(1)

Tijekom posljednjeg desetljeća geopolitički kontekst Unije drastično se promijenio. Stanje u susjednim regijama Europe nestabilno je i Unija se suočava sa složenim i zahtjevnim okruženjem u kojem se javljaju nove prijetnje, kao što su hibridni napadi i kibernapadi, i ponovno javljaju konvencionalniji izazovi. S obzirom na taj kontekst i europski građani i njihovi politički čelnici smatraju da se više mora poduzimati zajednički u području obrane.

(2)

Obrambeni sektor karakteriziraju sve veći troškovi obrambene opreme i visoki troškovi istraživanja i razvoja koji ograničavaju pokretanje novih obrambenih programa te imaju izravan utjecaj na konkurentnost i inovacijski kapacitet europske obrambene tehnološke i industrijske baze. S obzirom na tu eskalaciju troškova trebalo bi na razini Unije poduprijeti razvoj nove generacije velikih obrambenih sustava i novih obrambenih tehnologija kako bi se povećala suradnja među državama članicama u pogledu ulaganjâ u obrambenu opremu.

(3)

U svojoj Komunikaciji od 30. studenoga 2016. „Europski akcijski plan obrane” Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati kolaborativna nastojanja država članica u pogledu razvoja obrambenih tehnoloških i industrijskih sposobnosti reagiranja na sigurnosne izazove te da će poticati konkurentnu, inovativnu i učinkovitu europsku obrambenu industrija širom Unije i šire. Nadalje, Komisija se obvezala da će podupirati stvaranje integriranijeg obrambenog tržišta u Uniji i poticati uvođenje europskih obrambenih proizvoda i europskih obrambenih tehnologija na unutarnje tržište, što će povećati neovisnost o izvorima izvan Unije. Komisija je posebice predložila pokretanje Europskog fonda za obranu radi pružanja potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i zajednički razvoj obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija, čime se potiču sinergije i troškovna učinkovitost, te radi poticanja država članica na zajedničku kupnju i održavanje obrambene opreme. Europskim fondom za obranu trebalo bi se dopunjavati nacionalno financiranje koje se već koristi u tu svrhu, on bi djelovao kao poticaj državama članicama za snažniju suradnju i veća ulaganja u području obrane te bi se njime podupirala suradnja tijekom cijelog životnog ciklusa obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija.

(4)

Europski fond za obranu trebao bi doprinijeti snažnoj, konkurentnoj i inovativnoj europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi te dopuniti inicijative Unije za razvoj integriranijeg europskog obrambenog tržišta, posebice direktive 2009/43/EZ (3) i 2009/81/EZ (4) Europskog parlamenta i Vijeća o transferima Unije i nabavi u obrambenom sektoru, koje su donesene 2009.

(5)

Radi pružanja doprinosa povećanju konkurentnosti i inovacijskog kapaciteta obrambene industrije Unije trebalo bi uspostaviti, na temelju integriranog pristupa, Europski fond za obranu („Fond”) na razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (5). Cilj je Fonda povećanje konkurentnosti, inovativnosti, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije, čime se doprinosi strateškoj autonomiji Unije podupiranjem prekogranične suradnje među državama članicama, kao i suradnje među poduzećima, istraživačkim centrima, nacionalnim upravama, međunarodnim organizacijama i sveučilištima širom Unije, i u fazi istraživanja i u fazi razvoja obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija. Radi postizanja inovativnijih rješenja i poticanja otvorenog unutarnjeg tržište Fondom bi trebalo podupirati i olakšavati širenje prekogranične suradnje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u obrambenom sektoru. Nedostaci u pogledu zajedničke obrambene sposobnosti u Uniji utvrđeni su u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, posebice s pomoću plana za razvoj sposobnosti (CDP), dok su u sveobuhvatnom strateškom planu istraživanja (OSRA) također utvrđeni zajednički ciljevi istraživanja u području obrane.

Svrha drugih procesa Unije, kao što su Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) i stalna strukturirana suradnja (PESCO), jest pružanje potpore provedbi odgovarajućih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem prilika za pojačanu suradnju s ciljem postizanja razine ambicije Unije u području sigurnosti i obrane. Prema potrebi, u obzir se mogu uzeti regionalni i međunarodni prioriteti, među ostalim i prioriteti u kontekstu Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, ako su u skladu s prioritetima Unije i ne sprečavaju sudjelovanje nijedne države članice ili pridružene zemlje, pri čemu se nastoji izbjeći nepotrebno udvostručavanje.

