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka i programiranja Zajedničkog poduzeća. Upravni odbor trebao bi donijeti godišnji program rada u kojem se te indikativne obveze propisno uzimaju u obzir. Odbor javnih tijela trebao bi odabrati prijedloge. Tek nakon tih koraka i u skladu s financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća dužnosnik za ovjeravanje trebao bi preuzeti proračunske i pravne obveze za ta neizravna djelovanja.

(82)

Kao nastavak prakse uspostavljene u okviru Zajedničkog poduzeća ECSEL potrebno je odstupanje od članka 34. Uredbe o programu Obzor Europa kako bi se omogućilo da se bez iznimke na korisnike iz svih država sudionica primjenjuju različite stope financiranja ovisno o vrsti sudionika, osobito ako su posrijedi MSP-ovi i neprofitni pravni subjekti, te vrsti djelovanja. Time bi se trebala osigurati ravnoteža sudjelovanja dionika u djelovanjima koje financira Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije i potaknuti višu razinu sudjelovanja MSP-ova kako je preporučeno u međuevaluaciji Zajedničkog poduzeća ECSEL.

(83)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije obuhvaća države članice i pridružene zemlje kao članice odbora javnih tijela te stoga ne bi trebalo osnovati skupinu predstavnikâ država.

(84)

Pravnim okvirom Unije za jedinstveno europsko nebo uspostavljenim Uredbom (EZ) br. 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (18) nastoji se reformirati Europski sustav upravljanja zračnim prometom (ATM) putem institucijskih, operativnih, tehnoloških i regulatornih djelovanja s ciljem poboljšanja njegova funkcioniranja u smislu kapaciteta, sigurnosti, učinkovitosti i učinka na okoliš.

(85)

Projektom istraživanja i razvoja ATM-a na jedinstvenom europskom nebu („projekt SESAR”) uspostavljenim Uredbom Vijeća (EZ) br. 219/2007 (19) nastoji se modernizirati ATM i objediniti tehnološke i operativne inovacije za potporu jedinstvenom europskom nebu. Cilj mu je pružiti tehnološka rješenja za visok učinkovit ATM do 2035. kako bi se omogućilo nezagušeno i sigurnije funkcioniranje sektora zračnog prometa koje je prihvatljivije za okoliš i klimu, u skladu s europskim zelenim planom i Europskim zakonom o klimi. Projekt SESAR obuhvaća tri međusobno povezana i kontinuirana suradnička procesa koji se neprekidno razvijaju i u kojima se definiraju, oblikuju i uvode inovativni tehnološki sustavi i operativni postupci na kojima se temelji digitalno europsko nebo definirano u glavnom planu upravljanja europskim zračnim prometom iz Odluke Vijeća 2009/320/EZ (20).

(86)

Glavni plan upravljanja europskim zračnim prometom alat je za planiranje modernizacije ATM-a diljem Europe, u okviru kojeg se povezuju istraživačke i inovacijske aktivnosti u području ATM-a s aktivnostima uvođenja kako bi se postigli ciljevi performansi jedinstvenog europskog neba.

(87)

Zajedničko poduzeće SESAR osnovano je s ciljem upravljanja fazama definiranja i razvoja projekta SESAR, i to kombiniranjem financiranja iz javnog i privatnog sektora koje osiguravaju njegovi članovi te oslanjanjem na unutarnje i vanjske tehničke resurse, kao i radi izvršavanja i ažuriranja, prema potrebi, glavnog plana upravljanja europskim zračnim prometom. Zajedničko poduzeće uspostavilo je nov i učinkovit oblik suradnje među dionicima u sektoru u kojem je napredak moguć samo ako svi dionici usklađeno uvedu nova rješenja. S obzirom na to da je SESAR u međuvremenu postao prepoznatljiv pojam, Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi ga i dalje upotrebljavati.

