(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 24. rujna 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”, „NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europacable („podnositelj pritužbe”) podnio pritužbu u ime proizvođača iz Unije. Podnositelj pritužbe čini više od 25 % ukupne proizvodnje kabela od optičkih vlakana u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je 21. prosinca 2020. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine te je započela zasebni ispitni postupak. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Nakon zahtjeva podnositelja pritužbe potkrijepljenog potrebnim dokazima od 17. prosinca 2020. Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/548 od 29. ožujka 2021. („uredba o evidentiranju”) (4) uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznata udruženja proizvođača iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, tijela NRK-a, poznate uvoznike, poznate trgovce i korisnike te ih pozvala da sudjeluju u njemu.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Održana su saslušanja s podnositeljem pritužbe i jednim uvoznikom iz uzorka (Cable 77 Danmark ApS („Cable 77”)).

(7)

Komisija je zaprimila primjedbe na pokretanje postupka od kineske vlade („kineska vlada”), Kineske gospodarske komore za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”), podnositelja pritužbe i jednog uvoznika (Connect Com GmbH („Connect Com”)).

(8)

Connect Com tvrdio je da postoji potreba za više informacija i pojašnjenja u vezi s pritužbom. Konkretno, tvrdio je da pogoršanje stanja na tržištu industrije EU-a nije posljedica uvoza iz Narodne Republike Kine po povoljnim cijenama, nego relativno visokih unutarnjih transfernih cijena za transakcije među društvima. Osim toga, Connect Com tvrdio je da je popis proizvođača iz EU-a u pritužbi nepotpun. Budući da se te primjedbe odnose na meritum predmeta, a ne na pokretanje postupka, na njih se odgovara u uvodnoj izjavi 415. i uvodnim izjavama od 539. do 541.

(9)

U odnosu na materijalne zahtjeve za pokretanje ispitnog postupka, CCCME je tvrdio da je podnositelj pritužbe u pritužbi proveo nepotpunu procjenu štete jer nije dostavio podatke o šest od 15 pokazatelja štete nabrojenih u članku 3.4. Sporazuma WTO-a o antidampingu (konkretno o: produktivnosti, povratu ulaganja, novčanom toku, plaćama, rastu i sposobnosti prikupljanja kapitala ili ulaganja). Nadalje, CCCME je tvrdio da podnositelj pritužbe nije dostavio pouzdane/usporedive podatke o prodajnim cijenama.

(10)

Komisija podsjeća da, kako je podnositelj pritužbe već napomenuo u svojem odgovoru na primjedbe kineske vlade i CCCME-a, da je primjenjiv pravni standard za pokretanje antidampinškog ispitnog postupka članak 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu, dok je članak 3.4. tog sporazuma standard za reviziju koju provodi tijelo koje provodi ispitni postupak, u ovom slučaju Komisija. Stoga je podnositelj pritužbe bio obvezan ispuniti zahtjeve iz članka 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu, što se odražava u članku 5. stavku 2. osnovne uredbe. Budući da se, kako je napomenuo CCCME, u članku 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu upućuje na članak 3.4. tog sporazuma i da se u članku 5. stavku 2. osnovne uredbe upućuje na članak 3. stavak 5. te uredbe, to je upućivanje samo ilustrativan primjer u oba slučaja („kao što su [čimbenici i pokazatelji] navedeni u članku 3. stavcima 2. i 4.” i „kao što su [čimbenici i pokazatelji] navedeni u članku 3. stavcima 3. i 5.”) (5). Člankom 5.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu i člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe propisuje se da bi pritužba trebala sadržavati dokaze o: a) dampingu; b) šteti i c) uzročno-posljedičnoj vezi između dampinškog uvoza i navodne štete. U sudskoj praksi EU-a pojašnjeno je da „količina i kvaliteta informacija koje je dostavio podnositelj pritužbe ne moraju biti na razini potrebnoj za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga, štete ili uzročne veze” (6). Kao posljedica toga, „dokazi koji količinom ili kvalitetom nisu dostatni da bi se opravdalo privremeno ili konačno utvrđivanje dampinga, štete ili uzročnosti ipak mogu biti dostatni da bi opravdali pokretanje ispitnog postupka” (7).

(11)

U odgovoru na tvrdnju da podnositelj pritužbe nije dostavio pouzdane/usporedive podatke o prodajnim cijenama Komisija je smatrala da verzija pritužbe koja je zainteresiranim stranama dostupna na uvid sadržava sve bitne dokaze i sažetke podataka koji nisu povjerljivi, a dostavljeni su u povjerljivom dokumentu, kako bi zainteresirane strane mogle ostvariti svoje pravo na obranu tijekom cijelog postupka.

(12)

Člankom 19. osnovne uredbe i člankom 6.5. Sporazuma WTO-a o antidampingu omogućuje se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima u kojima bi njihovo otkrivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke.

(13)

Komisija je ocijenila i prihvatila da su podaci o prodajnim cijenama obuhvaćeni tim kategorijama. U svakom slučaju, podnositelji pritužbe dostavili su smislen sažetak informacija sadržanih u ograničenim prilozima pritužbe kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo „razumijevanje suštine podataka dostavljenih kao povjerljivih”, kako je utvrđeno člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe. Podnositelji pritužbe, među ostalim, na odgovarajući su način saželi informacije o prodajnim cijenama, ne otkrivajući osjetljive podatke o pojedinim društvima u prilozima 44.b i 67. pritužbi.

(14)

CCCME je tvrdio i da u pritužbi nije dokazana šteta jer je industrija Unije povećala proizvodnju, a blago smanjenje proizvodnog kapaciteta koje proizlazi iz nemogućnosti industrije Unije da zadovolji svu novonastalu potražnju u Europi samo po sebi nije pokazatelj materijalne štete. Povećao se i obujam prodaje, dok je industrija Unije zadržala tržišni udio od gotovo 80 %, a trend profitabilnosti je nejasan i ne pokazuje štetu. U tom je pogledu podnositelj pritužbe odgovorio da je povećanje potrošnje u Uniji pogodovalo uvozu iz Kine, da preostali tržišni udio nije relevantan za procjenu štete i da će se učinci natječaja u kojima su odabrani kineski proizvođači ostvariti nakon određenog vremena. CCCME je odgovorio da podaci o potrošnji, proizvodnji i proizvodnom kapacitetu pokazuju da je industrija Unije bila u stanju zadovoljiti najveći dio povećanja potrošnje u EU-u te istodobno širiti poslovanje.

(15)

Osim toga, CCCME je tvrdio da pritužba ne sadržava dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi između dampinškog uvoza i štete. Prvo, CCCME je tvrdio da ne postoji veza između uvoza iz Kine i kretanja u industriji Unije. Na primjer, CCCME je tvrdio da je usred najvećeg povećanja obujma uvoza iz Kine u razdoblju 2017.–2018. industrija Unije zabilježila najznačajnije povećanje profitabilnosti. Drugo, uvoz iz trećih zemalja povećao se od 2018. do 2019., za razliku od uvoza iz Kine, pa se njegov učinak ne može pripisati Kini, a ako postoji šteta, riječ je o samoprouzročenoj šteti zbog spore reakcije industrije Unije na tržišna kretanja. Podnositelj pritužbe odgovorio je na tu tvrdnju CCCME-a navodeći da se može utvrditi uzročno-posljedična veza jer se šteta dogodila istodobno kad i povećanje uvoza iz Kine te da uvoz iz trećih zemalja nije uzet u obzir jer je ili bio de minimis ili nije bilo dokaza štetnog dampinga. CCCME je na to podsjetio da je usred najvećeg povećanja obujma uvoza iz Kine u razdoblju 2017.–2018. industrija Unije imala najznačajnije povećanje profitabilnosti i da ne postoji veza između povećanja uvoza iz Kine i smanjenja obujma prodaje industrije Unije. Umjesto toga, kad je riječ o uvozu iz trećih zemalja, CCCME je napomenuo da se uvoz iz trećih zemalja ukupno povećao, dok se uvoz iz Kine smanjio od 2018. do 2019. Naposljetku, CCCME je primijetio da podnositelj pritužbe nije osporavao tvrdnje da su gotovo svi pokazatelji štete u pritužbi pokazivali pozitivan trend i da je navodna šteta barem u određenoj mjeri samoprouzročena.

(16)

Nadalje, CCCME je naveo da su podaci o uvozu koje je dostavio podnositelj pritužbe precijenjeni jer su se temeljili na pogrešnoj pretpostavci o obujmu, što bi dovelo do iskrivljenog povećanja uvoza. Točnije, uvoz iz Kine u 2019. ne bi rastao nego bi se smanjio. Osim toga, izračuni sniženja cijena u pritužbi bili su manjkavi jer su se odnosili samo na jednog izvoznika u jednom konkretnom natječaju. U tom je pogledu podnositelj pritužbe odgovorio da bi se trebalo uzeti u obzir dulje razdoblje kako bi se vidjelo povećanje obujma uvoza, što CCCME nije zanijekao, a potvrdili su to i podaci trećih strana o tržištu (CRU), te da izračuni nisu manjkavi jer je podnositelj pritužbe bio obvezan dostaviti samo razumno dostupne informacije, među kojima su bile informacije od nekoliko proizvođača iz Unije i Kine. CCCME je odgovorio da je na podnositelju pritužbe da potkrijepi svoje tvrdnje i ponudi dokaze u pogledu podataka o uvozu te da su se podaci o tržištu (CRU) odnosili na optička vlakna, a ne na kabele od optičkih vlakana. U pogledu izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena CCCME je ponovio da nisu ispunjavali uvjete da budu dostatni dokazi i da je za bitne izračune podnositelj pritužbe uputio samo na cijene jednog kineskog proizvođača (npr. izvozna cijena u slobodnom prometu upotrijebljena za izračun marže štete za prvu polovinu 2019. i izvozna cijena upotrijebljena za troškove proizvodnje za maržu sniženja ciljnih cijena za drugu polovinu 2019.).

(17)

Komisija smatra da nijedna tvrdnja CCCME-a ne dovodi u pitanje zaključak da je bilo dovoljno dokaza za pokretanje antidampinškog postupka. Doista, pritužba je sadržavala dostatne dokaze da je dampinški uvoz imao materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije. Konkretna analiza štete iz pritužbe pokazuje povećan prodor uvoza iz Kine na tržište EU-a (u apsolutnom i relativnom smislu) po cijenama koje su znatno niže od cijena industrije Unije. Čini se da je to imalo materijalno štetan učinak na stanje industrije Unije, što se, primjerice, vidi iz smanjenja prodaje i tržišnog udjela ili pogoršanja financijskih rezultata.

(18)

Komisija se nije složila da su izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena u pritužbi netočni. Metodologija je objašnjena u pritužbi u odjeljku 8.1.2. i u prilozima koji su u njemu navedeni, a koji sadržavaju zasebne izračune sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena za svaku reprezentativnu vrstu proizvoda. U fazi pokretanja postupka Komisija je bila zadovoljna dokazima o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena koje su iznijeli podnositelji zahtjeva te ih je smatrala dokazima dostatnima za pokretanje ispitnog postupka.

(19)

Kad je riječ o dostatnim dokazima o uzročnoj-posljedičnoj vezi, treba napomenuti nekoliko stvari. Prvo, stanje industrije Unije pogoršalo se istodobno s povećanjem dampinškog uvoza po cijenama koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije. To snažno ukazuje na postojanje uzročno-posljedične veze. Drugo, kad je riječ o drugim čimbenicima kao što je uvoz iz trećih zemalja, njihov utjecaj nije takav da bi prouzročio pogoršanje industrije Unije, a analizom pritužbe nije utvrđena samoprouzročena šteta.

(20)

Tijekom saslušanja koje se održalo nakon neuvođenja privremenih mjera CCCME je dostavio niz primjedbi koje se odnose na analizu štete, uzročnosti i interesa Unije koja se nalazi u pritužbi. Komisija smatra da se te primjedbe o pritužbi ne mogu prihvatiti jer su dostavljene u ovoj vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka nakon roka utvrđenog u točki 5.2. Obavijesti o pokretanju postupka. U svakom slučaju, većina tih primjedbi ponavljanje je argumenata koji su već izneseni i razmotreni u ovom odjeljku i ne pokazuju izostanak dostatnih dokaza kada je Komisija odlučila pokrenuti ovaj ispitni postupak. Kad je riječ o podnesenim novim elementima, uz rok iz točke 5.2. Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija podsjeća da se ova faza ispitnog postupka događa znatno nakon rokova za dostavljanje novih informacija kako je utvrđeno u točki 7. Obavijesti o pokretanju postupka.

(21)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Connect Com tvrdio je da su informacije u pritužbi ukazale na trendove koji ne opravdavaju uvođenje antidampinških pristojbi. Connect Com zatražio je i objavu povjerljivih informacija iz točaka 105. i 109. pritužbe u vezi s dobiti određenih proizvođača iz Unije i natječajima koje su izgubili zbog kineskih proizvođača.

(22)

U tom pogledu Komisija podsjeća da su u skladu s točkom 5.2. Obavijesti o pokretanju postupka zainteresirane strane imale mogućnost dostaviti primjedbe na pritužbu i sve aspekte povezane s pokretanjem ispitnog postupka u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga se te primjedbe ne mogu uzeti u obzir nakon konačne objave. U svakom slučaju, podaci koje je zatražio Connect Com povjerljive su prirode i ne mogu se otkriti drugim zainteresiranim stranama.

(23)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je potvrdila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi, čime su ispunjeni zahtjevi iz članka 5.2. Sporazuma o antidampingu i članka 5. stavka 2. osnovne uredbe. Stoga je Komisija ispunila sve propisane uvjete za pokretanje postupka.

(24)

Komisija je u odjeljcima u nastavku razmotrila i očitovala se o svim ostalim relevantnim primjedbama.

(25)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(26)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 52 % proizvodnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka i smatrali su se reprezentativnima za industriju Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nisu zaprimljene nikakve primjedbe, privremeni je uzorak potvrđen.

(27)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(28)

Pet nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Nakon analize informacija za odabir uzorka koje su dostavili uvoznici, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je od svih uvoznika koji surađuju zatražila da dostave svoje odgovore na upitnik.

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(30)

Ukupno je 30 proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije grupe proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Grupe proizvođača izvoznika u uzorku činile su više od 40 % izvoza koji su prijavili proizvođači izvoznici kabela od optičkih vlakana iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(31)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje.

(32)

Primjedbe na odabir uzorka primljene su od jednog proizvođača izvoznika koji nije u uzorku, društva Yangtze Optical Fibre and Cable Joint Stock Limited Company („YOFC”) i Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji.

(33)

YOFC i Misija Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji tvrdili su da su, s obzirom na velik broj proizvođača izvoznika koji surađuju, dva društva u uzorku činila mali udio obujma izvoza u Uniju koji nije reprezentativan za kineske izvoznike. Nadalje, tvrdilo se da bi se uzorkom od tri društva mogla bolje izbjeći situacija u kojoj bi se uzorak, zbog promjena u društvima u njemu, mogao smanjiti na jedno društvo. Misija Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji u tom je pogledu uputila na antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom čeličnih kotača iz Kine (8), u kojem se tvrdilo da su prava ostalih izvoznika koji surađuju narušena jer je uzorak sastavljen od dvaju proizvođača izvoznika smanjen na jednog nakon što je jedan proizvođač izvoznik u uzorku u kasnijoj fazi odlučio da neće surađivati u ispitnom postupku. Nadalje je navedeno da je praksa Komisije u prethodnim antidampinškim ispitnim postupcima bila da u uzorak uzme najmanje tri društva. Konačno, tvrdilo se da bi uzorak od triju društava bio prikladniji jer izvoznici mogu imati različite prodajne kanale, vrstu proizvoda i kupce te različitu situaciju u pogledu tržišnog natjecanja.

(34)

Odabir uzorka trebao bi se u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe temeljiti na najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje, prodaje ili izvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., grupe proizvođača izvoznika u uzorku činile su više od 40 % prijavljenog izvoza iz Kine u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je reprezentativna razina. Komisija je smatrala da odabrani uzorak sadržava najveću količinu uvoza koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U tom kontekstu dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku sadržavaju velik broj subjekata (pet proizvodnih i sedam prodajnih subjekata) i najmanje četiri proizvođača izvoznika s različitim prodajnim kanalima i kupcima te velik broj proizvoda. Nadalje, to hoće li društvo u uzorku doista surađivati nakon odabira uzorka nužan je, ali ne i dovoljan uvjet da bi se proizvođač izvoznik uzeo u obzir pri odabiru uzorka u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. U pogledu navodne prakse Komisije da odabere uzorak od najmanje tri društva, napominje se da se, kako je prethodno objašnjeno, odabir uzorka temeljio na najvećem reprezentativnom obujmu proizvodnje, prodaje ili izvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu u ovom slučaju. Tvrdnja o razlikama u situaciji u pogledu tržišnog natjecanja odbačena je jer stranke nisu objasnile na koji bi način to dovelo u pitanje reprezentativnost predmetnog uzorka te kako bi treće društvo u uzorku riješilo pitanje eventualnih razlika u pogledu tržišnog natjecanja.

(35)

Društvo YOFC izjavilo je da uključivanje tog društva u uzorak ne bi bilo opterećenje za Komisiju jer zbog pandemije bolesti COVID-19 Komisija ne provodi provjere na licu mjesta.

(36)

Iako Komisijin tim u ovom slučaju nije obavio provjere na licu mjesta, proveo je daljinske unakrsne provjere odgovora na upitnik. Provedba daljinskih unakrsnih provjera ne znači da je Komisija tijekom ispitnog postupka time uštedjela vrijeme. Naprotiv, više je vremena potrebno za pripremu provjere informacija koje su dostavila društva kad se provjera obavlja na daljinu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(37)

YOFC je tvrdio i da bi ga trebalo uključiti u uzorak jer je iskusan proizvođač koji izvozi visokokvalitetne kabele od optičkih vlakana u Uniju, a njegov se postupak proizvodnje razlikuje od ostalih kineskih proizvođača (vertikalno je integriran, upotrebljava europsku tehnologiju za proizvodnju kabela od optičkih vlakana, ima napredne tehnologije, jedina je nacionalna jedinica za demonstraciju pametne proizvodnje u Kini te ima visoko automatiziranu proizvodnju optičkih vlakana). Nadalje je tvrdio da je njegov obujam izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka bio razmjerno velik. Naveo je i da jedan od proizvođača iz Unije u uzorku neizravno drži udjele u YOFC-u i dva predmetna povezana društva u YOFC-u, pa bi uključivanje YOFC-a u uzorak Komisiji omogućilo da cjelovitije sagleda strukturu industrije. Ustvrdio je i da određeni kupci YOFC-a u Uniji surađuju i u ispitnom postupku kao nepovezani uvoznici te bi uključivanje YOFC-a u uzorak moglo pomoći Komisiji da provjeri cijeli lanac prodaje iz Kine na tržište Unije.

(38)

Kako je prethodno objašnjeno, uzorak proizvođača izvoznika odabran je na temelju najvećeg postotka obujma izvoza iz predmetne zemlje koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom razdoblju. YOFC nije bio jedan od dva najveća proizvođača izvoznika koji su odabrani i stoga nije bio uključen u uzorak. U svakom slučaju, dvije grupe proizvođača izvoznika u uzorku isto su tako velike iskusne grupe društava koje proizvode i prodaju visokokvalitetne kabele od optičkih vlakana Uniji, uključujući i vertikalno integrirane subjekte. Nadalje, u dokumentaciji nema informacija koje bi upućivale na to da bi tehnologija koju upotrebljavaju proizvođači izvoznici u uzorku bila manje napredna od one ostalih kineskih proizvođača izvoznika. YOFC nije dostavio nikakve dokaze koji bi pobili tu činjenicu. Osim toga, ni činjenica da jedan proizvođač iz Unije u uzorku drži udjele u proizvođaču izvozniku, kao ni činjenica da kupci proizvođača izvoznika surađuju u ispitnom postupku nisu relevantne za odabir uzorka proizvođača izvoznika. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(39)

Osam kineskih proizvođača izvoznika koji su vratili obrazac za odabir uzorka obavijestilo je Komisiju da namjeravaju tražiti pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Komisija je na dan pokretanja postupka objavila upitnik na internetu. Nadalje, Komisija je obavijestila proizvođače izvoznike koji nisu uključeni u uzorak da moraju dostaviti odgovor na upitnik ako žele da ih se pojedinačno ispita. Dva su društva dostavila odgovore na upitnik.

(40)

Zbog složenosti ispitnog postupka i složene strukture proizvođača izvoznika u uzorku Komisija je odlučila ne odobriti pojedinačno ispitivanje jer bi to bilo nepotrebno opterećenje i moglo bi je spriječiti da dovrši ispitni postupak u propisanim rokovima.

(41)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Upitnici za proizvođače iz Unije, uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike iz Kine objavljeni su na internetu (9) na dan pokretanja postupka.

(42)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Međutim, zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i odgovarajućih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (10) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u poslovnim prostorima društava iz uzorka i korisnika koji surađuju. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

Proizvođači iz Unije:

Uvoznici:

Korisnici:

Proizvođači izvoznici iz Kine:

Grupa FTT:

Grupa ZTT:

Povezani trgovac iz Kine:

Povezani trgovac iz Hong Konga:

Povezani uvoznici iz Unije:

(43)

S obzirom na tehničku složenost predmeta, Komisija je odlučila ne uvesti privremene mjere i nastaviti ispitni postupak kako bi prikupila dodatne informacije.

(44)

Komisija je 23. travnja 2021. u skladu s člankom 19.a stavkom 2. osnovne uredbe obavijestila države članice i sve zainteresirane strane da se neće uvesti privremene pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Kine te da će se ispitni postupak nastaviti.

(45)

Nakon objave Komisijine namjere da ne uvede privremene mjere zaprimljene su primjedbe i zahtjevi za pojašnjenje od društava Cable 77, Eku Kabel, Infraconcept i Comel.

(46)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Održano je saslušanje s društvom Cable 77 i s CCCME-om.

(47)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. U tom je pogledu Komisija poslala dodatni zahtjev za informacije proizvođačima izvoznicima izvan uzorka koji surađuju, proizvođačima izvoznicima u uzorku i proizvođačima iz Unije u uzorku, uključujući, ali ne ograničavajući se na podatke o prodaji na temelju skupina kontrolnih brojeva proizvoda („PCN-i”), ulaganja i natječaja. Komisija je provjerila odgovore u dodatnom krugu daljinskih unakrsnih provjera.

(48)

Službeni statistički podaci o uvozu iskazuju se u kilogramima, a oznaka KN 8544 70 00 sadržava i druge proizvode uz predmetni proizvod. Kako bi dobila precizniju sliku o uvozu predmetnog proizvoda, Komisija je pregledala detaljne informacije nacionalnih carinskih tijela o cijelom nizu pojedinačnih uvoznih transakcija tijekom razdoblja 2017.–RIP, kako su ih uvoznici prijavili u svojim carinskim deklaracijama i obradila navedena tijela. Informacije su se odnosile na uvoz u devet država članica (Bugarska, Danska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska i Španjolska) i smatrale su se reprezentativnima jer su obuhvaćale 79 % uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Detaljna analiza na temelju toga dovela je do zaključaka predstavljenih u nastavku.

(49)

Komisija je 30. lipnja 2021. obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz KOV-ova podrijetlom iz Kine („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Komisija je primila primjedbe kineske vlade, CCCME-a, dvaju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, svih nepovezanih uvoznika koji surađuju i podnositelja pritužbe. Na temelju tih primjedbi Komisija je izmijenila neka od razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu i o tome 2. rujna 2021. obavijestila sve zainteresirane strane („dodatna konačna objava”).

(50)

Nakon konačne objave i dodatne konačne objave zainteresiranim stranama omogućeno je da budu saslušane u skladu s odredbama iz točke 5.7. Obavijesti o pokretanju postupka. Održana su saslušanja s oba proizvođača izvoznika u uzorku, CCCME-om i jednim uvoznikom (Cable77).

(51)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem trendova relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(52)

Predmetni proizvod su kabeli od monomodnih optičkih vlakana, izrađeni od jednog ili više pojedinačno oplaštenih vlakana, sa zaštitnim kućištem, neovisno o tome sadržavaju li električne vodiče, podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstani u oznaku KN ex 8544 70 00 (oznaka TARIC 8544700010) („predmetni proizvod”)

(53)

Isključeni su sljedeći proizvodi:

(54)

Kabeli od optičkih vlakana („KOV”) upotrebljavaju se kao optički prijenosni medij u telekomunikacijskim mrežama na velikim udaljenostima, u gradovima te u pristupnim mrežama.

(55)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(56)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(57)

Grupa ZTT zatražila je da se iz ispitnog postupka isključe zaštitna užad s optičkim vlaknima („OPGW”) i kabeli faznog vodiča s optičkim vlaknima („OPPC”). Tvrdila je da, iako su ti kabeli obuhvaćeni definicijom proizvoda, imaju različita fizička svojstva i upotrebu (tj. prijenos snage), podliježu različitim tehničkim standardima, proizvode se od različitih sirovina i različitim proizvodnim postupcima te se prodaju na zasebnim tržištima. Nadalje, tvrdilo se da su kabeli OPGW i OPPC činili samo mali dio prodaje Uniji. Grupa ZTT zatražila je i da se, u slučaju da Komisija smatra da su kabeli OPGW i OPPC obuhvaćeni opsegom proizvoda ispitnog postupka, u ispitnom postupku uzmu u obzir posebne značajke, čimbenici krajnje uporabe ili segmenta tržišta tih proizvoda.

(58)

U svojim primjedbama nakon konačne objave grupa ZTT ponovila je da iz ispitnog postupka treba isključiti kabele OPGW i OPPC, tvrdeći da proizvođači iz Unije u uzorku nisu prodavali vrste proizvoda koje je grupa ZTT prodavala tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(59)

Kabeli OPGW i OPPC obuhvaćaju prijenos podataka i dijele osnovne značajke drugih kabela od optičkih vlakana, među ostalim: i. sadržavaju optička vlakna; ii. promjer obloženih optičkih vlakana u istom je rasponu; iii. broj vlakana je u istom rasponu; iv. jednak je i broj vlakana po modulu; i v. ista je konstrukcija jezgre kabela. Činjenica da kabeli OPGW i OPPC prenose električnu energiju i imaju određene značajke (npr. električna obilježja, ne moraju biti vatrootporni, moraju imati veliku vlačnu čvrstoću itd.) ne umanjuje tu činjenicu.

(60)

Nadalje, sve vrste kabela u određenoj su mjeri podložne različitim tehničkim specifikacijama i normama. U pogledu sirovina, činjenica da se jedan materijal koji se upotrebljava za jednu komponentu KOV-ova može razlikovati od jedne vrste kabela do druge nije relevantna: sve vrste KOV-ova proizvode se od optičkih vlakana. Kad je riječ o proizvodnim postupcima, ispitni postupak pokazao je da su određene posebno zaštićene izvedbe standardnih optičkih kabela imale sloj čelične žice oko košuljice i da su ti kabeli bili izrađeni istim strojevima kao i OPGW. Nadalje, proizvodnja oklopljenja za kabele OPGW i OPPC primjenjivala se samo u jednoj fazi izrade tih kabela, što nije opravdalo njihovo isključivanje iz opsega proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom. Usto, činjenica da je prodaja kabela OPGW i OPPC činila manji dio prodaje Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka nije relevantna za ocjenu tvrdnje. Konačno, činjenica da proizvođači iz Unije u uzorku nisu prodavali određene PCN-e koje je grupa ZTT prodavala tijekom RIP-a ne umanjuje činjenicu da industrija Unije proizvodi kabele OPGW i OPPC koji konkuriraju onima kineskih izvoznika.

(61)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da OPGW i OPPC treba smatrati kabelima od optičkih vlakana koji imaju ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva kao i ostali kabeli od optičkih vlakana koji su obuhvaćeni definicijom predmetnog proizvoda te stoga nije potrebna zasebna analiza za te proizvode. Kabeli OPGW i OPPC zapravo su kabeli od optičkih vlakana jer uključuju optička vlakna, konstrukcija jezgre kabela je jednaka i osmišljeni su za prijenos podataka. Nadalje, kontrolni brojevi proizvoda koje je Komisija upotrijebila za izračun dampinških marži i marži štete pravilno identificiraju kabele OPGW i OPPC te Komisiji omogućuju da na odgovarajući način provede pravednu usporedbu cijena proizvođača iz Unije i kineskih proizvođača. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(62)

Grupa ZTT predložila je i četiri metode kako bi se riješili i izbjegli svi mogući problemi s izbjegavanjem mjera u slučaju da su kabeli OPGW i OPPC isključeni iz opsega proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom, kao što su i. vizualni pregled i provjera dokumentacije koje obavljaju carinski službenici, ii. sustav certificiranja, iii. carinski postupak za kontrolu krajnje uporabe te iv. sustav praćenja. Budući da je zaključeno da su kabeli OPGW i OPPC obuhvaćeni ispitnim postupkom, nije bilo potrebno razmatrati predložene metode za sprečavanje izbjegavanja mjera.

(63)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u vezi s Kinom, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(64)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve kineske proizvođače izvoznike da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju KOV-ova. Relevantne je informacije dostavilo 25 kineskih proizvođača izvoznika.

(65)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana. Kineska vlada nije dostavila odgovor na zahtjev za informacije. Potom je Komisija obavijestila kinesku vladu da će koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(66)

U zadanom je roku od kineske vlade i CCCME-a zaprimljen podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(67)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(68)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(69)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(70)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe utvrđuje se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(71)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpan popis elemenata iz prethodne odredbe. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima mogući učinak jednog od tih elemenata ili više njih na cijene i troškove predmetnog proizvoda u zemlji izvoznici. Budući da taj popis nije kumulativan, doista nije potrebno voditi računa o svim elementima kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elemenata s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(72)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(73)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o NRK-u (dalje u tekstu „Izvješće”) (11), u kojem su prikupljene informacije o postojanju znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer u sektoru kemikalija). Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U trenutku pokretanja postupka u kojem je Izvješće bilo sastavni dio, zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka.

(74)

Pritužba je sadržavala dodatne dokaze o znatnim poremećajima u sektoru KOV-ova u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b), kojima se Izvješće dopunjuje. Podnositelj pritužbe dostavio je dokaze da na proizvodnju i prodaju predmetnog proizvoda utječu (barem potencijalno) poremećaji navedeni u Izvješću, posebno visoke razine uplitanja države u lanac vrijednosti KOV-ova, tj. u sektor KOV-ova i sektore povezane s proizvodnjom KOV-ova, naročito sektore ulaznih elemenata i čimbenike proizvodnje.

(75)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koji proizlaze iz javno dostupnih izvora, posebno kineskog zakonodavstva, objavljenih službenih kineskih dokumenata o politikama, izvješća koja su objavile međunarodne organizacije te studija/članaka istaknutih akademika, izričito navedenih u Izvješću. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njezinu gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, što je utvrđeno i prijašnjim ispitivanjima u tom smislu.

(76)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (12). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (13).

(77)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (14). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(78)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (15). Kineska tijela primjenjuju razne intervencionističke gospodarske instrumente kao što su sustav industrijskog planiranja i financijski sustav te druga sredstva kojima država djeluje na tržištu i utječe na njega, primjerice javna ulaganja i javne nabave.

(79)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Pojedini planovi još sadržavaju izričite proizvodne ciljeve koji su bili uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.1.1.5. u nastavku) (16).

(80)

Drugo, kad je riječ o raspodjeli financijskih sredstava, u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.1.1.8. u nastavku) (17). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (18).

(81)

Treće, kad je riječ o korištenju različitih državnih i regulatornih instrumenata, intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (19). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (20).

(82)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (21).

(83)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(84)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.1.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (22). Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (23). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole ili utjecaja nad poduzećima u sektoru KOV-ova dodatno su analizirani u odjeljcima 3.1.1.4. i 3.1.1.5. u nastavku.

(85)

Konkretno, u lancu vrijednosti KOV-ova kineska vlada posjeduje udjele u mnogim društvima, od kojih neke i kontrolira.