(6)

Faza istraživanja povezana s razvojem obrambenih sposobnosti ključna je jer se njome podupiru kapacitet i autonomija europske industrije za razvoj obrambenih proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika takvih proizvoda. Faza istraživanja može obuhvaćati znatne rizike, posebno u vezi s niskim stupnjem razvijenosti i disruptivnom prirodom tehnologija. Faza razvoja, koja obično slijedi nakon faze istraživanja, također sadržava znatne rizike i troškove koji ometaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i imaju negativan učinak na konkurentnost i inovativnost obrambene industrije Unije. Stoga bi se Fondom trebala poticati poveznica između faze istraživanja i faze razvoja.

(7)

Fondom se ne podupiru osnovna istraživanja, koja bi umjesto toga trebalo podupirati u okviru drugih programa financiranja, ali potpora u okviru Fonda može obuhvaćati temeljna istraživanja usmjerena na obranu koja vjerojatno mogu poslužiti kao osnova za rješavanje prepoznatih ili očekivanih problema ili mogu stvoriti nove mogućnosti.

(8)

Fondom bi se mogla podupirati djelovanja koja se odnose i na nove obrambene proizvode i nove obrambene tehnologije i na nadogradnju postojećih obrambenih proizvoda i postojećih obrambenih tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost. Djelovanja s ciljem nadogradnje postojećih obrambenih proizvoda i postojećih obrambenih tehnologija trebala bi biti prihvatljiva samo ako postojeće informacije potrebne za provedbu djelovanja ne podliježu nikakvom ograničenju nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje, na način kojim se onemogućuje provedba djelovanja. Pri podnošenju zahtjeva za financiranje sredstvima Unije pravni subjekti trebali bi biti dužni dostaviti relevantne informacije kako bi se utvrdilo nepostojanje ograničenjâ. Ako se takve informacije ne dostave, financiranje sredstvima Unije ne bi trebalo biti moguće.

(9)

Fondom bi se trebala podupirati djelovanja koja doprinose razvoju disruptivnih tehnologija u području obrane. S obzirom na to da se disruptivne tehnologije mogu temeljiti na konceptima ili idejama koji potječu od netradicionalnih aktera iz područja obrane, Fondom bi trebalo omogućiti dovoljnu fleksibilnost u pogledu savjetovanja s dionicima i provedbe takvih djelovanja.

(10)

Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s obrambenim proizvodima ili obrambenim tehnologijama čiji su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi se smjela podupirati iz Fonda. U tom pogledu, prihvatljivost djelovanja koja se odnose na nove obrambene proizvode ili nove obrambene tehnologije također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu. Nadalje, djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja kod kojeg ne postoji mogućnost značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i djelovanju prilikom provedbe napadâ na ljude ne bi smjela biti prihvatljiva za potporu iz Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost financiranja djelovanjâ u svrhu razvoja sustavâ ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

(11)

Činjenica da je teško postići dogovor o usklađenim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti i zajedničkim tehničkim specifikacijama ili standardima ometa prekograničnu suradnju među državama članicama i među pravnim subjektima s poslovnim nastanom u različitim državama članicama. Nepostojanje takvih zahtjeva, specifikacija i standarda dovelo je do povećane rascjepkanosti obrambenog sektora, tehničke složenosti, kašnjenjâ, previsokih troškova, nepotrebnog udvostručavanja i smanjene interoperabilnosti. Dogovor o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti preduvjet za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti. Aktivnosti koje vode prema usklađenim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti kao i aktivnosti s ciljem podupiranja razvoja zajedničke definicije tehničkih specifikacija ili standarda trebale bi također biti prihvatljive za potporu iz Fonda, osobito ako se njima potiče interoperabilnost.