(88)

Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo Zajedničkog poduzeća SESAR i nastaviti svoju koordinacijsku ulogu u istraživanjima o ATM-u u Uniji. Glavni ciljevi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebali bi biti jačanje i daljnja integracija kapaciteta za istraživanja i inovacije u Europi, što bi doprinijelo ubrzavanju digitalizacije tog sektora i učinilo ga otpornijim i prilagodljivijim fluktuacijama u prometu. Zajedničko poduzeće trebalo bi, putem inovacija, ojačati konkurentnost zračnog prijevoza s posadom i bez posade i usluga ATM-a kako bi se podržao gospodarski oporavak i rast. Trebalo bi razvijati i ubrzavati prihvaćanje inovativnih rješenja na tržištu kako bi zračni prostor jedinstvenog europskog neba postao najučinkovitije nebo za letenje na svijetu, koje je ujedno i najprihvatljivije za okoliš.

(89)

Novo Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi moći razvijati i potvrđivati tehnički doprinos za pomoć Komisiji u regulatornim aktivnostima u vezi s ATM-om, primjerice pripremi sve tehničke dokumentacije za zajedničke projekte uspostavljene na temelju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi jedinstvenog europskog neba, provedbi tehničkih studija ili podupiranju aktivnosti normizacije. Trebalo bi osigurati i upravljanje glavnim planom upravljanja europskim zračnim prometom koji je odobren Odlukom 2009/320/EZ, što uključuje njegovo praćenje i ažuriranje te izvješćivanje o njemu. Osim toga, Komisija bi trebala imati broj glasova proporcionalan Unijinu doprinosu proračunu, i to najmanje 25 % glasova. Taj aranžman Komisiji omogućuje upravljanje, iz perspektive politike, radom Zajedničkog poduzeća na izvršenju tih zadaća putem ojačanih nadzornih mehanizama uspostavljenih za takva tijela.

(90)

Sudjelovanje u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi u raznim oblicima biti otvoreno najširem mogućem rasponu i zastupljenosti dionika iz svih država članica i zemalja pridruženih programu Obzor Europa, među ostalim MSP-ovima. Posebno bi trebalo zajamčiti ravnotežu u sudjelovanju proizvođača opreme za zrakoplovstvo s posadom ili bez posade, korisnika zračnog prostora, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, zračnih luka, vojske i strukovnih udruženja te pružati mogućnosti MSP-ovima, akademskoj zajednici i istraživačkim organizacijama. Kako bi se utvrdili najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu ostvariti, Komisija je objavila poziv na iskaz interesa za potencijalne članove. Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(91)

Rutne naknade u cijelosti snose korisnici zračnog prostora, koji neizravno doprinose aktivnostima istraživanja i razvoja koje financiraju glavni dionici ATM-a kao što su pružatelji usluga u zračnoj plovidbi ili proizvodna industrija koja gradi i oprema zrakoplove kojima se služe korisnici zračnog prostora. Stoga bi korisnici zračnog prostora trebali biti odgovarajuće zastupljeni u Upravnom odboru Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3.

(92)

Kako bi se osiguralo da se rezultati izviđajnog istraživanja o ATM-u (niske razine tehnološke spremnosti) djelotvorno iskorištavaju na višim razinama tehnološke spremnosti, a posebno u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3, programski ured Zajedničkog poduzeća trebao bi upravljati takvim aktivnostima.

(93)

Agencija EUROCONTROL ima odgovarajuću infrastrukturu i potrebne administrativne, IT, komunikacijske i logističke potporne usluge. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi iskoristiti te infrastrukture i usluge EUROCONTROL-a. U tom bi se kontekstu udruživanjem administrativnih resursa s drugim zajedničkim poduzećima putem zajedničkih aranžmana za poslovnu podršku ostvarila tek mala potencijalna sinergija. Iz tog bi razloga Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo biti izuzeto iz aranžmana za poslovnu podršku utvrđenih ovom Uredbom.