(86)

Komisija je utvrdila da postoji barem jedan veliki proizvođač KOV-ova – FiberHome Telecommunication Technologies Co., Ltd (FTT) (24) – koji priznaje da ga u potpunosti kontrolira Komisija Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom (SASAC) (25), dakle državno tijelo. FTT ne samo da je pod državnom kontrolom nego ima i većinsko vlasništvo nad drugim proizvođačima KOV-ova, kao što su Changchun Fiberhome Technologies, Chengdu Datang Cable, Fiberhome Marine Network Equipment, Xinjiang Fiberhome Optical Communications. Utvrđeno je da je još jedan proizvođač KOV-ova – Nanjing Wasin Fujikura Optical Communication – isto tako pod kontrolom FTT-a, odnosno i njega kontrolira država.

(87)

Osim društava pod izravnom kontrolom, kineska vlada utječe i na društva u privatnom vlasništvu u NRK-u. Kako je potvrdio jedan od proizvođača izvoznika u uzorku tijekom ispitnog postupka, utvrđeno je i da je država, izravno ili neizravno (npr. preko različitih subjekata povezanih s državom kao što su Narodna banka Kine, Industrijska i komercijalna banka Kine, Poljoprivredna banka Kine, Kineska razvojna banka, Changshu City Development Investment Co. ili Šangajski fond za financijski razvoj i ulaganja) drži udjele u brojnim društvima koja proizvode KOV-ove. Valja napomenuti da se među potonjima ističe Yangtze Optical Fiber and Cable (YOFC) jer je to društvo u 39-postotnom vlasništvu ulagačâ pod kontrolom države (26). To je društvo velik domaći proizvođač i velik izvoznik predmetnog proizvoda u EU.

(88)

Kad je riječ o proizvođačima KOV-ova u privatnom vlasništvu, Komisija je utvrdila i da su u slučaju barem dvaju proizvođača, društava Jiangsu Zhongtian Technology (ZTT) (27) i Hengtong Group, kontrolni (privatni) dioničari bili povezani s KPK-om i obnašali partijske položaje (vidjeti uvodnu izjavu 104.).

(89)

Kad je riječ o dobavljačima ulaznih elemenata za proizvodnju KOV-ova, jedna od sirovina za proizvodnju KOV-ova je aramidna pređa. U tom je pogledu Komisija utvrdila i znatno uplitanje države u aramidni sektor. Društvo Yantai Tayho Advanced Materials (YTAM) jedan je od ključnih proizvođača aramidnih vlakana u NRK-u (28). Većinski dioničar YTAM-a je društvo Yantai Guofeng Investment Holdings Group (29) koje je u potpunom vlasništvu Yantai SASAC-a (30), što pak znači da je društvo YTAM pod potpunom kontrolom državnih tijela. Ostali važni proizvođači aramidnih vlakana u NRK-u su Sinopec Yizheng Chemical Fibre Company (31) (društvo kći društva Sinopec Group (32) u državnom vlasništvu) ili poduzeće u državnom vlasništvu Sinochem (33).

(90)

Proizvodnja KOV-ova uključuje i upotrebu kemijskih tvari kao što su: polietilen niske, srednje ili visoke gustoće ili polibutilen tereftalat. Te su tvari kemijski spojevi dobiveni kemijskim postupcima. Različiti kemijski spojevi upotrebljavaju se i za proizvodnju predoblika na početku optičkog vlakna. Stoga se proizvođače tih ulaznih elemenata može smatrati i aktivnim sudionicima kineskog kemijskog sektora. Kad je riječ o tom sektoru, Komisija je na temelju nacionalnih statističkih podataka utvrdila da je 2015. udio poduzeća u državnom vlasništvu u ukupnoj imovini kemijskih poduzeća iznosio 52 % (34). Poduzeća u državnom vlasništvu, posebno ona velika središnja, tradicionalno su dominantna u kemijskoj industriji NRK-a zbog svojeg oligopolskog položaja na uzlaznom tržištu/tržištu sirovina, jednostavnog pristupa sredstvima koja dodjeljuje vlada (financijska sredstva, zajmovi, zemljišta itd.) i snažnog utjecaja na vladino donošenje odluka. U tom je pogledu Komisija konkretno utvrdila da su određeni ključni proizvođači polietilena visoke gustoće u NRK-u, kao što su PetroChina, Sinopec Maoming Petrochemical Corporation, China National Offshore Oil Corporation (35), poduzeća u državnom vlasništvu.

(91)

Nadalje, u proizvodnji KOV-ova koriste se određene sirovine od čelika, primjerice određene vrste čelične žice ili čeličnih traka. Kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u sektoru čelika. Iako se procjenjuje da je broj poduzeća u državnom vlasništvu i broj društava u privatnom vlasništvu teoretski približno jednak, četiri od pet kineskih proizvođača čelika među 10 najvećih svjetskih proizvođača čelika u državnom su vlasništvu (36). Istodobno, iako je deset najvećih proizvođača činilo samo 36 % ukupne industrijske proizvodnje u 2016., kineska je vlada iste godine utvrdila cilj da do 2025. konsolidira 60–70 % proizvodnje željeza i čelika u približno deset velikih poduzeća (37). Tu je namjeru kineska vlada ponovila u travnju 2019. prilikom najave objavljivanja smjernica za konsolidaciju industrije čelika (38). Takva konsolidacija mogla bi uključivati prisilna spajanja profitabilnih privatnih društava s poduzećima u državnom vlasništvu koja ostvaruju slabe rezultate (39). Primjer su nedavnog spajanja proizvođači čelika Baosteel Group Corp. i Wuhan Iron & Steel Group Corp. u 2016., od kojih je tako nastao drugi najveći svjetski proizvođač čelika (40). Glavni su proizvođači nehrđajućeg čelika u državnom vlasništvu, na primjer Tisco, Baosteel, Ansteel Lianzhong, Jiujuan Iron and Steel i Tangshan.

(92)

Proizvođači u vlasništvu ili pod kontrolom države i privatni proizvođači KOV-ova ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima zbog znatnog stupnja državne intervencije u sektorima ulaznih elemenata na tržištu KOV-ova (npr. u sektoru čelika, u kemijskim lancima vrijednosti ili putem državne kontrole nad određenim vodećim poduzećima u proizvodnji aramida) i zbog toga što su, kako je utvrdila Komisija, određeni proizvođači KOV-ova pod kontrolom ili u izravnom ili neizravnom vlasništvu države ili pak pod njezinim utjecajem (npr. zbog prisutnosti KPK-a u korporativnim strukturama), oslanjaju se na potporu države te, u određenim slučajevima, provode ideologiju KPK-a. Javna i privatna poduzeća koja su aktivna u proizvodnji KOV-ova i ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji KOV-ova ujedno se, izravno ili neizravno, politički nadziru i usmjeravaju kako je navedeno u nastavku u odjeljku 3.1.1.5.

(93)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (41), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (42)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (43). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (44). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače KOV-ova i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(94)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” (45), kojim je dodatno proširena uloga stranačkih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (46).

(95)

Sljedeći primjeri prikazuju prethodno navedeni trend sve veće razine intervencije kineske vlade u sektoru KOV-ova.

(96)

Kao što je već istaknuto, određeni broj proizvođača KOV-ova u vlasništvu je ili pod kontrolom države, što joj omogućuje da slobodno utječe na cijene i troškove. To uplitanje dodatno povećava i snažna prisutnost i utjecaj KPK-a u tim društvima.

(97)

Komisija je, primjerice, utvrdila da društvo China Information and Communication Technology Group, kojoj pripada proizvođač izvoznik FTT, na svojim internetskim stranicama navodi: „Slijediti vodstvo Partije ta jačanje izgradnje Partije predstavljaju ‚srce i dušu’ poduzećâ u državnom vlasništvu. Od osnutka društva China Information and Communication Technology Group (China Information and Communication Technology Group Co., Ltd.), partijski odbor društva u potpunosti je proveo duh 18. nacionalnog kongresa, 19. nacionalnog kongresa, COUPURE PARAGRAPHE prethodnih plenarnih sjednica Partije te duh Nacionalne konferencije o izgradnji Partije u poduzećima u državnom vlasništvu te je osigurao da izgradnja Partije i svi vidovi rada poduzeća slijede Xi Jinpingovu teoriju novog doba socijalizma s kineskim obilježjima. Uspostaviti ‚četiri svijesti’, ojačati ‚četiri povjerenja’, odlučno postići ‚dvije zaštitne mjere’, temeljito provesti opće zahtjeve za izgradnju Partije u novom dobu, posvećivati posebnu pozornost glavnim odgovornostima partijske uprave te u potpunosti uključiti partijski odbor društva u korporativno upravljanje kako bi imao vodstvo i ‚davao smjernice te osigurao cjelovito upravljanje i provedbu’ te kontinuirano promicao ‚dvostruku integraciju i dvostruku promidžbu’ izgradnje Partije s proizvodnjom i poslovanjem.” (47)

(98)

Komisija je utvrdila i da su aktivnosti izgradnje Partije proširene na cijele industrijske zone, kako je navedeno na internetskim stranicama Zone Istočnog jezera za razvoj visokotehnološke industrije u Wuhanu: „Izvješća o konferenciji o radu gradskih državnih poduzeća na izgradnji Partije i o radu okružnog partijskog tajnika (radnog) odbora na izgradnji Partije na lokalnoj razini te o općem duhu konferencije: U društvu Fiberhome Communications Group 7. svibnja 2019. održana je lokalna konferencija za promidžbu rada na izgradnji Partije u državnim poduzećima Zone za visoku tehnologiju Donghu. Sastanku je prisustvovalo gotovo 30 osoba, između ostalih zamjenik direktora Odjela za organizaciju partijskog radnog odbora Zone za visoku tehnologiju Donghu, Wan Lin i povezani drugovi, kao i osobe zadužene za rukovođenje i vođenje rada na izgradnji Partije u državnim poduzećima pod centralnom upravom okruga i pod izravnom upravom okruga.” (48) Zona za visoku tehnologiju Donghu (ili Zona Istočnog jezera za razvoj visokotehnološke industrije u Wuhanu) često se naziva i „Optička dolina” (49) zbog težišta na proizvodnji optoelektronike, uključujući KOV-ove.

(99)

Treba napomenuti da djelatnosti navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi uključuju društvo Fiberhome Group, matično društvo FTT-a. Na internetskim stranicama društva spominje se „potpora vladinim politikama” kao jedan od ključnih elemenata u njegovu odnosu s kineskom vladom (50). Nadalje, kad je riječ o aktivnostima društva na izgradnji Partije, Fiberhome se prikazuje kao model za druga poduzeća: „Društvo Optics Valley Construction organiziralo je 17. svibnja studijski posjet za kadrove i zaposlenike društva Fiberhome Technology Group. Sastojao se od razgledavanja izložbe znanstvenih i tehnoloških postignuća, slušanja stručnih predavanja te praćenja inspekcijskog obilaska glavnog tajnika Xija Jinpinga, u duhu važnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga tijekom njegove inspekcije u Hubeiju […] Drug Hua Xiaodong, direktor Ureda predsjednika društva Fiberhome Communications, iznio je lokalne i inovativne mjere rada na izgradnji Partije u društvu Fiberhome Technology Group te rezultate izgradnje Partije na internetu, […] Generalni direktor društva drug Zhou Aiqiang naglasio je da kadrovi i zaposlenici društva moraju spojiti proučavanje i provedbu duha važnih govora glavnog tajnika Xija Jinpinga s duhom zone za visoku tehnologiju i tako promicati visokokvalitetni razvoj Optičke doline.” (51) Kao što je vidljivo iz prethodnog ulomka, cilj aktivnosti izgradnje Partije blisko je povezan s poslovnim razvojem Optičke doline.

(100)

Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 94., kineska vlada dodatno proširuje ulogu KPK-a u privatnom sektoru, čime dodatno povećava njezin kapacitet za kontrolu i uplitanje u odluke i poslovanje privatnih društava. Komisija je pronašla više nego dovoljno dokaza o uplitanju države u slučaju proizvođača KOV-ova u privatnom vlasništvu.

(101)

Društvo ZTT pohvalilo se da je društvo od interesa za KPK i nadležna tijela: „ZTT je privukao pozornost Komunističke partije i državnih vođa zbog svojeg razvoja u različitim sektorima. Čelnici na središnjoj, pokrajinskoj i općinskoj razini obišli su ZTT te izrazili odobravanje i ohrabrenje.” (52) Osim toga, na internetskim stranicama društva ističu se aktivnosti i postignuća u izgradnji Partije, kao i interakcija s KPK-om te nadležnim tijelima u tom pogledu. Primjerice, društvo opisuje inspekciju rada društva na izgradnji Partije koju su proveli pokrajinski i općinski državni i partijski čelnici: „Xue Jiping [tajnik partijskog odbora i predsjednik ZTT-a] rekao je da je Zhongtian Technology ključno proizvodno poduzeće u Nantongu te da je današnji razvoj neodvojiv od skrbi i potpore partijskih odbora i državnih čelnika na svim razinama. Dodao je da je partijski odbor društva Zhongtian Technology Group, pod vodstvom više partijske organizacije, pažljivo uspostavio temelje za poticanje uzajamne promidžbe, zajedničkog napretka i obostranog pozitivnog razvoja Partije i samog poduzeća. Istaknuo je dvije posebne prakse koje je Zhongtian Technology sažeo i oblikovao pod partijskom zastavom. Prva je radni sustav napredne duhovne izgradnje inženjera u domovini. […]; Druga je napredna banka intelektualnog vlasništva za jačanje temeljne konkurentnosti poduzeća uključivanjem glavnih inicijativa članova Partije, čime će se prednosti izgradnje Partije istinski preobraziti u razvojne prednosti, a mudrost Partije i masa će se preobraziti u razvojnu učinkovitost.” (53) Društvo naglašava i važnost partijskih aktivnosti, kao i važnost njihove integracije u poslovanje društva: „Partijskom odboru Jiangsu Zhongtian Technology Co., Ltd. dodijeljen je počasni naslov Napredne lokalne partijske organizacije pokrajine Jiangsu, čime je to društvo postalo jedino koje je u području Nantonga ostvarilo tu počast. Posljednjih godina, pod vodstvom Xuea Jipinga, nacionalnog radničkog uzora, partijskog tajnika i predsjednika upravnog odbora, partijski odbor društva Zhongtian Technology uvijek se pridržavao vodeće ideologije ‚usmjerenosti na izgradnju Partije u kontekstu razvoja i na promicanje razvoja kroz izgradnju Partije’ te je aktivno istraživao standardizirane i integrirane modele izgradnje Partije, s naglaskom na integraciji rada na izgradnji Partije s proizvodnjom i poslovanjem poduzeća, detaljnim upravljanjem i razvojem kulture.” (54)

(102)

Komisija je utvrdila i utjecaj KPK-a na drugog proizvođača KOV-ova sa znatnom domaćom proizvodnjom i izvozom predmetnog proizvoda u EU, odnosno Hengtong Group. Društvo, iako je u privatnom vlasništvu, objavljuje financijske izvještaje o ulozi i utjecaju KPK-a, članstva u KPK-u i partijskih odbora unutar društva, kao i o tome kako se društvo u svojim aktivnostima pridržava državnih strategija: „Bez reforme i politike otvaranja, danas ne bi bilo Hengtonga; što se tiče budućeg razvoja Hengtonga, stijeg Partije mora se vijoriti visoko u poduzeću. Cui Genliang, tajnik partijskog odbora i predsjednik upravnog odbora društva Hengtong Group, izjavio je da partijski odbor tog društva nikad nije zaboravio svoju prvotnu namjeru, da stalno ima na umu svoju misiju te da će nastaviti biti ‚crvenim motorom’ partijske izgradnje i rastućom snagom novog kruga razvoja ovog poduzeća te da će nastojati odgovoriti na pitanja koje nameće doba visokokvalitetnog razvoja. U sustavu ‚jedna osoba za dva položaja’, koji istoj osobi omogućuje da bude tajnik Partije i čelnik društva, trenutačno položaje 32 tajnika partijskih ogranaka društva Hengtong Group drže glavni direktori svakog društva, a učinkovitost rada na izgradnji Partije uključena je u ukupnu ocjenu društava kćeri. Partijski odbor društva [Hengtong Group] svake dvije godine održava seminar o izgradnji Partije radi formuliranja plana rada društva na izgradnji Partije kao ‚propisane aktivnosti’ za godišnji rad svakog partijskog ogranka, dok svaki partijski ogranak odabire inovativnu ‚neobveznu aktivnost’, promicanja korporativnog partijskog ogranka s ciljem stvaranja ‚tvrđave’ i ‚borbenog tima’ za izgradnju Partije, osiguravanja da se zaposlenici koji su članovi Partije usredotoče na ostvarivanje počasti, stvaranja posebnih snaga’ društva za izgradnju Partije te oblikovanja paradigme partijske izgradnje unutar društva koja se sastoji od ‚strateških partijskih odbora, ogranaka partijske tvrđave te istaknutih članova Partije […] Razvoj društva neodvojiv je od pravilnog vodstva Partije. Uvijek moramo biti zahvalni i preuzimati odgovornost, ali i imati bazu u društvu. Partijski odbor društva Hengtong Group uveo je veliku odgovornost pomnog praćenja nacionalne razvojne strategije te smatra da je rad na izgradnji Partije način da se ostvari bliska integracija korporativnog razvoja i nacionalne strategije te da se iskoriste važne prilike za rast i jačanje.” (55)

(103)

Nadalje, Komisija je utvrdila da je i društvo YOFC u privatnom vlasništvu podložno utjecaju države, posebno putem uloge KPK-a u poslovanju društva. Potvrda takve interakcije nalazi se na internetskoj stranici društva u opisu događanja prigodom proslave 97. godišnjice osnivanja KPK-a: „Na sastanku je drug Ma Jie, tajnik partijskog odbora i predsjednik YOFC-a, iznio važno izvješće. Tajnik Ma Jie cjelovito je sažeo rad društva na izgradnji Partije i uvjete poslovanja tijekom prošle godine te je iznio radne zahtjeve za budućnost. Istaknuo je: prošle je godine, pod pravilnim vodstvom organizacija više razine, u skladu s ukupnim angažmanom i zahtjevima partijskog radnog odbora Zone za visoku tehnologiju Donghu, partijski odbor društva pozorno proučio i primijenio duh 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i usredotočio se na opći razvoj YOFC-a. U izvješću je tajnik Ma Jie analizirao i izazove s kojima se YOFC suočavao 2018. i zatražio od svih članova Partije da djelotvorno provedu pet strateških mjera društva kako bi se ubrzali transformacija i razvoj društva. [...] Zatražio je: Vođeni duhom izvješća 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i prigodom 30. obljetnice YOFC-a, dat ćemo novi doprinos novoj budućnosti društva, stvoriti nove razloge za ponos.” (56) Godinu dana poslije, u povodu 98. obljetnice KPK-a, YOFC je izvijestio i da je 2019. „partijskom odboru YOFC-a dodijeljen počasni naziv Napredne partijske organizacije Zone za visoku tehnologiju Donghu.” Na istom je događanju predsjednik i tajnik Ma Jie „pozvao sve članove Partije da visoko podignu veliki stijeg socijalizma s kineskim obilježjima i čvrsto uspostave ‚četiri svijesti’, da ojačaju ‚četiri samopouzdanja’, provode ‚dva održavanja’, uče na primjerima i ugledaju se u napredne, vrijedno obavljaju dužnosti, nasljeđuju i prenose pionirski i inovativni duh revolucionara i naprednih uzora koji vlada u starijem naraštaju, u cijelosti uključuju lokalne partijske ogranke kao borbenu tvrđavu, kao i pionirske i uzorne članove Partije, teže punom ostvarenju poslovnih ciljeva YOFC-a za 2019. te da izvanredna postignuća predstave kao dar za 98. obljetnicu osnutka Komunističke partije Kine te za 70. obljetnicu osnutka Narodne Republike Kine!” (57)

(104)

Kadrovi u strukturama KPK-a usto se preklapaju s kadrovima u upravljačkim tijelima brojnih vodećih proizvođača KOV-ova. Komisija je utvrdila da je predsjednik i većinski dioničar ZTT-a Xue Jiping član KPK-a i tajnik partijskog odbora (58). U slučaju FTT-a, još jednog velikog proizvođača KOV-ova, predsjednik upravnog odbora Lu Guoqing član je KPK-a (59), dok dva druga najviša rukovoditelja obnašaju i položaj tajnika i zamjenika tajnika partijskog odbora (60). Kao što je prethodno dokazano u uvodnoj izjavi 102., većinski dioničar proizvođača KOV-ova u privatnom vlasništvu društva Hengtong Group Cui Genliang nije samo predsjednik upravnog odbora nego i tajnik partijskog odbora. Bio je i predstavnik 12. i 13. nacionalnog narodnog kongresa (61). Nadalje, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 103., predsjednik upravnog odbora YOFC-a Ma Jie obnaša dužnost tajnika partijskog odbora i član je KPK-a (62).

(105)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.1.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (63). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru KOV-ova i u drugim povezanim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućavaju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(106)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito dodjeljuju sektorima za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (64).

(107)

Kineska vlada smatra opremu za KOV-ove ključnim proizvodom, kako je navedeno u javnim dokumentima o politikama i popisima (65). Takva je kategorizacija veoma važna jer zbog nje određeni sektori mogu biti obuhvaćeni nizom posebnih politika i mjera potpore osmišljenih za poticanje razvoja u svakom sektoru (66). Budući da su ključna sastavnica infrastrukture internetskih mreža, KOV-ovi su najvažniji element za uvođenje optičke mreže i širokopojasnog interneta. Razvoj potonjeg u NRK-u reguliran je brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se izdaju na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini te su međusobno povezani. Primjeri takvih ključnih dokumenata o politikama na središnjoj razini uključuju: 13. petogodišnji plan za gospodarski i socijalni razvoj Narodne Republike Kine (2016.–2020.) (67) i popratni 13. petogodišnji plan za strateške industrije u nastajanju (68), plan Made in China 2025 (69), plan Internet Plus (70), strategiju Broadband China (71), Smjernice Ureda za opće poslove Državnog vijeća o ubrzanju izgradnje širokopojasne mreže velike brzine i promoviranju nižih tarifa za bržu internetsku vezu (72) ili Trogodišnji akcijski plan za projekte izgradnje glavne informacijske infrastrukture (73). Te odredbe politika na središnjoj razini odražavaju se i na niže razine, primjerice Akcijski plan Internet Plus pokrajine Guangdong (2015.–2020.) (74). U vezi s tim, planski dokumenti izdani na nižoj razini koji se odnose na druge sektore, primjerice 13. petogodišnji plan za petrokemijsku industriju pokrajine Hebei (75), mogu biti povezani s razvojem interneta kao smjernice politike, osobito kad je riječ o provedbi plana Internet Plus.

(108)

Prethodno navedene politike temelj su usmjerenosti države na razvoj optičkih mreža i infrastrukture, pa stoga i tržišta KOV-ova kao i povezane državne potpore. Nadalje, provedba tih politika potpomognuta je i usko povezana s provedbom nadređenih politika, kao što je razvoj informacijske industrije (relevantni dokument: „Smjernice za razvoj informacijske industrije” koje su izradili Ministarstvo industrije i informacijskih tehnologija (MIIT) i Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDRC)), industrije velikih količina podataka (relevantni dokument: „Plan razvoja sektora velikih količina podataka (2016.–2020.)” koji je izradio MIIT), računalstva u oblaku (relevantni dokument: „Trogodišnji akcijski plan za razvoj računalstva u oblaku (2017.–2019.)” koji je izradio MIIT) ili interneta stvari (relevantni dokument: „Obavijest Glavnog ureda MIIT-a o sveobuhvatnom promicanju izgradnje i razvoja pokretnog interneta stvari”) (76). Drugim riječima, KOV-ovi su za kinesku vladu proizvod od iznimne važnosti u izgradnji mreža i infrastrukture za cijele slojeve ključnih područja povezivosti i digitalne politike koje razvija i nadzire država. Na temelju dokumenata o politikama navedenima u uvodnim izjavama 107. i 108., kineska vlada intervenira kako bi provela povezane politike i upliće se u slobodno djelovanje tržišnih sila u sektoru KOV-ova, osobito promicanjem i podupiranjem tog sektora na različite načine.

(109)

Kineska vlada usmjerava razvoj sektora KOV-ova u skladu sa širokim rasponom alata. Komisija je pronašla dokaze o konkretnim projektima i uspostavljenim državnim fondovima za usmjeravanje ulaganja i industrijskim zonama, što je odraz raspona potpore javnih tijela proizvođačima KOV-ova i njihovom lancu vrijednosti.

(110)

O primjeru potpore sektoru KOV-ova projektom izgradnje kapaciteta u pokrajini Shandong uz pomoć lokalnog fonda za usmjeravanje ulaganja i aktivnosti lokalnih vlasti svjedoči društvo koje je sudjelovalo u tom projektu: „Ukupno ulaganje u prvoj fazi projekta iznosi 1,8 milijardi RMB i obuhvaća izgradnju šest strojeva za izvlačenje i 12 linija za proizvodnju optičkih vlakana, čime je postignut bitan napredak u industriji optičkih vlakana u pokrajini Shandong. [...] Sudjelovanje državnih investicijskih fondova omogućilo je poduzećima da smanje troškove financiranja i poboljšaju odnos financijske solidnosti i sigurnosti, odredilo smjer preobrazbe poslovnih koncepata i osiguralo poboljšanja.” (77) Drugi izvor potvrđuje da je cilj projekta provedba sveobuhvatnih državnih politika, kao što su one navedene u uvodnim izjavama od 106. do 108., koje se pak oslanjaju na optička vlakna: „Za razvoj interneta nužni su alati za brzi prijenos, a oni su pak izrađeni od kvalitetnih optičkih vlakana. Shandong Zhiguang Communication Technology Co., Ltd. visokotehnološko je društvo osnovano za provedbu nacionalne strategije za gospodarski razvoj temeljen na informacijama Made in China 2025 te za potrebe nacionalnih ključnih projekata kao što su projekti Big Data, Internet Plus i Digital China. Optičko vlakno, materijal u koji je utkan ‚gen’ znanosti i tehnologije, u Zaozhuangu je uhvatilo korijen i napreduje.” (78)

(111)

Komisija je utvrdila i da je u gradu Suzhouu osnovan općinski fond vrijednosti do milijarde RMB koji je stavljen na raspolaganje kako bi se ublažio financijski pritisak zbog poslovnih poteškoća jednog od proizvođača KOV-ova, društva Tongding Interconnection Information. Fond je još namijenjen i za pomoć poduzećima pri uvrštavanju na burzu (79).

(112)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 98., Komisija je utvrdila da je jedna od posebnih industrijskih razvojnih zona koje podupire kineska vlada, Zona Istočnog jezera za razvoj industrije novih tehnologija u Wuhanu, bila glavno mjesto proizvodnje KOV-ova. Kao jedna od „nacionalnih zona za razvoj visokotehnološke industrije” i „nacionalnih zona za demonstraciju autohtonih inovacija” koje je odobrilo Državno vijeće, postala je centar optoelektroničke industrije u NRK-u (naziva se i „Optička dolina Kine” – vidjeti uvodnu izjavu 98.). Proizvođači KOV-ova koji posluju u toj zoni primaju različite oblike poticaja i državnih potpora (80).

(113)

Nadalje, među instrumentima kojima kineska vlada upravlja razvojem sektora KOV-ova su i izravne državne subvencije. U godišnjem izvješću proizvođača izvoznika FTT-a za 2019. potvrđuje se da je društvo potkraj 2019. imalo 393,8 milijuna RMB odgođenih prihoda u vladinim subvencijama i 45,8 milijuna RMB vladinih subvencija kao „drugi prihod” (81). U godišnjem izvješću proizvođača izvoznika ZTT-a za 2019. potvrđuje se da je društvo imalo 150,3 milijuna RMB odgođenih prihoda u vladinim subvencijama i da je do kraja 2019. primilo 361,1 milijun RMB vladinih subvencija povezanih sa svakodnevnim aktivnostima društva (82). Nadalje, u godišnjem izvješću za 2019. proizvođača KOV-ova, društva Hengtong Group, potvrđuje se da su odgođeni prihodi društva koji se sastoje od vladinih subvencija iznosili 81,8 milijuna RMB, a subvencije za koje se navodi da su povezane sa svakodnevnim aktivnostima društva 2019. su iznosile 268,3 milijuna RMB (83).

(114)

Kad je riječ o ulaznim elementima u proizvodnji KOV-ova, Komisija je utvrdila da je kineska vlada u Katalogu smjernica za ključne proizvode i usluge u strateškim industrijama u nastajanju (84) kategorizirala aramid, kemijski dobiveno sintetičko vlakno i ulazni element za proizvodnju KOV-ova, kao ključni proizvod, slično kao i optička vlakna (vidjeti uvodnu izjavu 107.). Zbog te je kategorizacije ta sirovina stavljena u središte različitih politika kineske vlade. Kao posljedica toga, aramid je u NRK-u obuhvaćen planskim dokumentima kao što je Provedbeni plan za transformaciju i modernizaciju industrije proizvodnje kemijskih vlakana (2017.–2020.) (Provedbeni plan), u kojem se ističe kao ključni element za ubrzanje razvoja (85). Utvrđeno je da je aramid obuhvaćen i barem jednim dodatnim planskim dokumentom, Planom promicanja razvoja industrije novih materijala u pokrajini Hebei iz 2016., kojim se relevantni dionici potiču na znatno brži razvoj aramidnih vlakana u okviru nacionalnog programa Torch za Handan (86).

(115)

U širem smislu, kemijska vlakna podliježu ne samo državnim propisima i politikama upravljanja tržištem na središnjoj razini (primjerice u okviru Provedbenog plana) nego i planskim dokumentima na nižim razinama, kao što je Akcijski plan za sveobuhvatnu transformaciju i modernizaciju tradicionalnih proizvodnih industrija u pokrajini Zhejiang, u kojem je industrija kemijskih vlakana navedena kao jedna od deset ključnih industrija koje podliježu posebnom političkom upravljanju (87), ili 13. petogodišnji plan za razvoj kemijske industrije u pokrajini Jiangsu (2016.–2020.). U odredbama potonjeg dokumenta koje se odnose na nove kemijske materijale naglasak je stavljen na potporu razvoju i industrijalizaciji primjena s visokom dodanom vrijednosti na kraju proizvodnog lanca kao što su vlakna visokih performansi, koja mogu obuhvaćati vlakna za proizvodnju KOV-ova. U tom pogledu potonjim se planom upućuje industrija da smanji troškove proizvodnje i „razriješi uska grla u nabavi glavnih pomoćnih materijala na početku proizvodnog lanca” (88).

(116)

Kad je riječ o drugom osnovnom ulaznom elementu, polietilenu, postoje dokazi da država upravlja proizvodnjom. Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme (NDRC) uvrstilo je određene postupke proizvodnje polietilena u svoj Katalog smjernica za restrukturiranje industrije, pri čemu jedan pododjeljak „ograničenog popisa” obuhvaća petrokemikalije i sadržava „polietilen ili polivinil klorid iz acetilenskog postupka s godišnjom proizvodnjom manjom od 200 000 tona” (89).

(117)

Općenito, kineska vlada smatra kemijsku industriju, od koje proizvođači KOV-ova nabavljaju niz svojih ulaznih elemenata (vidjeti uvodne izjave 90. i 114.), važnim sektorom. To se odražava u mnogobrojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se odnose na kemijski sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Cilj je tih dokumenata upravljanje brojnim aspektima funkcioniranja kemijskog sektora u cjelini te time utjecanje na, primjerice, podsektore koji proizvode razne kemijske spojeve na početku proizvodnog lanca od kojih se dobivaju kemijske sirovine za proizvodnju KOV-ova (npr. one navedene u uvodnim izjavama 90. i 114.), posebno u pogledu razvoja lanca vrijednosti, opskrbnih uzoraka, odabira tehnologije, lokalizacije proizvodnje ili političke potpore (90).

(118)

Za staklena vlakna, jedan od ulaznih elemenata, Komisija je potvrdila da je država intervenirala u geografsku distribuciju proizvodnje staklenih vlakana odredbama 13. petogodišnjeg plana za industriju građevinskih materijala (2016.–2020.) (91), ponajviše dajući uputu da se proizvodnja osobito mora razvijati u pokrajini Jiangxi, čime se umiješala u slobodno odlučivanje relevantnih gospodarskih subjekata.

(119)

Kako je spomenuto u Izvješću, cijene električne energije, jednog od čimbenika proizvodnje KOV-ova, u NRK-u nisu tržišno utemeljene i pod utjecajem su znatnih poremećaja (središnje određivanje cijena, diferencijacija cijena i prakse izravne kupnje energije) (92).