(12)

S obzirom na to da je cilj Fonda podupiranje konkurentnosti, učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije Unije jačanjem i dopunjavanjem kolaborativnih aktivnosti povezanih s istraživanjem i tehnologijom u području obrane te umanjivanjem rizika u fazi razvoja projekata suradnje, djelovanja koja se odnose na fazu istraživanja i fazu razvoja obrambenog proizvoda ili obrambene tehnologije trebala bi biti prihvatljiva za potporu iz Fonda.

(13)

S obzirom na to da je cilj Fonda posebice jačanje suradnje među pravnim subjektima i državama članicama širom Unije, pojedino djelovanje trebalo bi biti prihvatljivo za financiranje samo ako ga provode pravni subjekti koji surađuju u okviru konzorcija koji se sastoji od najmanje triju prihvatljivih pravnih subjekata s poslovnim nastanom u najmanje trima različitim državama članicama ili pridruženim zemljama. Najmanje tri od tih prihvatljivih pravnih subjekata s poslovnim nastanom u najmanje dvjema različitim državama članicama ili pridruženim zemljama tijekom cijelog razdoblja u kojem se provodi djelovanje ne bi smjela biti pod izravnom ili neizravnom kontrolom istog pravnog subjekta niti bi se smjeli međusobno kontrolirati. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Uzimajući u obzir posebnosti disruptivnih tehnologija u području obrane kao i posebnosti studijâ, djelovanja bi mogao provoditi jedan pravni subjekt. Kako bi se potaknula suradnja među državama članicama, Fondom bi se također trebala moći podupirati zajednička pretkomercijalna nabava.

(14)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (6) subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućim aranžmanima koji se primjenjuju na državu članicu s kojom su dotična prekomorska zemlja ili dotično prekomorsko područje povezani.

(15)

S obzirom na to da je cilj Fonda jačanje konkurentnosti i učinkovitosti obrambene industrije Unije, za potporu bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženim zemljama koji ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridružene treće zemlje. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva primatelja i podugovaratelja uključenih u djelovanje koje se podupire iz Fonda trebala bi se tijekom cijelog trajanja djelovanja nalaziti na državnom području države članice ili pridružene zemlje, a izvršne upravljačke strukture primatelja i podugovaratelja uključenih u djelovanje trebale bi se nalaziti u Uniji ili u pridruženoj zemlji. U skladu s time pravni subjekt s poslovnim nastanom u nepridruženoj trećoj zemlji ili pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u nepridruženoj trećoj zemlji ne bi trebao biti prihvatljiv kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje. Kako bi se zaštitili ključni sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica, ti kriteriji prihvatljivosti trebali bi se primjenjivati i na financiranje koje se dodjeljuje u okviru nabave, odstupajući od članka 176. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”).

(16)

U određenim okolnostima trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da primatelji i podugovaratelji uključeni u djelovanje koje se podupire iz Fonda ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridružene treće zemlje. U tom kontekstu pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje trebali bi biti prihvatljivi kao primatelji ili podugovaratelji uključeni u djelovanje ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica. Sudjelovanje takvih pravnih subjekata ne bi smjelo biti protivno ciljevima Fonda. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koje se planira upotrebljavati u djelovanju. U tom bi pogledu u obzir trebalo uzeti i bojazni država članica u vezi sa sigurnošću opskrbe.

(17)

U okviru mjera ograničavanja Unije donesenih na temelju članka 29. Ugovora o Europskoj Uniji (UEU) i članka 215. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) nikakva financijska sredstva ni gospodarski resursi ne smiju se stavljati na raspolaganje ni izravno ni neizravno pravnim osobama, subjektima ili tijelima uvrštenima na popis niti u njihovu korist. Stoga se takve subjekte uvrštene na popis i subjekte koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne može podupirati iz Fonda.

(18)

Financiranje sredstvima Unije trebalo bi dodjeljivati slijedom konkurentnih poziva za podnošenje prijedlogâ izdanih u skladu s Financijskom uredbom. Međutim, u određenim propisno opravdanim i iznimnim okolnostima financiranje sredstvima Unije trebalo bi se moći dodijeliti i bez poziva za podnošenje prijedlogâ u skladu s člankom 195. prvim stavkom točkom (e) Financijske uredbe. S obzirom na to da dodjela financiranja u skladu s člankom 195. prvim stavkom točkom (e) Financijske uredbe čini odstupanje od općeg pravila prema kojem se financiranje dodjeljuje slijedom konkurentnih poziva za podnošenje prijedlogâ, te bi iznimne okolnosti trebalo strogo tumačiti. U tom kontekstu, da bi se bespovratna sredstva dodijelila bez poziva za podnošenje prijedlogâ, Komisija bi uz pomoć odbora država članica („odbor”) trebala procijeniti u kojoj mjeri predloženo djelovanje odgovara ciljevima Fonda s obzirom na prekograničnu industrijsku suradnju i prekogranično tržišno natjecanje u cijelom lancu opskrbe.