(94)

Radi stvaranja široke baze dionika kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva partnerstva za pametne mreže i usluge, osnovano je Udruženje industrije za pametne mreže i usluge 6G (6G-IA) na temelju prethodnog udruženja. Očekuje se da će novo industrijsko udruženje u prvim godinama nakon osnivanja imati ograničen broj sastavnih i povezanih subjekata, no cilj je da mu se pridruže novi članovi iz skupina dionika aktivnih u lancu vrijednosti pametnih mreža i usluga. S obzirom na njegovu očekivanu skromnu veličinu i učinak na sastavne subjekte koji su MSP-ovi, nije održivo da udruženje doprinosi do 50 % administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge tijekom njegova životnog vijeka, posebno u prvim godinama nakon osnivanja. Osim toga, kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i njezin učinak na gospodarstvo predstavljaju izazove za europske gospodarske aktere, među ostalim u području informacijske i komunikacijske tehnologije. Stoga bi trebalo osigurati da privatni partneri Zajedničkog poduzeća mogu ispuniti svoje obveze, a da uvjeti ostanu privlačni i potiču nove partnere da se pridruže udruženju. Minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima od članova koji nisu Unija stoga bi trebao biti 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova. Posebno bi trebalo biti moguće da sastavni subjekti koji su MSP-ovi doprinose manje nego veća poduzeća. Članovi Zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se njihov doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(95)

U kontekstu prioriteta Komisije za razdoblje 2019.–2024. „Europa spremna za digitalno doba” i „gospodarstvo u interesu građana” te ciljeva politike utvrđenih u kontekstu njezine komunikacije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, Europa treba razviti kritičnu digitalnu infrastrukturu koja se temelji na 5G mrežama i izgraditi tehnološke kapacitete za 6G do 2030. U tom je kontekstu Komisija naglasila stratešku važnost europskog partnerstva za pametne mreže i usluge u pružanju sigurnih usluga koje se temelje na povezivosti potrošačima i poduzećima. Ti prioriteti mogu se ostvariti okupljanjem ključnih aktera, odnosno industrije, akademske zajednice i javnih tijela, u europsko partnerstvo koje se temelji na postignućima prethodne inicijative javno-privatnog partnerstva za 5G, u okviru koje su uspješno razvijene tehnologije i norme za 5G.

(96)

Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge osmišljeno je kako bi se odgovorilo na pitanja politike u području digitalne infrastrukture, kako bi se pružila podrška uvođenju 5G infrastrukture u okviru programa Instrument za povezivanje Europe u digitalnom sektoru 2 (program CEF2 u digitalnom sektoru) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (21) te kako bi se proširio tehnološki opseg istraživanja i inovacija za 6G mreže. Ono bi uz aktivno sudjelovanje država članica trebalo ojačati odgovor na politike i socijalne potrebe Unije u pogledu mrežne energetske učinkovitosti, kibersigurnosti, tehnološkog vodstva, privatnosti i etike te bi trebalo proširiti opseg istraživanja i inovacija s mreža na pružanje usluga u oblaku te komponente i uređaje za pružanje usluga građanima i širokom rasponu gospodarskih sektora, kao što su zdravstvena skrb, promet, proizvodnja i mediji.

(97)

Ciljeve javne politike povezane s pametnim mrežama i uslugama ne mogu ostvariti isključivo industrija i Komisija. Kako bi se pristupilo njihovu ostvarenju na holistički i koordiniran način potrebno je posebno strateško sudjelovanje država članica u upravljačkoj strukturi. Stoga bi Upravni odbor trebao u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenja skupine predstavnikâ država, posebno kad je riječ o strateškim smjernicama u vezi s programima rada i odlukama o financiranju.

(98)

Napredne 5G infrastrukture bit će temelj za razvoj ekosustavâ za digitalnu i zelenu tranziciju te, u sljedećem koraku, za spremnost Europe da počne primjenjivati 6G tehnologiju. Program CEF2 u digitalnom sektoru te program Digitalna Europa (DEP) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i program InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (23) nude mogućnosti za razvoj digitalnih ekosustava temeljenih na 5G tehnologiji, a kasnije i na 6G. Uzimajući u obzir širok raspon javnih i privatnih dionika uključenih u takve projekte uvođenja, ključno je koordinirati uspostavu strateškog programa, doprinos programiranju te informacije i angažman dionika u vezi s takvim programima. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge trebalo bi kao stratešku osnovu za te zadaće koordinirati razvoj strateških programa uvođenja za relevantna područja uvođenja, kao što su 5G sustavi duž cesta i željeznica. U tim bi se programima među ostalim trebali podržati utvrđivanje planova uvođenja, glavne opcije za modele suradnje i druga strateška pitanja.