(120)

Ta uključenost vladinih i lokalnih tijela duž cijelog lanca vrijednosti KOV-ova, barem potencijalno, narušava cijene. Opisanim sredstvima vlada intervenira u sektor KOV-ova i sektore koji proizvode sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju KOV-ova, pri čemu kineska vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja lanca vrijednosti KOV-ova.

(121)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike, uključujući proizvođače KOV-ova i ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji KOV-ova. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(122)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu to što se, iako se kinesko stečajno pravo službeno temelji na načelima koja su slična načelima primijenjenima u stečajnim pravima drugih zemalja, kineski sustav redovito nedovoljno provodi. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (93).

(123)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (94). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (95). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (96).

(124)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači KOV-ova podliježu uobičajenim odredbama kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija preliminarno zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja insolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Prema raspoloživim dokazima ta razmatranja u potpunosti se mogu primijeniti i na sektor KOV-ova i sektore proizvodnje sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju predmetnog proizvoda.

(125)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da u sektoru KOV-ova i sektorima koji proizvode sirovine za proizvodnju predmetnog proizvoda postoji diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje propisa o stečaju i vlasništvu.

(126)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (97). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (98). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (99). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(127)

Nije bilo dokaza o tome da društva koja proizvode KOV-ove ili povezane ulazne elemente ne podliježu opisanom kineskom sustavu radnog prava. Poremećaji u području troškova plaća stoga izravno (pri proizvodnji predmetnog proizvoda) i neizravno (pri pristupu proizvođača KOV-ova kapitalu ili ulaznim elementima društava u kojima se primjenjuje isti sustav rada u NRK-u) utječu na sektor KOV-ova.

(128)

Na pristup kapitalu poduzeća u NRK-u utječu različiti poremećaji.

(129)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (100), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (101) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (102). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (103).

(130)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(131)

Na primjer, kineska vlada nedavno je objasnila da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka moraju biti pod nadzorom KPK-a i u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od trenutačnih triju glavnih ciljeva države u pogledu upravljanja bankama jest jačanje vodstva Partije u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja, među ostalim u vezi s operativnim i upravljačkim pitanjima u društvima (104). Usto, kriteriji za ocjenjivanje uspješnosti komercijalnih banaka sad moraju obuhvaćati i to kako subjekti „pridonose ciljevima nacionalnog razvoja i realnom gospodarstvu” i posebno kako „pridonose strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (105).

(132)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (106).

(133)

Tim problemima pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (107). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(134)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potakao rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(135)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio kreditiranja po referentnoj stopi ili nižoj od nje i dalje je iznosio najmanje jednu trećinu ukupnog kreditiranja na kraju 2018. (108) Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da KPK poziva na „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova”. (109) Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(136)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja neprihodonosnih kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(137)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(138)

Nisu dostavljeni dokazi da prethodno opisane vladine intervencije u financijskom sustavu ne bi imale učinak na sektor KOV-ova. Komisija je isto tako utvrdila da su vodeći proizvođači KOV-ova ostvarili korist od vladinih subvencija (vidjeti uvodnu izjavu 113.). Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(139)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima od 3.1.1.2. do 3.1.1.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u odjeljcima 3.1.1.6.–3.1.1.8. i u dijelu B Izvješća.

(140)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju KOV-ova potrebni različiti ulazni elementi. Prema dokazima iz dokumentacije proizvođači izvoznici u uzorku većinu su ulaznih elemenata nabavljali u NRK-u. Kada proizvođači KOV-ova kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu u NRK-u, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(141)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene KOV-ova nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. U ovom ispitnom postupku nije bilo točnih i primjerenih dokaza ili argumenata koji bi upućivali na suprotno.

(142)

Analiza iz odjeljaka od 3.1.1.2. do 3.1.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor KOV-ova i povezani opskrbni lanac, pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(143)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(144)

Tijekom ispitnog postupka primjedbe su dostavili CCCME, kineska vlada i proizvođač izvoznik ZTT.

(145)

Prvo, CCCME je tvrdio da se člankom 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne priznaje koncept znatnih poremećaja i da u njemu ne postoji članak kojim bi se omogućilo da se podaci iz treće zemlje koji ne mogu odražavati razinu cijena ili troškova zemlje izvoznice upotrebljavaju za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Uobičajena vrijednost u antidampinškim ispitnim postupcima mora se odrediti na temelju prodajnih cijena ili troškova društava u zemlji podrijetla ili barem na temelju cijena ili troškova koji mogu odražavati razinu cijena ili troškova u zemlji podrijetla. U tom je pogledu CCCME smatrao da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu i da se ne bi trebao primjenjivati u ovom slučaju. Prema mišljenju CCCME-a, EU-ov izračun uobičajene vrijednosti trebao bi biti i u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i tumačenjem tog članka koje je dalo Žalbeno tijelo u predmetu EU–biodizel (Argentina) (DS473) (dalje u tekstu „EU–biodizel”). Znatni poremećaji u zemlji izvoznici trebali bi biti obuhvaćeni definicijom prodaje koja nije ostvarena u „uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebne situacije na tržištu”. Osim toga, CCCME je naveo da je, u skladu s člankom 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu, izračun uobičajene vrijednosti dopušten samo ako nema prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. Pojam „uobičajeni tijek trgovine” može se tumačiti kao da se odnosi na redovne prodaje i kupnje koje karakterizira namjera prodavatelja da ostvari dobit. Nadalje, člankom 2.2.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu predviđeno je da se prodaja proizvoda može smatrati kao da nije u uobičajenom tijeku trgovine te zanemariti „samo ako … se takva prodaja izvrši u produljenom razdoblju u znatnim količinama i po cijenama koje ne omogućuju povrat svih troškova”. U tom je kontekstu CCCME tvrdio i da podnositelj pritužbe nije dokazao da navodni znatni poremećaji pripadaju kategoriji prodaje „koja nije u uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebne situacije na tržištu”.

(146)

Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi CCCME. Komisija na početku napominje da se Izvješće WTO-a o predmetu EU–biodizel nije odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo WTO-a i Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica. Kad je riječ o tvrdnji koja se odnosi na podnositelja pritužbe, pravna osnova i odgovarajući dokazi iz pritužbe odnosili su se na uvjete primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Kako je navedeno u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je smatrala da je pritužba sadržavala dostatne dokaze o znatnim poremećajima za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe. U članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe ne postoje daljnji zahtjevi u pogledu dokaza vrste na koju se poziva ta strana. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(147)

CCCME je tvrdio i da podnositelj pritužbe nije dostavio dostatne dokaze kojima bi se opravdali nalazi o „znatnim poremećajima” u kineskoj industriji KOV-ova. CCCME je smatrao da je Izvješće samo opći uvod u određene kineske politike, tržišne uvjete i navodnu državnu intervenciju u određenim sektorima te da u pritužbi nisu izneseni nikakvi konkretni dokazi koji upućuju na to da se vlada zapravo upliće u svakodnevno poslovanje društava iz sektora KOV-ova. CCCME je u tom pogledu uputio na odluku Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – kompenzacijske mjere (DS437), u kojoj se navodi da bi tvrdnju o postojanju „znatnih poremećaja” trebalo potkrijepiti dostatnim dokazima, a ne samo navodnim postojanjem vladine intervencije, te da bi takvu analizu i donošenje odluka trebalo provesti od slučaja do slučaja.

(148)

Prema mišljenju CCCME-a, odgovornost je podnositelja pritužbe i Komisije dostaviti dodatne dokaze kojima se primjereno potvrđuje postojanje navodnih „znatnih poremećaja” u industriji KOV-ova. CCCME je tvrdio da Komisija mora analizirati situaciju svakog kineskog proizvođača koji surađuje ili je u uzorku i za svakog od njih odlučiti je li narušen ijedan čimbenik troškova proizvodnje i prodaje. Smatrao je i da je, čak i da Komisija naposljetku odluči primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, zamjena svih podataka i čimbenika troškova upotrijebljenih za izračun uobičajene vrijednosti za sva društva podacima iz treće zemlje nerazumna te da nije u skladu s odredbama osnovne uredbe; naime, u skladu s tekstom članka 2. stavka 6.a, samo oni troškovi proizvodnje i prodaje za koje je dokazano da su narušeni zamjenjuju se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima.

(149)

Dodatno potkrjepljujući tu tvrdnju, CCCME je naveo da podnositelj pritužbe i Komisija nisu dokazali da su domaća tržišta za nabavu svih sirovina za KOV-ove bila narušena te da se stoga zamjena troškova za sve sirovine ne može opravdati. Osim toga, čak i da podnositelj pritužbe i Komisija imaju dokaze o poremećajima u sektorima određenih sirovina, bez dostatnih dokaza o poremećajima i u sektorima drugih sirovina, izvor podataka za troškove u potonjem slučaju trebale bi biti poslovne knjige kineskih proizvođača koji surađuju.

(150)

CCCME je tvrdio i da troškovi rada u poslovnim knjigama kineskih proizvođača KOV-ova nisu narušeni te bi ih stoga trebalo tretirati kao nenarušene podatke u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe i upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. U tom je pogledu CCCME tvrdio da podnositelj pritužbe nije dostavio dostatne dokaze kojima se potvrđuje da su narušeni ti troškovi u kineskom sektoru KOV-ova. Prema CCCME-u, neopravdano je i nepravedno zamijeniti troškove rada podacima iz treće zemlje jer na troškove rada utječe kombinacija nekoliko čimbenika, a prosječni troškovi rada razlikuju se čak i među različitim kineskim proizvođačima, a pogotovo među različitim zemljama. CCCME je dodao da je reprezentativna zemlja koju će odabrati Komisija jedna od 50 zemalja sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina i da se u tim zemljama troškovi rada znatno razlikuju. Slične je tvrdnje iznio i o cijenama energije.

(151)

Kao odgovor na tvrdnje o dostatnim dokazima u fazi pokretanja postupka, Komisija podsjeća da se u točki 3. Obavijesti o pokretanju postupka upućuje na niz elemenata prima facie na kineskom tržištu KOV-ova kako bi se dokazalo da su na tržište utjecali poremećaji u cijelom lancu vrijednosti KOV-ova u NRK-u. Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka bili dovoljni da se opravda pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Doista, iako se utvrđivanje stvarnog postojanja znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi samo u trenutku privremene i/ili konačne objave, člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) utvrđuje se obveza prikupljanja podataka potrebnih za primjenu te metodologije ako je ispitni postupak pokrenut na toj osnovi. U tom je slučaju Komisija smatrala da su dokazi prima facie o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. U Obavijesti o pokretanju postupka to je jasno navedeno u točki 3. u skladu s obvezom iz članka 2. stavka 6.a točke (e) osnovne uredbe. Stoga je Komisija poduzela potrebne mjere kako bi mogla primijeniti metodologiju iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u slučaju da se tijekom ispitnog postupka potvrdi postojanje znatnih poremećaja. Stoga je tvrdnja CCCME-a odbačena.

(152)

Kad je riječ o tvrdnji o općenitosti dokaza iz Izvješća, Komisija napominje da postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem u Izvješću posebnog sektorskog poglavlja ili informacija o određenom tržištu kojima je obuhvaćen predmetni proizvod ili određena društva. U Izvješću su opisane različite vrste poremećaja prisutne u NRK-u koje su međusobno povezane i primjenjuju se u cijelom kineskom gospodarstvu te utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje predmetnog proizvoda. Nadalje, Izvješće nije jedini izvor dokaza kojim se Komisija koristila za donošenje odluke jer se u tu svrhu upotrebljavaju dodatni dokazni elementi.

(153)

Komisija nadalje podsjeća da se predmet SAD – kompenzacijske mjere nije odnosio na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, koji je relevantna pravna osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ovom ispitnom postupku, pa čak ni na područje dampinga. Taj se spor odnosio na drukčije činjenično stanje i na tumačenje Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, a ne Sporazuma o antidampingu. U svakom slučaju, kako je prethodno objašnjeno, dokazi izneseni u fazi pokretanja postupka jasno se odnose na kinesko tržište KOV-ova pa stoga i na predmetni proizvod u predmetnom slučaju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(154)

Kad je riječ o tvrdnji CCCME-a o zamjeni troškova proizvodnje i prodaje za kineske proizvođače svim podacima iz treće zemlje ili na pojedinačnoj osnovi, Komisija podsjeća da, nakon što se utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja za zemlju izvoznicu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o čimbenicima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje predmetnog proizvoda za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Stoga je tvrdnja CCCME-a odbačena.

(155)

Kad je riječ o tvrdnjama u pogledu poremećaja na tržištima sirovina i energije, Komisija se u prethodnom tekstu već očitovala o pitanju dostatnosti dokaza u fazi pokretanja postupka, koje obuhvaća i navodne poremećaje koji utječu na ulazne elemente. Kako je navedeno u odjeljcima od 3.1.1.3. do 3.1.1.8., Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila i da su tržišta za ulazne elemente koje upotrebljavaju proizvođači KOV-ova u NRK-u izložena brojnim znatnim poremećajima, i to ne samo poremećajima koji se odnose na taj sektor nego i međusektorskim poremećajima. Ista je situacija bila i u slučaju proizvođačâ više osnovnih ulaznih elemenata za proizvodnju sirovina za KOV-ove itd. Stoga je Komisija utvrdila da su svi troškovi ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji KOV-ova, uključujući energiju, barem potencijalno narušeni u NRK-u. Činjenica da, prema tvrdnjama CCCME-a, među različitim zemljama postoje znatne razlike u troškovima energije ne mijenja Komisijinu procjenu narušenih cijena energije u NRK-u. U tom se pogledu člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe dopušta upotreba domaćih troškova ulaznih elemenata ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Iako su neke zainteresirane strane dostavile informacije o troškovima ulaznih elemenata, u dokumentaciji nije bilo dokaza koji bi potvrdili da su cijene ili troškovi bilo koje određene sirovine, uključujući trošak energije, nenarušeni. Stoga se pri izračunu uobičajene vrijednosti nije mogao upotrijebiti domaći trošak ili domaća cijena ulaznih elemenata te je tvrdnja odbačena.

(156)

Kad je riječ o tvrdnji o poremećajima koji se odnose na troškove plaća, Komisija ponavlja objašnjenje iz prethodnih uvodnih izjava o dostatnosti dokaza u fazi pokretanja postupka. Nadalje, iako Komisija priznaje da se troškovi plaća mogu razlikovati među zemljama ili čak među sektorima, na temelju svojeg ispitnog postupka, kako je navedeno u odjeljku 3.1.1.7., utvrdila je da su poremećaji na razini NRK-a utjecali na njegovo tržište rada. Problemi svojstveni kineskom tržištu rada, uključujući nepostojanje sindikata neovisnih o vladi i ograničenja mobilnosti radne snage zbog sustava registracije kućanstava, narušavaju formiranje plaća u NRK-u za sve gospodarske subjekte. Činjenica da bi se troškovi plaća mogli razlikovati u drugim zemljama ili da bi se mogli razlikovati unutar NRK-a ne mijenja taj nalaz. U tom pogledu, iako se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe dopušta upotreba domaćih troškova, uključujući troškove plaća, ako se za njih sa sigurnošću utvrdi da nisu narušeni, u dokumentaciji nema dokaza da se poremećaji na razini cijele zemlje ne odražavaju na proizvođače KOV-ova. U skladu s tim za izračun uobičajene vrijednosti nisu se mogli upotrijebiti domaći troškovi plaća te je tvrdnja odbačena.

(157)

CCCME je nadalje naveo da je nerazumno upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društava u trećoj zemlji za izračun uobičajene vrijednosti za kineske izvoznike. Budući da su člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) obuhvaćeni „oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije”, CCCME smatra da se učinak navodnih znatnih poremećaja ne bi trebao proširiti na troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. CCCME je dodao da nisu dostavljeni nikakvi dokazi da za izračun uobičajene vrijednosti nije primjereno upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit kineskih proizvođača. Nadalje, CCCME je tvrdio da se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit različitih proizvođača u istoj industriji (ili čak unutar iste grupe) znatno razlikuju, a ako proizvođač u konačno odabranoj reprezentativnoj zemlji ima relativno veći udio tih troškova i dobiti, izračunana uobičajena vrijednost bit će viša, što je nepravedno. CCCME je osporavao i da je u slučaju predloženog relevantnog društva iz Turske, Prysmian Kablo Ve Sistemleri AS, prihod od prodaje predmetnog proizvoda činio više od 89 % njegova ukupnog prihoda, dok su se dostupni podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti odnosili na cijelo društvo umjesto isključivo na predmetni proizvod. U tom kontekstu CCCME smatra da se podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti koje je Komisija upotrijebila za izračun uobičajene vrijednosti ne mogu smatrati „nenarušenim i razumnim iznosom troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti” te da se naposljetku ni ti troškovi ni profitne marže ne bi trebali zamijeniti podacima proizvođača iz trećih zemalja.

(158)

Komisija je u odgovoru napomenula da, nakon utvrđivanja da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, uobičajena vrijednost izračunava se za svakog proizvođača izvoznika na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija naglašava da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) izričito zahtijeva i da izračunana uobičajena vrijednost uključuje razuman iznos nenarušenih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Ako tijekom ispitnog postupka na temelju svih dokaza iz dokumentacije Komisija dokaže postojanje znatnih poremećaja koji utječu na predmetni proizvod u zemlji izvoznici, ne mora dokazati da su stvarni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi tog proizvođača izvoznika zaista bili nenarušeni.

(159)

Kad je riječ o tvrdnji o pravednosti uporabe podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima predloženog proizvođača u potencijalnoj reprezentativnoj zemlji, Komisija se pri odabiru vodi kriterijem da to budu novija javno dostupna financijska izvješća i kriterijem profitabilnosti. U takvom se postupku prednost daje podacima koji potječu iz potencijalne reprezentativne zemlje. U svim fazama te procjene zainteresirane strane imaju mogućnost iznijeti primjedbe na podatke naknadno predloženog društva. U ovom ispitnom postupku propisno su primijenjeni i provedeni kriteriji navedeni u pogledu konačnog odabira podataka o društvu, kao i analiza primjedbi na naknadne bilješke o čimbenicima proizvodnje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(160)

Kad je riječ o tvrdnji o posebnoj primjerenosti podataka društva Prysmian Kablo Ve Sistemleri AS u kontekstu udjela njegove prodaje različitih proizvoda, Komisija je na pitanje primjerenosti financijskih podataka društva odgovorila u uvodnoj izjavi 227., u kojoj je odbacila povezanu općenitu tvrdnju CCCME-a.

(161)

S obzirom na politike potpore i financijske subvencije za proizvođače KOV-ova iz pritužbe, CCCME je naveo da je, budući da je riječ o industriji visoke tehnologije, uvođenje politika za promicanje razvoja te industrije uobičajeno i da se ne događa samo u Kini nego i u drugim zemljama za koje se ne navode znatni poremećaji. Nadalje, CCCME je smatrao da činjenica da su društva dobila subvencije nije bila povezana s metodom izračuna dampinške marže, a subvencije se ne mogu izjednačiti s poremećajima na tržištu i ne smiju dovesti do nepoštenih cijena.

(162)

Komisija podsjeća da se za potrebe utvrđivanja postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe potencijalni učinak jednog ili više elemenata navedenih u toj odredbi analizira u odnosu na cijene i troškove u zemlji izvoznici. U tom kontekstu, prvo, osim činjenice da je ta tvrdnja općenita i neutemeljena, Komisija napominje da struktura troškova i mehanizmi formiranja cijena na drugim tržištima (uključujući pitanja povezana s financijskom potporom) ni u kojem slučaju nisu relevantni za ovaj ispitni postupak koji se odnosi na postojanje znatnih poremećaja u NRK-u. Drugo, u analizi na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe ključno je procijeniti imaju li proizvođači barem potencijalno pristup financiranju koje nude institucije koje provode ciljeve javne politike ili na drugi način ne djeluju neovisno ili primaju li druga državna sredstva koja ometaju tržišne sile pa tako utječu na njihove prijavljene cijene ili troškove. Budući da kineski proizvođači KOV-ova i proizvođači ulaznih elemenata podliježu vladinim planovima i direktivama, kako je objašnjeno u odjeljku 3.1.1.5., imaju i pristup financiranju u okviru kineskog financijskog sustava, kako je utvrđeno u odjeljku 3.1.1.8. Komisija je utvrdila i da su određeni proizvođači KOV-ova prijavili subvencije u svojim godišnjim izvješćima, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113. Subvencije su samo jedan od elemenata, uz sve ostale elemente relevantne u kontekstu članka 2. stavka 6.a točke (b), koji mogu ukazati na postojanje znatnih poremećaja u zemlji izvoznici jer su oblik državne intervencije koja utječe na sile slobodnog tržišta te cijene ili troškove. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju CCCME-a.

(163)

U vezi s navodima podnositelja pritužbe o nalazima ispitnog postupka u slučaju tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a i Egipta (110), CCCME je naveo da su tkane i/ili prošivene tkanine od staklenih vlakana i kabeli od optičkih vlakana dva različita proizvoda i da pripadaju različitim skupinama proizvoda. Stoga nalazi u tom ispitnom postupku nisu povezani s KOV-ovima i ne bi ih se trebalo smatrati dokazom o navodnim znatnim poremećajima u ovom slučaju. CCCME je smatrao da se dokazi koje je dostavio podnositelj pritužbe ne odnose konkretno na stvarnu industriju koja je predmet ispitnog postupka te su stoga nedostatni i irelevantni.

(164)

Nalazi Komisije iz ispitnog postupka o tkaninama od staklenih vlakana navedeni u pritužbi relevantni su za sve industrijske sektore u NRK-u, barem u pogledu međusektorskih poremećaja koji utječu na čimbenike proizvodnje u svim sektorima ili poremećaja funkcioniranja socioekonomskog sustava u NRK-u. Nadalje, određene posebne politike i planovi koji se odnose na sektor tkanina od staklenih vlakana mogu se izravno ili neizravno odnositi i na sektor KOV-ova, osobito ako su dio istog sveobuhvatnog programa ili politike za slične sektore. Komisija je smatrala da se dokazi koje je dostavio podnositelj pritužbe odnose na sektor KOV-ova, da se na njega primjenjuju i da su dostatni za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 5. stavkom 9. i člankom 2. stavkom 6.a točkom (e). U svakom slučaju, Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila i detaljno opisala u odjeljcima od 3.1.1.2. do 3.1.1.9. da postoji niz politika i znatnih poremećaja koji u ovom slučaju opravdavaju primjenu članka 2. stavka 6.a. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(165)

Naposljetku, CCCME je osporavao tvrdnju podnositelja pritužbe da je uloga Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom (SASAC) kao „stvarnog kontrolora” društva dostatan dokaz o postojanju znatnih poremećaja. CCCME je još ustvrdio da bi Komisija trebala uzeti u obzir sve relevantne čimbenike u cijelosti kako bi pravilno ocijenila dolazi li zbog udjela države u vlasništvu do uplitanja države koje materijalno i znatno utječe na poslovno ponašanje društava u pogledu donošenja odluka, određivanja cijena i dogovaranja proizvodnje. CCCME je dodao da je takvo uplitanje zabranjeno Zakonom Narodne Republike Kine o državnoj imovini u poduzećima, čijim se člankom 6. propisuje da „u skladu sa zakonom, Državno vijeće i lokalne narodne vlade obavljaju zadaće doprinositelja na temelju načela razdvajanja vladinih tijela i poduzeća, razdvajanja administrativnih funkcija obavljanja javnih poslova i funkcija doprinositelja državnoj imovini te neuplitanja u zakonito i neovisno poslovanje poduzeća”. U tom je pogledu CCCME naveo da je SASAC kao neizravni dioničar društva FTT samo doprinositelj i da se ne upliće u svakodnevno poslovanje poduzeća. CCCME je doveo u pitanje i eventualni način na koji bi odnosi društva sa SASAC-om upućivali na znatne poremećaje. Naposljetku, CCCME je naveo da podnositelj pritužbe pri iznošenju prethodno navedene tvrdnje nije uzeo u obzir međusobnu povezanost proizvođača iz Unije i brojnih izvoznika u smislu da većina proizvođača iz Unije koji podnose pritužbu ima povezana društva ili podružnice u NRK-u i/ili da uvoze KOV-ove iz NRK-a.

(166)

U svojem odgovoru Komisija na početku napominje da se u tvrdnji CCCME-a pogrešno miješaju dva različita elementa iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, odnosno elementi iz prve i druge alineje. Nadalje, u tvrdnji CCCME-a zanemarena je činjenica da je potreban pravni standard u toj odredbi „mogući”, a ne stvarni učinak tih elemenata. Prvi se element odnosi na poduzeća „koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice” i nije ograničen na ulogu „stvarnog kontrolora”, kao što, čini se, tvrdi CCCME. Nasuprot tomu, drugi element članka 2. stavka 6.a točke (b) odnosi se na prisutnost države zbog koje ona može „utjecati na cijene ili troškove”. To su dva različita elementa i treba ih tumačiti u vezi s uvodom članka 2. stavka 6.a točke (b) u kojem se navodi da se u obzir uzima njihov „mogući”, a ne stvarni učinak. Analiza u odjeljku 3.1.1.3. ukazuje na vlasništvo i kontrolu vlade NRK-a u sektoru KOV-ova, posebno u pogledu proizvođača izvoznika u uzorku. Isto tako, analiza u odjeljku 3.1.1.4. pokazuje kako vlada NRK-a može utjecati na cijene ili troškove u sektoru KOV-ova, posebno u pogledu proizvođača izvoznika u uzorku. Stoga se ta tvrdnja može odbaciti već po toj osnovi. U biti, mogućnost kontrole državnom subjektu kao što je SASAC omogućuje znatno uplitanje u tržište zbog kojeg nastaju poremećaji na tržištu, kako je opisano u spomenutim odjeljcima ove Uredbe. To što je na temelju članka 6. Zakona NRK-a o državnoj imovini u poduzećima SASAC okarakteriziran samo kao „doprinositelj” koji se ne upliće u svakodnevno poslovanje ne mijenja ulogu koju država preko njega ima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje i ne isključuje tu mogućnost u skladu s relevantnim standardom „mogućeg učinka” čak i ako se tumači u vezi s drugim člancima navedenog zakona. Potonje je jasan dokaz o tome kako država želi utjecati na gospodarstvo preko poduzeća pod svojom kontrolom i svojom ulogom u tim poduzećima (111). Točnije, u pogledu uloge „doprinositelja”, u članku 12. navedenog zakona navodi se da „tijelo koje obavlja funkcije doprinositelja u ime odgovarajuće narodne vlade ima pravo primati povrat na imovinu, sudjelovati u donošenju važnih odluka, odabirati rukovoditelje kao i druga prava doprinositelja u poduzećima s državnim ulaganjima u skladu sa zakonom” (112). Navedena prava „doprinositelja” potvrđuju njegov mogući utjecaj na poslovanje kontroliranog poduzeća, barem u pogledu ključnih smjernica poslovnog razvoja društva i strateških korporativnih odluka, i to osobito postavljanjem ključnih rukovoditelja u donošenju odluka koje nužno utječu na svakodnevne poslovne aktivnosti, među ostalim u pogledu cijena ili troškova. Zatim, ne dovodeći u pitanje kontrolu koju ima SASAC, Komisija je u odjeljcima od 3.1.1.5. do 3.1.1.8. utvrdila i brojne dokaze koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja u sektoru KOV-ova u kojem posluje, primjerice, društvo FTT (i ostali proizvođači). Naposljetku, odnosi proizvođača iz EU-a i kineskih izvoznika nisu relevantni za procjenu kontrolne uloge SASAC-a u društvu FTT u NRK-u, a u svakom slučaju detaljno su analizirani u uvodnim izjavama od 408. do 415. ove Uredbe. Stoga su tvrdnje CCCME-a odbačene.

(167)

Kineska vlada tvrdila je da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe EU-a nije u skladu s člancima 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu, navodeći činjenicu da je utvrđeno da EU-ova metodologija prilagodbe troškova nije u skladu s tumačenjem koje je Žalbeno tijelo WTO-a dalo u predmetu EU–biodizel ni s tumačenjem povjerenstva u predmetu EU – prilagodba troškova (DS494).

(168)

Stajališta Komisije o argumentu kineske vlade koji se odnosi na predmet EU–biodizel, izražena su u uvodnoj izjavi 146. Kad je riječ o predmetu EU – prilagodba troškova, Komisija podsjeća da su se i EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva koji nisu konačni pa, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer nisu odobreni odlukama članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Tvrdnja je stoga odbačena.

(169)

Kineska je vlada u pogledu Izvješća tvrdila i da je Komisija izdala istovrsna izvješća o samo nekoliko odabranih zemalja, što je izazvalo sumnju u kršenje tretmana najpovlaštenije države i nacionalnog tretmana. Nadalje, govoreći o prethodnim ispitnim postupcima o proizvodima podrijetlom iz NRK-a, navela je da nije ispitano je li bilo poremećaja na tržištu u industrijama EU-a i njihovim industrijama na početku proizvodnog lanca ili jesu li poremećaji na tržištu utjecali na podatke trećih strana upotrijebljene u postupcima. Stoga osnovna logika cijelog sustava ispitnog postupka koji se temelji na članku 2. stavku 6.a ne može biti dosljedna, a kamoli pravedna. Kineska vlada tvrdila je i da među ekonomistima ne postoji općeprihvaćen koncept „poremećajâ na tržištu” i da standard „znatnih poremećaja na tržištu” iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije u potpunosti dokazan te da mu nedostaje teoretska podloga i međunarodno priznanje. Prema njezinu mišljenju, trebalo bi razmotriti i definirati osnovne koncepte i standarde „tržišta”, „poremećajâ” i „znatnih”, a ako o potonjem nije bilo konačnog zaključka ili konsenzusa, ne postoji ni mogućnost preciznog definiranja „znatnih poremećaja na tržištu” te je stoga na toj osnovi apsurdno i neoperativno utvrditi ikakve pravne odredbe ili međunarodna pravila. Naposljetku, napomenula je da različita gospodarstva koja prihvaćaju načela tržišnog gospodarstva ne mogu upotrebljavati jednake aranžmane, jer među svim gospodarstvima mogu postojati institucionalne razlike, te da je logički neodrživo smatrati razlike u sustavu ili aranžmanima dokazom znatnih poremećaja na tržištu. Prema mišljenju kineske vlade, potonji se pristup može jedino smatrati diskriminirajućim i protekcionističkim.

(170)

Kad je riječ o tvrdnji kineske vlade koja se odnosi na kršenje klauzula tretmana najpovlaštenije države i nacionalnog tretmana, Komisija podsjeća da se, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, izvješće o bilo kojoj zemlji izrađuje samo ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u toj zemlji ili sektoru u toj zemlji. Nakon stupanja na snagu novih odredaba članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u prosincu 2017. Komisija je imala takve naznake o znatnim poremećajima za Kinu. Komisija je isto tako u listopadu 2020. objavila izvješće o poremećajima u Rusiji (113) i nije isključeno da će uslijediti i druga izvješća. Nadalje, kako je prethodno navedeno, izvješća nisu obvezna za primjenu članka 2. stavka 6.a. U članku 2. stavku 6.a točki (c) opisani su uvjeti pod kojima Komisija izdaje izvješća o zemljama, a u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d) podnositelji pritužbe nisu obvezni koristiti se izvješćem niti je prema članku 2. stavku 6.a točki (e) postojanje izvješća o zemlji uvjet za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) dostatni dokazi koje podnositelji pritužbe iznesu o znatnim poremećajima u bilo kojoj zemlji u skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) mogu biti temelj za pokretanje ispitnog postupka na toj osnovi. Stoga se pravila koja se odnose na znatne poremećaje za pojedine zemlje primjenjuju na sve zemlje bez ikakve razlike i bez obzira na postojanje izvješća o zemlji. Shodno tome, prema definiciji, pravilima koja se odnose na poremećaje u zemljama ne krši se tretman najpovlaštenije nacije. Kad je riječ o navodnim poremećajima u EU-u, Komisija napominje da, osim što je ta tvrdnja kineske vlade općenita i potpuno neutemeljena, poremećaji koji postoje u EU-u i utječu na društva iz EU-a nisu predmet analize na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe koja se odnosi na zemlju izvoznicu. Stoga taj koncept nije pravno relevantan u pogledu industrije Unije u specifičnom kontekstu antidampinških ispitnih postupaka. Kad je riječ o tvrdnji koja se odnosi na različite zemlje koje donose različite aranžmane tržišnoga gospodarstva, odredbe članka 2. stavka 6.a primjenjuju se samo ako postoje znatni poremećaji u zemlji izvoznici u kojoj znatne državne intervencije utječu na troškove i cijene i stoga te odredbe ne utječu na različite aranžmane različitih tržišnih gospodarstava sve dok ne postoje znatne državne intervencije koje utječu na tržišne sile. Na temelju svega navedenog, Komisija je odbacila te tvrdnje.