(19)

Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju, a potpora Unije treba imati oblik bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao jednog od svojih članova imenovati koordinatorom. Koordinator bi trebao biti glavna kontaktna točka za potrebe odnosa konzorcija s Komisijom.

(20)

Ako djelovanjem koje se podupire iz Fonda upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice ili pridružene zemlje, Komisija bi se prije izvršenja plaćanja primateljima trebala savjetovati s voditeljem projekta o napretku ostvarenom u pogledu djelovanja kako bi voditelj projekta mogao osigurati da primatelji poštuju rokove. Voditelj projekta trebao bi Komisiji dostaviti napomene o napretku ostvarenom u pogledu djelovanja kako bi Komisija mogla utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za provedbu isplate.

(21)

Fond bi trebalo provoditi u okviru izravnog upravljanja kako bi se postigle najveća moguća djelotvornost i učinkovitost postizanja rezultata te osigurala potpuna usklađenost s drugim inicijativama Unije. Stoga bi Komisija trebala i dalje biti odgovorna za postupke odabira i dodjele, među ostalim u pogledu analize etičnosti i procjene etičnosti. Međutim, u opravdanim slučajevima Komisija bi trebala moći povjeriti zadaće izvršenja proračuna za specifična djelovanja koja se podupiru iz Fonda tijelima kako su navedena u članku 62. stavku 1. prvom podstavku točki (c) Financijske uredbe, primjerice kada su voditelja projekta imenovale države članice koje sufinanciraju pojedino djelovanje, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz Financijske uredbe. Takvim povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna doprinijelo bi se racionalizaciji upravljanja sufinanciranim djelovanjima te bi se osigurala nesmetana koordinacija između sporazuma o financiranju i ugovora koji su potpisali konzorcij i voditelj projekta kojeg su imenovale države članice koje sufinanciraju djelovanje.

(22)

Kako bi se osiguralo da su financirana razvojna djelovanja financijski održiva, potrebno je da podnositelji zahtjeva dokažu da su troškovi djelovanja koji nisu pokriveni financiranjem sredstvima Unije pokriveni drugim sredstvima financiranja.

(23)

Različite vrste financijskih mehanizama trebale bi biti na raspolaganju državama članicama za zajednički razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti. Komisija bi mogla osigurati različite vrste mehanizama koje bi države članice mogle upotrebljavati na dobrovoljnoj osnovi za suočavanje s izazovima kolaborativnog razvoja i kolaborativne nabave iz perspektive financiranja. Upotrebom takvih financijskih mehanizama moglo bi se dodatno potaknuti pokretanje kolaborativnih i prekograničnih obrambenih projekata te povećati učinkovitost potrošnje u području obrane, među ostalim i za projekte koji se podupiru iz Fonda.

(24)

S obzirom na posebnosti obrambene industrije u kojoj potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje kontroliraju i cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija, uključujući izvoz, funkcioniranje obrambenog sektora ne odvija se u skladu s konvencionalnim pravilima i poslovnim modelima prema kojima su uređena tradicionalnija tržišta. Industrija stoga ne može provoditi velike projekte istraživanja i razvoja u području obrane koji se financiraju vlastitim sredstvima pa države članice i pridružene zemlje često u cijelosti financiraju sve troškove istraživanja i razvoja. Kako bi se postigli ciljevi Fonda, a posebice potaknula suradnja među pravnim subjektima iz različitih država članica i pridruženih zemalja, te uzimajući u obzir posebnosti obrambenog sektora, za djelovanja koja se provode prije faze prototipa trebali bi biti pokriveni prihvatljivi troškovi do cjelokupnog iznosa.