(99)

Člankom 20. stavkom 3. Uredbe o programu Obzor Europa predviđeno je da, ako je to primjereno, Komisija ili tijelo za financiranje mora provesti sigurnosnu kontrolu prijedloga u kojima se otvaraju pitanja sigurnosti.

(100)

U skladu sa Zaključcima Vijeća od 3. prosinca 2019. i Preporukom od 26. ožujka 2019. o kibersigurnosti 5G mreža za koordinirano djelovanje na razini Unije, skupina država članica za suradnju u području mrežne i informacijske sigurnosti objavila je u siječnju 2020. paket instrumenata EU-a za ublažavanje rizika u pogledu kibersigurnosti 5G mreža („paket instrumenata”). Paket instrumenata uključuje niz strateških i tehničkih mjera te mjera potpore kojima se mogu smanjiti glavni kibersigurnosni rizici 5G mreža, koje su utvrđene u izvješću o usklađenoj procjeni rizika na razini EU-a, te dati smjernice za odabir mjera kojima bi trebalo dati prednost u planovima za ublažavanje rizika na nacionalnoj razini i razini Unije. Komunikacijom Komisije o provedbi paketa instrumenata EU-a od 29. siječnja 2020. potvrđuju se sve mjere i smjernice utvrđene u paketu i naglašava se potreba za ograničenjima, što uključuje i nužna isključenja, u vezi s dobavljačima koji se smatraju visokorizičnima na temelju čimbenika utvrđenih u usklađenoj procjeni rizika na razini Unije, kao i mjere za izbjegavanje ovisnosti o tim dobavljačima. U njoj se utvrđuje i niz posebnih mjera za Komisiju, posebno kako bi se osiguralo da sudjelovanje u programima financiranja sredstvima Unije u relevantnim tehnološkim područjima bude uvjetovano poštovanjem sigurnosnih zahtjeva uz potpuno iskorištavanje i dodatnu provedbu sigurnosnih uvjeta. Stoga bi se provedbom ove Uredbe trebale uvesti odgovarajuće odredbe koje će odražavati sigurnosne mjere u djelovanjima koja financira Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge i, na temelju njegovih preporuka, druga tijela za financiranje koja provode druge programe Unije u području pametnih mreža i usluga.

(101)

Zajednička poduzeća u okviru programa Obzor 2020. osnovana su na razdoblje do 31. prosinca 2024. Zajednička poduzeća trebala bi pružati kontinuiranu potporu odgovarajućim istraživačkim programima provedbom preostalih djelovanja koja su započeta ili nastavljena na temelju uredaba Vijeća (EZ) br. 219/2007, (EU) br. 557/2014 (24), (EU) br. 558/2014 (25), (EU) br. 559/2014 (26), (EU) br. 560/2014 (27), (EU) br. 561/2014 (28), (EU) br. 642/2014 (29) i u skladu s tim uredbama do njihova dovršetka. U interesu pravne sigurnosti i jasnoće te bi uredbe stoga trebalo staviti izvan snage.

(102)

Unija bi trebala djelovati samo ako se može dokazati da je djelovanje na razini Unije djelotvornije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Zajednička poduzeća usmjerena su na područja u kojima djelovanje na razini Unije ima dokazivu dodanu vrijednost zbog razmjera, brzine i opsega napora potrebnih kako bi Unija postigla svoje dugoročne ciljeve iz UFEU-a, ostvarila svoje strateške prioritete politike i ispunila obveze. Predloženim zajedničkim poduzećima ujedno bi se trebale dopuniti i ojačati nacionalne i podnacionalne aktivnosti u istom području.

(103)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja, održavanja kritične mase i osiguravanja optimalnog iskorištavanja javnog financiranja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(104)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnim područjima politike, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu na dan objave,