(171)

Kad je riječ o tvrdnji koju je kineska vlada iznijela u fazi pokretanja postupka da nije ispitano jesu li podaci trećih strana upotrijebljeni u postupcima Komisije pod utjecajem poremećaja na tržištu, Komisija podsjeća da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a), uobičajenu vrijednost izračunava na temelju odabranih podataka koji nisu domaće cijene i troškovi u zemlji izvoznici samo ako utvrdi da ti podaci najprikladnije odražavaju nenarušene cijene i troškove. U ovom je postupku Komisija obvezna upotrebljavati samo nenarušene podatke. U tom se pogledu zainteresirane strane pozivaju da dostave primjedbe o predloženim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u ranim fazama ispitnog postupka. Komisija te primjedbe u potpunosti uzima u obzir u konačnoj odluci o nenarušenim podacima koje bi trebalo upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(172)

Kad je riječ o primjedbi kineske vlade o konceptu „znatnih tržišnih poremećaja”, Komisija napominje da je ta tvrdnja općenita i teoretska te da ne ukazuje na to zašto i kako bi koncept upotrijebljen u osnovnoj uredbi bio na neki način manjkav. Komisija nadalje podsjeća da je u kontekstu postupka koji je doveo do donošenja zakonodavnog prijedloga objavila procjenu učinka koja je sadržavala i pojedinosti o konceptu znatnih poremećaja i primijenjenim kriterijima, nakon čega su slijedili javno savjetovanje i konferencija dionika. U tom je postupku aktivno intervenirala i kineska vlada, a sudjelovala je i na konferenciji dionika. Rezultat tog postupka savjetovanja u potpunosti je uzet u obzir u postupku koji je doveo do donošenja zakonodavnog prijedloga te u zakonodavnom postupku koji je doveo do donošenja te odredbe. U članku 2. stavku 6.a jasno se definira koncept „znatnih poremećaja” za potrebe primjene osnovne uredbe EU-a. Osim toga, u članku 2. stavku 6.a točki (b) navodi se koji bi se elementi i njihov mogući učinak uzeli u obzir pri procjeni postojanja znatnih poremećaja. Razlike u gospodarskim sustavima nemaju ulogu u toj procjeni jer se ona može primijeniti samo u odnosu na zemlju koja izvozi predmetni proizvod. Kad je riječ o tvrdnji o diskriminaciji, Komisija napominje da se osnovna uredba, a posebno njezin članak 2. stavak 6.a, ne primjenjuje ni na jednu određenu zemlju niti se njome diskriminiraju određene zemlje. Primjenjuje se samo ako se tijekom ispitnog postupka na temelju dokaza iz dokumentacije iznesu tvrdnje o postojanju znatnih poremećaja u (bilo kojoj) zemlji izvoznici na koju se odnosi taj postupak. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje.

(173)

Usto, kineska vlada tvrdila je da su u Izvješću službi Komisije postojali znatni nedostaci i u činjeničnom i u pravnom pogledu. Prema njezinu mišljenju, pritužba se temelji na pogrešnim zaključcima iz Izvješća i prošlih ispitnih postupaka, pri čemu su potonji postali novi dokazi koje je podnositelj pritužbe upotrijebio u trenutačnom ispitnom postupku. Kineska vlada tvrdila je da je Komisija iz istih razloga odstupila od neutralnog položaja tijela koje provodi ispitni postupak i potiče industriju EU-a da u pritužbi iznese optužbe o znatnim poremećajima na kineskom tržištu, čime se krši najosnovniji pravni duh poštenja i pravednosti. Prema mišljenju kineske vlade, izneseni dokazi nisu dostatni jer ne upućuju na tržišno stanje predmetnog proizvoda, a podnositelj pritužbe nije dostavio nikakvo drugo izvješće ili dokaze koji potvrđuju poremećaje na kineskom tržištu obuhvaćenih proizvoda. Ni podnositelj pritužbe ni Komisija nisu mogli točno dokazati kako su politike i mjere kineske vlade utjecale na mehanizam određivanja cijena na tržištu određene industrije u Kini.

(174)

U pogledu tvrdnje kineske vlade o nedostacima i pogrešnim zaključcima u Izvješću Komisija napominje da je to izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno prilika da ospori, dopuni ili dostavi primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Kineska vlada upozorila je na nedostatke Izvješća isključivo u općenitom i apstraktnom smislu, a istodobno se suzdržala od svakog pobijanja sadržaja Izvješća i dokaza u njemu. Podnositelji pritužbe mogu se osloniti na dokaze i nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka u mjeri u kojoj su relevantni i u kojoj pravosudno tijelo nije odbacilo njihovu zakonitost. Člankom 2. stavkom 6.a osigurava se neutralnost i nepristranost postupaka te poštovanje prava na obranu svih stranaka tijekom ispitnog postupka. Komisija napominje da se to što je podnositeljima pritužbe omogućeno da iznesu tvrdnje i dokaze o mogućem narušavanju cijena i troškova u zemljama u kojima bi moglo biti znatnih poremećaja izazvanih državnom intervencijom ne može tumačiti kao nepoštena i nepravedna praksa kojom se potiče iznošenje takvih tvrdnji. U vezi s primjedbom kineske vlade o nedostatnosti dokaza u fazi pokretanja postupka, Komisija podsjeća da, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e), ako smatra da su dokazi o znatnim poremećajima koje je dostavio podnositelj pritužbe dostatni, može pokrenuti ispitni postupak na toj osnovi. Međutim, utvrđivanje stvarnog postojanja i učinka znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi se u trenutku privremene i/ili konačne objave nakon završetka ispitnog postupka. Postojanje i učinak znatnih poremećaja ne potvrđuju se u fazi pokretanja postupka, kako je tvrdila kineska vlada, nego tek tijekom detaljnog ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(175)

Kad je riječ o navodima u pritužbi o subvencijama koje je dodijelio NRK, kineska vlada iznijela je primjedbu da je EU dodijelio brojne subvencije, što bi moglo ukazivati na to da je njegovo tržište narušeno, a podnositelj pritužbe nije dokazao da je subvencija zapravo bila državna intervencija koja je znatno utjecala na tržište ili narušila cijenu ili trošak obuhvaćenih proizvoda. Kineska vlada istaknula je da se, u skladu s člankom 32.1. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, protiv subvencije druge članice ne može poduzimati nikakva specifična mjera osim u skladu s odredbama GATT-a iz 1994.

(176)

Kako je Komisija objasnila u uvodnoj izjavi 162., tvrdnja o dodjeljivanju subvencija EU-a, koja je u svakom slučaju potpuno neutemeljena, nije relevantna za procjenu poremećaja u zemlji izvoznici na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b). Kako je navedeno u istoj uvodnoj izjavi, subvencije treba smatrati jednim od načina intervencije kojima država provodi posebne javne politike koje uzrokuju poremećaje pa njihov specifičan učinak nije potrebno utvrditi. U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 174., postojanje i učinak znatnih poremećaja ne potvrđuju se u fazi pokretanja postupka, nego tek nakon detaljnog ispitnog postupka. Konačno, kad je riječ o primjeni članka 32.1. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, trenutačni ispitni postupak i metodologija iz članka 2. stavka 6.a odnose se na izračun uobičajene vrijednosti u kontekstu dampinškog uvoza robe i ne mogu se smatrati posebnim mjerama protiv subvencija NRK-a. Prema tome, svako upućivanje na navedeni članak nije relevantno. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(177)

Proizvođač izvoznik ZTT iznio je primjedbu da je Komisijin izračun uobičajene vrijednosti na temelju troškova proizvodnje i prodaje ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u suprotnosti s obvezom EU-a na temelju sporazumâ WTO-a, a posebno s obvezom iz odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u. Prema mišljenju ZTT-a, od 12. prosinca 2016. EU ne bi smio odstupati od standardne metodologije pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti za proizvođače iz zemlje izvoznice, odnosno upotrebe samo domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici, ako nije drukčije dopušteno drugim odredbama sporazumâ WTO-a, među ostalim Sporazuma o antidampingu. ZTT je tvrdio i da se člankom 2. Sporazuma WTO-a o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotreba drugih podataka osim onih iz zemlje izvoznice. Iako je u iznimnim okolnostima potrebno izračunati uobičajenu vrijednost, podaci koji se odnose na troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit moraju se dobiti iz izvora u zemlji izvoza. Prema mišljenju ZTT-a, odstupanje od tog općeg pravila ne dopušta se nijednim dijelom Sporazuma WTO-a o antidampingu, a pojam znatnih poremećaja ne postoji u njemu. U tom je pogledu ZTT uputio na definiciju uobičajene vrijednosti iz članka 2.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i iznimne okolnosti opisane u članku 2.2. tog sporazuma u kojima bi se uobičajena vrijednost mogla utvrditi na temelju usporedive cijene istovjetnog proizvoda pri izvozu u odgovarajuću treću zemlju, pod uvjetom da je ta cijena reprezentativna, ili na temelju troška proizvodnje u zemlji podrijetla kojem se dodaje razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i iznos dobiti. ZTT je dodao da se Sporazumom WTO-a o antidampingu zahtijeva da se troškovi obično izračunavaju na temelju poslovnih knjiga predmetnog izvoznika ili proizvođača, pod uvjetom da se te poslovne knjige vode u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima zemlje izvoznice i da objektivno odražavaju troškove povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda te da se, isto tako, iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti temelje na stvarnim podacima o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine koje obavlja predmetni izvoznik ili proizvođač, ili ako ih nije moguće odrediti na toj osnovi, da se temelje na drugim izvorima, ali uvijek na domaćem tržištu zemlje podrijetla.

(178)

Nadalje, ZTT je uputio na odluku u predmetu EU–biodizel, prema kojoj tijelima koja su provodila ispitni postupak nije bilo dopušteno procijeniti troškove navedene u poslovnim knjigama izvoznika/proizvođača na temelju referentne vrijednosti koja nije povezana s troškovima proizvodnje u zemlji podrijetla. ZTT je naveo da bi, s obzirom na izvješće Žalbenog tijela u tom predmetu, na temelju članka 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu trebalo usporediti, s jedne strane, troškove kako su navedeni u poslovnim knjigama proizvođača/izvoznika i, s druge strane, stvarne troškove tog proizvođača. Naposljetku, ZTT je istaknuo da, u skladu s izvješćem Žalbenog tijela u tom predmetu, poremećaji u Argentini koji su uzrokovali razliku između domaćih i međunarodnih cijena glavne sirovine za predmetni proizvod nisu sami po sebi bili dostatna osnova na temelju članka 2.2.1.1. za zaključak da poslovne knjige proizvođača nisu objektivno odražavale troškove sirovina povezane s proizvodnjom i prodajom predmetnog proizvoda ili za zanemarivanje tih troškova pri izračunu uobičajene vrijednosti predmetnog proizvoda. Stoga je ZTT zaključio da članak 2. stavak 6.a nije u skladu sa sporazumima WTO-a, uključujući Protokol o pristupanju Kine WTO-u, i sudskom praksom Tijela za rješavanje sporova.

(179)

U skladu sa svojim primjedbama u uvodnoj izjavi 146. Komisija je odbacila tvrdnju ZTT-a u pogledu navodne opće neusklađenosti sa sporazumima WTO-a svojeg izračuna uobičajene vrijednosti na temelju troškova proizvodnje i prodaje ili referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. U istoj se uvodnoj izjavi Komisija očitovala o pitanju relevantnosti predmeta EU–biodizel i nalazâ Žalbenog tijela u tom pogledu za ovaj ispitni postupak. Kad je riječ o obvezama iz odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u, Komisija podsjeća da se u antidampinškim postupcima koji se odnose na proizvode iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnoga gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima. Zbog svih tih razloga te su tvrdnje odbačene.

(180)

ZTT je tvrdio i da sektor kabela od optičkih vlakana nije narušen i da bi u krajnjem slučaju mogli biti narušeni samo određeni ulazni elementi na tom tržištu. Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, ZTT je tvrdio sljedeće: u Izvješću na koje se pritužba odnosi ne raspravlja se konkretno ili detaljno o sektoru kabela od optičkih vlakana; ne može se zaključiti da su svi ulazni elementi narušeni ili da je narušeno samo tržište kabela od optičkih vlakana; podnositelj pritužbe nije iznio nikakve dokaze o državnoj prisutnosti u kineskim poduzećima koja je utjecala na cijene ili troškove na tržištu kabela od optičkih vlakana te je u pritužbi naveden samo opći opis Kine kao socijalističkog tržišnog gospodarstva; društva prisutna na tržištu KOV-ova nisu pod kontrolom države, čak i ako država možda ima udjele u njima (društvo je u svakom slučaju bilo u većinskom vlasništvu privatnog sektora) i nisu izneseni dokazi da je većina tržišta KOV-ova u Kini u državnom vlasništvu ili da je zbog toga narušeno tržište u cjelini.

(181)

Komisija se već u uvodnim izjavama 152. i 154. osvrnula na opću tvrdnju o nedostatku konkretnih dokaza u pritužbi koja se odnosi na sektor KOV-ova. U skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe dokazi podnositelja pritužbe u prilog tome da je industrija KOV-ova barem potencijalno izložena znatnim poremećajima u NRK-u u skladu s kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (b) bili su dovoljni za pokretanje ispitnog postupka na temelju te odredbe. Točnije, postojanje znatnih poremećaja koji dovode do primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nije povezano s postojanjem posebnog sektorskog poglavlja ili informacija o određenom tržištu kojima je obuhvaćen predmetni proizvod. U tom pogledu, kako je vidljivo u odjeljcima od 3.1.1.2. do 3.1.1.9., Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da postoje znatni poremećaji u industriji KOV-ova i povezanim sektorima ulaznih elemenata. Korištenje domaćih troškova za izračun uobičajene vrijednosti dopušteno je člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) samo ako je tijekom ispitnog postupka sa sigurnošću utvrđeno da ti troškovi nisu narušeni. Međutim, nije bilo neposrednih dokaza o nenarušenosti čimbenika proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika. Stoga je tvrdnja ZTT-a o tom aspektu odbačena.

(182)

Kad je riječ o tvrdnji ZTT-a o državnoj kontroli proizvođačâ KOV-ova, Komisija je pronašla dokaze o takvoj kontroli kako je opisano u odjeljku 3.1.1.3. Komisija podsjeća da većinsko vlasništvo države nije preduvjet za stvarnu državnu kontrolu. Općenito, Komisija je u odjeljcima od 3.1.1.3. do 3.1.1.5. utvrdila da na tržištu KOV-ova (to obuhvaća i proizvođače KOV-ova i proizvođače ulaznih elemenata za proizvodnju KOV-ova) u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom ili ih usmjeravaju tijela NRK-a. Stoga je ta tvrdnja ZTT-a u tom pogledu odbačena.

(183)

ZTT je nadalje naveo da se dokazi podnositelja pritužbe o javnim politikama ili mjerama kojima se pogoduje domaćim dobavljačima KOV-ova ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta u sektoru KOV-ova odnose na sektore na kraju proizvodnog lanca, a ne na tržište KOV-ova na početku proizvodnog lanca. U vezi s navodima iz pritužbe o poremećajima ulaznih elementa, to je društvo ustvrdilo da su dokazi „klimavi” te istaknulo da nije jasno jesu li „vlakna visokih performansi” koja se potiču 13. petogodišnjim planom optička vlakna (kao ni to u čemu se sastojala potpora u okviru plana) i da na naznačenoj stranici Izvješća nedostaju informacije o aramidnim vlaknima. Osim toga, ZTT je u pogledu upućivanja podnositelja pritužbe na dokaze iz Izvješća koji se odnose na potpore za staklena vlakna iznio primjedbu da su ta vlakna potpuno različiti sektor i tržište u usporedbi s optičkim vlaknima i kabelima te da ta tvrdnja stoga nije relevantna za procjenu predmetnog proizvoda, a nije bilo ni dokaza o tome kakva je potpora pružena i kako je tržište narušeno.

(184)

Pitanje dostatnosti dokaza iz pritužbe već je prethodno razmotreno, među ostalim u uvodnoj izjavi 181. Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da je, s obzirom na to da su KOV-ovi ključne sastavnice optičkih mreža, sektor KOV-ova usko povezan s razvojem tih mreža i ovisan o njemu, pa u jednakoj mjeri ovisi o učincima državnih politika i dokumenata povezanih s tim politikama kojima se upravlja razvojem internetskih mreža, kao i učincima provedbe sveobuhvatnih politika koje se odnose na internetske tehnologije, aplikacije i usluge, kako je jasno opisano u uvodnim izjavama 107. i 108. Ti su dokumenti o politikama državi omogućili da na razne načine utječe na tržišne sile u mnogim područjima i na mnogim tržištima gdje se upotrebljavaju optičke mreže, a time i KOV-ovi. Stoga je nalazima Komisije potvrđeno da NRK ima uspostavljene javne politike ili mjere kojima utječe na sile slobodnog tržišta u sektoru KOV-ova. Neovisno o tom nalazu, Komisija je utvrdila i da su na sektor KOV-ova utjecale i druge vrste znatnih poremećaja, opisane u odjeljcima 3.1.1.3., 3.1.1.4. i od 3.1.1.6. do 3.1.1.8. Stoga je tvrdnja ZTT-a odbačena.

(185)

Kad je riječ o tvrdnjama o nejasnoći dokaza sadržanih u Izvješću i navedenih u pritužbi, Komisija je tijekom ispitnog postupka utvrdila da se barem jedan od ulaznih elemenata KOV-ova – aramid – definira kao „vlakno visokih performansi” u najmanje jednom dokumentu o politikama. U vezi s potporom predviđenom za taj proizvod u 13. petogodišnjem planu, Komisija je u svojem Izvješću utvrdila da su mjere potpore sastavni element planskih dokumenata u NRK-u, posebno u slučaju 13. petogodišnjeg plana na središnjoj razini (114). Komisija je nedvojbeno utvrdila i da se na aramid odnose razni dokumenti za planiranje politika, među ostalim na temelju dokaza iz Izvješća (vidjeti uvodnu izjavu 114.). Kad je riječ o navodima podnositelja pritužbe o staklenim vlaknima u skupu dokaza iz Izvješća, Komisija napominje da se ta vlakna mogu upotrijebiti kao ulazni element u proizvodnji KOV-ova i zato su ti navodi bili relevantni za pokretanje ispitnog postupka. Kad je riječ o povezanom poremećaju, Komisija je svoj nalaz opisala u uvodnoj izjavi 118. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(186)

Nadalje, ZTT je naveo da nisu izneseni nikakvi dokazi u pogledu primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakona o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu na tržištima KOV-ova te da se nalazi Uredbe o tkaninama od staklenih vlakana u tom pogledu odnose na drugo tržište. ZTT je tvrdio i da su, slično tome, izneseni samo opći dokazi o poremećajima u troškovima plaća, koji ne potvrđuju da je u slučaju KOV-ova tržište rada narušeno.

(187)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 163., nalazi Komisije u ispitnom postupku u pogledu tkanina od staklenih vlakana, na koje se ZTT poziva u kontekstu pritužbe, temeljili su se na dokazima iz Izvješća koji su relevantni za sve industrijske sektore u NRK-u te su stoga upućivanja podnositelja pritužbe na te nalaze bila opravdana. U svakom slučaju, Komisija je u svojem ispitnom postupku, kako je navedeno u odjeljku 3.1.1.6., utvrdila da se dogodila diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakona o stečaju i o vlasništvu, barem potencijalno, u sektoru KOV-ova, među ostalim u pogledu predmetnog proizvoda. Slično tome, kad je riječ o troškovima plaća, podnositelj pritužbe uputio je u Izvješću na dokaze koji se odnose na cijeli industrijski sektor u NRK-u i koji su stoga relevantni za tržište KOV-ova. U svakom slučaju, Komisija je u ispitnom postupku, kako je jasno opisano u odjeljku 3.1.1.7., utvrdila i da poremećaji u troškovima plaća izravno i neizravno utječu na sektor KOV-ova. Tvrdnja ZTT-a stoga je odbačena.

(188)

Kad je riječ o navodima u pritužbi u pogledu subvencija, ZTT je tvrdio da nije točno da su namijenjene ostvarivanju ciljeva javne politike ili da su dodijeljene kako bi se osiguralo da ta poduzeća ne djeluju neovisno o državi.

(189)

Komisija smatra da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze da se različite subvencije čine povezanima s ispunjavanjem ciljeva politike (npr. industrijalizacija, tehnološki razvoj ili industrijska transformacija) za koje je ona smatrala da upućuju na moguće postojanje određene vrste poremećaja koje je prouzročila država te da su dovoljni kao jedan od elemenata za opravdanje pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(190)

Kad je riječ o poremećajima u pogledu sirovina, ZTT je ustvrdio da je ono potpuno vertikalno integrirano društvo pa njegove ulazne elemente nabavljaju povezana društva te da je malo vjerojatno da njegove cijene narušavaju tržišta na početku proizvodnog lanca. ZTT je nadalje tvrdio da je dostavio relevantne informacije o proizvodnji materijala na početku proizvodnog lanca koju obavljaju povezana društva. Prema mišljenju ZTT-a, kako nisu podneseni dokazi o tome da je narušeno samo tržište KOV-ova, nije bilo ni dokaza da su narušeni njegovi troškovi. ZTT je istaknuo i da za izračun uobičajene vrijednosti treba upotrijebiti njegove troškove za koje nije dokazano da su narušeni.

(191)

Kako je prethodno navedeno, posebno u uvodnoj izjavi 181., Komisija je smatrala da su dokazi iz dokumentacije dostatni za pokretanje ispitnog postupka. Komisija je na temelju ispitnog postupka utvrdila da su razni znatni međusektorski poremećaji opisani u odjeljcima od 3.1.1.2. do 3.1.1.9. utjecali ne samo na društva koja posluju u sektoru KOV-ova nego i, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 155., na proizvođače sirovina koje upotrebljavaju proizvođači KOV-ova u NRK-u te na proizvođače osnovnih ulaznih elemenata za proizvodnju tih sirovina na početnim razinama lanca vrijednosti. Čak i kada bi ZTT nabavljao ulazne elemente od povezanih društava, potonji proizvođači ulaznih elemenata bili bi, kao i ZTT, izloženi poremećajima opisanima u navedenim odjeljcima. Među informacijama koje je dostavio ZTT nije bilo točnih i primjerenih dokaza koji bi potvrdili da se na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe za bilo koje od njegovih troškova može sa sigurnošću utvrditi da su nenarušeni. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(192)

Naposljetku, ZTT je iznio primjedbu da je, ako Komisija utvrdi da je država intervenirala kako bi pomogla u uvođenju širokopojasne mreže velike brzine pružanjem potpore tržištu KOV-ova ili tržištu ulaznih elemenata za KOV-ove (posebno subvencijama), država time ispravila tržišni nedostatak i pridonijela pozitivnim vanjskim učincima te se stoga to ne može smatrati znatnom intervencijom, a povezani poremećaji ne mogu se smatrati znatnima.

(193)

U skladu s objašnjenjem Komisije u uvodnoj izjavi 172., pitanje ispravlja li se državnom intervencijom tržišni nedostatak nije relevantno za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Svako uplitanje države koje bi dovelo ili bi moglo dovesti do poremećaja na tržištu u skladu s definicijom „znatnih poremećaja” iz članka 2. stavka 6.a točke (b) ocjenjuje se na temelju tog članka. Komisija je stoga odbacila tvrdnju ZTT-a.

(194)

Nakon konačne objave nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je primjedbe o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, ponovivši u velikoj mjeri svoje prethodne tvrdnje.

(195)

Kineska vlada prvo je tvrdila da je Izvješće manjkavo i da odluke koje se temelju na njemu nemaju činjeničnu i pravnu osnovu. Konkretnije, kineska vlada tvrdila je da Izvješće nije ono što se u zakonodavstvu EU-a naziva „izvješće”. Stoga postoje dvojbe o tome može li Izvješće predstavljati službeno stajalište Komisije. Što se tiče činjenica, prema kineskoj vladi, Izvješće ih pogrešno prikazuje, jednostrano je i izvan dodira sa stvarnošću. Nadalje, činjenica da je Komisija izdala izvješća o zemljama za samo nekoliko odabranih zemalja razlog je za zabrinutost u pogledu tretmana najpovlaštenije države. Osim toga, oslanjanje Komisije na dokaze iz Izvješća, prema mišljenju kineske vlade, nije u skladu s duhom poštenog i pravednog prava jer se zapravo radi o prosudbi predmeta prije suđenja.

(196)

Drugo, kineska vlada tvrdila je da izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu, a posebno s njegovim člankom 2.2. u kojem se navodi iscrpan popis situacija u kojima se uobičajena vrijednost može izračunati, pri čemu „znatni poremećaji” nisu navedeni. Nadalje, prema kineskoj vladi, upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje nije u skladu s člankom VI.1. točkom (b) GATT-a i člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu kojima se propisuje upotreba troška proizvodnje u zemlji podrijetla pri izračunu uobičajene vrijednosti.

(197)

Treće, kineska vlada tvrdila je da Komisijine prakse ispitivanja na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe nisu u skladu s pravilima WTO-a jer je Komisija, kršeći članak 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu, zanemarila poslovne knjige kineskog proizvođača, a da nije utvrdila jesu li te knjige u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima u Kini. Kineska vlada ne slaže se u tom pogledu s prethodnim odgovorom Komisije (vidjeti uvodne izjave 146. i 168.).

(198)

Četvrto, kineska vlada tvrdi da bi Komisija trebala biti dosljedna i u potpunosti ispitati postoje li takozvani poremećaji na tržištu u reprezentativnoj zemlji. Jednostavno prihvaćanje podataka iz reprezentativne zemlje bez takve evaluacije predstavlja „dvostruke standarde”. Prema mišljenju kineske vlade isto vrijedi i za evaluaciju cijena i troškova industrije EU-a. Peto, kineska vlada napomenula je da su u EU-u rašireni poremećaji tržišta kao što su smjernice vlasti, socijalni aspekti koje komercijalne banke uzimaju u obzir, porezna izuzeća, financijska potpora ili gospodarske sanacije.

(199)

Kad je riječ o prvom argumentu u pogledu Izvješća, Komisija se u uvodnoj izjavi 170. detaljno osvrnula na pitanje najpovlaštenije države. Slično tome, u uvodnoj izjavi 174. razmotrene su činjenične pogreške u napomenama o Izvješću. U istoj se uvodnoj izjavi govori i o argumentu o nepristranosti Komisije. Kad je riječ o statusu Izvješća u okviru zakonodavstva EU-a, Komisija je podsjetila da se člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe ne propisuje poseban format za izvješća o znatnim poremećajima, niti se tom odredbom definira kanal za objavu. Komisija je podsjetila da je izvješće tehnički dokument koji se temelji na činjenicama i upotrebljava se isključivo u kontekstu ispitnih postupaka trgovinske zaštite. Stoga je izvješće na odgovarajući način objavljeno kao radni dokument službi Komisije jer je u potpunosti opisno i njime se ne izražavaju nikakva politička stajališta, preferencije ili odluke. To ne utječe na njegov sadržaj, odnosno objektivne izvore informacija o postojanju znatnih poremećaja u kineskom gospodarstvu relevantnih za svrhu primjene članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe. U pogledu drugog i trećeg argumenta o navodnoj neusklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a Komisija je napomenula da kineska vlada nije dostavila nikakve nove dokaze, osim upućivanja na izvješće Žalbenog tijela u predmetu EU – biodizel i izvješće povjerenstva u predmetu EU – prilagodba troškova. Međutim, ti su argumenti već dostatno razmotreni u uvodnim izjavama 146. i 168. Četvrti argument o evaluaciji podataka trećih zemalja već je razmotren u uvodnoj izjavi 171. Kad je riječ o petom argumentu o navodnim poremećajima na tržištu EU-a, Komisija je napomenula da je u uvodnoj izjavi 170. već detaljno objašnjeno zašto te sumnje nisu relevantne u kontekstu ovog ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila argumente kineske vlade.

(200)

Grupa ZTT najprije je ponovila svoje stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa sporazumima WTO-a i tvrdila je da u odgovoru Komisije na njezine prethodne argumente nedostaje jasno obrazloženje, konkretno, tamo se ne navodi pravna osnova u sporazumima WTO-a (vidjeti uvodnu izjavu 146.). Stoga, prema mišljenju grupe ZTT, objava nije u skladu s pravnim standardima dostatnog obrazloženja kojim se opravdava odluka Komisije. Drugo, grupa ZTT tvrdila je da nije dokazano da je grupa izložena znatnim poremećajima jer, s jedne strane, redovne političke aktivnosti stranke u društvu ili članstvo rukovodstva društva u KPK-u nisu pokazatelj izravnog utjecaja KPK-a na grupu i, s druge strane, da je grupa ZTT privatno društvo uvršteno na burzu, da podliježe tržišno orijentiranom korporativnom upravljanju i zahtjevima za uvrštavanje na burzu. S tim u vezi, grupa ZTT napomenula je da postojanje državne intervencije ne znači znatne poremećaje jer bi vladina intervencija mogla poslužiti i za ispravljanje tržišnih nedostataka, primjerice u sektoru širokopojasnog pristupa u kojem se proizvod iz ispitnog postupka uvelike upotrebljava.

(201)

Komisija se opsežno bavila pitanjem usklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravom WTO-a u uvodnim izjavama 146., 168. i 179. Konkretno, Komisija je objasnila da, iako se sudska praksa WTO-a na koju upućuje grupa ZTT ne odnosi na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, ta sudska praksa u svakom slučaju dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje, koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Kad je riječ o argumentu grupe ZTT o nepostojanju znatnih poremećaja u sektoru KOV-ova, Komisija je napomenula da se o tim pitanjima već detaljno raspravljalo u uvodnim izjavama 154. i 181. Iako iz podneska grupe ZTT nije sasvim jasno upućuje li se na to da sektor širokopojasnog pristupa u Kini karakteriziraju tržišni nedostaci, njezine opće napomene, koje nisu potkrijepljene dokazima, da aktivnosti KPK-a u društvu nisu pokazatelj utjecaja KPK-a ili da državne intervencije ne znače znatne poremećaje, ne mogu poništiti zaključke Komisije koji se temelje na ispitivanju različitih elemenata koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja u sektoru, kako je prikazano u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.9. Komisija je stoga odbacila argumente grupe ZTT.

(202)

CCCME je ponovio svoje stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu. Konkretno, CCCME je napomenuo da se, prema Komisiji, pravom WTO-a kako ga tumači Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotreba podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Međutim, CCCME je istaknuo da metodologija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe nije izričito povezana s odredbama članka 2. stavka 5. osnovne uredbe koje su bile sporne u postupku DS473. Nadalje, CCCME je tvrdio da Komisija nije objasnila kako je članak 2. stavak 5. drugi podstavak osnovne uredbe u skladu s člankom 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu.

(203)

Komisija se slaže s CCCME-om da metodologija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe doista nije izričito povezana s odredbama članka 2. stavka 5. osnovne uredbe, kako je već istaknuto u uvodnoj izjavi 146. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da se uvjeti za primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i sadržaj odgovarajuće procjene razlikuju od uvjeta iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Argument koji se odnosi na spojivost potonje odredbe s propisima WTO-a stoga nije relevantan u ovom ispitnom postupku. S obzirom na prethodno navedeno Komisija je odbacila argumente CCCME-a.

(204)

FTT je, pozivajući se izričito i na primjedbe CCCME-a, tvrdio da tvrdnje o poremećajima na tržištu nisu potkrijepljene dokazima. Prema mišljenju FTT-a, umjesto oslanjanja na činjenične dokaze, podnositelj pritužbe samo ponavlja prethodne nalaze Komisije i upućuje na Izvješće koje se pak odnosi na kinesko tržište i gospodarske strukture „u širem kontekstu” i bez konkretnih dokaza o sektoru KOV-ova. FTT stoga ne vidi na koji su način elementi kao što su državno vlasništvo, struktura kemijske industrije, ciljevi politike ili uloga KPK-a u društvu dokazali da su poslovne aktivnosti u sektoru KOV-ova narušene.