(25)

Faza prototipa ključna je faza u kojoj države članice ili pridružene zemlje obično odlučuju o svojem konsolidiranom ulaganju te započinju proces nabave svojih budućih obrambenih proizvoda ili svojih budućih obrambenih tehnologija. Zbog toga upravo u toj fazi države članice i pridružene zemlje postižu dogovor o potrebnim obvezama, među ostalim i o podjeli troškova i vlasništvu nad projektom. Kako bi se osigurala vjerodostojnost njihovih obveza, potpora iz Fonda u uobičajenim slučajevima ne bi trebala premašivati 20 % prihvatljivih troškova.

(26)

Za djelovanja nakon faze prototipa trebalo bi predvidjeti financiranje do 80 %. Takva djelovanja koja su bliže finalizaciji proizvoda i tehnologije svejedno mogu uključivati znatne troškove.

(27)

Dionici u obrambenom sektoru suočavaju se sa specifičnim neizravnim troškovima, kao što su oni u vezi sa sigurnošću. Osim toga, dionici rade na specifičnom tržištu na kojem, u slučaju izostanka potražnje kupaca, ne mogu nadoknaditi troškove istraživanja i razvoja na isti način kao u civilnom sektoru. Stoga je primjereno dopustiti paušalnu stopu od 25 % ukupnih prihvatljivih izravnih troškova djelovanja kao i mogućnost naplate neizravnih prihvatljivih troškova određenih u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva primateljâ ako njihova nacionalna tijela prihvaćaju te prakse za usporedive aktivnosti u području obrane i ako ih je primatelj priopćio Komisiji.

(28)

Djelovanjima u kojima sudjeluju prekogranični MSP-ovi i prekogranična poduzeća srednje tržišne kapitalizacije podupire se otvaranje lanaca opskrbe i doprinosi ciljevima Fonda. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financiranja od koje koristi imaju svi pravni subjekti koji sudjeluju.

(29)

Kako bi se osiguralo da će financirana djelovanja doprinijeti konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, važno je da države članice namjeravaju zajednički nabaviti konačni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju, posebice s pomoću zajedničke prekogranične nabave, u okviru koje države članice zajedno organiziraju svoje postupke nabave, posebice putem središnjeg tijela za nabavu.

(30)

Kako bi se osiguralo da djelovanja koja se podupiru iz Fonda doprinose konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, ona bi trebala biti usmjerena na tržište, utemeljena na potražnji te biti srednjoročno i dugoročno komercijalno održiva. U kriterijima prihvatljivosti za razvojna djelovanja trebalo bi stoga uzeti u obzir činjenicu da države članice namjeravaju, među ostalim i putem memoranduma o razumijevanju ili pisma namjere, na koordiniran način nabaviti konačni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju. U kriterijima za dodjelu za razvojna djelovanja trebalo bi osim toga uzeti u obzir činjenicu da su se države članice politički ili pravno obvezale da će na koordiniran način zajednički upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni proizvod ili tehnologiju.

(31)

Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja u obrambenoj industriji Unije trebalo bi se odvijati na način koji je u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. U skladu s time doprinosi djelovanjâ tim interesima i prioritetima u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane, o kojima su se zajednički dogovorile države članice, trebali bi poslužiti kao kriterij za dodjelu.

(32)

Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu projekata PESCO-a u institucionalnom okviru Unije trebalo bi osigurati pojačanu kontinuiranu suradnju među pravnim subjektima iz različitih država članica i tako izravno doprinijeti ciljevima Fonda. Ako budu odabrana, takva djelovanja trebala bi stoga biti prihvatljiva za povećanu stopu financiranja.

(33)

Komisija će uzeti u obzir druge aktivnosti koje se financiraju u okviru Okvirnog programa za istraživanje i razvoj Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (8) – kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje i osigurali uzajamno obogaćivanje i sinergije između civilnih i obrambenih istraživanja.

(34)

Kibersigurnost i kiberobrana postaju sve važniji izazovi pa su Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prepoznali potrebu za uspostavljanjem sinergija između djelovanja u području kiberobrane unutar područja primjene ove Uredbe i inicijativa Unije u području kibersigurnosti, kao što su one najavljene u Zajedničkoj komunikaciji Komisije od 13. rujna 2017. „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a”. Posebice, dionici bi trebali nastojati postići sinergije između civilne dimenzije i obrambene dimenzije kibersigurnosti kako bi se povećala kiberotpornost.

(35)

Trebalo bi osigurati integrirani pristup objedinjavanjem aktivnosti obuhvaćenih pripremnim djelovanjem za istraživanja u području obrane (PADR) koje je Komisija pokrenula u skladu s člankom 58. stavkom 2. točkom (b) Financijske uredbe te aktivnosti obuhvaćenih Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) uspostavljenim Uredbom (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća (9), kao i usklađivanjem uvjeta za sudjelovanje. Takvim integriranim pristupom trebao bi se stvoriti koherentniji skup instrumenata i povećati inovacijski, kolaborativni i gospodarski učinak Fonda, izbjegavajući pritom nepotrebno udvostručavanje i rascjepkanost. Takvim integriranim pristupom također bi se osiguralo da Fond doprinosi boljem iskorištavanju rezultata istraživanja u području obrane, premošćivanjem jaza između faze istraživanja i faze razvoja uzimajući u obzir posebnosti obrambenog sektora i promicanjem svih oblika inovacija, među ostalim i disruptivnih tehnologija u području obrane. Nadalje, mogu se očekivati i pozitivni učinci prelijevanja u civilni sektor, ako je to primjenjivo.

(36)

Ako je to primjereno s obzirom na posebnosti djelovanja, ciljeve Fonda trebalo bi također obuhvatiti financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru fonda InvestEU uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(37)

Potpora iz Fonda trebala bi se upotrebljavati za rješavanje, na razmjeran način, nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te se djelovanjima ne bi smjelo udvostručiti ili istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanja bi trebala imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju.

(38)

Oblike financiranja sredstvima Unije i načine provedbe Fonda trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i postignu rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Taj odabir trebao bi uključivati razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, financiranja uz primjenu paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(39)

Komisija bi provedbenim aktima trebala donijeti godišnje programe rada u skladu s ciljevima Fonda i uzimajući u obzir početne spoznaje stečene u okviru Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane (PADR). Komisiji bi pri uspostavi programâ rada trebao pomagati odbor. Komisija bi trebala nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u okviru odbora. U tom kontekstu odbor bi se trebao moći sastajati u sastavu nacionalnih stručnjaka za obranu i sigurnost radi pružanja posebne pomoći Komisiji, među ostalim i pružanja savjeta u pogledu zaštite klasificiranih podataka u okviru djelovanjâ. Države članice trebaju imenovati svoje predstavnike u tom odboru. Članovi odbora trebali bi dobiti pravodobnu i stvarnu priliku da pregledaju nacrte provedbenih akata i izraze svoje mišljenje.

(40)

Kategorije utvrđene u programima rada trebale bi sadržavati funkcionalne zahtjeve, prema potrebi, kako bi se industriji pojasnilo koje se funkcije i zadaće trebaju provoditi s pomoću sposobnosti koje treba razviti. Iz tih bi se zahtjeva trebali jasno vidjeti očekivani rezultati, no oni ne bi trebali biti usmjereni na specifična rješenja ili specifične pravne subjekte te ne bi trebali sprečavati tržišno natjecanje na razini pozivâ za podnošenje prijedlogâ.

(41)

Tijekom razvoja programâ rada Komisija bi odgovarajućim savjetovanjem s odborom također trebala osigurati da se predloženim istraživačkim djelovanjima ili razvojnim djelovanjima izbjegava nepotrebno udvostručavanje. Komisija u tom kontekstu može provesti preliminarnu procjenu mogućih slučajeva udvostručavanja s postojećim sposobnostima ili istraživačkim ili razvojnim projektima koji su već financirani u okviru Unije.

(42)

Komisija bi trebala osigurati koherentnost programâ rada tijekom cijelog industrijskog životnog ciklusa obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija.

(43)

U programima rada trebalo bi također osigurati da se dovoljno velik dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

(44)

Europska obrambena agencija trebala bi imati status promatrača u odboru kako bi se iskoristilo njezino stručno znanje u obrambenom sektoru. S obzirom na posebnosti obrambenog sektora, odboru bi trebala pomagati i Europska služba za vanjsko djelovanje.

(45)

Kako bi se osigurala djelotvornost ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi izmijenila Prilog ovoj Uredbi u vezi s pokazateljima, kada se to smatra potrebnim, te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu donošenja programâ rada i dodjele financiranja odabranim istraživačkim i razvojnim djelovanjima. Pri provedbi istraživačkih i razvojnih djelovanja trebalo bi osobito voditi računa o posebnostima obrambenog sektora, a posebice o odgovornosti država članica, pridruženih zemalja ili i jednih i drugih zajedno za proces planiranja i nabave. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(47)

Komisija bi trebala uspostaviti popis neovisnih stručnjaka. Sigurnosne reference tih neovisnih stručnjaka trebale bi potvrditi dotične države članice. Taj popis ne bi se smio objaviti. Neovisne stručnjake trebalo bi birati na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja, uzimajući u obzir zadaće koje im se planira dodijeliti. Pri imenovanju neovisnih stručnjaka Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala poduzimati primjerene mjere kako bi se nastojao postići uravnotežen sastav skupina neovisnih stručnjaka i panelâ za evaluaciju u smislu različitih vještina, iskustva, znanja, zemljopisne raznolikosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području djelovanja. Također bi trebalo nastojati postići odgovarajuću rotaciju neovisnih stručnjaka i primjerenu ravnotežu između privatnog i javnog sektora.

(48)

Neovisni stručnjaci ne bi smjeli provoditi evaluaciju, pružati savjete ni pomoć u vezi s pitanjima u pogledu kojih su u bilo kakvom sukobu interesa, posebno kada je riječ o njihovu položaju u trenutku evaluacije. Neovisni stručnjaci osobito ne bi smjeli biti na položaju na kojem bi mogli upotrijebiti primljene informacije na štetu konzorcija u odnosu na koji provode evaluaciju.

(49)

Nakon evaluacije prijedlogâ uz pomoć neovisnih stručnjaka, Komisija bi trebala odabrati djelovanja koja treba podupirati iz Fonda. Države članice trebalo bi obavijestiti o rezultatima evaluacije s pomoću popisa rangiranih odabranih djelovanja i o napretku financiranih djelovanja.

(50)

Kada predlažu nove obrambene proizvode ili nove obrambene tehnologije ili nadogradnju postojećih obrambenih proizvoda i postojećih obrambenih tehnologija, podnositelji zahtjeva trebali bi se obvezati na poštovanje etičkih načela, kao što su ona koja se odnose na dobrobit čovjeka i zaštitu ljudskog genoma, a koja su također sadržana u odgovarajućem pravu Unije, nacionalnom pravu i međunarodnom pravu, među ostalim i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te, ako je to relevantno, u protokolima uz tu konvenciju. Komisija bi trebala sustavno analizirati prijedloge kako bi identificirala one koji izazivaju ozbiljna etička pitanja. Prema potrebi, takvi prijedlozi trebali bi podlijegati procjeni etičnosti.

(51)

Kako bi se podržalo otvoreno unutarnje tržište, trebalo bi poticati sudjelovanje prekograničnih MSP-ova i prekograničnih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, kao članova konzorcija, podugovaratelja ili drugih pravnih subjekata u lancu opskrbe.

(52)

Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s državama članicama i industrijom kako bi se osigurala uspješnost Fonda. U tom bi pogledu trebalo uključiti i Europski parlament kao suzakonodavca i ključnog dionika.

(53)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Fond, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (13) (Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Komisija bi trebala osigurati da administrativni postupci budu što jednostavniji i da stvaraju minimalne dodatne troškove.

(54)

Ako nije navedeno drukčije, Financijska uredba primjenjuje se na Fond. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima i financijskoj pomoći.