(205)

Argumenti FTT-a su pogrešni. Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 152., u Izvješću su opisane različite vrste poremećaja, koji su po svojoj prirodi međusektorski, prisutni u cijelom kineskom gospodarstvu i utječu na cijene i/ili sirovine i troškove proizvodnje predmetnog proizvoda pa je ono daleko od nespecifičnog i bavljenja gospodarskim strukturama u Kini „u širem kontekstu”. Komisija je nadalje napomenula da Izvješće nije jedini izvor dokaza kojima se Komisija služila za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja. Dodatni dokazni elementi koje je upotrijebila Komisija i zaključci do kojih je došla na temelju tih dokaza navedeni su u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.9. Stoga, iako su elementi na koje se poziva FTT, kao što su državno vlasništvo ili uloga KPK-a u poduzećima, među relevantnim čimbenicima koji upućuju na znatne poremećaje, Komisijino sveukupno utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe temelji se na znatno širem rasponu dokaza. Stoga je Komisija odbacila argumente FTT-a.

(206)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(207)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 209. i 210., Komisija je za dokumentaciju izdala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu Argentinu smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(208)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka utvrdila da je Turska potencijalna reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(209)

Komisija je 19. studenoga 2020. u bilješci („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji KOV-ova. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti utvrdila šest potencijalnih reprezentativnih zemalja, i to Južnu Afriku, Kolumbiju, Maleziju, Srbiju, Tajland i Tursku, a Tursku je smatrala najprikladnijom reprezentativnom zemljom. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od društva Connect Com, CCCME-a i grupe ZTT. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 226. do 237.

(210)

Komisija je 12. ožujka 2021. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Argentinom kao reprezentativnom zemljom. Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za relevantno društvo Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. u reprezentativnoj zemlji. U drugoj bilješci razmotrene su i primjedbe zaprimljene na prvu bilješku. Primjedbe na drugu bilješku dostavili su društvo Connect Com, CCCME i grupa ZTT. Te su primjedbe detaljno razmotrene u uvodnim izjavama od 247. do 292.

(211)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Južna Afrika, Kolumbija, Malezija, Srbija, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja predmetnog proizvoda. Primjedbe je 30. studenoga 2020. dostavilo društvo Connect Com, a 3. prosinca 2020. dostavili su ih CCCME i grupa ZTT (u produljenom roku).

(212)

Connect Com tvrdio je da bi Komisija kao moguće reprezentativne zemlje trebala razmotriti i Kazahstan, Meksiko i Rusiju. Komisija, međutim, nije pronašla nijednog proizvođača KOV-ova u tim zemljama s lako dostupnim financijskim informacijama, pa te zemlje nije dodatno razmatrala.

(213)

Grupa ZTT tvrdila je da je tursko gospodarstvo izloženo znatnim poremećajima, posebno na energetskom tržištu te na tržištima elektroničkih i optičkih proizvoda, te je u tom pogledu uputila na radni dokument službi Komisije „Izvješće o Turskoj za 2020.”. (116) S obzirom na zaključak u uvodnoj izjavi 294. u nastavku o odabiru Argentine kao odgovarajuće reprezentativne zemlje, ta je tvrdnja postala irelevantna.

(214)

Grupa ZTT tvrdila je da bruto nacionalni dohodak („BND”) nije prikladan pokazatelj za procjenu stupnja gospodarskog razvoja zemlje jer BND po stanovniku ne sažima na odgovarajući način stupanj razvijenosti zemlje niti je mjerilo blagostanja zemlje te da je bruto domaći proizvod („BDP”) po stanovniku znatno precizniji. Nadalje je istaknula da je Malezija sličnija Kini po stupnju gospodarskog razvoja nego Turska ako se gleda BDP po stanovniku te da je stoga Malezija bliža stupnju razvijenosti Kine nego Turska. Ustvrdila je da bi u takvoj analizi trebalo uzeti u obzir i produktivnost te da je, iako je produktivnost obiju zemalja bila veća od produktivnosti Kine, Malezija gospodarski sličnija Kini od Turske. Grupa ZTT napomenula je i da je na temelju Indeksa ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda (koji različite mjere razvoja kao što su očekivani životni vijek, godine školovanja i BND po stanovniku objedinjuje u jedan indeks čija veća vrijednost označava veću razvijenost) Malezija bliža stupnju razvijenosti Kine nego Turska. Naposljetku, grupa ZTT napomenula je da je Malezija na temelju Ginijeva koeficijenta (mjerila nejednakosti u rasponu od 0 do 100, pri čemu viši koeficijent označava veću nejednakost) bila bliža razini nejednakosti u Kini nego Turska.

(215)

Connect Com tvrdio je da bi Komisija trebala uzeti u obzir i uvjete proizvodnje u industriji s obzirom na to da, za razliku od Turske, Kina ima vrlo napredne tehnologije, kao i broj društava koja posluju na tržištu.

(216)

Kad je riječ o izračunu uobičajene vrijednosti u slučaju zemalja sa znatnim poremećajima, člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe utvrđeno je da Komisija može upotrijebiti reprezentativnu zemlju koja ima sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Kako bi u svakom predmetu odredila koje zemlje imaju sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica, Komisija se služi zemljama koje je Svjetska banka razvrstala u istu kategoriju dohotka. Komisija to čini korištenjem svojeg diskrecijskog prava tumačenja i primjene osnovne uredbe u okolnostima u kojima joj je to prepušteno, što je u više navrata potvrdio Sud (117). Komisija smatra da ta kategorizacija nudi dovoljan broj potencijalno prikladnih zemalja sa sličnim stupnjem razvijenosti za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, a da je pritom osiguran dosljedan i objektivan skup zemalja.

(217)

Osnovnom uredbom ne zahtijeva se da reprezentativna zemlja bude najsličnija zemlji izvoznici u pogledu stupnja gospodarskog razvoja, produktivnosti, očekivanog životnog vijeka, stupnja razvijenosti, razine nejednakosti, uvjeta proizvodnje ili razine tržišnog natjecanja. Stoga nijedan od prethodno navedenih elemenata nije relevantan za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje. U ovom slučaju relevantna kategorija Svjetske banke, u koju je Kina svrstana, bile su zemlje s visokim srednjim dohotkom. Stoga sve zemlje na tom popisu koje su analizirane u dvjema bilješkama imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina i smatralo se da ispunjavaju kriterij utvrđen u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(218)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za Južnu Afriku, Kolumbiju, Maleziju, Srbiju, Tajland i Tursku potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ predmetnog proizvoda. Komisija je utvrdila jednog proizvođača KOV-ova u Kolumbiji, četiri u Maleziji, jednog u Srbiji, dva u Južnoj Africi, tri u Tajlandu i četiri u Turskoj, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 219. do 224.

(219)

Kad je riječ o Kolumbiji, lako dostupni financijski podaci za društvo Furukuwa Industrial Colombia S A S bili su iz 2018. te se stoga nisu mogli smatrati prikladnima za razdoblje ispitnog postupka. Noviji podaci bili su dostupni za druge proizvođače u drugim mogućim reprezentativnim zemljama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 238.

(220)

Kad je riječ o Maleziji, Komisija je utvrdila četiri proizvođača s lako dostupnim financijskim podacima: Fujikura Federal Cables SDN BHD („Fujikura”), Lite Kabel SDN BHD („Lite Kabel”), Opcom Cables SDN BHD („Opcom”) i Tenaga Cable Industries SDN BHD („Tenaga”). Lako dostupni financijski podaci za društva Lite Kabel i Tenaga bili su iz 2018., a za društvo Opcom iz prvog tromjesečja 2019. te se stoga nisu mogli smatrati prikladnima za razdoblje ispitnog postupka. Za društvo Fujikura bili su lako dostupni financijski podaci za 2019., no društvo je bilježilo gubitke.

(221)

Kad je riječ o Srbiji, iako su financijski podaci za Novkabel Doo Novi Sad bili lako dostupni za 2019., društvo je poslovalo s gubitkom.

(222)

Kad je riječ o Južnoj Africi, Komisija je utvrdila dva proizvođača KOV-ova, točnije društva CBI-Electric Telecom Cables (PTY) LTD i Malesela Taihan Electric Cable (PTY) LTD. Međutim, nije bilo lako dostupnih financijskih podataka o tim društvima.

(223)

Kad je riječ o Tajlandu, Komisija je utvrdila tri proizvođača KOV-ova s lako dostupnim financijskim podacima za 2019.: Futong Group Communication Technology (Thailand) Co Ltd („Futong”), Siam Fiber Optics Co Ltd („Siam Fiber”) i Thai Fiber Optics Co Ltd („Thai Fiber”). Futong je 2019. ostvarivao dobit, dok su Siam Fiber i Thai Fiber bilježili gubitke.

(224)

Kad je riječ o Turskoj, Komisija je utvrdila četiri proizvođača KOV-ova s lako dostupnim financijskim podacima: Cen Kablo Sanayi Ve Ticaret AS („Cen Kablo”), Corning Optik Iletisim Sanayi Limited Sirketi („Corning Optik”), ETK Kablo Sanayii Ve Ticaret AS („ETK Kablo”) i Turk Prysmian Kablo Ve Sistemleri AS („Turk Prysmian”). Lako dostupni financijski podaci za Cen Kablo i Corning Optik bili su iz 2018., a za ETK Kablo iz 2017. Za Turk Prysmian bili su lako dostupni financijski podaci za 2019. Međutim, društvo je 2019. zabilježilo nisku profitnu maržu, za koju je utvrđeno da nije „razuman iznos” u smislu zadnjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(225)

Budući da su za druge proizvođače u drugim mogućim reprezentativnim zemljama bili dostupni noviji podaci, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 238., Kolumbija, Malezija i Turska nisu smatrane potencijalnim odgovarajućim reprezentativnim zemljama u ovoj fazi. U svakom slučaju, Komisija je u nastavku razmotrila tvrdnje koje se odnose na te zemlje.

(226)

CCCME i grupa ZTT tvrdili su da proizvođači u mogućim reprezentativnim zemljama za koje su financijski podaci objavljeni u prvoj bilješci proizvode i prodaju i predmetni proizvod i druge proizvode. Konkretno, CCCME i grupa ZTT tvrdili su da su, prema godišnjem izvješću društva Turk Prysmian za 2019., 89 % njegove prodaje činili energetski kabeli, a samo 11 % telekomunikacijski kabeli te da stoga to društvo ne bi bilo dobar izvor financijskih podataka o poslovanju povezanom s kabelima od optičkih vlakana. Nadalje, grupa ZTT tvrdila je da djelatnost društva Corning Optik nije ograničena samo na proizvodnju KOV-ova.

(227)

U tom je pogledu Komisija napomenula da je djelatnost tih društava i dalje proizvodnja kabela, uključujući predmetni proizvod, pa bi financijski podaci tih društava bili reprezentativna zamjenska vrijednost za financijske rezultate proizvodnje KOV-ova u Turskoj za 2019. Osim toga, primjena metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe temelji se na lako dostupnim podacima i sasvim je moguće da javni podaci o predmetnom proizvodu nisu dostupni na najdetaljnijoj, nego na agregiranoj razini. Stoga taj argument nije prihvatljiv.

(228)

Connect Com tvrdio je da bi zbog odnosa između proizvođača iz Unije Prysmiana i turskog proizvođača Turk Prysmiana režijski troškovi, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit turskog društva bili nepouzdani. Connect Com nije objasnio zašto bi zbog tog odnosa troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit bili nepouzdani pa je ta tvrdnja odbačena.

(229)

CCCME i grupa ZTT istaknuli su da nekoliko velikih turskih proizvođača, kao što su Turk Prysmian i Corning Optik, uvozi optička vlakna od svojih povezanih društava pa takve cijene povezanog uvoza ne mogu odražavati tržišne cijene. S druge strane, podnositelj pritužbe tvrdio je da to nije tako. Budući da ta tvrdnja nije potkrijepljena, nije prihvatljiva.

(230)

Grupa ZTT dostavila je godišnja izvješća dvaju proizvođača iz Malezije, društva Opcom Cables za 2019. i 2020. i društva Lite za 2019., koja su bila javno dostupna. Oba su društva u prvoj bilješci utvrđena kao proizvođači KOV-ova, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 220. Grupa ZTT predložila je da se za određivanje reprezentativne zemlje upotrijebi dostupnost financijskih podataka tih dvaju malezijskih proizvođača. Napomenula je da ta dva malezijska društva 2019. i 2020. nisu bila profitabilna, ali je sugerirala da se za taj pokazatelj mogu upotrijebiti podaci iz drugih godina jer je Lite Kabel 2018. bio profitabilan.

(231)

Budući da su oba malezijska društva 2019. i 2020. bila neprofitabilna, njihovi se podaci nisu mogli upotrijebiti jer nisu bili „razuman iznos” u smislu zadnjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Kad je riječ o upotrebi podataka za 2018., prije razdoblja ispitnog postupka, prednost se uvijek daje podacima za razdoblje ispitnog postupka. U ovom konkretnom slučaju dostupni su financijski podaci za razdoblje ispitnog postupka u drugoj potencijalnoj reprezentativnoj zemlji pa nema razloga za upotrebu podataka koji se odnose na neko drugo razdoblje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(232)

CCCME je tvrdio i da bi, u slučaju da u Maleziji ne postoji proizvođač koji je 2019. bio profitabilan i imao lako dostupne financijske podatke, Komisija trebala upotrijebiti podatke proizvođačâ iz Unije za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit, kao što je to učinila u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na elektrode od volframa iz Kine (118).

(233)

Komisija napominje da se u osnovnoj uredbi prednost daje podacima koji potječu iz reprezentativne zemlje sličnog stupnja razvijenosti kao zemlja izvoznica te se stoga ta tvrdnja ne može prihvatiti.

(234)

Grupa ZTT tvrdila je da se Komisija za utvrđivanje vrijednosti čimbenika proizvodnje ne bi trebala oslanjati na bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) (119), nego na statističke podatke o uvozu koje prikuplja kineska carina ili nacionalne carinske službe u reprezentativnoj zemlji jer su navodno pouzdaniji od podataka u bazi podataka GTA.

(235)

Komisija je napomenula da zainteresirane strane nisu dostavile dokaze o tome da je baza podataka GTA manje pouzdana od službenih carinskih statističkih podataka. Zapravo, Komisija je napomenula da su službeni carinski statistički podaci iz predmetne zemlje izvor podataka za bazu podataka GTA u skladu s bilateralnim ugovorima koje je ta baza sklopila sa svim obuhvaćenim zemljama. Komisija je primijetila i da niz javnih uprava već dugo upotrebljava bazu podataka GTA za pristup carinskoj statistici te da je u velikoj mjeri upotrebljavaju i privatni subjekti u različite svrhe i u različitim kontekstima. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(236)

CCCME i grupa ZTT tvrdili su da velik dio turskog uvoza optičkih vlakana pod oznakom robe 9001 10 nisu materijali za proizvodnju predmetnog proizvoda, kao što su multimodna vlakna, pa uvozna cijena za Tursku iz baze podataka GTA ne može objektivno odražavati nenarušenu cijenu monomodnih vlakana. CCCME je tvrdio i da bi Komisija trebala upotrijebiti Maleziju kao moguću reprezentativnu zemlju jer je udio monomodnih optičkih vlakana u malezijskom uvozu pod oznakom robe 9001 10 bio puno veći nego u turskom, pa su podaci iz baze podataka GTA o malezijskom uvozu pouzdaniji od podataka za Tursku. CCCME je nadalje tvrdio da bi, s obzirom na to da Turska uglavnom uvozi optička vlakna iz Sjedinjenih Američkih Država, a Malezija iz Indije, na podatke o malezijskom uvozu manje utjecali troškovi isporuke.

(237)

Kad je riječ o argumentima koji se odnose na Maleziju, a posebno na reprezentativnost vrijednosti uvoza monomodnih optičkih vlakana zbog većeg udjela tog ulaznog elementa pod oznakom robe 9001 10 i manji utjecaj troškova isporuke (u usporedbi s Turskom), Komisija je napomenula da je pri usporedbi uvoza različitih ulaznih elemenata u različitim zemljama provjerila postoji li dostatan reprezentativni uvoz u potencijalne zemlje. Nadalje, nakon odabira odgovarajuće reprezentativne zemlje, Komisija upotrebljava oznake robe za pojedine zemlje koje su, koliko je to moguće, detaljnije od šesteroznamenkastih oznaka HS, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 318.

(238)

Budući da Komisija nije pronašla dostupne informacije za razdoblje ispitnog postupka o financijskim podacima za proizvođače iz Kolumbije i Južne Afrike ili za profitabilne proizvođače iz Malezije i Srbije, te se jurisdikcije nisu smatrale prikladnim reprezentativnim zemljama. Komisija je dodatno istražila potencijalne odgovarajuće reprezentativne zemlje i, kako je opisano u drugoj bilješci, utvrdila jednog proizvođača KOV-ova u Argentini (tj. Prysmian Energia Cables y Sistemas De Argentina S.A.), jednog u Brazilu (tj. Prysmian Cabos e Sistemas do Brasil S/A) te jednog dodatnog proizvođača energetskih kabela u Tajlandu (tj. Venine Cable) s lako dostupnim financijskim podacima za 2019.

(239)

Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje (kao što su optička vlakna, polietilen visoke i niske gustoće, čelična žica platirana aluminijem, pređa od staklenih vlakana, malodimni bezhalogenski materijal za obloge, fosfatirana čelična žica s polietilenskim slojem te cijevi) u Argentinu, Brazil, Tajland i Tursku.

(240)

Za sve čimbenike proizvodnje isključeni su podaci o uvozu u reprezentativnu zemlju iz Kine u kontekstu znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Nadalje, isključeni su i podaci o uvozu u reprezentativnu zemlju iz država koje nisu članice WTO-a i navedene su u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 (120) (Azerbajdžan, Bjelarus, Demokratska Narodna Republika Koreja, Turkmenistan, Uzbekistan) jer se njihove cijene nisu smatrale nenarušenim cijenama.

(241)

Kad je riječ o Argentini, na razini šest znamenki polovina optičkih vlakana, glavnog ulaznog elementa, uvezena je iz Kine. Međutim, analiza na razini osam znamenki pokazala je da je samo za jednu od triju relevantnih oznaka uvoz iz Kine bio u znatnim količinama (52 %). Stoga je utvrđeno da su reprezentativnost ovog ulaznog elementa i njegova temeljna vrijednost općenito primjerene. Ostali glavni čimbenici proizvodnje bili su u znatnom obujmu uvezeni iz zemalja s tržišnim gospodarstvom. Stoga se reprezentativnost nenarušenog uvoza u Argentinu smatrala visokom.

(242)

Kad je riječ o Brazilu, na razini šest znamenki optička vlakna uglavnom su se uvozila iz Kine. Na razini osam znamenki optička vlakna uvozila su se pod tri oznake, a za dvije od njih gotovo sav uvoz potječe iz Kine. Stoga su se reprezentativnost tog ulaznog elementa i njegova temeljna vrijednost smatrale nepouzdanima. Osim toga, Komisija je primijetila da je na razini šest znamenki 72 % uvoza čelične žice platirane aluminijem koju jedan proizvođač izvoznik upotrebljava u znatnom obujmu u proizvodnji kabela od optičkih vlakana bilo iz Kine. Na razini osam znamenki taj čimbenik proizvodnje uvozio se pod dvjema oznakama, a za obje te oznake više od 60 % uvoza bilo je iz Kine. Stoga su se reprezentativnost tog ulaznog elementa i njegova temeljna vrijednost smatrale nepouzdanima te je, jer je bio bitan ulazni element u proizvodnji kabela od optičkih vlakana, utjecao na znatan udio uobičajene vrijednosti. Osim toga, 80 % pređe od staklenih vlakana na razini šest znamenki uvozilo se uglavnom iz Kine. Na razini osam znamenki taj čimbenik proizvodnje uvozio se pod dvjema oznakama, a za obje te oznake više od 60 % uvoza bilo je iz Kine. S obzirom na prethodno navedeno, ukupna reprezentativnost nenarušenog uvoza u Brazil smatrala se niskom.

(243)

U slučaju Tajlanda, slično kao i u slučaju Brazila, glavni ulazni materijal, tj. optička vlakna, uvozio se uglavnom iz Kine. Samo 15 % ukupnog uvoza optičkih vlakana dolazilo je iz drugih izvora koji nisu bili narušeni (na razini šest znamenki). Na razini osam znamenki optička vlakna uvozila su se pod dvjema oznakama, a za obje oznake više od 70 % obujma uvoza bilo je iz Kine. Stoga je utvrđeno da su reprezentativnost tog ulaznog elementa i njegova temeljna vrijednost nepouzdani. Osim toga, 96 % pređe od staklenih vlakana na razini šest znamenki uvozilo se uglavnom iz Kine. Ta oznaka nema oznaku na razini osam znamenki. Stoga je i za reprezentativnost tog ulaznog elementa i njegovu temeljnu vrijednost utvrđeno da su nepouzdani. S obzirom na prethodno navedeno, ukupna reprezentativnost nenarušenog uvoza u Tajland smatrala se niskom.

(244)

Kad je riječ o Turskoj, iz Kine su se u znatnom obujmu uvozila samo dva čimbenika proizvodnje koji se upotrebljavaju u malim količinama u trošku proizvodnje kabela od optičkih vlakana. Stoga je reprezentativnost nenarušenog uvoza u Tursku bila visoka.

(245)

S obzirom na prethodna razmatranja (uvodne izjave 224. i od 241. do 244.) Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava odabrati Argentinu kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo Prysmian Energia Cables Y Sistemas de Argentina S.A., u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(246)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Argentine kao reprezentativne zemlje i društva Prysmian Energia Cables Y Sistemas de Argentina S.A. kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Primjedbe su dostavili Connect Com, CCCME i grupa ZTT.

(247)

Grupa ZTT ponovila je tvrdnju da BND nije primjeren pokazatelj za procjenu stupnja gospodarskog razvoja u zemlji jer je obuhvatio ne samo dohodak ostvaren u toj zemlji nego i izvan nje te je tvrdila da je Komisija očito pogrešno procijenila činjenice time što je sličnost gospodarskog razvoja s Kinom procijenila uzevši u obzir samo kategorizaciju dohotka Svjetske banke koja se temelji na BND-u po stanovniku. Kao i u slučaju Turske, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 214., grupa ZTT tvrdila je da je stupanj gospodarskog razvoja Malezije sličniji kineskom od argentinskog ako se mjeri na temelju BDP-a po stanovniku, razine produktivnosti i indeksa ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda te da je stoga Malezija reprezentativnija zemlja od Argentine.

(248)

Komisija se ne slaže s tvrdnjom grupe ZTT da je očito pogriješila upotrijebivši BND za procjenu stupnja gospodarskog razvoja mogućih reprezentativnih zemalja. Kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 216. i 217., Komisija za utvrđivanje zemalja čiji je stupanj gospodarskog razvoja sličan onom zemlje izvoznice u svakom pojedinom slučaju upotrebljava zemlje koje je Svjetska banka svrstala u istu kategoriju dohotka. Osnovna uredba ne sadržava nikakav daljnji zahtjev da se odabere zemlja s BDP-om po stanovniku, razinom produktivnosti ili indeksom ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda koji su najsličniji onima u zemlji izvoznici. U ovom je slučaju relevantna kategorija Svjetske banke, u koju je svrstana Kina, bila kategorija zemalja s višim srednjim dohotkom. Prema tome, Malezija i Argentina imaju sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina te se smatralo da ispunjavaju kriterij utvrđen u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. Stoga je odbačena tvrdnja da je Malezija reprezentativnija zemlja od Argentine.

(249)

CCCME je tvrdio da se trošak sirovina koje kineski proizvođači uvoze s međunarodnih tržišta ne bi trebao smatrati narušenim te ga stoga ne bi trebalo zamijeniti.

(250)

Kineski proizvođači izvoznici u uzorku imali su priliku izjaviti da njihove (uvezene) sirovine nisu narušene u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Uz tvrdnje su morali dostaviti odgovarajuće popratne dokaze (tj. zemlju podrijetla robe, kupoprodajni ugovor, račune). Grupa ZTT tvrdila je da nijedna od njezinih kupnji sirovina i energije nije narušena te da su sirovine tijekom razdoblja ispitnog postupka uvezene po nenarušenim cijenama. Iako je grupa ZTT uvrstila te kupnje u popis kupnji materijala u odgovoru na upitnik, nije dostavila popratne dokaze. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(251)

Nadalje, grupa FTT dostavila je određene elemente popratnih dokaza za pet sirovina, ali su bili djelomični (odnosili su se na samo nekoliko transakcija) i nisu bili u skladu s drugim informacijama na relevantnom popisu. To je Komisiji onemogućilo da razmotri tu tvrdnju, pa je u ovoj fazi nije mogla prihvatiti.

(252)

CCCME je tvrdio i da uvozne cijene trećih zemalja nisu reprezentativne zamjene za domaće cijene u izračunu uobičajene vrijednosti jer uvozna cijena može uključivati veće troškove isporuke u odnosu na kupnju domaćih sirovina, čime bi se umjetno povećali troškovi zamijenjene sirovine, a Komisija ne bi mogla pravilno razlučiti te razlike u troškovnim učincima.

(253)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69., Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisuje se upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Komisija kao polazište za izračun nenarušene cijene u reprezentativnoj zemlji upotrebljava uvozne cijene iz baze podataka GTA kojima dodaje odgovarajuću uvoznu carinu. To se smatra konzervativnom procjenom za izračun odgovarajuće nenarušene zamjenske vrijednosti tržišne cijene u reprezentativnoj zemlji jer su, ovisno o predmetnoj zemlji, mogući dodatni troškovi povrh te vrijednosti, kao što su naknade za uvoz i porezi koji nisu uvozne carine (npr. porez na dodanu vrijednost). Nadalje, ako se ne bi uzeli u obzir svi troškovi isporuke u slučaju uvoza, dobivena cijena ne bi odražavala nenarušenu cijenu na argentinskom tržištu, nego prosječnu cijenu franko tvornica (kad se prodaje za izvoz) u zemljama koje prodaju Argentini. To bi bilo u suprotnosti s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe te je stoga ta tvrdnja odbačena.

(254)

U nedostatku dokaza da upotrijebljeni podaci i metodologija nisu reprezentativni za nenarušeni trošak za svaki ulazni element, Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(255)

CCCME je tvrdio da postoje znatne razlike u troškovima rada i energije među različitim zemljama te se stoga troškovi rada i cijene energije iz trećih zemalja nisu mogli upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(256)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69., Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisuje se upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 245., Komisija je u ovoj fazi ispitnog postupka odabrala Argentinu kao reprezentativnu zemlju. Stoga se u obzir uzimaju argentinski nenarušeni troškovi rada i električne energije, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 345. i 348.

(257)

CCCME je zatražio da Komisija pojasni standard na temelju kojeg se utvrđuje je li profitabilnost društva u reprezentativnoj zemlji niska ili visoka.

(258)

U skladu sa zadnjim odlomkom članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost mora uključivati nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. To je pravni standard koji Komisija primjenjuje pri procjeni je li razina dobiti niska ili visoka. Kako se propisuje tim člankom, dobit mora biti razumna. Pri utvrđivanju razumnog iznosa u svakom pojedinom slučaju Komisija će razmotriti posebnosti svakog ispitnog postupka, kao što su predmetni proizvod i sektor. Razumna razina dobiti ne može, naravno, biti (gotovo) negativna ili blizu praga isplativosti.

(259)

CCCME je tvrdio i da Argentina nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer je jedini proizvođač u Argentini kojeg je Komisija utvrdila (tj. Prysmian Energia) povezan s jednim od podnositelja pritužbe i društvo ima velik udio na argentinskom tržištu. U tom je pogledu CCCME naveo antidampinški ispitni postupak o uvozu glifosata iz Kine (121), u kojem su Argentina, Australija, Indija i Malezija odbačene kao analogne zemlje jer na njihovim tržištima uglavnom prevladavaju društva povezana s glavnim podnositeljem pritužbe iz EU-a. CCCME je tvrdio i da zbog snažnog rasta argentinskog telekomunikacijskog tržišta u 2020. i potpore argentinske vlade lokalnim proizvođačima podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti društva koje drži velik udio rastućeg tržišta ne mogu odražavati razumnu tržišnu razinu te da se ne bi trebali upotrebljavati za izračun uobičajene vrijednosti. Connect Com tvrdio je i da argentinski proizvođači KOV-ova nisu neovisna društva, nego su povezani s društvima Prysmian i Nexans pa i. nije bilo dovoljno tržišnog natjecanja na argentinskom domaćem tržištu te je uputio na presudu Suda Europske unije C-16/90 (122); ii. troškovi i dobit tih proizvođača bili bi iznad razine tržišnog natjecanja; iii. transferne cijene povezanih proizvođača unutar grupe bile su previsoke. Tvrdio je i da je dobit društva Prysmian Energia od 20 % prekomjerna, dok je dobit od 9,5 % društva Venine Cable u Tajlandu više u skladu s uvjetima tržišnog natjecanja. Nadalje je Connect Com tvrdio da bi Brazil bio reprezentativnija zemlja jer je na tom tržištu aktivno više proizvođača, od kojih su barem četiri neovisna o podnositeljima pritužbe.

(260)

Činjenica da je odabrano društvo u reprezentativnoj zemlji povezano s proizvođačem iz Unije ne utječe na odabir reprezentativne zemlje. CCCME nije dostavio nijedan razlog ili dokaz relevantnosti te činjenice u ovom slučaju. Nadalje, činjenica da društvo drži velik udio na argentinskom tržištu ne znači da u Argentini ne postoji tržišno natjecanje niti da su financijski podaci tog društva automatski neprimjereni. Ta tvrdnja nije potkrijepljena ni dokazima da je na argentinskom tržištu bilo narušeno tržišno natjecanje. Zapravo, profitna marža utvrđena za argentinsko društvo iznosila je 10,6 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 362., što je u skladu s dobiti od 9,5 % za koju je Connect Com tvrdio da je „u skladu s uvjetima tržišnog natjecanja”. Te su tvrdnje stoga odbačene.

(261)

CCCME je ponovio zahtjev Komisiji da odabere Maleziju kao reprezentativnu zemlju. Tvrdio je da bi u nedostatku podataka o dobiti za razdoblje ispitnog postupka Komisija mogla upotrijebiti financijske podatke profitabilnog društva za 2018. jer je industrija KOV-ova relativno stabilna industrija u kojoj razina troškova prodaje, administrativnih i općih troškova te dobit nisu znatno varirali iz godine u godinu. CCCME je naglasio i da je u antidampinškom ispitnom postupku u vezi s limunskom kiselinom iz Kine (123), unatoč tome što je proizvođač u Kolumbiji ostvario gubitak 2019., Komisija svejedno odabrala Kolumbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, dok je za troškove prodaje, administrativne i opće troškove te dobit upotrijebila podatke društava iz Kolumbije čiji su proizvodi iz kategorije proizvoda sličnih limunskoj kiselini.

(262)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 231., prednost se daje podacima dostupnima za razdoblje ispitnog postupka i takvi podaci postoje za društvo u Argentini. CCCME nije naveo nijedan razlog za odstupanje od istog razdoblja za koje se izračunava uobičajena vrijednost. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(263)

Nadalje, grupa ZTT tvrdila je da je Malezija reprezentativnija zemlja od Argentine jer i. proizvodi triju malezijskih društava koje je predložila grupa ZTT sličniji su proizvodima grupe ZTT od proizvoda društva Prysmian Energia; ii. u Maleziji je utvrđeno više proizvođača KOV-ova nego u Argentini.

(264)

Osim činjenice da prvi navod nije potkrijepljen potrebnim dokazima, te dvije stavke nisu relevantne jer su ta malezijska društva ostvarivala gubitke ili nisu evidentirala razumnu dobit u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 230., Lite i Opcom Cables nisu bili profitabilni 2019. odnosno 2020., dok dobit društva Tenaga Cable 2019. nije bila „razuman iznos” u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 268. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(265)

Grupa ZTT tvrdila je da bi Komisija mogla upotrijebiti maržu profitabilnosti malezijskog društva za 2018. na isti način kao što upotrebljava procjene profitabilnosti prije razdoblja ispitnog postupka pri izračunu marže za uklanjanje štete.

(266)

U članku 2. stavku 6.a kao prva metoda navodi se upotreba odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u razdoblju ispitnog postupka. U tom bi kontekstu dobit naravno proistekla iz istog razdoblja. Ako dobit nije razumna kao u ovom slučaju, odabire se druga reprezentativna zemlja. Stoga se taj argument ne može prihvatiti.

(267)

Grupa ZTT dostavila je i financijske izvještaje za 2019. malezijskog društva Tenaga Cable Industries SDN BHB koje je spomenuto u prvoj bilješci, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 220., te je od Komisije zatražila da odabere Maleziju kao reprezentativnu zemlju i upotrijebi troškove prodaje, opće i administrativne troškove i profitnu maržu tog društva za izračun uobičajene vrijednosti.

(268)

Komisija je napomenula da je to društvo zaista bilo profitabilno 2019., međutim profitna marža nije bila „razuman iznos” u smislu zadnjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(269)

Grupa ZTT tvrdila je i da bi Komisija trebala odabrati Maleziju umjesto Argentine kao reprezentativnu zemlju jer su njezini podaci o uvozu bolji nego podaci za Argentinu. Malezija je imala osmeroznamenkastu tarifnu oznaku za optička vlakna (9001 10 10) koja odgovara vrsti sirovine za upotrebu u proizvodnji predmetnog proizvoda (za telekomunikacijske svrhe) i nije bilo uvoznih carina, dok argentinskom tarifnom nomenklaturom nije predviđena takva specifična podjela optičkih vlakana za telekomunikacijske svrhe i naplaćuju se carinske pristojbe.

(270)

Ta tvrdnja sadržava netočne činjenice. Osmeroznamenkasta oznaka za Maleziju (9001 10 10) odnosi se i na telekomunikacijsku i na električnu namjenu. U slučaju Argentine pod dvije relevantne osmeroznamenkaste oznake optičkih vlakana (9001 10 19 i 9001 10 11) ne navodi se namjena, nego se jasno identificira proizvod, tj. optička vlakna. Jasno je da je glavna primjena optičkih vlakana u telekomunikacijama. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 231., Komisija nije mogla pronaći relevantno društvo u Maleziji s lako dostupnim financijskim podacima tijekom razdoblja ispitnog postupka koje je zabilježilo razumne iznose dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(271)

Grupa ZTT tvrdila je i da bi Komisija trebala odabrati Maleziju umjesto Argentine kao reprezentativnu zemlju jer je energetsko tržište u Argentini narušeno. U tom je pogledu uputila na izvješće društva Fitch Rating iz 2019. (124) u kojem se navodi da se argentinski sektor električne energije oslanjao na državne subvencije isplaćene društvu Compania Administradora del Mercado Mayorista Eléctrico S.A. (CAMMESA) i prenesene na društva koja proizvode električnu energiju. Grupa ZTT tvrdila je i da, prema podacima Svjetske banke, postoje četiri poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju na argentinskom tržištu električne energije.

(272)

Komisija je napomenula da je izvješće društva Fitch Rating objavljeno 13. lipnja 2019., a subvencije koje je primilo društvo CAMMESA odnose se na razdoblje do 2018. Nadalje, u izvacima iz izvješća koje je dostavila ta strana navedeno je samo da su subvencije prenesene na društva koja proizvode električnu energiju i nije zaključeno da su ih ta društva prenijela dalje na krajnje kupce. Čak i da je to posrijedi, troškovi električne energije koji se upotrebljavaju kao referentna vrijednost bili bi niži, a stoga i uobičajena vrijednost, što bi pogodovalo proizvođačima izvoznicima. U svakom slučaju, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 348., Komisija je za izračun referentne vrijednosti za električnu energiju upotrijebila tarife koje su tijekom razdoblja ispitnog postupka objavili distributeri električne energije Edesur i Edenor. Kako je također navedeno u izvješću grupe ZTT, Edenor i Edesur privatni su subjekti (Edenor je u većinskom vlasništvu društva Pampa Energia, a Edesur društva Enel Americas) pa se činilo da nisu primili te subvencije. Osim toga, nisu dostavljeni dokazi o učinku navodnih subvencija na tržište. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(273)

Grupa ZTT tvrdila je i da bi u slučaju odabira Argentine kao reprezentativne zemlje umjesto Malezije statistički podaci o uvozu pod argentinskom oznakom 9001 10 19 trebali biti isključeni iz izračuna nenarušene cijene tog ulaznog elementa jer je količina uvoza mala (688 kg), a cijena visoka te stoga uvoz navodno nije obavljen u uobičajenom tijeku trgovine. Nadalje, tvrdilo se da bi podatke pod argentinskom oznakom 9001 10 20 (Haces Y Cables De Fibras Ópticas – optički kabeli i snopovi vlakana) trebalo uključiti jer je riječ o uvozu mnogo većih i uobičajenijih količina (1 212 473 kg).

(274)

Grupa ZTT nije dostavila nikakve dokaze da uvoz pod argentinskom oznakom 9001 10 19 nije obavljen u uobičajenom tijeku trgovine. Viša cijena nije pokazatelj u tom pogledu. Osim toga, u ispitnom je postupku utvrđeno da su pojedini kineski proizvođači izvoznici kupovali optička vlakna po sličnim cijenama. Nadalje, napominje se da se argentinska oznaka 9001 10 20 odnosi na optičke kabele, a ne na optička vlakna te se ne može upotrebljavati za izračun referentne vrijednosti za optička vlakna. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(275)

Grupa ZTT tvrdila je i da je grupa Prysmian, prema njezinu godišnjem izvješću za 2019., 16 % ukupnih prihoda ostvarila iz projektnog poslovanja (prilagođeni visokotehnološki i visokonaponski kabeli za podmorsku i zemaljsku upotrebu) i 70 % iz energetskog poslovanja (potpuni portfelj proizvoda energetskih kabela), a samo 14 % iz telekomunikacijskog poslovanja. Stoga se tvrdilo da bi upotreba člana grupe Prysmian kao osnove za trošak, troškove prodaje, administrativne i opće troškove te dobit na tržištu kabela od optičkih vlakana bila obmanjujuća jer on čini samo mali dio ukupne proizvodnje.

(276)

Financijski podaci društva Prysmian Energia objavljeni zainteresiranim stranama u drugoj bilješci nisu na razini cijele grupe Prysmian, već na razini subjekta u Argentini. Nadalje, na temelju informacija dostupnih na internetskim stranicama društva Prysmian Energia (125), njegova djelatnost obuhvaća predmetni proizvod te su stoga financijski podaci tog društva reprezentativna zamjenska vrijednost financijskog rezultata poslovanja povezanog s KOV-ovima u Argentini. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 227., primjena metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe temelji se na lako dostupnim podacima i sasvim je moguće da podaci o predmetnom proizvodu nisu dostupni na najdetaljnijoj, nego na agregiranoj razini. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(277)

Grupa ZTT tvrdila je i da kvaliteta podataka u slučaju Argentine nije pouzdana jer je društvo Prysmian Energia povezano s društvom Prysmian S.p.A., proizvođačem iz Unije koji je dio aktualnog ispitnog postupka. Zbog toga bi svaka šteta koju pretrpi društvo Prysmian S.p.A. utjecala i na financijske rezultate cijele grupe, uključujući i rezultate društva Prysmian Energia. Nadalje, tvrdila je da su transakcije povezane s ulaznim elementima koje su isporučile povezane strane mogle utjecati na sam financijski rezultat društva Prysmian Energia.

(278)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 276., financijski podaci društva Prysmian Energia objavljeni zainteresiranim stranama u drugoj bilješci nisu bili na razini cijele grupe Prysmian, nego na razini subjekta u Argentini. Osim toga, grupa ZTT nije objasnila kako bi na financijske podatke društva u Argentini mogla utjecati šteta koju pretrpi povezano društvo u Italiji. Ta je tvrdnja isključivo spekulativna jer nije potkrijepljena popratnim dokazima. Tvrdnja da su transakcije povezane s ulaznim elementima koje su isporučile povezane strane mogle utjecati na financijski rezultat društva Prysmian Energia isto je tako spekulativna jer ni za nju nisu dostavljeni nikakvi dokazi. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(279)

Grupa ZTT zatražila je od Komisije da dostavi detaljniju raščlambu operativnih troškova društva Prysmian Energia koji su bili dostupni Komisiji ili, ako trenutačno nisu dostupni, da ih pribavi i objavi.

(280)

Komisija potvrđuje da je zainteresiranim stranama u drugoj bilješci objavila relevantne lako dostupne financijske podatke društva Prysmian Energia koje je dostavilo društvo Dun & Bradstreet.

(281)

Connect Com tvrdio je da se, kao u slučaju Turske, ne može pretpostaviti da se u Argentini proizvode dovoljno reprezentativne količine kabela od optičkih vlakana da bi se zadovoljila referentna vrijednost od 5 % proizvodnje u Kini, kako je predviđeno u Komisijinim smjernicama za pritužbe (126). Prema navodima te strane, ukupan obujam proizvodnje proizvođača KOV-ova u Argentini znatno bi zaostajao za ukupnom proizvodnjom kineskih proizvođača.

(282)

Connect Com tvrdio je i da proizvođači u Argentini nisu imali pristup ključnim sirovinama kao što su staklena vlakna, aramid ili polietilen te da, za razliku od kineskih proizvođača, te sirovine moraju uvoziti na relativno složen i skup način. Tu se pozvao na presudu Suda Europske unije u predmetu C-16/90 od 22. listopada 1991. (127) u kojoj se navodi da se pristup sirovinama mora uzeti u obzir pri odabiru referentne zemlje.

(283)

Na početku valja istaknuti da su argumenti društva Connect Com i upućivanje na presudu u predmetu C-16/90 pogrešni. U tom se sudskom predmetu raspravljalo o odabiru analogne zemlje u skladu s bivšim člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe u kojem se navodi da bi se uobičajena vrijednost za zemlje bez tržišnoga gospodarstva mogla temeljiti na stvarnim naplaćenim domaćim cijenama ili stvarnim troškovima koje snose domaći proizvođači u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. U skladu s tom odredbom, čimbenici kao što su pristup sirovinama i obujam proizvodnje proizvođačâ iz analogne zemlje mogli bi utjecati na odabir analogne zemlje jer bi mogli utjecati na domaće cijene i troškove proizvođačâ iz analogne zemlje za proizvodnju i prodaju istovjetnog proizvoda. Stoga je bilo razumno odabrati analognu zemlju u kojoj su ti čimbenici bili usporedivi s onima uočenima u netržišnom gospodarstvu iz ispitnog postupka. Ta razmatranja više nisu relevantna za primjenu članka 2. stavka 6.a. To je zato što se, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a, uobičajena vrijednost temelji na čimbenicima proizvodnje proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka. Reprezentativna referentna zemlja upotrebljava se isključivo za dobivanje nenarušenih podataka kako bi se vrednovali čimbenici proizvodnje (u ovom slučaju) kineskih proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka.

(284)

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno, Komisija je napomenula sljedeće.

(285)

U pogledu tvrdnje o vodiču za podnositelje pritužbi, sav tekst na koji upućuje Connect Com jest vodič s objašnjenjima za podnositelje pritužbi koji nije pravno obvezujući i namijenjen je samo pružanju općih savjeta (128). Nadalje, njime se nastoje pružiti smjernice podnositeljima pritužbe samo u fazi podnošenja pritužbe i ne obuhvaća fazu ispitnog postupka, što je kontekst tvrdnje te stranke. U svakom slučaju, Komisija napominje da je citirani tekst bio previd iz prethodne verzije u kojoj se razmatrao odabir analogne zemlje na temelju prijašnjeg članka 2. stavka 7. i da je vodič u međuvremenu revidiran (129). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(286)

U vezi s tvrdnjom koja se odnosi na pristup sirovinama, ona je pogrešna i isključivo špekulativna. Na temelju podataka iz baze GTA, društva u Argentini uvoze staklena vlakna, aramid ili polietilen u znatnim količinama. Nadalje, Connect Com nije dostavio nikakve dokaze o navodno složenom i skupom načinu na koji argentinska društva uvoze te sirovine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(287)

Nadalje, Connect Com pogrešno je tvrdio da je Komisija isključila Južnu Afriku, Kolumbiju, Maleziju i Srbiju kao moguće reprezentativne zemlje na temelju analize podataka o uvozu na razini šest znamenki iz prve bilješke, dok je za Argentinu provela analizu na razini osam znamenki.

(288)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 238., Komisija je smatrala da Južna Afrika, Kolumbija, Malezija i Srbija nisu prikladne reprezentativne zemlje jer za razdoblje ispitnog postupka nije pronašla dostupne informacije o financijskim podacima za proizvođače u tim zemljama. Analiza podataka o uvozu stoga nije provedena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(289)

Connect Com tvrdio je i da Komisija nije mogla isključiti Brazil na temelju činjenice da je velik udio čeličnih žica platiranih aluminijem uvezen iz Kine jer takva žica nije relevantna sirovina koja bi bila potrebna za proizvodnju KOV-ova i da bi, ako bi se ta odluka temeljila na obujmu uvoza neznačajnih čimbenika proizvodnje iz Kine, i Argentinu trebalo odbiti kao reprezentativnu zemlju s obzirom na to da iz Kine uvozi znatnu količinu drugih neznačajnih čimbenika proizvodnje kao što su žice od aluminijske slitine i aluminijske šipke.

(290)

Connect Com pogrešno je shvatio razloge zbog kojih je Komisija smatrala da Brazil nije odgovarajuća reprezentativna zemlja. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 242., Komisija je zaključila da je ukupna reprezentativnost nenarušenog uvoza u Brazil bila niska jer se nekoliko sirovina sa znatnim udjelom u trošku proizvodnje KOV-ova uglavnom uvozilo iz Kine. Točnije, Komisija je naglasila da su reprezentativnost optičkih vlakana i njihova temeljna vrijednost znatno umanjeni jer je većina uvezenih vlakana, procijenjena na razini šest ili osam znamenki, dolazila iz Kine. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 242., jedan proizvođač izvoznik u proizvodnji KOV-ova upotrebljava znatnu količinu čelične žice platirane aluminijem. Taj proizvođač proizvodi KOV-ove koji se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 59., osim za prijenos podataka upotrebljavaju i za prijenos električne energije i koji su isto tako obuhvaćeni aktualnim ispitnim postupkom. Povrh toga, i staklena su se vlakna uglavnom uvozila iz Kine. Stoga se ta tvrdnja odbija.

(291)

Connect Com ponovno je ustvrdio da bi Komisija trebala ispitati mogu li se Kazahstan, Meksiko i Ruska Federacija smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama jer se KOV-ovi u tim zemljama proizvode u većim količinama nego u Argentini. Naveo je i da se, na temelju sudske prakse Suda Europske unije (130), Komisija nije mogla osloniti na činjenicu da nije pronašla proizvođača s lako dostupnim podacima, nego da mora poduzeti sve kako bi pronašla proizvođača u predmetnoj trećoj zemlji koji je spreman surađivati u ispitnom postupku.

(292)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 212., Komisija nije dalje procjenjivala Meksiko, Kazahstan i Rusku Federaciju jer u tim zemljama nije mogla naći nijednog proizvođača KOV-ova s lako dostupnim financijskim podacima. Pritom se napominje da ni Connect Com nije dostavio takve podatke. Nadalje, financijski podaci relevantnog društva u reprezentativnoj zemlji temelje se na lako dostupnim podacima i Komisija ne mora tražiti suradnju društava u toj zemlji. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(293)

Budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Argentina jedina odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(294)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Argentina je ispunila sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe da bi je se smatralo primjerenom reprezentativnom zemljom.

(295)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT ponovila je svoje argumente o odabiru reprezentativne zemlje, tvrdeći da je Malezija bolja reprezentativna zemlja od Argentine. U tom je pogledu ponovila svoje argumente navedene u uvodnim izjavama 265., 267 i 269. bez navođenja novih elemenata. Nadalje, ta je grupa tvrdila bez dokaza da u Argentini nije bilo proizvodnje optičkih vlakana i da uvoz optičkih vlakana nije bio dovoljan za uobičajene operativne potrebe.

(296)

Te su tvrdnje odbačene zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 266., 268. i 270. te nedostatka popratnih dokaza.

(297)

U svojim primjedbama na konačnu objavu, u vezi s odabirom reprezentativne zemlje s popisa zemalja sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica, Connect Com tvrdio je da, iako je Komisija upotrijebila zemlje razvrstane u istu kategoriju prihoda Svjetske banke primjenjujući svoje diskrecijsko pravo u tumačenju i primjeni osnovne uredbe, Connect Com smatra da se nije činilo ispravno odabrati zemlju sa sličnom razinom gospodarskog razvoja samo na temelju opće kategorizacije Svjetske banke. Nadalje, tvrdio je da europski sudovi nisu potvrdili tu praksu. Stoga je Connect Com tvrdio da Komisija nije trebala odbaciti kao nevažne njegove tvrdnje da bi Komisija trebala uzeti u obzir i uvjete proizvodnje u industriji i razinu tehnološkog razvoja u reprezentativnim zemljama u usporedbi s Kinom.

(298)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 216. i 217. te su tvrdnje odbačene.

(299)

Connect Com tvrdio je i da bi Komisija trebala objaviti za koju je od triju argentinskih oznaka robe za optička vlakna obujam uvoza iz Kine iznosio 52 % i koliki je bio obujam uvoza za ostale proizvode.

(300)

Napominje se da je Komisija 12. ožujka 2021. u dokumentaciju ispitnog postupka koja nije povjerljiva dodala cjeloviti izvadak podataka o uvozu i čimbenicima proizvodnje u Argentini, Brazilu, Tajlandu i Turskoj. U listu „QTY share” (količinski udio) obujam uvoza iz Kine u ukupnom obujmu uvoza za argentinsku tarifnu oznaku 9001 10 20 iznosio je 51,55 % (52 % zaokruženo), za 9001 10 19 je bio 21,83 % te 1,55 % za 9001 10 11.

(301)

Connect Com tvrdio je i da je Komisija isključila Južnu Afriku, Kolumbiju, Maleziju i Srbiju kao odgovarajuće reprezentativne zemlje na temelju analize uvoza na razini šest znamenki, dok je za Argentinu provela analizu na razini osam znamenki.

(302)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 238., Kolumbiju i Južnu Afriku nije se smatralo prikladnim reprezentativnim zemljama jer Komisija za razdoblje ispitnog postupka nije pronašla lako dostupne informacije o financijskim podacima za proizvođače u tim zemljama. Malezija i Srbija također se nisu smatrale odgovarajućim reprezentativnim zemljama jer Komisija nije pronašla profitabilne proizvođače u tim zemljama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(303)

Connect Com tvrdio je i da Brazil nije trebao biti isključen kao prikladna reprezentativna zemlja jer je velik obujam uvoza čelične žice platirane aluminijem u Brazilu uvezen iz Kine. Connect Com tvrdio je i da čelična žica platirana aluminijem nije relevantna sirovina za proizvodnju KOV-ova. Osim toga je od Komisije zatražio da otkrije koji je kineski proizvođač izvoznik navodno upotrebljavao čeličnu žicu platiranu aluminijem u proizvodnji KOV-ova.

(304)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 242., opća reprezentativnost nenarušenog uvoza u Brazil smatrala se niskom, a ne samo za čeličnu žicu platiranu aluminijem. Čelična žica platirana aluminijem upotrebljava se u proizvodnji OPGW-a i OPPC-a koji su također obuhvaćeni ispitnim postupkom i koje u Uniju izvoze kineski proizvođači izvoznici u uzorku.

(305)

Connect Com je usto ponovio tvrdnje CCCME-a, kao i svoje tvrdnje iz uvodne izjave 259., bez navođenja novih elemenata.

(306)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 260. te su tvrdnje odbačene.

(307)

Connect Com ponovio je i svoje tvrdnje iz uvodne izjave 281. bez navođenja novih elemenata.

(308)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama od 283. do 285. te su tvrdnje odbačene.

(309)

Connect Com tvrdio je i da bi, s obzirom na to da su OPGW i OPPC također obuhvaćeni ispitnim postupkom, odabrani argentinski proizvođač trebao proizvoditi tu vrstu KOV-ova, a Komisija bi trebala objaviti je li to slučaj.

(310)

Komisija napominje da ne postoji takav zahtjev da bi odabrani proizvođač iz reprezentativne zemlje trebao proizvoditi sve vrste proizvoda koje izvoze kineski proizvođači. Stoga je ta tvrdnja odbačena kao nerelevantna.

(311)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je ponovio svoje tvrdnje iz uvodne izjave 259. da Argentina nije odgovarajuća reprezentativna zemlja jer je jedini proizvođač u Argentini kojeg je Komisija pronašla (Prysmian Energia) povezan s jednim od podnositelja pritužbe i društvo ima velik udio na argentinskom tržištu. Ponovno je naveo antidampinški ispitni postupak o uvozu glifosata iz Kine (131), u kojem su Argentina, Australija, Indija i Malezija odbačene kao analogne zemlje jer na njihovim tržištima uglavnom prevladavaju društva povezana s glavnim podnositeljem pritužbe iz EU-a. Nadalje je tvrdio da Komisija nije odgovorila na tvrdnju u pogledu ispitnog postupka o glifosatu i nije dokazala da bi se podaci o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i dobiti argentinskog proizvođača mogli upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(312)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 260., činjenica da je odabrano društvo u reprezentativnoj zemlji povezano s proizvođačem iz Unije nije ključna za odabir reprezentativne zemlje. CCCME upućuje na predmet koji se odnosio na primjenu bivšeg članka 2. stavka 7. točke (a) osnovne uredbe, koja je stavljena izvan snage u prosincu 2017. (132) Člankom 2. stavkom 7. točkom (a) bio je propisan odabir odgovarajuće treće zemlje tržišnoga gospodarstva, poznate i kao „analogna zemlja”, te odabir proizvođača iz te zemlje. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a Komisija se umjesto traženja i provjere podataka proizvođača iz analogne zemlje oslanja na lako dostupne informacije koje se odnose na RIP. Kao takav, postupak iz članka 2. stavka 6.a u osnovi se razlikuje i Komisija ne smatra da navodni odnos u ovom predmetu može utjecati na prikladnost oslanjanja na lako dostupne podatke argentinskog proizvođača. Nadalje, činjenica da društvo drži velik udio na argentinskom tržištu ne znači da u Argentini ne postoji tržišno natjecanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(313)

CCCME je tvrdio i da Komisija nije navela standard koji je primijenila pri utvrđivanju je li profitna marža proizvođača u reprezentativnoj zemlji razumna. Nadalje je tvrdio da Komisija nije objasnila zašto se stvarna profitna marža proizvođača na tržištu za koje nije utvrđeno da je narušeno ne može upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti.

(314)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Ta su objašnjenja navedena u uvodnim izjavama 258. i 294. u kojima je Komisija zaključila da Argentina ispunjuje kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe kako bi se smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom te je stoga Komisija morala upotrijebiti dobit za proizvođača iz Argentine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(315)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(316)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Komisija je navela i da će upotrijebiti statističke podatke ILO-a i tarife za električnu energiju koje su objavila društva za distribuciju električne energije Edenor i Edesur radi utvrđivanja nenarušenih troškova rada i energije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 348.

(317)

Komisija je u drugoj bilješci zainteresirane strane obavijestila i o tome da bi, zbog iznimno velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune podatke, one koji predstavljaju zanemariv ponderirani trošak proizvodnje mogla svrstati u kategoriju „potrošni materijali”. Kad je riječ o tome kako će ih tretirati pri izračunu uobičajene vrijednosti, Komisija je obavijestila da će izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Kako je objašnjeno u nastavku u uvodnoj izjavi 320., Komisija je slijedila taj pristup.

(318)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje KOV-ova

(319)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je zaključila, u uvodnoj izjavi 69., da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon što je isključila uvoz u Argentinu iz Kine i zemalja bez tržišnoga gospodarstva, Komisija je utvrdila da je uvoz glavnih sirovina iz ostalih trećih zemalja i dalje reprezentativan (više od 70 % ukupnog obujma uvoza u Argentinu).

(320)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje udio stvarnih troškova proizvođača izvoznika koji surađuju u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka bio je zanemariv zbog iznimno velikog broja tih čimbenika koje upotrebljavaju proizvođači izvoznici. Komisija je odlučila uključiti te troškove u potrošni materijal jer se učinak na izračun uobičajene vrijednosti smatrao vrlo ograničenim. Sirovine doista uključene u potrošni materijal navedene su objavama koje su namijenjene odgovarajućim društvima. Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i primijenila taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena.

(321)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne pristojbe reprezentativne zemlje.

(322)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici u uzorku snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(323)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa FTT tvrdila je da oznaka robe u Argentini za optička vlakna 9001 10 19 nije za monomodna vlakna, nego za multimodna vlakna i posebna vlakna koja se nisu upotrebljavala u proizvodnji predmetnog proizvoda. Razlog tomu je činjenica da su vlakna obuhvaćena tom oznakom imala promjer veći od 11 mikrona, što je bilo za multimodna vlakna.

(324)

Utvrđeno je da je ta tvrdnja opravdana te je Komisija stoga pristala na odgovarajuću izmjenu referentne vrijednosti za optička vlakna.

(325)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT tvrdila je da je Komisija pogriješila kad u izračun referentne vrijednosti za optička vlakna nije uključila uvoz pod argentinskom oznakom robe 9001 10 20 zato što je obuhvaćala optičke kabele kako je navedeno u uvodnoj izjavi 274. jer su kabeli od optičkih vlakana uvezeni pod argentinskom oznakom robe 8544 70 00. Međutim, grupa FTT izjavila je da nema prigovora na odluku Komisije da zanemari tu argentinsku oznaku robe.

(326)

Komisija napominje da se oznaka HS 8544 70 odnosi na kabele od monomodnih optičkih vlakana, izrađene od jednog ili više pojedinačno oplaštenih vlakana, sa zaštitnim kućištem, neovisno o tome sadržavaju li električne vodiče i isključuje kabele u kojima su sva optička vlakna pojedinačno opremljena operativnim konektorima na jednom ili oba kraja te kabele izolirane plastičnom masom za podmorsku upotrebu, koji sadržavaju bakreni ili aluminijski vodič i čija se vlakna nalaze u jednom ili više metalnih modula. S druge strane, tarifni broj 9001 odnosi se na optička vlakna i snopove optičkih vlakana te kabele od optičkih vlakana, osim onih iz tarifnog broja 8544. Opis argentinske oznake robe 9001 10 20 glasi: „snopovi i kabeli optičkih vlakana”. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(327)

Grupa FTT tvrdila je i da podaci koje je Komisija upotrijebila za izračun referentne vrijednosti za optička vlakna uključuju obojena i neobojena vlakna te je od Komisije zatražila da od referentne vrijednosti oduzme trošak bojenja vlakna.

(328)

Komisija je napomenula da se dokazi koje je FTT dostavio samo u povjerljivoj verziji svojeg podneska ne mogu pravilno ocijeniti jer se radilo samo o izvatku određenog skupa podataka. Međutim, Komisija podsjeća da se izračun referentnih vrijednosti provodi na temelju lako dostupnih podataka i da izvadak informacija koje je u tom pogledu pružio FTT očito nije lako dostupan. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(329)

Grupa ZTT tvrdila je da bi za izračun referentne vrijednosti za sirovinu „želatinasta ispuna za kabele” od četiriju oznaka robe koje je upotrijebila Komisija, tj. 4002 99 10, 4002 99 20, 4002 99 30 i 4002 99 90, trebalo upotrijebiti samo 4002 99 90. Grupa ZTT iznijela je popratne dokaze da ostale tri oznake robe nisu upotrijebljene za proizvodnju predmetnog proizvoda.

(330)

Utvrđeno je da je i ta tvrdnja opravdana te je Komisija stoga u skladu s time revidirala referentnu vrijednost za želatinastu ispunu za kabele.

(331)

Grupa ZTT tvrdila je i da oznaka robe za sirovinu „aluminijske šipke” nije točna jer se ona u argentinskoj nomenklaturi odnosi na aluminijske šuplje i druge profile, a ne na šipke, koje se ne upotrebljavaju za proizvodnju predmetnog proizvoda te bi stoga Komisija trebala utvrditi drugu oznaku. Grupa ZTT nije predložila drugu oznaku robe.

(332)

Komisija je potvrdila da argentinska oznaka obuhvaća aluminijske šuplje i druge profile, a ne šipke. Nakon daljnje analize Komisija je odlučila izmijeniti oznaku i umjesto toga upotrijebiti oznaku HS 7605 21 koja se odnosi na šipke od aluminijske legure koje se upotrebljavaju za proizvodnju čeličnih žica platiranih aluminijem za zaštitnu užad s optičkim vlaknima (OPGW) (133).

(333)

Grupa ZTT tvrdila je i da nije upotrebljavala pređu od staklenih vlakana za proizvodnju KOV-ova, već rovinga od staklenih vlakana te bi stoga ispravna oznaka HS bila 7019 12. Navela je da je odlučujući čimbenik za razlikovanje pređe i rovinga jesu li filamenti uvijeni ili ne. Grupa ZTT tvrdila je da filamenti koje upotrebljava nisu uvijeni i da je stoga točna oznaka HS bila ona za rovinge, tj. 7019 12.

(334)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Oznaka HS 7019 12 odnosi se na rovinge od staklenih vlakana koji su sirovina za proizvodnju pređe od staklenih vlakana. Nadalje, proizvođači iz Unije potvrdili su da su rovinzi od staklenih vlakana sirovina koju upotrebljavaju dobavljači pređe od stakla i šipki ojačanih staklenim vlaknima industrije KOV-ova. Stoga je ispravna oznaka HS 7019 19.

(335)

Grupa FTT navela je da je čimbenik proizvodnje „voda” Komisija pogrešno uključila u „potrošne materijale”, iako taj čimbenik proizvodnje nije izravni trošak sirovina, nego izravni trošak.

(336)

Komisija je čimbenik proizvodnje „voda” uključila u potrošne materijale jer je činio manje od 0,05 % ukupnog izravnog troška i stoga je njegov utjecaj na dampinšku maržu bio zanemariv.

(337)

Grupa FTT tvrdila je da je Komisija trebala izračunati referentnu vrijednost za svaki čimbenik proizvodnje jer je zaključila da su svi čimbenici proizvodnje bili narušeni. Stoga je tvrdila da Komisiji nije dopušteno grupirati više čimbenika proizvodnje pod potrošni materijal i primijeniti metodologiju izračuna objašnjenu u uvodnoj izjavi 320. jer bi to iskrivilo podatke. Grupa FTT zatražila je od Komisije da za te čimbenike proizvodnje upotrijebi dostavljene podatke grupe FTT. Ni grupa ZTT nije se složila s Komisijinom metodologijom za potrošni materijal i tvrdila je da bi Komisija trebala izračunati referentnu vrijednost za potrošni materijal odvojeno od ostalih ulaznih materijala.

(338)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 320., zbog velikog broja čimbenika proizvodnje (na primjer više od 60 čimbenika proizvodnje za FTT), Komisija je više čimbenika proizvodnje (oko 30 čimbenika proizvodnje za FTT) koji su činili zanemariv udio ukupnih troškova sirovina u razdoblju ispitnog postupka (oko 4 % za FTT) uključila u potrošni materijal. Komisija je smatrala da bi pronalaženje izvora svih tih čimbenika proizvodnje podrazumijevalo znatno administrativno opterećenje, uzimajući u obzir i to da za neke od njih vrijednosti uvoza u reprezentativnu zemlju nisu reprezentativne, dok se učinak na izračun uobičajene vrijednosti, čiji su ti čimbenici proizvodnje samo dio, smatrao vrlo ograničenim. Stoga je Komisija primijenila svoju standardnu metodologiju za izračun nenarušene vrijednosti potrošnog materijala, tj. izračunala je postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i primijenila taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena. Smatra se da ta metodologija, koja se odnosi na tako mali udio troška proizvodnje i još manji udio izračuna uobičajene vrijednosti, dovodi do vrlo sličnih rezultata kao metodologija koja se temelji na pronalaženju izvora svakog čimbenika proizvodnje. U svakom slučaju, ta bi metodologija mogla dovesti do povoljnog ishoda za proizvođače izvoznike ako bi temeljna stvarna vrijednost ulaznih elemenata bila viša od vrijednosti izračunane kao postotak ukupnog troška sirovina. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze da bi pristup Komisije doveo do manje povoljnog rezultata. Nadalje, Komisija je napomenula da su znatni poremećaji utvrđeni u odjeljku 3.1.1. U tom slučaju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i odgovarajućih dokaza, utvrđeno da oni nisu narušeni. Proizvođači izvoznici nisu iznijeli nikakve dokaze u pogledu čimbenika proizvodnje grupiranih kao potrošni materijal niti ih je Komisija utvrdila. Stoga Komisija ne može upotrijebiti podatke koje je dostavila grupa FTT. Komisija smatra da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za potrošni materijal primjerena jer nisu dostupne bolje informacije. Ni grupa ZTT nije pokušala predložiti referentnu vrijednost izračunanu primjenom vrijednosti uvoza iz baze podataka GTA u reprezentativnu zemlju niti je predložila alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za potrošni materijal. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(339)

Grupa ZTT tvrdila je da šest nusproizvoda/vrsti otpada koji su prijavljeni kao čimbenici proizvodnje ne bi trebalo uključiti u potrošni materijal i da bi Komisija trebala izračunati referentnu vrijednost za svakog od njih.