(55)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(56)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (15), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16) i (EU) 2017/1939 (17) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(57)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (19), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kojom se od tih trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(58)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. trebalo bi provesti evaluaciju Fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Fonda u praksi. Komisija bi trebala provesti međuevaluaciju najkasnije četiri godine nakon početka provedbenog razdoblja Fonda, među ostalim s ciljem podnošenja prijedlogâ eventualnih odgovarajućih izmjena ove Uredbe. Komisija bi također trebala provesti završnu evaluaciju na kraju provedbenog razdoblja Fonda, u kojoj će se razmotriti financijske aktivnosti u smislu rezultata financijske provedbe te, u mjeri u kojoj je to moguće u tom trenutku, rezultata provedbe Fonda i učinka Fonda. U tom bi kontekstu završno izvješće o evaluaciji trebalo doprinijeti i utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija. U završnom izvješću trebali bi se također analizirati prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u projektima koji se podupiru iz Fonda kao i sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti te doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti (CDP), a završno izvješće trebalo bi sadržavati informacije o zemljama podrijetla primateljâ, broju država članica i pridruženih zemalja uključenih u pojedinačna djelovanja i o raspodjeli nastalih prava intelektualnog vlasništva. Komisija također može predložiti izmjene ove Uredbe kako bi se reagiralo na mogući razvoj događaja tijekom provedbe Fonda.

(59)

Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu Fonda te Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnje izvješće o ostvarenom napretku, među ostalim i o načinu na koji se spoznaje utvrđene i stečene u okviru Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane (PADR) uzimaju u obzir pri provedbi Fonda. Komisija bi u tu svrhu trebala uspostaviti potrebne mehanizme praćenja. Izvješće ne bi smjelo sadržavati osjetljive podatke.

(60)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (20) i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Fondom se doprinosi uključivanju djelovanjâ u području klime u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Dotična djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Fonda te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove međuevaluacije.

(61)

Odražavajući važnost borbe protiv drastičnog gubitka bioraznolikosti, ovom se Uredbom doprinosi uključivanju djelovanjâ u području bioraznolikosti u politike Unije i ostvarivanju opće ambicije da se 7,5 % godišnjih rashoda u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. pruži za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. te 10 % u 2026. i 2027., imajući pritom na umu postojeća preklapanja ciljeva u području klime i u području bioraznolikosti u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020.

(62)

S obzirom na to da bi iz Fonda trebalo podupirati samo faze istraživanja i razvoja obrambenih proizvoda i obrambenih tehnologija, Unija u načelu ne bi trebala imati vlasništvo ni prava intelektualnog vlasništva nad obrambenim proizvodima ili obrambenim tehnologijama koji proizlaze iz financiranih djelovanja, osim ako se potpora Unije pruža putem javne nabave. Međutim, kada je riječ o istraživačkim djelovanjima, zainteresirane države članice i zainteresirane pridružene zemlje trebale bi moći upotrebljavati rezultate financiranih djelovanja za sudjelovanje u daljnjem zajedničkom razvoju.

(63)

Potpora Unije ne bi trebala utjecati na transfer obrambenih proizvoda unutar Unije u skladu s Direktivom 2009/43/EZ ni na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologija. Izvoz vojne opreme i vojnih tehnologija koji provode države članice uređen je Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP (21).

(64)

Upotreba osjetljivih popratnih podataka, među ostalim i podataka, znanja i iskustva ili informacija, koji su nastali prije ili izvan djelovanja Fonda, ili pristup neovlaštenih osoba rezultatima koji su nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru iz Fonda mogli bi imati negativan učinak na interese Unije ili interese jedne ili više država članica. Stoga bi postupanje s osjetljivim podacima trebalo biti uređeno odgovarajućim pravom Unije i odgovarajućim nacionalnim pravom.

(65)

Kako bi se osigurala potrebna razina sigurnosti klasificiranih podataka, prilikom potpisivanja klasificiranih sporazuma o dodjeli financijskih sredstava i klasificiranih sporazuma o financiranju trebalo bi poštovati minimalne standarde gospodarske sigurnosti. U tu svrhu i u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (22) Komisija neovisnim stručnjacima koje su imenovale države članice u savjetodavne svrhe dostavlja sigurnosne upute za programe, uključujući vodič za stupnjeve tajnosti.

(66)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(67)

Komisija bi trebala upravljati Fondom uz odgovarajuće poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, osobito onih zahtjeva koji se odnose na osjetljive podatke, uključujući klasificirane podatke.

(68)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike i omogućilo da provedba počne od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu i trebala bi se primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(69)

Uredbu (EU) 2018/1092 trebalo bi stoga staviti izvan snage,