(340)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 320., zbog iznimno velikog broja čimbenika proizvodnje koje upotrebljavaju proizvođači izvoznici Komisija je uključila nekoliko čimbenika proizvodnje čiji su stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u potrošnom materijalu. Šest nusproizvoda/vrsti otpada koje je prijavila grupa ZTT činilo je, ovisno o nusproizvodima/otpadu, između manje od 0,005 % i manje od 0,050 % ukupnih izravnih troškova i ukupno manje od 0,10 % ukupnih izravnih troškova. Stoga njihov mogući utjecaj na uobičajenu vrijednost nije bio značajan te su u tom pogledu relevantna ista razmatranja sažeta u uvodnoj izjavi 338. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(341)

Grupa FTT navela je da upotrebom CIF vrijednosti za izračun referentnih vrijednosti koje uključuju troškove prijevoza izvan Argentine, naknade za prekooceanski prijevoz i osiguranje Komisija poništava svaku komparativnu prednost koju proizvođači mogu imati zbog dostupnosti određenih sirovina na njihovu domaćem tržištu.

(342)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisuje se upotreba odgovarajućih podataka o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji „uz uvjet da su relevantni podaci dostupni”. Komisija nije raspolagala podacima iz dokumentacije o domaćim cijenama u mogućim reprezentativnim zemljama. S druge strane, podaci o uvoznim cijenama lako su dostupni i Komisija se koristi bazom podataka GTA kao izvorom tih podataka. Osim toga, ta stranka nije dostavila moguće relevantne podatke iz reprezentativne zemlje koji bi se mogli upotrijebiti u ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(343)

Grupa ZTT nije se složila ni s Komisijinom metodologijom za izračun nenarušenog troška prijevoza sirovina kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 322. Grupa ZTT tvrdila je da bi Komisija trebala izračunati trošak prijevoza za svaku sirovinu pojedinačno. Nadalje, dodano je da se troškovi prijevoza mogu znatno razlikovati među čimbenicima proizvodnje.

(344)

Komisija napominje da grupa ZTT nije predložila način na koji bi Komisija trebala izračunati trošak prijevoza za svaku sirovinu pojedinačno. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 322. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(345)

Komisija je za određivanje plaća u Argentini upotrijebila statističke podatke ILO-a. Statistički podaci ILO-a pružaju informacije o prosječnim troškovima rada za 2018. za više zanimanja. Međutim, prosječni trošak rada za proizvodni sektor nije bio dostupan. Stoga, kako bi utvrdila referentnu vrijednost troškova rada, Komisija je upotrijebila ukupni prosječni trošak rada iz statističkih podataka ILO-a i lako dostupne podatke o dodatnim troškovima rada (npr. o porezima) poslodavca u Argentini (134). Komisija je upotrijebila i indeks (135) kako bi podatke za 2018. prilagodila s obzirom na inflaciju.

(346)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT tvrdila je da bi Komisija trebala upotrijebiti troškove rada za „rukovatelje postrojenjem i strojevima te sastavljače” jer su uglavnom bili blizu vrsti radne snage u sektoru KOV-ova.

(347)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Grupa ZTT nije dostavila nikakve dokaze o tome da su većina zaposlenika grupe ZTT bili rukovatelji postrojenjem i strojevima te sastavljači. Budući da je industrija KOV-ova visokotehnološka industrija, proizvođači KOV-ova zapošljavaju mnoge inženjere i tehničare koje je ILO klasificirao u kategoriju „stručnjaci” te informatičke i komunikacijske tehničare koje je ILO klasificirao kao „tehničare i povezane stručnjake”. Prosječni trošak rada tih triju zanimanja veći je za više od 20 % od vrijednosti ukupnih troškova rada koju je Komisija upotrijebila za izračun referentne vrijednosti za rad. Budući da Komisija nema raščlambu udjela zaposlenika u tim glavnim kategorijama u ukupnom broju zaposlenika, smatrala je primjerenim upotrijebiti prosječni trošak rada ILO-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(348)

Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u razdoblju ispitnog postupka u Argentini objavljuju distributeri električne energije Edenor i Edesur (136). Te informacije omogućuju utvrđivanje cijene električne energije koju plaćaju industrijski korisnici (tarifa T3). Sadržavaju i pojedinosti o cijenama koje plaćaju industrijski korisnici koji su se odlučili za diferencirane cijene ovisno o vremenu potrošnje električne energije u danu i naponu. Komisija je te tarife upotrijebila za izračun.

(349)

Nakon konačne objave grupa ZTT tvrdila je da je došlo do pogreške u formuli za izračun referentne vrijednosti za električnu energiju.

(350)

Komisija je ispravila tu pogrešku, čiji je učinak bio neznatan.

(351)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(352)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(353)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti oslonila na financijske podatke za 2019. za društvo Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. iz baze podataka društva Dun and Bradstreet (D&B) (137). Zainteresiranim stranama Komisija je te podatke stavila na raspolaganje u drugoj bilješci.

(354)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa FTT nije se složila s metodologijom izračuna primijenjenom na režijske troškove objašnjenom u uvodnoj izjavi 352., tvrdeći da se Komisija oslanjala na „narušene podatke” kako bi ponovno izračunala „narušene” vrijednosti, što je bilo u suprotnosti s pravnim načelima i praksom Komisije, te je od Komisije zatražila da zadrži izvorne podatke koje je dostavila grupa FTT. Ni ZTT se nije složio s Komisijinom metodologijom za režijske troškove te je od Komisije zatražio da utvrdi referentnu vrijednost za to odvojeno od ostalih ulaznih elemenata.

(355)

Komisija je napomenula da podaci o režijskim troškovima nisu bili lako dostupni zasebno u financijskim izvještajima proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Osim toga, nakon utvrđivanja znatnih poremećaja, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, mogu se upotrijebiti domaći troškovi, ali samo u onoj mjeri u kojoj je sa sigurnošću, na temelju točnih i uvjerljivih dokaza, utvrđeno da oni nisu narušeni. Proizvođači izvoznici nisu iznijeli takve dokaze u pogledu režijskih troškova niti ih je Komisija utvrdila. Stoga je ta tvrdnja odbačena. Komisija je smatrala da je njezina metodologija izračuna nenarušene vrijednosti za režijske troškove primjerena jer nisu dostupne bolje informacije. Osim toga, grupa ZTT nije predložila alternativnu nenarušenu referentnu vrijednost za režijske troškove. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(356)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT tvrdila je da se njezini troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit ne bi trebali isključiti iz razmatranja jer Komisija nije dokazala da su narušeni.

(357)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 142., Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Stoga u ovom predmetu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 158., Komisija ne mora dokazati da stvarni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi proizvođača izvoznika nisu narušeni.

(358)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(359)

Prvo je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje (koji obuhvaćaju potrošnju sirovina i energije te rad). Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 318.

(360)

Drugo, kako bi se došlo do nenarušenih troškova proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove sirovina i potrošnih materijala iz uvodne izjave 317. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(361)

Nakon što su utvrđeni nenarušeni troškovi proizvodnje, Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit kako je navedeno u uvodnim izjavama od 351. do 353. Oni su utvrđeni na temelju financijskih izvješća društva Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 353.

(362)

Na troškove proizvodnje utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit društva Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 15 %. Dobit izražena kao postotak troška prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 10,6 %.

(363)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(364)

Grupa proizvođača izvoznika u uzorku izvozila je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao posrednici, trgovci ili uvoznici.

(365)

Izvozna cijena za prodaju izravno nezavisnim kupcima u Uniji i preko povezanih društava za trgovinu bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(366)

Izvozna cijena za prodaju preko povezanih uvoznika utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za razumnu dobit.

(367)

Ponderirani prosjek dobiti uvoznika koji surađuju (vidjeti uvodnu izjavu 28.) upotrijebljen je kao razumna profitna marža. Ta se profitna marža kreće između 15 % i 25 %.

(368)

U svojim primjedbama na konačnu objavu, grupe ZTT i FTT tvrdile su da je došlo do dvostrukog uračunavanja određenih prilagodbi koje su oduzete i od popisa prodaja, i od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(369)

Utvrđeno je da su te tvrdnje opravdane i Komisija je u skladu s tim izmijenila izvoznu cijenu. Detaljna ocjena te tvrdnje dostavljena je objema grupama u posebnoj objavi jer sadržava povjerljive informacije.

(370)

Grupa FTT tvrdila je da Komisija od izvozne cijene ne bi trebala oduzeti ukupnu posredničku naknadu, koja je sadržavala četiri različite vrste naknada, nego samo naknadu za izvozne posrednike.

(371)

Komisija je od grupe FTT zatražila da dostavi dodatne informacije o plaćanju posredničke naknade svojem povezanom posredniku. Podaci koje je dostavila grupa FTT pokazali su da je FTT zapravo svojem povezanom posredniku platio ukupan iznos naknade za posrednika, a ne samo naknadu za izvozne posrednike. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(372)

Grupa FTT tvrdila je da je Komisija upotrijebila pogrešnu posredničku naknadu za predmetni proizvod za 2020. i da je dvaput oduzela troškove prekooceanskog tereta i rukovanja: jednom kao prilagodba popisa prodaja i jednom kao dio posredničke naknade.

(373)

Utvrđeno je da su te tvrdnje opravdane i stoga su prihvaćene. U skladu s time izmijenjen je izračun izvozne cijene.

(374)

Grupa FTT tvrdila je i da pri izračunu izvozne cijene za prodaju povezanog subjekta NW Komisija ne bi trebala oduzeti posredničku naknadu koja se primjenjuje na prodaju FTT-a jer 1. nije bilo sporazuma između NW-a i FTT-a ni s izvoznim posrednikom FTT-a; 2. te su se naknade odražavale u transakcijama između FTT-a i njegova posrednika i 3. transakcije između NW-a i FTT-a bile su domaće transakcije iskazane u vrijednosti računa PDV-a.

(375)

U ugovoru između FTT-a i njegova povezanog posrednika nije navedeno da se posrednička naknada primjenjuje samo na prodaju KOV-ova koje proizvodi FTT. S obzirom na to da FTT izvozi i KOV-ove koje proizvodi NW, posredničku naknadu trebalo bi oduzeti za sav izvoz FTT-a neovisno o proizvođaču. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(376)

Grupa FTT tvrdila je i da je profitna marža nepovezanog uvoznika navedena u uvodnoj izjavi 367. nereprezentativna i da ih uvoznici obično ne ostvaruju. Osim toga, grupa FTT tvrdila je da uvoznici koje je odabrala Komisija imaju različito područje poslovanja u usporedbi s povezanim uvoznicima koji su dio grupe FTT.

(377)

Na početku se napominje da Komisija nije odabrala uvoznike. Suradnja uvoznika u antidampinškom ispitnom postupku na dobrovoljnoj je osnovi. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 28., pet nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Komisija je od svih uvoznika koji surađuju zatražila da dostave odgovore na upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., Komisija je unakrsno provjerila informacije koje su dostavili uvoznici. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 367., upotrijebljena profitna marža je ponderirani prosjek dobiti uvoznika koji surađuju, navedenih u uvodnoj izjavi 28., koji su mogli dostaviti podatke za razdoblje ispitnog postupka. Stoga je Komisija smatrala da je ta profitna marža reprezentativna i točna.

(378)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznikâ u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(379)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, rukovanje i utovar, troškove kredita, bankovne naknade, ostale uvozne naknade, troškove pakiranja, posredničku naknadu, provizije i rabate na kraju godine.

(380)

Prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. izvršena je i za prodaju preko povezanih društava za trgovinu. Utvrđeno je da je djelatnost trgovaca u Kini ili Hong Kongu slična djelatnosti agenta. Ti trgovci tražili su kupce i stupali su s njima u kontakt. Bili su odgovorni za postupak prodaje i dobivali maržu za svoje usluge. Prilagodba je uključivala troškove prodaje te opće i administrativne troškove društava za trgovinu i dobit od 10 %. Ta se profitna marža smatrala konzervativnom procjenom odgovarajuće razine profitabilnosti s obzirom na visoke marže (obično u rasponu od 20 %) koje su u tom sektoru ostvarili nepovezani uvoznici.

(381)

Grupa ZTT tvrdila je da su njezina proizvodna i prodajna društva jedinstveni gospodarski subjekt u pogledu izvozne prodaje KOV-ova.

(382)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Napominje se da je ta tvrdnja iznesena isključivo za predmetni proizvod, a ne za sve proizvode koje prodaje grupa ZTT. Kako je potvrdio Opći sud (138), ispitivanje toga tvori li povezano društvo jedinstveni gospodarski subjekt s proizvodnim subjektima mora obuhvatiti više parametara od same prodaje predmetnog proizvoda Uniji. Potrebno je ispitati uloge proizvodnog i prodajnog subjekta za sve proizvode koje grupa proizvodi ili prodaje. Ispitivanje koje je provela Komisija pokazalo je, među ostalim, postojanje znatne izravne prodaje i nedostatak gospodarske kontrole. Stoga je utvrđeno da se ne može smatrati da prodajna društva grupe ZTT posluju samo kao unutarnji prodajni odjeli. Dodatne pojedinosti Komisijine ocjene objavljene su grupi ZTT u njihovoj posebnoj objavi jer uključuju povjerljive poslovne informacije. Na temelju te procjene tvrdnja je odbačena.

(383)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT nije se složila sa zaključkom Komisije da se ne može smatrati da prodajna društva grupe ZTT posluju samo kao unutarnji prodajni odjeli. Tvrdila je da, čak i ako jedan od proizvođača nije imao vlasništvo nad kineskim trgovcem u dionicama ili gospodarsku kontrolu, oba ta društva su pod zajedničkom kontrolom.

(384)

Komisija napominje da, čak i ako je to slučaj, taj je uvjet samo preduvjet i nije odlučujući.

(385)

Nadalje, grupa ZTT tvrdila je da Komisija nije dostavila dokaze da je trgovačko društvo prodavalo proizvode nepovezanih društava i da je postojao pisani ugovor u kojem su navedene transakcije po tržišnim uvjetima između proizvođačâ i trgovca za izvoznu prodaju. Tvrdila je i da je za tu ocjenu relevantna samo izvozna prodaja, dok je domaća prodaja bila nevažna i da bi trebalo ocijeniti samo prodaju predmetnog proizvoda. U tom je pogledu tvrdila da nije važno jesu li proizvođači izravno prodavali druge proizvode jer trgovačko društvo ne djeluje kao unutarnji prodajni odjel za te proizvode. Navedeno je da može postojati više prodajnih odjela u društvu od kojih je svaki specijaliziran za određeni proizvod. Također je navedeno da nijedan proizvođač nema odjel za izvoznu prodaju niti prodajno osoblje koji obavljaju poslove izvoza. Grupa ZTT tvrdila je i da nije relevantno što se navodi u dozvoli za obavljanje poslovne djelatnosti trgovca jer se to odnosilo na „formu”, a ne na gospodarsku stvarnost.

(386)

Komisija ostaje pri svojim zaključcima da se ne može smatrati da kineski trgovac posluje samo kao unutarnji prodajni odjel. Ispitivanje toga tvori li povezano društvo jedinstveni gospodarski subjekt s proizvodnim subjektima mora obuhvatiti više parametara od same prodaje predmetnog proizvoda u Uniji. (139) Jedan od proizvodnih subjekata imao je znatnu izravnu izvoznu prodaju drugih proizvoda u rasponu od 17 % do 22 % ukupne prodaje te je stoga morao imati odjel za izvoznu prodaju i prodajno osoblje unatoč tvrdnjama grupe ZTT. U pogledu dozvoli za obavljanje poslovne djelatnosti trgovca, napominje se da su dokumentirani dokazi o prirodi funkcija doista relevantni za ocjenu uloge trgovca.

(387)

Grupa ZTT ponovila je i svoju tvrdnju da povezani uvoznik u Uniji čini jedinstveni gospodarski subjekt.

(388)

Komisija je zadržala svoj zaključak da u pogledu izvoza preko povezanog uvoznika u Uniju postojanje ili nepostojanje jedinstvenog gospodarskog subjekta nije relevantno za primjenu članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. Takva se odredba primjenjuje na prilagodbu izvozne cijene u slučajevima kada je izvozna cijena nepouzdana zbog povezanosti ili kompenzacijskog dogovora između izvoznika i uvoznika ili treće strane. U ovom slučaju nije sporno da grupa ZTT prodaje u EU-u preko povezanog uvoznika te je stoga ta odredba u potpunosti primjenjiva.

(389)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa FTT i CCCME tvrdili su da Komisija nije objasnila izvor profitne marže od 10 % i je li taj iznos razuman i prevladavajući na tržištu.

(390)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Više informacija nalazi se u uvodnoj izjavi 380.

(391)

Grupa FTT i CCCME tvrdili su i da se pri utvrđivanju izvozne cijene za NW nisu mogle napraviti prilagodbe za troškove prodaje, opće i administrativne troškove (osim izravnih troškova prodaje) te dobit koju su ostvarili njegovi povezani trgovci u Kini i Hong Kongu jer Komisija nije dokazala da su funkcije tih trgovaca slične onima posrednika koji posluje na temelju provizije.

(392)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Komisija je ponovila svoju ocjenu iz uvodne izjave 380. Nadalje, Komisija je napomenula da je došlo do znatne promjene cijena pri usporedbi različitih dijelova prodajnog toka u Uniju u rasponu od 18 % do 30 %, ovisno o dijelu. Stoga je bilo jasno da je svaki trgovac primio maržu koja je zapravo viša od dobiti nepovezanog trgovačkog društva koju je Komisija oduzela kako je navedeno u uvodnoj izjavi 380.

(393)

Grupa FTT navela je i da smatra da iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. sadržava sve njegove troškove nastale tijekom računovodstvenog razdoblja. Grupa FTT zatražila je od Komisije da od ukupnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova oduzme izravne troškove prodaje (kao što su troškovi prijevoza i rukovanja) jer usporedba izvozne cijene bez troškova prodaje i financijskih troškova s uobičajenom vrijednošću bez takvog oduzimanja nije bila objektivna i pravedna. CCCME je iznio sličnu tvrdnju tvrdeći da se činilo da je Komisija prilagodila samo izvoznu cijenu u skladu s člankom 2. stavkom 10., a ne i uobičajenu vrijednost. Grupa ZTT tvrdila je i da financijski podaci društva Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A. nisu dovoljno detaljni kako bi se omogućilo potpuno razumijevanje stavki troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i njihovih odgovarajućih iznosa. Tvrdila je da su dodatne pojedinosti ključne kako bi se osigurala primjerena usporedba izvozne cijene grupe ZTT i izračunane uobičajene vrijednosti te kako bi se utvrdilo da je dobit ostvarena glavnom poslovnom djelatnošću (kao što je prodaja kabela), a ne iz druge poslovne djelatnosti ili prihodi koji nisu ostvareni redovitim poslovanjem. Takvi prihodi ne uključuju se u dobit koja se koristi za izračun uobičajene vrijednosti. Nadalje, grupa ZTT izjavila je da bi, ako Komisija nije mogla dostaviti smisleniju objavu financijskih podataka povezanih s društvom Prysmian Energia Cables y Sistemas de Argentina S.A., Komisija trebala upotrijebiti podatke malezijskih proizvođača čiji su revidirani financijski izvještaji bili dostupni.

(394)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izračunani su kao razlika između troška prodane robe i ostalih operativnih troškova na temelju lako dostupnih informacija. Komisija je napomenula da tvrdnja da su takvi troškovi uključeni u troškove prodaje, opće i administrativne troškove prijavljene za proizvođača u reprezentativnoj zemlji nije potkrijepljena dokazima. Nadalje, proizvođači izvoznici u uzorku nisu dostavili kvantifikaciju za tu prilagodbu. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 280., Komisija je zainteresiranim stranama u drugoj bilješci objavila relevantne lako dostupne financijske podatke društva Prysmian Energia koje je dostavilo društvo Dun & Bradstreet. Nijedna zainteresirana strana nije dostavila prikladnije podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima za proizvođača iz Argentine. Nadalje, s obzirom na to da je zaključila da Argentina ispunjuje kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe kako bi se smatrala odgovarajućom reprezentativnom zemljom, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 294., Komisija mora upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove za proizvođača iz Argentine, a ne Malezije. Budući da malezijski proizvođač nije zabilježio razumnu dobit, Komisija nije mogla upotrijebiti njegove financijske podatke. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(395)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(396)

Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(397)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(398)

Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 31,2 %.

(399)

Za maržu svih ostalih proizvođača izvoznika iz Kine Komisija je utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje utvrđena je s obzirom na obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju i ukupni obujam izvoza na temelju uvoza, prema statističkim podacima Eurostata o uvozu iz Kine.

(400)

Razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka. Komisija je smatrala da preostalu dampinšku maržu može temeljiti na razini društva u uzorku s najvišom dampinškom maržom.

(401)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(402)

Iako se službeni statistički podaci o uvozu iskazuju u kilogramima, Komisija je u skladu s primjedbama proizvođačâ izvoznika i industrije Unije smatrala da ta mjerna jedinica nije prikladna za ispravno mjerenje predmetnog obujma. Ispitni postupak pokazuje da industrija obično ne upotrebljava masu nego duljinu kao glavni pokazatelj obujma. Time bi se mogla izmjeriti duljina kabela (km kabela) ili ukupna duljina vlakana koja se u njemu nalaze (km vlakana). S obzirom na to da se trenutačni ispitni postupak odnosi na kabele, kilometri kabela smatraju se najprikladnijom mjernom jedinicom koja će se upotrijebiti za utvrđivanje štete u nastavku.

(403)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da bi obujam uvoza trebalo izračunati na temelju kilometara vlakana umjesto na temelju kilometara kabela jer je kilometar vlakana prihvaćeni industrijski standard i jedina mjerna jedinica koja je odražavala goleme razlike u broju vlakana po kabelu.

(404)

Komisija je tvrdila da je kilometar kabela odgovarajuća mjerna jedinica jer su proizvodi koji su predmet ispitnog postupka kabeli, a broj vlakana u kabelu posebno je obilježje kabela koje se odražava u PCN-u. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(405)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 29 proizvođača u Uniji. Uz iznimku dvaju društava navedenih u sljedećem odjeljku, oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije utvrđivanje štete temelji se na podacima 27 država članica (EU-27) za cijelo razmatrano razdoblje.

(406)

Ukupna proizvodnja Unije u razdoblju ispitnog postupka bila je 1,2 milijuna kilometara kabela. Komisija je utvrdila taj podatak na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su izravni podaci od devet strana – šest podnositelja pritužbe, tri društva koja podupiru pritužbu – i tržišni podaci za preostale proizvođače. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., tri proizvođača iz Unije odabrano je u uzorak koji čini 52 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(407)

U skladu s člankom 4. stavkom 1. osnovne uredbe proizvođači koji su povezani s kineskim izvoznicima ili uvoznicima i/ili su sami uvoznici navodno dampinškog proizvoda mogu biti isključeni iz industrije Unije. Člankom 4. stavkom 2. definirano je kad se smatra da su proizvođači povezani s izvoznicima ili uvoznicima.

(408)

Komisija je ispitala postojeće odnose industrije Unije s izvoznicima ili uvoznicima predmetnog proizvoda. U ispitnom postupku pokazalo se da je jedan proizvođač iz Unije u uzorku uvezao zanemarivu količinu kabela od optičkih vlakana iz Kine, a da drugi ima manjinski dionički udio u proizvođaču izvozniku izvan uzorka. S obzirom na zanemarive količine koje je uvezao prvi proizvođač i činjenicu da je drugi dokazao da ne kontrolira tog proizvođača izvoznika niti da je pod njegovom kontrolom te da na temelju tog odnosa nije došlo do drukčijeg postupanja u odnosu na ostale, nepovezane proizvođače, Komisija je zaključila da nema razloga za isključivanje tih društava iz industrije Unije.

(409)

Kad je riječ o trećem proizvođaču izvan uzorka Komisija je, s obzirom na njegov odnos s kineskim proizvođačem izvoznikom (koji je pod kontrolom istog subjekta) i znatne količine uvoza iz Kine, smatrala primjerenim isključiti takvog proizvođača iz definicije industrije Unije unatoč znatnoj proizvodnji tog društva u Uniji.

(410)

Slično tome, Komisija je o proizvođaču iz Unije koji ne surađuje i koji je prijavio znatnu količinu uvoza iz Kine odlučila da bi ga, uzimajući u obzir odnos s kineskim proizvođačem izvoznikom i znatne količine uvoza, trebalo isto tako isključiti iz industrije Unije.

(411)

Budući da se ispitnim postupkom nije utvrdilo da je ijedan drugi proizvođač povezan s kineskim izvoznicima ili da je uvozio iz Kine, nisu potrebna daljnja isključenja iz definicije industrije Unije.

(412)

CCCME je tvrdio da je niz proizvođača iz Unije povezan s kineskim proizvođačima KOV-ova i zatražio od Komisije da provede segmentiranu analizu štete zasebnom analizom tog toka uvoza.

(413)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je ponovio tu tvrdnju u pogledu odvajanja i zasebne ocjene uvoza. CCCME je također smatrao da bi Komisija trebala objaviti obujam i postotak uvoza proizvođača iz Unije od povezanih i nepovezanih kineskih proizvođača tijekom RIP-a.

(414)

Kako je prethodno navedeno, Komisija je propisno uzela u obzir veze proizvođača iz Unije s kineskim društvima, isključujući proizvođače sa znatnim uvozom iz Kine, te je uzela u obzir njihov odnos s kineskim izvoznicima. Proizvođači iz Unije u uzorku uvozili su marginalne količine (manje od 1 % svoje proizvodnje) predmetnog proizvoda od povezanih društava iz Kine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(415)

Društvo Connect Com dostavilo je popis drugih proizvođača kabela od optičkih vlakana iz Unije koji nisu uzeti u obzir u pritužbi. Komisija je napomenula da ta društva nisu surađivala u ispitnom postupku i da se procjene za proizvođače iz Unije koji ne surađuju temelje na pouzdanim podacima o tržištu (140).

(416)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije potrebno uzeti u obzir u analizi.

(417)

Komisija je utvrdila da je u razmatranom razdoblju od 5,8 % do 4,4 % proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi. Kabeli su u tom slučaju isporučeni unutar istog društva ili grupa društava za daljnju obradu na kraju proizvodnog lanca, osobito za proizvodnju kabela s konektorima.

(418)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za ograničenu upotrebu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(419)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije, Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost optičkih vlakana te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(420)

Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije; tržišni udio; rast; obujam izvoza i izvozne cijene; profitabilnost; povrat ulaganja i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima za ograničeno tržište kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije.

(421)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije (141). Oni su sljedeći: proizvodnja; kapacitet, iskorištenost kapaciteta; ulaganja; zalihe; zaposlenost; produktivnost; plaće i sposobnost prikupljanja kapitala.

(422)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da se ograničeno tržište ne bi trebalo zanemariti pri analizi ukupnog tržišnog položaja industrije Unije.

(423)

U tom pogledu, kako je opisano u nastavku, Komisija nije zanemarila ograničeno tržište, nego ga je utvrdila i ocijenila njegov razvoj tijekom vremena. To je dalo cjelovitu sliku stanja industrije Unije. Mala i sve manja veličina tog tržišta pokazuju da ono nema nikakav značajan utjecaj na stanje industrije Unije. Komisija usto podsjeća da kabeli s konektorima nisu predmetni proizvod.

(424)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka o prodaji koje je utvrdio podnositelj pritužbe i podataka o uvozu utvrđenih u skladu s metodologijom opisanom u uvodnim izjavama od 427. do 432.

(425)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u km kabela)

(426)

Potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 38 %. Doista, zbog opsežnog širenja digitalizacije u EU-u riječ je o tržištu koje snažno raste i za koje se očekuje da će tako ubrzano i nastaviti (142). Potrošnja je nastavila rasti do RIP-a, unatoč činjenici da se drugi dio razdoblja (tj. prva polovina 2020.) poklapa s prvim mjesecima poremećaja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. Nalazi ispitnog postupka pokazuju da su pandemija koja je započela posljednjih mjeseci RIP-a i povezane preventivne mjere usporili rast, ali nisu spriječile povećanje potrošnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Ograničeno tržište sastoji se od upotrebe kabela od optičkih vlakana u rješenjima za povezivost koja nude društva, uključujući kabele opremljene konektorima. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je 12 %-tno smanjenje njihova obujma, vrlo ograničenog u odnosu na ukupno tržište.

(427)

Obujam uvoza iz Kine utvrđen je na temelju podataka koje su izravno dostavili kineski proizvođači izvoznici u skladu s uvodnom izjavom 47. To je bilo vrlo reprezentativno jer je obujam uvoza tijekom RIP-a činio 89 % ukupnog uvoza koji su prijavili kineski proizvođači izvoznici u postupku odabira uzorka na početku ispitnog postupka. Stoga je utvrđeno da je ukupan uvoz 11 % veći od količina prijavljenih u skladu s uvodnom izjavom 47.

(428)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja utvrđen je na temelju detaljnog postupka navedenog u uvodnoj izjavi 48., u kojem je utvrđen uvoz predmetnog proizvoda u kg i koji je pretvoren u kilometre kabela primjenom preciznih čimbenika konverzije koje su kineski proizvođači izvoznici naveli u svojim odgovorima na dodatni zahtjev za informacije iz uvodne izjave 47.

(429)

Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju obujma uvoza u usporedbi s obujmom potrošnje na slobodnom tržištu koji je prikazan u tablici 2.

(430)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

(431)

U kontekstu znatnog viška kapaciteta u Kini (procijenjen na više od dvostruke veličine cijelog tržišta EU-a na temelju analize tržišta koju su dostavili podnositelji pritužbe (143)), uvoz iz predmetne zemlje povećao se s oko 190 000 km kabela na oko 500 000 km kabela tijekom razmatranog razdoblja, odnosno za 2,5 puta u vrlo kratkom vremenu. To povećanje od 163 % više je nego četiri puta veće od povećanja potrošnje, što naglašava dubinu i jačinu kineskog prodora na to tržište.

(432)

Proizlazeći iz toga tržišni udio tog uvoza porastao je u razmatranom razdoblju s 14,8 % na 28,3 %, što je ogromno povećanje od 91 %. Treba napomenuti da se obujam kineskog uvoza povećavao svake godine razmatranog razdoblja, što je element koji naglašava brzinu i razmjer prodora na tržište.

(433)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da je tržišni udio industrije Unije podcijenjen i da je tržišni udio kineskog uvoza povećan. S tim u vezi CCCME je dalje tvrdio da bi se tržišni podaci trebali temeljiti na kilometrima vlakana umjesto na kilometrima kabela, što bi dovelo do manjeg tržišnog udjela kineskog uvoza.

(434)

U tom je pogledu Komisija podsjetila da je ispitnim postupkom utvrđeno da je kilometar kabela najprikladnija mjerna jedinica za predmetni proizvod, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 402. do 404. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(435)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju odgovora na zahtjev za dodatne informacije izvoznika koji surađuju, navedenih u uvodnoj izjavi 47.

(436)

Prosječna cijena uvoza iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/km kabela)

(437)

Uvozne cijene iz Kine smanjile su se u razmatranom razdoblju s 452 na 349 EUR/km kabela, što je pad od 23 %. To bi kretanje trebalo promatrati u svjetlu agresivnijeg nastupa kineskih proizvođača izvoznika, koji je povezan s viškom kapaciteta u toj zemlji (vidjeti uvodnu izjavu 431.). Taj bi pokazatelj trebalo promatrati i u kontekstu znatnih varijacija cijena za određenu duljinu različitih vrsta proizvoda, kao i velikih razlika u ponudi proizvoda iz godine u godinu. Razlika u proizvodu proizlazila je i iz varijabilnosti, a time i cijene vrsta kabela koji se prodaju, i iz činjenice da nisu svake godine sve vrste proizvoda bile na natječaju ili prodane.

(438)

Kako bi se izbjegle razlike u ponudi proizvoda svojstvene cjenovnim serijama tijekom predmetnog razdoblja te kako bi se dobili točniji i reprezentativniji podaci, Komisija je analizirala i sveobuhvatne informacije kineskih izvoznika u uzorku i proizvođača iz Unije na temelju agregiranijih grupa izravno usporedivih proizvoda. To je dovelo do utvrđivanja 35 identičnih (odgovarajućih) grupa koje prodaju i kineski izvoznici i industrija Unije i koje su se prodavale u svakoj od ispitanih godina. Drugim riječima, Komisija je dobila potpuni vremenski niz s cijenom po vrsti proizvoda za svaku godinu u razmatranom razdoblju. Te se cijene mogu smatrati reprezentativnima za ukupni kineski izvoz tijekom razdoblja jer obuhvaćaju 62 % izvoza društava u uzorku tijekom RIP-a. Dobiveni reprezentativni vremenski niz kretao se kako slijedi, na ponderiranoj agregiranoj osnovi:

Tablica 4.a

Kineski uvoz (EUR po km kabela)

(439)

To pokazuje znatan i stalan pad cijena kineskog izvoza. Drugim riječima, kada se prodaja istih vrsta proizvoda uspoređuje iz godine u godinu, došlo je do jasnog i vidljivog pada kineskih uvoznih cijena u svakoj godini, koje su bile znatno niže od cijena proizvođača iz Unije u razdoblju od 2018. do RIP-a (tablica 8.a).

(440)

U tom kontekstu Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(441)

Kada je izvozna cijena prilagođena u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe za izračun dampinga, za izračun sniženja cijena i marže štete iz uvodne izjave 444., izvozna cijena („izračunana cijena CIF”) izračunana je na temelju vrijednosti računa za prvog nezavisnog kupca, od koje su oduzete prilagodbe povezane s uvozom na razinu CIF, kao i troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit povezanog uvoznika, primjenjujući analogijom članak 2. stavak 9. osnovne uredbe.

(442)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT navela je da su troškovi nakon uvoza izračunani kao postotak vrijednosti CIF te je predložila da bi ih Komisija zapravo trebala izračunati razmjerno obujmu izvoza kako bi bili u skladu s istim prilagodbama izvozne cijene u izračunu dampinga. Tvrdilo se da su ti troškovi relevantniji za obujam nego za vrijednost izvoznih transakcija.

(443)

Utvrđeno je da je ta tvrdnja opravdana i stoga je prihvaćena.

(444)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu zasebno za transakcije na istoj razini trgovine i odgovarajuće prilagođena prema potrebi. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno je da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena za dva proizvođača izvoznika u uzorku iznosila 30,0 % i 33,2 %, što je dalo opću maržu sniženja cijena od 31,5 %. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 502., analiza natječaja potvrđuje postojanje sniženja cijena na razini natječaja.

(445)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT tvrdila je i da Komisija nije dala nikakvo objašnjenje o agregiranim grupama PCN-a koje su stoga bile proizvoljne. CCCME tvrdi da upotreba tih grupa podrazumijeva problem istovjetnosti i usporedivosti cijena industrije Unije i kineskih cijena.

(446)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom zbog dva razloga. Prvo, te grupe nisu upotrijebljene za potrebe izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena. Drugo, upotrijebljene su baš zato kako bi se osiguralo da na kretanja cijena tijekom vremena ne utječu znatne promjene u ponudi proizvoda tijekom tog razdoblja, čime se poboljšala točnost usporedivosti tijekom vremena, na temelju grupa koje su, kako je prethodno objašnjeno, reprezentativne za predmetni proizvod. Budući da nije bilo dokaza koji pokazuju da je grupiranje bilo očito neprimjereno, Komisija je odbacila tu tvrdnju.

(447)

Grupa FTT tvrdila je i da Komisija nije utvrdila sniženje cijena za oko 30 % njezina izvoza u Uniju jer nije bilo istovjetnosti s PCN-ima koje prodaje industrija Unije. Grupa FTT smatrala je da Komisiji nije dopušteno ograničiti svoju analizu samo na one vrste proizvoda ili tržišne segmente koje je industrija Unije stvarno prodavala. U tom je pogledu uputila na predmet Changshu City Standard Parts Factory i Ningbo Jinding Fastener Co. Ltd. protiv Vijeća Europske unije (144) u kojem je navedeno da bi se dampinška marža trebala izračunati za sav izvoz u Uniju, a grupa FTT nadalje je tvrdila da bi se taj zahtjev trebao analogno primjenjivati i na sniženje cijena.

(448)

Komisija se nije složila s načinom na koji grupa FTT tumači presudu Suda u predmetu Changshu City. Zahtjev da se uzme u obzir sav izvoz primjenjuje se samo na izračun dampinške marže. Nadalje, Komisija je napomenula da su kao referenca za usporedbu pri procjeni marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena upotrijebljeni modeli izvezeni u Uniju iz predmetnih zemalja. Priroda je usporedbe izvozne prodaje proizvođača izvoznika i prodaje industrije Unije da industrija Unije ne prodaje nužno sve izvezene modele. U ovom je slučaju stopa podudaranja iznosila oko 70 % za kineske proizvođače izvoznike u uzorku, što je Komisija smatrala sasvim dovoljnim da bi se osigurala opširna i poštena usporedba izvezenih modela i modela koje je prodala industrija Unije. Treće, osnovnom se uredbom Komisija ne obvezuje na provedbu analize cijene za svaku pojedinačnu vrstu proizvoda. Umjesto toga, zakonska je obveza utvrđivanje cijene na razini istovjetnog proizvoda. Konačno, Komisija je zaključila da su svi PCN-ovi dio predmetnog proizvoda i da si međusobno konkuriraju, barem u određenoj mjeri. Stoga postotak izvoza proizvođača izvoznika u uzorku koji nije prodala industrija Unije nije zasebna kategorija predmetnog proizvoda, no u potpunosti konkurira preostalim razredima za koje je utvrđeno podudaranje.

(449)

To je u skladu s cijenama utvrđenima u uvodnim izjavama 438. i 439.

(450)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(451)

Komisija je od strana primila nekoliko primjedbi o šteti. Kineska vlada tvrdila je da uvoz iz Kine nije prouzročio štetu ili prijetnju štete jer je, prema pokazateljima, stanje industrije Unije bilo dobro, a industrija Unije i dalje je imala dominantan položaj sa svojim tržišnim udjelom. Connect Com napomenuo je da je smanjenje tržišnog udjela industrije Unije vrlo ograničeno i da se dogodilo u kontekstu mogućeg oligopolnog tržišta.

(452)

Tvrdio je da je šteta, čak i ako je postojala, bila neznatna ako se ostvarila dobit do minimalne profitne marže od 5 % te je u tom pogledu podsjetio na Odluku Komisije od 23. prosinca 1988. o prekidu antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih mobilnih radiotelefona podrijetlom iz Kanade, Hong Konga i Japana (145) i na presudu od 17. prosinca 1997., EFMA protiv Vijeća (146). Međutim, treba podsjetiti da se u Odluci o radiotelefonima profitna marža razmatrala s obzirom na poboljšanje drugih pokazatelja te da se navedeni predmet odnosio na tvrdnju koji je Opći sud odbacio, da je ciljna dobit koju je Komisija utvrdila tijekom ispitnog postupka trebala biti viša. Stoga se tim presedanima ne podupire stajalište da bi šteta bila neznatna ako su profitne marže iznad 5 %. Šteta se utvrđuje holističkom ocjenom svih čimbenika navedenih u članku 3. stavku 5. osnovne uredbe, analiziranih u kontekstu određenog tržišta i predmetne industrije. Nadalje, dobit koju je ostvarila industrija bila je niža od ciljne dobiti utvrđene uzimajući u obzir sve elemente povezane s predmetnom industrijom, kako je propisano člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(453)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(454)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(455)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(456)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(457)

Tijekom razmatranog razdoblja razina obujma proizvodnje industrije Unije povećala se za 16 %. Detaljna analiza pokazuje da se od 2017. do 2019. proizvodnja u Uniji povećala za 18 %, a u razdoblju ispitnog postupka proizvodnja u Uniji blago je pala za 2 postotna boda.

(458)

Ukupno povećanje tijekom razmatranog razdoblja bilo je posljedica rasta potražnje opisanog u tablici 2. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije uspjela je povećati proizvodnju za samo 16 % na tržištu koje je naraslo za 38 %. Industrija Unije stoga nije mogla u potpunosti iskoristiti rast tržišta.

(459)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet u Uniji povećao se za 31 %. To je odraz ulaganja nekih proizvođača iz Unije kao odgovora na rast tržišta. Taj je pokušaj propao zbog povećanog prodora kineskih proizvoda, čiji su proizvođači, oslanjajući se na nepoštene strategije određivanja cijena, sve više preuzimali tržišne udjele od industrije Unije.

(460)

Zbog toga je iskorištenost kapaciteta pala za 12 % te je tijekom RIP-a dosegnula razinu ispod 60 %. Proizvođači iz Unije nisu mogli povećati proizvodnju u skladu s rastom tržišta.

(461)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(462)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupni obujam prodaje u Uniji industrije Unije povećao se za 13 %. Međutim, zbog povećanja potrošnje tržišni udio na slobodnom tržištu smanjio se tijekom predmetnog razdoblja sa 64,3 % na 53,5 %, odnosno za više od 10 postotnih bodova (–17 %).

(463)

I obujam prodaje Unije na slobodnom tržištu povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 15 %. Prodaja Unije vrlo blisko je pratila trend proizvodnje u Uniji zato što ta industrija uglavnom posluje na temelju sustava proizvodnje po narudžbi.

(464)

Ograničeno tržište industrije Unije (izraženo kao postotak u ukupnoj prodaji u Uniji) bilo je na vrlo niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja i slijedilo silazni trend smanjenja postotka sa 7 % u 2017. na 5,4 % u RIP-u. Učinak toga je bio marginalan zbog ograničene veličine tog tržišta.

(465)

Iz pada tržišnog udjela prodajnog obujma Unije proizlazi da industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije mogla iskoristiti rast na tržištu Unije.

(466)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(467)

Zaposlenost u industriji Unije od 2017. do 2019. porasla je za 18 % na temelju EPRV-a. Zatim je u razdoblju ispitnog postupka slijedio pad od četiri postotna boda. To kretanje uvelike prati trend obujma proizvodnje prikazan u tablici 4.

(468)

Budući da su se podaci za proizvodnju i zaposlenost blisko pratili, produktivnost izražena u kilometrima kabela po zaposleniku ostala je relativno stabilna.

(469)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(470)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(471)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(472)

Prodajne cijene na tržištu Unije nepovezanim stranama (slobodno tržište) povećale su se od 2017. do 2019. za 16 %, a zatim smanjile tijekom RIP-a i dosegnule sličnu razinu kao 2017. (+1 %). Međutim, razina cijena uvelike ovisi o složenosti prodanih proizvoda s obzirom na to da se cijene mogu znatno razlikovati ovisno o karakteristikama kabela (uključujući broj vlakana, broj i vrstu prevlake itd.).

(473)

To je očito kad se usporedi kretanje cijena s kretanjem troškova proizvodnje, jer složeniji kabeli, koji se mogu prodavati po višim cijenama, iziskuju i veće troškove proizvodnje.

(474)

Jedinični trošak proizvodnje povećao se od 2017. do 2019. za 14 %, što je približno u skladu s prosječnim cijenama na slobodnom tržištu Unije (16 %). Zatim se smanjio za 14 %, isto tako u skladu s padom cijena u istom razdoblju od 2019. do RIP-a (15 %). Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 540., ispitnim postupkom potvrđeno je da trošak glavne sirovine (optička vlakna), kada se kupuje od povezanih društava, odražava tržišnu cijenu tog ulaznog elementa.

(475)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 438., kako bi se izbjegle varijacije u ponudi proizvoda svojstvene cjenovnoj seriji tijekom predmetnog razdoblja, Komisija je analizirala sveobuhvatne informacije kineskih izvoznika u uzorku i proizvođača iz Unije na temelju agregiranih grupa izravno usporedivih proizvoda. To je dovelo do utvrđivanja 35 identičnih (odgovarajućih) grupa koje prodaju i kineski izvoznici i industrija Unije i za koje postoje potpuni vremenski nizovi tijekom svake godine u razmatranom razdoblju.

(476)

Oni su reprezentativni za prodaju industrije EU-a u tom razdoblju, s više od 34 % prodaje takvih odgovarajućih proizvoda u razdoblju ispitnog postupka. Dobiveni reprezentativni vremenski niz je sljedeći:

Tablica 8.a

Industrija Unije (EUR po km kabela)

(477)

To upućuje na znatan pad cijena industrije Unije, sličan uočenom padu cijena kineskog izvoza iz uvodne izjave 438.

(478)

Nadalje, s obzirom na to da kupci često traže vrste KOV-ova izrađene po mjeri i prilagođene njihovim specifičnim potrebama te da određene države članice definiraju i posebne tehničke zahtjeve, uspoređivanjem cijena za istog kupca i državu članicu tijekom vremena dobiva se još preciznija slika kretanja cijena. Industrija Unije dostavila je dodatne detaljne informacije u tom pogledu. Cijene dvadeset najvažnijih takvih kombinacija skupina proizvoda, kupaca i država članica kretale su se kako slijedi (147):

Tablica 8.b

Industrija Unije (EUR po km kabela, indeks)

(479)

To ponovno pokazuje jasan pad cijena industrije Unije tijekom tog razdoblja nakon pada cijena kineskog izvoza navedenog u uvodnim izjavama od 435. do 438.

(480)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(481)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku od 2017. do RIP-a ostali su relativno stabilni. Blago smanjenje zabilježeno 2018. odgovara porastu broja zaposlenih u ekvivalentu punog radnog vremena od 13 % i odražava trošak te dodatne radne snage.

(482)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(483)

Zalihe proizvođača iz Unije u uzorku povećale su se u razmatranom razdoblju za 27 %. Dok povećanje zaliha znači sporiji promet od prodaje određenih ponavljajućih stavki i možda je povezano sa sve većim poteškoćama koje industrija Unije ima u prodaji svojih proizvoda zbog vrlo agresivne cjenovne konkurencije kineskih proizvođača izvoznika, povećanje u razdoblju od 2019. do RIP-a može biti povezano i sa sezonskim efektom. U svakom slučaju, s obzirom na to da se većina proizvodnje odvija na temelju narudžbi i specifikacija kupaca, zalihe ne čine glavni pokazatelj štete.

(484)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(485)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(486)

Profitabilnost proizvođača u uzorku tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila je pozitivna, ali neuobičajeno niska, i smanjila se s 8,1 % u 2017. na 7,9 % u razdoblju ispitnog postupka.

(487)

U svojim primjedbama na konačnu objavu grupa ZTT tvrdila je da je analizom obrnutog inženjeringa industrija Unije ostvarila vrlo veliku dobit određivanjem prekomjernih cijena na tržištu Unije, što je dovelo u ozbiljnu sumnju štetno stanje industrije Unije, te da je sniženje cijena posljedica nerazumnog određivanja cijena industrije Unije, a ne jeftinog uvoza iz Kine.

(488)

Komisija se ne slaže s tom tvrdnjom. Analiza obrnutog inženjeringa bila je djelomična i nije se temeljila na cjelovitoj procjeni troškova i cijena. Komisija je na temelju takve sveobuhvatne analize provjerila profitne marže i utvrdila da su pravilno opisane. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(489)

Podnositelji pritužbe tvrdili su da bi potreba za ulaganjima i istraživanjem u sektoru zahtijevala profitnu maržu od 15 %. Ispitni postupak pokazao je da bi razinu već planiranih ulaganja koja bi se provela u uobičajenim okolnostima kako bi se držao korak s kretanjima na tržištu trebalo održavati prosječnom dobiti od 13,4 % na temelju razmatranog razdoblja. Tim je ulaganjima obuhvaćeno sljedeće: troškovi zamjene opreme i održavanja kako bi se osigurala učinkovitost postojećih kapaciteta, prilagođavanje kapaciteta promjenjivoj ponudi proizvoda; širenje kapaciteta; troškovi istraživanja i razvoja (inovacije proizvoda i procesa).

(490)

Komisija je utvrdila da su prethodno navedene brojke u skladu s prijašnjom dobiti kada nije bilo kineskog dampinškog uvoza, koja je, kako je naglašeno u analizi iz tablice 11.a, bila u rasponu od 12 %.

(491)

Time se naglašava da razina dobiti u rasponu od 8 % tijekom razmatranog razdoblja nije dovoljna za održavanje poslovanja na rastućem visokotehnološkom tržištu te stoga pokazuje štetu nanesenu industriji Unije.

Tablica 11.a

Profitabilnost industrije Unije prije 2017.

(492)

Međutim, to u ovom slučaju nije uočeno. Profitabilnost je doista pala u odnosu na razdoblje 2014.–2016. Niža razina dobiti u cijelom razmatranom razdoblju odraz je znatne cjenovne štete tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Zbog pritiska izazvanog uvozom iz Kine (i u smislu povećanog obujma i u smislu niskih cijena) industrija Unije nije mogla podići cijene i smanjiti troškove te posljedično doseći uobičajenu razinu dobiti prije nego što ju je pogodilo proširenje, a kamoli povećati tu razinu.

(493)

Nakon povećanja 2018. novčani se tok smanjio potkraj druge polovine razmatranog razdoblja.

(494)

Zbog pritiska od uvezene robe industrija Unije morala je odgoditi ulaganja, uključujući ona koja su već bila planirana i odobrena. Ta ulaganja, koja su bila usmjerena na proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta Unije, prekinuta su (čak i nakon što je njihovo izvršenje već započelo) tijekom razmatranog razdoblja kao izravan učinak promijenjenih okolnosti na tržištu prouzročenih agresivnim cijenama kineskog uvoza. To je dovelo do naglog pada ulaganja na kraju razmatranog razdoblja, za razliku od trenda prethodnih godina i ukupnog rasta tržišta.

(495)

U razmatranom se razdoblju povrat ulaganja kretao negativno i zapravo je pao za 42 %. To negativno kretanje pokazuje da, iako se nastavilo ulagati kako bi se održale i poboljšale učinkovitost i konkurentnost, povrati na ta ulaganja znatno su pali tijekom razmatranog razdoblja jer industrija Unije nije mogla poboljšati stopu profitabilnosti.

(496)

S obzirom na tako brzi pad povrata ulaganja, sposobnost proizvodnih subjekata u uzorku za prikupljanje kapitala u budućnosti očito je ugrožena ako se situacija ne poboljša.

(497)

Većina KOV-ova prodaje se putem natječajnih postupaka. Kako bi dobila potreban uvid u taj važan aspekt tržišta i kako bi dopunila ostatak svoje analize štete, Komisija je od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, proizvođača iz Unije u uzorku, uvoznika i korisnika zatražila detaljne informacije o natječajima. Pitanja su se odnosila na vrstu, postupak, vremenski okvir i druge relevantne značajke zaključenih i tekućih natječaja. Naručitelji su vrlo slabo surađivali s Komisijom. Nijedan naručitelj nije sudjelovao u ispitnom postupku, a među velikim telekomunikacijskim operaterima samo je Deutsche Telekom dostavio detaljne informacije o natječajima.

(498)

Nakon neuvođenja privremenih mjera Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila dodatne detaljne informacije o svim natječajima u kojima su sudjelovali tijekom razmatranog razdoblja, uključujući informacije o ponudama, cijenama i konkurentima, ako su dostupne.

(499)

Dostavljene informacije pokazale su vrlo heterogenu i fragmentiranu sliku s vrlo velikim brojem natječaja koji se svake godine organiziraju u različitim državama članicama, širokim rasponom naručitelja i ponuditelja koji sudjeluju u natječajima te različitim trajanjem i uvjetima. S obzirom na naručitelje, natječaji mogu biti javni – organiziraju ih općine ili drugi javni subjekti, ili privatni – organiziraju ih veliki telekomunikacijski operateri ili mrežni operatori. Postoje i mnoge druge manje vrste ponuda i e-dražbi, a manji iznosi mogu se nabavljati i izravnim kontaktom s kupcima. Svaki natječajni postupak vrlo je specifičan za naručitelja, koji može koristiti niz postupaka ovisno o konkretnom natječaju i kretanjima na tržištu. U natječajima sudjeluje i širok raspon sudionika. Kineski proizvođači izvoznici sudjeluju izravno (također putem svojih društava kćeri) i neizravno putem partnerstava s lokalnim društvima u različitim državama članicama. Uvoznici, trgovci i distributeri također se natječu s proizvođačima iz Unije. Ponekad su uključeni i instalateri, pa odabrani dobavljači preko njih obavljaju prodaju telekomunikacijskim operatorima.

(500)

Ispitni postupak pokazao je i da se u Uniji organizira vrlo velik broj natječaja. Tri proizvođača iz Unije u uzorku prijavila su ukupno više od 500 natječaja u kojima su izravno sudjelovali tijekom razdoblja ispitnog postupka. Jedan od nepovezanih uvoznika koji surađuju godišnje je sudjelovao u 150 do 200 natječaja samo za njemačko tržište.

(501)

Trajanje natječaja uvelike varira, od isporuke odmah do tri godine. U dužim natječajima, iako su cijene dogovorene, količine nisu fiksne i stoga naručitelji mogu otvoriti dodatne natječaje koji zamjenjuju postojeće kada cijene padaju. Stoga, iako se u ponudama navodi neka vrsta opće „gornje granice” cjenovnih uvjeta, cijene su podložne stalnim promjenama tijekom natječaja. Zbog toga se oni obično prilagođavaju i uvelike odražavaju trenutačne tržišne uvjete.

(502)

Komisija je analizirala detaljne informacije o natječajima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku kao odgovor na njezin zahtjev. Od prijavljenih natječaja u kojima su proizvođači iz Unije podnijeli ponudu tijekom razmatranog razdoblja Komisija je analizirala one za koje postoje konkretni dokazi o kineskom sudjelovanju. Tijekom razmatranog razdoblja bilo je 55 takvih natječaja. Analizirani natječaji čine 45 % prodaje proizvođača iz Unije u uzorku i 14 % ukupne potrošnje u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za te je natječaje provedena detaljna analiza štete u cijeni i obujmu po natječaju, koja je pokazala znatne gubitke u prodaji (od 25 % do 100 %) i/ili pad cijena (od 5 % do 55 %) i/ili sniženje cijena (od 8 % do 39 %). Ta analiza natječaja dodatno je potvrdila pad cijena i sniženje cijena koji su već prethodno utvrđeni u cijelom razdoblju.

(503)

Connect Com dostavio je primjedbe na postupke nabave i istaknuo da proizvođači iz Unije koje zastupa podnositelj pritužbe općenito nisu izgubili velik broj postupaka nabave, nego samo jedan ili nekoliko velikih postupaka u privatnom sektoru. Naglasio je da je podnositelj pritužbe kao dokaz sniženja cijena uputio na jedan poziv na postupak nabave u privatnom sektoru i na ponašanje jednog kineskog proizvođača u pogledu određivanja cijena. Connect Com dostavio je obavijest o ugovorima dodijeljenima u jednom njemačkom okrugu, u kojoj su izričito navedene cijene odabranog ponuditelja. Ustvrdio je da je podnositelj pritužbe iz svojeg prikaza izostavio cijeli tržišni segment postupaka javne nabave. Prema tvrdnjama toga društva, proizvođači iz Unije koje zastupa podnositelj pritužbe nisu bili uspješni u tim postupcima jer nisu ispunjavali tražene kriterije (npr. skladišta, zalihe, širok raspon proizvoda, logistički koncept). Konkretno, Connect Com istaknuo je mali skladišni kapacitet društava Prysmian i Corning. Connect Com tvrdio je da bi odbijanje postojanja tržišnog segmenta postupaka javne nabave bilo pogrešno jer su cijene na tržištima postupaka javne nabave i onih u privatnom sektoru u velikoj mjeri podudarne ili međuovisne. Prema mišljenju toga društva, ne bi bilo ispravno uvesti antidampinške pristojbe na cijelom tržištu koje je segmentirano na javne i privatne natječajne postupke. Upućuje se na uvodnu izjavu 42. Odluke Komisije od 20. ožujka 1998. o završetku antidampinškog postupka u vezi s uvozom volframovog oksida i volframove kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine (98/230/EZ) (148). Na temelju te odluke Connect Com tvrdio je da u slučaju segmentiranih tržišta ne postoji ukupna šteta za industriju Unije ako, unatoč određenom padu prodaje u jednom tržišnom segmentu (u ovom slučaju privatni natječaji), industrija Unije ima mogućnosti prodaje u drugom tržišnom segmentu (u ovom slučaju javni natječaji) kojima se nadoknađuje smanjenje obujma prodaje.

(504)

Argumenti i analiza iz uvodne izjave 502. proturječe tim tvrdnjama. Unatoč znatnim naporima industrije Unije da održi cjenovnu konkurentnost, velike udjele tržišta preuzeli su kineski izvoznici, čijim ponudama industrija Unije nije mogla konkurirati svojim cijenama. Kad je riječ o Odluci Komisije iz 1998. o uvozu volframovog oksida i volframove kiseline, Komisija je u tom predmetu utvrdila da bi smanjenje tržišnog udjela industrije Unije na otvorenom tržištu trebalo promatrati u svjetlu tendencije industrije Unije da upotrebljava sve veći udio svoje proizvodnje predmetnog proizvoda za proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca. Temeljno činjenično stanje u pogledu tih dvaju različitih tržišnih segmenata industrije Unije (otvoreno tržište i ograničena uporaba) razlikuje se od stanja tržišnog natjecanja u ovom slučaju u kojem se veličina ograničenog tržišta blago smanjuje tijekom razmatranog razdoblja i čini vrlo mali dio proizvodnje predmetnog proizvoda. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(505)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Connect Com tvrdio je da Komisija nije objavila informacije o tome koliko je natječaja dobio kineski proizvođač i iz kojeg razloga te je ponovio svoj argument da cijena nikad nije bila jedini odlučujući kriterij, već su to bile kvaliteta i logistika. Osim toga, Connect Com je zatražio objavu rezultata analize iz uvodne izjave 502.

(506)

Komisija je u tom pogledu prikupila detaljne informacije o natječajima tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je provjerila i analizirala te podatke koji su vrlo povjerljivi i stoga se ne mogu otkriti zainteresiranim stranama izvan sažetka iz prethodnih uvodnih izjava.

(507)

Analiza natječaja upućuje na postupak ubrzane zamjene proizvoda industrije Unije kineskim proizvodima, što potvrđuju natječaji na kraju razdoblja ispitnog postupka. Ona je otkrila pad cijena i daljnje znatne gubitke obujma za industriju Unije koji su u skladu s općim prikazom štete i potvrđuju ga.

(508)

Nekoliko je pokazatelja imalo pozitivan trend, primjerice proizvodnja, kapaciteti, obujam prodaje na tržištu Unije i zaposlenost. Međutim, kretanja tih pokazatelja nisu pratila povećanje potrošnje i oni su zapravo trebali jače rasti da bi industrija Unije u potpunosti mogla iskoristiti rast tržišta. Doista, unatoč povećanju obujma prodaje, industrija Unije izgubila je 10,8 postotnih bodova tržišnog udjela (sa 64,3 % na 53,5 %) na rastućem tržištu. To je povezano s pritiskom na cijene nastalim zbog kineskog izvoza, uz znatno sniženje i, u svakom slučaju, pad cijena tijekom razmatranog razdoblja.

(509)

Prethodno navedeno dovelo je do financijske štete u obliku manje dobiti te pada ulaganja i povrata ulaganja.

(510)

Osim toga, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 502., analiza prodaje putem natječaja upućuje na to da se tržišni udio i cijene sve brže smanjuju te da će se to nastaviti zbog iznimno agresivnog nastupa kineskih proizvođača izvoznika.

(511)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da nekoliko ključnih pokazatelja nije pokazalo da industrija Unije trpi štetu jer su obujam proizvodnje i zaposlenost ostali stabilni, njezin se kapacitet povećao, njezine prodajne cijene ostale su stabilne uz blago smanjenje, a profitabilnost i ulaganja ostali su na visokim razinama.

(512)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 508., ti se pokazatelji moraju ocijeniti u odnosu na povećanu potrošnju na rastućem tržištu i ta je analiza pokazala da industrija Unije nije mogla na odgovarajući način imati koristi od rastućeg tržišta, čime se naglašavaju stvarni negativni učinci na rast industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(513)

CCCME je tvrdio i da kriteriji tržišnog udjela sami ne mogu biti temelj nalaza o materijalnoj šteti i da su, kako se potražnja povećala, svi sudionici na tržištu ostvarili prodaju, što je znak otvorenog i konkurentnog tržišta. Nadalje, CCCME je tvrdio da buduće pogoršanje stanja industrije Unije ne može biti osnova materijalne štete jer se ovim ispitnim postupkom nije ocjenjivala prijetnja štete niti je ispunio standard dokazivanja koji se zahtijeva za takav slučaj.

(514)

U tom pogledu Komisija podsjeća da se nalaz o materijalnoj šteti ne temelji samo na tržišnim udjelima, nego na svim gospodarskim pokazateljima ocijenjenima u uvodnim izjavama 426., 431., 437., 444. i 490., koji su među ostalim uključivali stvarne negativne učinke na rast, pad cijena, sniženje cijena, sniženje ciljnih cijena i smanjenje dobiti koji upućuju na materijalnu štetu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(515)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(516)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, prodaja na ograničenom tržištu i cijene sirovina.

(517)

Pogoršanje tržišnog udjela industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja bilo je istodobno i izravno povezano s velikim prodorom na tržište Unije znatnog obujma uvoza iz Kine po znatno nižim cijenama od cijena industrije Unije te je u svakom slučaju došlo do znatnog pada cijena u prodaji u Uniji.

(518)

Obujam uvoza iz Kine povećao se za 2,5 puta ili 163 % (kako je prikazano u tablici 3.), s približno 189 000 km kabela 2017. na približno 498 000 km kabela u razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o tržišnom udjelu, on se tijekom istog razdoblja povećao s 14,8 % na 28,3 %, što je gotovo dvostruko povećanje od (+91 %). U istom se razdoblju (kako je prikazano u tablici 6.) prodaja industrije Unije na slobodnom tržištu povećala za samo 14 %, a njezin je tržišni udio pao sa 64,3 % na 53,5 %, odnosno 10,8 postotnih bodova (ili –17 %). Prodaja na manjem ograničenom tržištu isto se tako umjereno povećala (–12 %). Dampinški uvoz povećao se i u apsolutnom i u relativnom smislu. Kako je prikazano u tablici 1., potrošnja na tržištu Unije povećala se u razmatranom razdoblju za 38 %, a očito je da je taj rast uglavnom pogodovao uvozu iz Kine.

(519)

Cijene dampinškog uvoza znatno su se smanjile tijekom razmatranog razdoblja, na primjer za 62 % prema tablici 4.a. Usporedive prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije nepovezanim stranama (slobodno tržište) ukupno su pale za 12 % tijekom razdoblja na temelju analize iz tablice 8.a i za 41 % s detaljnijom analizom u tablici 8.b. Razina cijena uvelike ovisi o složenosti vrsta proizvoda koje se prodaju, a usporedba po vrsti domaćih i uvezenih proizvoda iz predmetne zemlje (na temelju društava u uzorku) najtočnije je sredstvo za ispitivanje kretanja cijena. Tijekom razdoblja ispitnog postupka to pokazuje ponderirane prosječne marže sniženja cijena za dva proizvođača izvoznika u uzorku od 30,0 % do 33,2 %.

(520)

Takva agresivnost smanjuje tržišni udio industrije Unije od početka razmatranog razdoblja, a tijekom RIP-a kineski su proizvodi i dalje bili dostupni na tržištu po iznimno niskim cijenama (znatno ispod troška proizvodnje industrije Unije). To se, među ostalim, dogodilo i putem mehanizama opisanih u odjeljku o natječajima (uvodne izjave od 499. do 502.) i prouzročilo pad cijena, prodajne gubitke, pad tržišnog udjela i financijsku štetu u smislu smanjene profitabilnosti i slabljenja ulaganja te tako ugrozilo postojanje industrije Unije.

(521)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 494., postojali su i dokazi da su određena planirana ulaganja i projekti širenja industrije Unije otkazani ili obustavljeni zbog povećanog uvoza iz Kine po agresivnim cijenama i posljedičnog gubitka tržišnog udjela industrije Unije.

(522)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja