(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak za Kinu”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1187/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz mononatrijeva glutamata („MSG”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”).

(2)

U siječnju 2015. Europska komisija („Komisija”) Provedbenom uredbom (EU) 2015/83 (3) uvela je konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz MSG-a podrijetlom iz Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(3)

U siječnju 2015. Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2015/84 (4) uvela antidampinške pristojbe na uvoz mononatrijeva glutamata podrijetlom iz Indonezije („početni ispitni postupak za Indoneziju”).

(4)

Stope antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi iznose od 33,8 % do 36,5 % na uvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali u početnom ispitnom postupku i 39,7 % na uvoz svih drugih društava iz Kine. Kad je riječ o Indoneziji, stope antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi iznose od 7,2 % do 13,3 % na uvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali u početnom ispitnom postupku za Indoneziju i 28,4 % na uvoz svih drugih društava iz Indonezije.

(5)

Nakon objave dviju obavijesti o skorom isteku (5) Komisija je zaprimila dva zahtjeva za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(6)

Oba zahtjeva podnijelo je 21. listopada 2019. društvo Ajinomoto Foods Europe S.A.S. („AFE” ili „podnositelj zahtjeva”), koje čini 100 % ukupne proizvodnje MSG-a u Uniji. Zahtjevi se temelje na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije (6).

(7)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 21. siječnja 2020. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom MSG-a podrijetlom iz NRK-a i Indonezije („predmetne zemlje”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (7) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Komisija je 19. veljače 2020. pokrenula ispitni postupak, na temelju članka 13. stavka 3. osnovne uredbe, o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera koje su na snazi u vezi s uvozom MSG-a podrijetlom iz NRK-a te je takav izvoz uvjetovala evidentiranjem (8). Pokretanje ispitnog postupka uslijedilo je nakon zahtjeva koji je podnijelo društvo Ajinomoto Foods Europe S.A.S., društvo koje je i podnositelj predmetnih zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Proizvod iz ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju mjera jest MSG u mješavini ili otopini koja po težini suhe tvari sadržava 50 % ili više MSG-a.

(9)

U ispitnom postupku zaključeno je da su postojeće mjere na uvoz MSG-a podrijetlom iz NRK-a izbjegavane uvozom proizvoda iz ispitnog postupka. Uredbom (EU) 2020/1427 (9) Komisija je proširila mjere koje su na snazi na uvoz MSG-a u mješavini ili otopini koja po težini suhe tvari sadržava 50 % ili više MSG-a podrijetlom iz NRK-a.

(10)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”) (10).

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane stranke da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače MSG-a iz Kine i Indonezije i tijela predmetnih zemalja, poznate uvoznike i korisnike te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(13)

S obzirom na velik broj proizvođača iz predmetnih zemalja i nepovezanih uvoznika iz Unije Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača i nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača iz Kine i Indonezije zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misija NRK-a i Indonezije pri Europskoj uniji zatražila da utvrde ostale proizvođače, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupe u kontakt s njima.

(15)

Dva proizvođača izvoznika u NRK-u dostavila su zatražene podatke i pristala da ih se uključi u uzorak. Komisija je ta društva pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku i poslala im upitnike. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban te je bilješkom u dokumentaciji o tome obavijestila sve zainteresirane strane.

(16)

Komisija je obavijestila misiju NRK-a da zbog nedovoljne suradnje tih dvaju proizvođača izvoznika iz NRK-a namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u vezi s NRK-om na raspoloživim podacima. Na tu obavijest nisu zaprimljene primjedbe.

(17)

Nije se javio nijedan proizvođač izvoznik iz Indonezije. Međutim, skupina društava iz Indonezije koji proizvode i prodaju MSG na indonezijskom domaćem tržištu („skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju”) dostavila je obrasce za odabir uzorka. Ta društva nisu izvozila proizvod iz postupka revizije u Uniju. Komisija je ta društva pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku i poslala im upitnike.

(18)

Komisija je obavijestila misiju Indonezije da zbog nedovoljne suradnje proizvođača izvoznika/proizvođača iz Indonezije namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze o nastavku ili ponavljanju dampinga i štete u vezi s proizvođačima izvoznicima/izvoznicima iz Indonezije na raspoloživim podacima. Na tu obavijest nisu zaprimljene primjedbe.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je nepovezane uvoznike pozvala da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)

Četiri nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban i da će ispitni postupak provesti nad svim nepovezanim uvoznicima koji su se javili. Sva četiri nepovezana izvoznika u potpunosti su surađivala i dostavila potpune odgovore na upitnik.

(21)

Potpuni odgovori na upitnik zaprimljeni su od skupine indonezijskih proizvođača MSG-a koji surađuju, jedinog proizvođača iz Unije i četiriju nepovezanih uvoznika.

(22)

Komisija je pozvala sve proizvođače izvoznike/proizvođače iz NRK-a koji su se javili i dostavili zatražene informacije za odabir uzorka da ispune upitnik za proizvođače izvoznike. Tijekom pokretanja ispitnog postupka primjerak upitnika objavljen je na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu.

(23)

Nijedan proizvođač izvoznik/proizvođač iz NRK-a nije odgovorio na upitnik. Kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama 15. i 16., Komisija je oba proizvođača izvoznika/proizvođača iz NRK-a koji su se u početku javili obavijestila da namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i temeljiti svoje nalaze na raspoloživim podacima koji mogu biti manje povoljni za predmetnu stranu. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(24)

Dakle, proizvođači izvoznici/proizvođači iz NRK-a ili Indonezije nisu surađivali. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., surađivala je skupina društava iz Indonezije koji proizvode i prodaju MSG na indonezijskom domaćem tržištu, ali ga ne izvoze u Uniju.

(25)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Međutim, zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 i odgovarajućih mjera poduzetih za njezino suzbijanje („Obavijest o bolesti COVID-19”) (11) Komisija nije mogla obaviti posjete radi provjere u poslovnim prostorijama svih društava. Umjesto toga, Komisija je putem videokonferencije provela daljinske unakrsne provjere informacija koje su dostavila sljedeća društva:

(26)

Proizvod koji je predmet ove revizije isti je proizvod koji je bio obuhvaćen prethodnim ispitnim postupcima navedenima u uvodnim izjavama od 1. do 4., točnije mononatrijev glutamat podrijetlom iz NRK-a i Indonezije, koji je trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 2922 42 00 (oznaka TARIC 2922420010) („proizvod iz postupka revizije”). MSG je aditiv hrani te se uglavnom upotrebljava kao pojačivač okusa u juhama, bujonima, jelima od ribe i mesa, mješavinama začina i gotovoj hrani. Proizvodi se u obliku bijelog bezmirisnog kristala raznih veličina. MSG se upotrebljava i u kemijskoj industriji za primjenu u neprehrambenim proizvodima kao što su deterdženti.

(27)

Uglavnom se proizvodi fermentacijom šećera iz raznih izvora (kukuruzni škrob, škrob od tapioke, šećerni sirup, melasa šećerne trske i melasa šećerne repe).

(28)

Kako je utvrđeno u prethodnim ispitnim postupcima navedenima u uvodnim izjavama od 1. do 4., u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjere potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(29)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(30)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a ili Indonezije.

(31)

Nijedan kineski proizvođač izvoznik/proizvođač nije surađivao u ispitnom postupku. Nisu dostavili informacije ni popratne dokaze o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Isto tako, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., nijedan proizvođač izvoznik iz Kine nije dostavio odgovor na upitnik.

(32)

Kineska vlada nije dostavila nikakav odgovor na upitnik niti se osvrnula na dokaze iz dokumentacije predmeta koju je dostavio podnositelj zahtjeva, uključujući „Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite” („Izvješće”) (12).

(33)

S obzirom na navedeno, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka dampinga koji su navedeni u uvodnim izjavama od 36. do 135. temeljili su se na raspoloživim podacima, prije svega podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i dostupnim statističkim podacima, odnosno podacima Eurostata i podacima iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”).

(34)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., nijedan proizvođač izvoznik iz Indonezije nije surađivao u ispitnom postupku. Međutim, surađivala je skupina indonezijskih proizvođača koji prodaju na domaćem tržištu i tržištu drugih trećih zemalja.

(35)

S obzirom na navedeno, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka dampinga koji su navedeni u uvodnim izjavama od 137. do 144. temeljili su se na raspoloživim podacima, prije svega podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i raspoloživim statističkim podacima, odnosno podacima Eurostata i podacima iz baze podataka GTA, te, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., podacima koje je dostavila skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju.

(36)

Statistički podaci Eurostata pokazuju da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz NRK-a uvezeno 3 500 tona MSG-a, koje čine [4 do 7] % tržišnog udjela u Uniji (13). Komisija je zaključila da je taj obujam uvoza dovoljno reprezentativan da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(37)

S obzirom na to da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(38)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, podnesu informacije i dostave popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik i nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe unutar utvrđenog roka.

(39)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(40)

Komisija je 21. veljače 2020. u bilješci („prva bilješka o faktorima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ako se potvrdi primijena metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji MSG-a. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti izrazila namjeru da kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju odabere Tajland ili Maleziju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe, a zaprimila ih je samo od podnositelja zahtjeva. On je podržao odabir Tajlanda jer u toj zemlji postoji velik broj društava čiji su podaci javno dostupni. Podnositelj zahtjeva u svojim je primjedbama zatražio i da se izračunaju prosječne vrijednosti iz podataka svih prikladnih društava jer su one bolja i pouzdanija osnova za Komisijin postupak utvrđivanja od podataka samo jednog društva.

(41)

Komisija je 8. travnja 2020. drugom bilješkom („druga bilješka o faktorima proizvodnje”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, pri čemu bi Tajland bio reprezentativna zemlja, ako se potvrdi primijena metodologije iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za sljedećih pet društava, proizvođača MSG-a u reprezentativnoj zemlji:

(42)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe, a zaprimila ih je zaprimila samo od jednog uvoznika, koji je podržao odabir Tajlanda kao reprezentativne zemlje.

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe, „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(44)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(45)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 46. do 107., Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(46)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe utvrđuje se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(47)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u procjeni postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpan popis elemenata iz prethodne odredbe. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe, pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima mogući učinak jednog od tih elemenata ili više njih na cijene i troškove predmetnog proizvoda iz postupka revizije. Budući da taj popis nije kumulativan, doista nije potrebno voditi računa o svim elementima kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(48)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(49)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o Kini (vidjeti bilješku 12.), iz kojeg je vidljivo postojanje znatnih vladinih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i u pojedinim sektorima (na primjer sektor kemikalija ili prerade kukuruza). Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U trenutku pokretanja postupka u kojem je Izvješće bilo sastavni dio, zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(50)

Zahtjev za reviziju sadržavao je dodatne dokaze o znatnim poremećajima u sektoru MSG-a u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b), kojima se Izvješće dopunjuje. Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da na proizvodnju i prodaju proizvoda iz postupka revizije utječu (barem potencijalno) poremećaji navedeni u Izvješću, posebno visoke razine uplitanja države u lanac vrijednosti MSG-a, tj. u sektor MSG-a i sektore povezane s proizvodnjom MSG-a, naročito sektore ulaznih elemenata i faktore proizvodnje.

(51)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koji proizlaze iz javno dostupnih izvora, posebno kineskog zakonodavstva, objavljenih službenih kineskih dokumenata o politikama, izvješća koja su objavile međunarodne organizacije te studija/članaka istaknutih akademika, izričito navedenih u Izvješću. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njezinu gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

(52)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 32., kineska vlada uopće nije odgovorila na upitnik. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 23., nijedan proizvođač izvoznik/proizvođač iz Kine nije surađivao. Nadalje, nijedan proizvođač izvoznik/proizvođač iz Kine kojem je dodijeljen status zainteresirane strane nije dostavio dokaze kojima bi potkrijepio ili osporio postojeće dokaze u dokumentaciji predmeta, uključujući Izvješće, i dodatne dokaze koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(53)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (14). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (15).

(54)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine („KPK”). Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine” (16). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(55)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (17). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(56)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.2.3.5. u nastavku) (18).

(57)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.2.3.8. u nastavku) (19). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (20).

(58)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (21). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (22).

(59)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (23).

(60)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(61)

Zbog nesuradnje NRK-a Komisija ima ograničene informacije o vlasničkoj strukturi društava koja posluju u sektoru MSG-a u NRK-u. Činilo se da u vlasništvu države nije nijedno od triju kineskih poduzeća koje je podnositelj zahtjeva naveo kao velike proizvođače i koje su, na temelju Komisijina istraživanja (24), drugi izvori potvrdili kao velike proizvođače.

(62)

Međutim, Komisija je utvrdila da je društvo Fufeng Group, jedan od glavnih proizvođača izvoznika, imalo potporu članova KPK-a i lokalnih javnih tijela te da su ona upravljala pitanjima koja su od interesa za društvo. Na primjer, na službenim internetskim stranicama društva objavljena je sljedeća vijest o službenom posjetu predstavnika lokalnih vlasti: „Nakon govora Jiao Gangwei spomenuo je probleme povezane s ugljenom koji posljednje dvije godine otežavaju poslovanje poduzeća te naglasio da partijski komitet i vlada općine Zhalantun osiguravaju koordinaciju kad je riječ o tom pitanju. […] Delegacija Liua Qifana zatim je saznala više o društvenom doprinosu društva, njegovu radu na jačanju partije te MSG-u […]. Liu Qifan osvrnuo se na činjenicu da je društvo Fufeng pokrenulo masovnu proizvodnju aminokiselina visokog cjenovnog razreda i pohvalio utjecaj te djelatnosti na globalne cijene te podržao rad društva na jačanju partije. Naposljetku je delegaciji rekao sljedeće: ‚Ovo je poduzeće vodeće poduzeće, a projekti takve kvalitete ne postoje nigdje drugdje. Vlada mu mora stajati na raspolaganju.’ Sekretar Liu tri je puta uzastopno spomenuo da bi vlada trebala stajati na raspolaganju poduzeća. Nadalje, složio se s tvrdnjom društva da njegova situacija odražava nastojanje visokih čelnika autonomne regije Unutrašnja Mongolija da izgrade vladu usmjerenu na pružanje usluga” (25). Vidljivo je da vlada pruža potporu i društvu kćeri grupe Fufeng u gradu Qiqihar u kineskoj pokrajini Heilongjiang, što potvrđuje objava na internetskim stranicama gradske vlasti: „U cilju predstavljanja snažnog položaja poduzeća, jačanja unutarnje snage, širenja borbenog duha i izražavanja zahvale lokalnoj vladi na snažnoj potpori koju pruža društvu Qiqihar Longjiang Fufeng Biotechnology Co., Ltd, društvu kćeri grupe, 26. srpnja u popodnevnim satima u hotelu Wanda Jiahua u gradu Qiqihar povodom dvadesete obljetnice osnivanja grupe Fufeng održana je konferencija za medije pod nazivom ‚Novi početak, novo putovanje, novi san’ (26).” Komisija je na internetskim stranicama grupe Fufeng pronašla dodatne dokaze o njezinoj vezi s KPK-om te potpori i smjernicama lokalnih tijela, i to u sljedećoj izjavi: „Li Yugang, gradonačelnik i zamjenik sekretara Partijskog komiteta općine Qiqihar, posjetio je sjedište grupe Fufeng 7. prosinca 2019. U njegovoj pratnji tijekom inspekcije bili su zamjenik gradonačelnika Wang Yongshi, glavni sekretar općinske uprave Qi Xiaotong, zamjenik sekretara Partijskog komiteta okruga Angangxi, gradonačelnik Ren Guangcai, zamjenik gradonačelnika Li Yugang Jing i drugi. Tijekom posjeta pratili su ih predsjednik Uprave Li Xuechun, generalni direktor Zhao Qiang i drugi rukovoditelji. […] Gradonačelnik Li u razgovoru je rekao da su intenzivna prerada i njezini nusproizvodi posebno važni za sadašnju industriju grada Qiqihar. Kao prvi proizvođač aminokiselina u svijetu, društvo je uvelike potaknulo industriju intenzivne prerade kukuruza na lokalnoj razini. Predsjednik Uprave zahvalio je gradonačelniku Liu na dolasku i rekao: ‚Grad Qiqihar pružio je društvu usluge ‚inkubatora’. Ovaj put ta vijest neće ostati samo na naslovnicama u gradu Qiqihar, već će je objaviti i državna televizija. Društvo će u skladu s vladinom gospodarskom strategijom nastaviti sa stabilizacijom vanjske trgovine, inozemnog kapitala, ulaganja i očekivanja. I dalje će širiti borbeni duh, iskorištavati vlastite prednosti i sustavno surađivati s lokalnim vlastima na zajedničkom razvitku’.” (27) Osim toga, sljedeća izjava za javnost potvrđuje da je društvo Fufeng u svojim aktivnostima slijedilo državne ciljeve politike i ideologiju: „Grupa Fufeng odazvala se na prijedloge predsjednika Xija Jinpinga o suradnji u inicijativama za izgradnju ‚Novog gospodarskog pojasa puta svile’ i ‚Pomorskog puta svile 21. stoljeća’ te je aktivno razvijala gospodarska partnerstva sa zemljama duž ‚pojasa i puta’ (28).”

(63)

Kad je riječ o društvu Ningxia Eppen, jednom od triju glavnih proizvođača MSG-a, Komisija je utvrdila da je ono u svojim aktivnostima provodilo državne politike i ideologiju KPK-a, kako tvrdi Industrijsko i trgovinsko udruženje autonomne regije Ningxia: „Od početka godine biotehnološko društvo Ningxia Eppen marljivo je i detaljno proučavalo te sveobuhvatno provodilo ideje 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine, uzimajući u obzir stvarno stanje društva, u cilju ‚dvostruko jačanje, šest koristi’ i daljnjeg jačanja stranke, što je znatno pridonijelo razvoju poduzeća (29).” Društvo je isto tako iskoristilo potporu javnih tijela za osnivanje nacionalnog tehnološkog centra. Prema tvrdnjama Ministarstva industrije i informacijske tehnologije autonomne regije Ningxia Hui izgradnjom takvih centara nastoji se usmjeravati društva prema ostvarenju određenih politika: „Kako bi se provela razvojna strategija utemeljena na inovacijama te usmjeravalo i podupiralo poduzeća u cilju jačanja njihovih tehnoloških inovacijskih kapaciteta, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije autonomne regije snažno promiče izgradnju tehnoloških centara za poduzeća. […] Tehnološki centri za poduzeća postali su glavni akteri tehnoloških inovacija u našoj regiji i pružaju snažnu učinkovitu tehnološku potporu kvalitetnom razvoju industrije u našoj regiji. […] Društvo Ningxia Eppen osnovalo je 2006. tehnološki centar za poduzeća, koji je 2011. priznat kao nacionalni tehnološki centar za poduzeća. Tehnološki centar neprestanim inovacijama osigurava vodeću ulogu u napretku industrije i postiže značajne rezultate (30).”

(64)

Kad je riječ o dobavljačima ulaznih elemenata za proizvodnju MSG-a, prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva i koje su potvrdili drugi izvori (31) glavna sirovina u proizvodnji MSG-a u NRK-u obično je kukuruzni škrob, na koji otpada znatan dio troškova proizvodnje. Komisija je utvrdila da je najmanje jedan od glavnih proizvođača kukuruznog škroba, odnosno društvo Cofco Biotech, u državnom vlasništvu pod nadzorom Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) (32). Državna tijela ujedno su, izravno ili neizravno, dioničari nekoliko drugih velikih društava koja proizvode kukuruzni škrob. Ističe se primjer poduzeća Zhucheng Xingmao Corn Developing Co. Ltd, vodećeg proizvođača kukuruznog škroba (13,29 % tržišta) (33), čijih je 74 % dionica u vlasništvu društva Zhucheng Foreign Trade Corp., čijih je pak 26,54 % dionica u vlasništvu grada Zhucheng (34).

(65)

Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva MSG se proizvodi kemijskim procesom u kojem se upotrebljavaju kukuruzni škrob i amonijak. Stoga se proizvođače MSG-a može smatrati i aktivnim sudionicima kineskog kemijskog sektora. Kad je riječ o tom sektoru, Komisija je na temelju nacionalnih statističkih podataka utvrdila da je 2015. udio poduzeća u državnom vlasništvu u ukupnoj imovini kemijskih poduzeća iznosio 52 % (35). Poduzeća u državnom vlasništvu, posebno ona velika središnja, tradicionalno su dominantna u kemijskoj industriji NRK-a zbog svojeg oligopolskog položaja na uzlaznom tržištu/tržištu sirovina, jednostavnog pristupa sredstvima koje dodjeljuje vlada (financijska sredstva, zajmovi, zemljišta itd.) i snažnog utjecaja na vladino donošenje odluka.

(66)

S obzirom na prethodno navedeno kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu ili pod nadzorom države. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji društva (osobito ona u državnom vlasništvu ili pod nadzorom države) provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i tih društava, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima društava i „partijskih ćelija” u strukturama društava (vidjeti i odjeljak 3.2.3.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru (36). U slučaju poduzeća u državnom vlasništvu ili pod nadzorom države poduzeća pod nadzorom države zauzvrat imaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje (37) . Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u lancu vrijednosti MSG-a i općenito kemijskom sektoru dodatno su analizirani u nastavku u odjeljku 3.2.3.4.

(67)

S obzirom na učestale državne intervencije u kemijskim lancima vrijednosti u NRK-u, državno vlasništvo i nadzor nad određenim vodećim poduzećima koja proizvode kukuruzni škrob i činjenicu da, kako je utvrdila Komisija, država usmjerava određene proizvođače MSG-a te se oni oslanjaju na njezinu potporu i, u određenim slučajevima, provode ideologiju KPK-a čak ni proizvođači proizvoda iz postupka revizije koji su u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima. Javna i privatna poduzeća koja su aktivna u proizvodnji MSG-a i ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji MSG-a ujedno se, izravno ili neizravno, politički nadziru i usmjeravaju kako je navedeno u nastavku u odjeljku 3.2.3.5.

(68)

Osim što kontrolira gospodarstvo vlasništvom nad poduzećima u državnom vlasništvu i drugim alatima, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (38), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (39)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (40). U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (41). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače MSG-a i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(69)

Primjerice, strukture KPK-a preklapaju se s upravljačkim tijelom brojnih vodećih proizvođača MSG-a. Komisija je utvrdila da je 2013. Li Xuechun, predsjednik Upravnog odbora grupacije Fufeng, imenovan članom Narodnog kongresa u gradu Linyi na razdoblje od pet godina (42). Osim toga, kako je dokazano u uvodnoj izjavi 62., poduzeće je domaćin aktivnosti za jačanje partije, koje utječu na njegovo poslovanje.

(70)

U slučaju grupe Meihua, još jednog od triju glavnih proizvođača MSG-a, navodi se da su 2019. od 12 članova petorica bili članovi KPK-a (43). Komisija je utvrdila i sljedeće dokaze o aktivnostima poduzeća Meihua za jačanje partije i utjecaju KPK-a na poslovanje društva: „Povodom dana partije društvo Jilin Meihua organiziralo je 30. lipnja skup koji je bio posvećen ‚Jačanju poduzetničkog obrazovanja, uspjehu na radu’. Skupu su nazočili Wang Xingang, predstavnik odjela za organizaciju Partijskog komiteta općine Baicheng i instruktor za jačanje partije društva Jilin Meihua, Guo Baoyu, ravnatelj partijskog ureda Industrijskog parka općine Baicheng, Zhang Jinlong, partijski sekretar i generalni direktor društva Jilin Meihua te 22 člana partije. […] Wang Xingang okupljenim je članovima partije održao živopisan govor o partiji u kojem se usredotočio na ‚razvojni proces partije, na ono što bi članovi ogranka partije trebali učiniti u novoosnovanim poduzećima i na način na koji bi članovi koji predstavljaju partiju trebali igrati vodeću ulogu’. Potom je Wang Xingang svakom članu partije uručio partijski znak i statut. Kao na obnovi prisege partiji, s partijskim znakom na prsima i partijskim statutom u rukama, partijska organizacija i njezini članovi spojeni su mostom povjerenja i ojačan je osjećaj časti, odgovornosti i pripadnosti svakog člana i kadra partije. No ovdje se ne radi samo o časti već i o odgovornosti. Takvo ‚političko slavlje’ omogućava članovima partije da uvijek imaju na umu svoj identitet i misiju, da jačaju svoju ulogu pionira i uzora u budućem radu, da ujedine i vode većinu kadrova i zaposlenika, naporno rade, budu kreativni, usude se biti prvi, nikada ne odustaju. Pod vodstvom partijskog sekretara Zhang Jinlonga članovi partije na kraju su skupa podignuli desne šake i pred crvenom partijskom zastavom prisegli na vjernost sljedećim riječima: ‚Dobrovoljno se pridružujem Komunističkoj partiji Kine, podržavam njezin program i pridržavam se njezina ustava’. Taj skup povodom dana partije omogućio je svim članovima partije da dodatno osnaže svoje ideale i uvjerenja, jačaju duh partije i utvrde smjer budućeg rada (44).”

(71)

U slučaju poduzeća Ningxia Eppen, trećeg velikog proizvođača MSG-a, Komisija je utvrdila da je glavni direktor poduzeća obnašao dužnost predstavnika 12. narodnog kongresa autonomne regije Ningxia Hui najmanje do srpnja 2020. (45) Osim toga, Industrijsko i trgovinsko udruženje autonomne regije Ningxia jasno je objasnilo ulogu KPK-a u poslovanju poduzeća: „Prvo, propisano je da sekretar Partijskog komiteta mora sudjelovati na sastancima na kojima se donose odluke o važnim korporativnim pitanjima i na drugim važnim sastancima te pažljivo slušati mišljenja i prijedloge iznesene tijekom tih sastanaka. Drugo, od sada i ubuduće, relevantna osoba nadležna za partijsku organizaciju mora sudjelovati na važnim sastancima i u donošenju važnih odluka povezanih s upravljanjem proizvodnjom i poslovnim odjelima te pažljivo slušati mišljenja i prijedloge iznesene tijekom tih sastanaka. Relevantna osoba nadležna za partijsku organizaciju, s iznimnim osjećajem odgovornosti, pravodobno obavješćuje članove partije o odlukama i velikim radnim projektima povezanima s proizvodnjom te u njihovu promidžbu u potpunosti uključuje glavne dionike (46).”

(72)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.2.3.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (47). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru MSG-a i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućavaju kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(73)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito dodjeljuju sektorima za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (48).

(74)

Kineska vlada smatra da je kemijska industrija, u koju se ubrajaju i proizvođači MSG-a, važan sektor. To je potvrđeno u brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se odnose na kemijski sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini (49).

(75)

Točnije, za MSG se u NRK-u upotrebljavaju i posebni dokumenti o politikama koji se odnose na intenzivnu preradu kukuruza fermentacijom kukuruznog škroba, pri čemu je kukuruz jedan od glavnih ulaznih materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnji MSG-a (vidjeti gore, posebno uvodnu izjavu 64.). Naime, postupci proizvodnje MSG-a obuhvaćeni su odredbama 13. petogodišnjeg plana za preradu žitarica i ulja. Njima se nastoji upravljati različitim aspektima sektora prerade kukuruza (uključujući podsektor MSG-a), posebno u pogledu razvoja lanca vrijednosti, načina opskrbe, odabira tehnologije, lokalizacije proizvodnje ili potpore politika: „Ubrzanje razvoja intenzivne prerade žitarica: poticanje velikih poduzeća za preradu da razvijaju inovativne industrijske modele prerade žitarica i ulja, u potpunosti iskoriste potencijalnu vrijednost nusproizvoda i što više prošire industrijski lanac, podržavanje prijenosa industrija fine i intenzivne prerade, na primjer kukuruza, na povoljna proizvodna područja i ključna logistička područja te brže trošenje zaliha, razvoj novih proizvoda dobivenih od novih vrsta funkcionalnih škrobnih šećera i novih vrsta enzimskih pripravaka, poliglutaminske kiseline, polilizina i drugih proizvoda fermentacije u rasutom stanju. […] Industrija intenzivne prerade kukuruza: poticanje poduzeća za intenzivnu preradu kukuruza na razvoj novih učinkovitih načina korištenja kukuruza i znatno povećanje stope konverzije za intenzivnu preradu kukuruza, […] aktivni razvoj novih funkcionalnih fermentiranih proizvoda sa sadržajem visoke tehnologije kao što su aminokiseline i nukleozidi, nove organske kiseline, škrobni šećeri, polioli, novi enzimski pripravci te posebni modificirani škrobovi koji se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, papira, tekstila, finih kemikalija itd. […] Područje koje obuhvaća tri sjeveroistočne pokrajine te područje regije Huanghuaihai i druga velika proizvodna područja pojačano potiču spajanja i reorganizaciju poduzeća koja preradom kukuruza proizvode škrob i škrobni šećer, alkohol, mononatrijev glutamat. […] Poticanje aktivacije neiskorištenih proizvodnih kapaciteta suradnjom i zajedničkim djelovanjem (50).”

(76)

Osim toga, Komisija je u pogledu ulaznih elemenata utvrdila da je sektor kukuruza u NRK-u intenzivno reguliran. Velika količina zalihe kukuruza u zemlji omogućava vladi da kupnjom ili prodajom velike količine kukuruza na tržištu umjetno poveća ili smanji cijene te robe. Iako je 2016. počela rješavati problem prekomjernih zaliha kukuruza, Kina i dalje raspolaže velikim zalihama i time narušava cijene (51). Nadalje, vlada kontrolira različite aspekte cjelokupnog lanca vrijednosti kukuruza, uključujući subvencije za proizvodnju kukuruza (52) i nadzor postupaka prerade, kako je potvrđeno u Obavijesti Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme (NDRC): „[s]va lokalna tijela moraju proširiti sustave praćenja i analize ponude i potražnje kukuruza u relevantnim područjima, jačati nadzor tijekom i nakon faze izgradnje u okviru projekata intenzivne prerade kukuruza, promicati ravnotežu ponude i potražnje kukuruza i osiguravati sigurnost opskrbe hranom na razini zemlje.” (53) U drugom važnom dokumentu o politikama vlade (54) navedeno je sljedeće: „usmjerenost na tri glavne žitarice: rižu, pšenicu i kukuruz […], razmatranje razvoja sustava socijalnih usluga koji se temelji na ‚sveobuhvatnom procesu’ i modela proizvodnje koji se temelji na ‚sveobuhvatnom industrijskom lancu’, razvoj i poticanje povećanja razine proizvodnje u ‚cijelom okrugu’ te povećanja opskrbe zelenim i kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima. Relevantne pokrajine koje obavljaju te zadaće primat će potporu na temelju aranžmana obuhvaćenih proračunskim predviđanjima središnje vlade.

(77)

Komisija je isto tako u pogledu proizvodnje kukuruza utvrdila da su u NRK-u uspostavljene mjere kontrole ulaganja: „[P]odnošenje zahtjeva za izgradnju u okviru projekata intenzivne prerade kukuruza podliježe usklađenom upravljanju u skladu s Odlukom Državnog vijeća br. 673 (55).”

(78)

Državne politike koje utječu na sile slobodnog tržišta u sektoru kukuruza odražavaju se i na razini pokrajina. Prema podacima podnositelja zahtjeva i kako je potvrdila Komisija, pokrajina Heilongjiang izdala je u kolovozu 2017. dokument o politici upravljanja sektorom prerade kukuruza u obliku „Smjernica o razvoju industrije intenzivne prerade kukuruza u pokrajini Heilongjiang”. Smjernice su namijenjene „svim gradovima (oblasti), okruzima (gradovi), narodnim vladama (upravni uredi) i svim jedinicama pod izravnom vlasti pokrajinske vlade” koji bi trebali „osigurati [njezinu] pažljivu provedbu”. U Smjernicama se u pogledu kriterija ulaska na tržište navodi da bi „novoizgrađena postrojenja u okviru projekata intenzivne prerade kukuruza trebala uglavnom biti smještena na glavnim područjima proizvodnje kukuruza” te da bi provedbena tijela trebala „(p)oticati projekte izgradnje postrojenja za intenzivnu preradu s velikim kapacitetima za preradu, dugim industrijskim lancima te mogućnostima u pogledu tržišne potražnje za proizvodom, posebno poticati projekte izgradnje novih postrojenja za intenzivnu preradu kukuruza s godišnjim kapacitetom prerade kukuruza od najmanje 600 000 tona te poticati projekte izgradnje novih postrojenja za intenzivnu preradu kukuruza čiji kapacitet premašuje 1,2 milijuna tona”. Dokument sadržava posebnu viziju o „ključnim industrijskim lancima”: „Projekti koji se odnose na industriju usmjereni su na razvoj i proizvodnju proizvoda na kraju proizvodnog lanca povezanih sa škrobom, alkoholom i asortimanom funkcionalnih proizvoda, šire industrijski lanac, optimiziraju strukturu proizvoda, ističu specijalizaciju različitih oblasti i različitih poduzeća te raznovrsno razvijaju funkcionalnosti proizvoda.” Kad je riječ o asortimanu proizvoda od škroba, to podrazumijeva: „da se prvenstveno razvija poseban modificirani škrob koji je potreban u industrijama kao što su prehrambena, papirna i tekstilna industrija te industrija finih kemikalija”. U Smjernicama su utvrđena i pravila za zemljopisni raspored industrijskog sektora: „Sveobuhvatno uzimajući u obzir čimbenike kao što su proizvodnja kukuruza, prerada, tržište i kontinuirana dostupnost sirovina koje se obrađuju, ključnih jamstava, projekti intenzivne prerade kukuruza uglavnom se trebaju smještati na sedam područja.” Na primjer, u slučaju jednog od područja izričito se ukazuje na to da: „Longjiang, Nehe, Yi’an, Nenjiang i njima susjedni Gannan, Lindian, Wudalianchi, Bei’an, Fuyu, Dorbod, Baiquan, Keshan, Tailai, Kedong i drugih 14 okruga (gradova) te područje grada Qiqihar mogu osigurati kapacitet za preradu kukuruza od 8,67 milijuna tona te provesti sedam projekata s kapacitetom za intenzivnu preradu kukuruza od 1,2 milijuna tona ili 14 projekata s kapacitetom od 600 000 tona. Na tom je području potrebno poticati velike projekte izgradnje postrojenja za intenzivnu preradu kukuruza s kapacitetom većim od 1,2 milijuna tona.” Sva provedbena tijela upućuje se da reorganiziraju sektor na sljedeći način: „Potrebno je poticati spajanja i reorganizaciju postojećih godišnjih kapaciteta za preradu kukuruza od manje od 300 000 tona kapaciteta u svrhu poboljšanja tržišne konkurentnosti poduzeća. Kad je riječ o neiskorištenim kapacitetima za intenzivnu preradu kukuruza na tom području, potrebno je poticati stvaranje uspješnih poduzeća i grupiranje sličnih vrsta proizvoda ili poduzeća na početku i kraju proizvodnog lanca spajanjima i preuzimanjima te strateškom suradnjom itd. […] Poduzeća se treba poticati na jačanje marketinga, povećanje tržišnog udjela i osnivanje niza skupina vodećih poduzeća koja su utjecajna u industriji. Osim toga, kada je riječ o mjerama politike, u Smjernicama se izričito predviđa državna potpora za poduzeća koja ispune utvrđene financijske kriterije: „Potrebno je financirati poduzeća na tržištu dionica i osigurati subvencije za poduzeća koja se bave intenzivnom preradom kukuruza, a uvrštena su na domaćim i inozemnim burzama ili na kineskoj burzi NEEQ (56).”

(79)

Osim toga, Komisija je utvrdila da su lokalna tijela pokrajine Heilongjiang podupirala, koordinirala i nadzirala (među ostalim izricanjem sankcija) uspostavljanje i rad najmanje jednog industrijskog parka koji djeluje u području prerade kukuruza (57).

(80)

Komisija je došla do zaključaka i u pogledu uplitanja države u sektor amonijaka, koji je još jedna sirovina koja se upotrebljava u proizvodnji MSG-a. U nacionalnom 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku i kemijsku industriju kineska vlada postavila je godišnje ciljeve za proizvodnju amonijaka kojima se promiču „skupovi tehnologije i opreme kojima se osigurava da se godišnje proizvede više od milijun tona sintetskog amonijaka i sintetskog metanola (58)”. Takvo uplitanje u lanac opskrbe dodatno se odražava u sličnim politikama lokalnih tijela. U okviru 13. petogodišnjeg plana za petrokemijsku industriju pokrajine Hebei utvrđeno je da treba „usmjeriti pozornost na drugu fazu izgradnje postrojenja Cangzhou Zhengyuan s kapacitetom od 600 000 tona amonijaka” (59). Nadalje, utvrđeno je da industrijske pokrajine Chongqing i Zhejiang nude preferencijalno niske cijene električne energije za proizvodnju, posebno za proizvodnju sintetskog amonijaka (60).

(81)

Kako je prethodno navedeno u bilješci uvodne izjave 64., ugljen je drugi važni ulazni element koji se obično upotrebljava u postupku proizvodnje MSG-a u NRK (u pogledu opskrbe energijom u postupku proizvodnje). Kako je Komisija utvrdila u svojem Izvješću, cijene električne energije u Kini nisu tržišno utemeljene. Naime, tržište ugljena izloženo je poremećajima, posebice zbog subvencioniranja (61). Nadalje, Komisija je utvrdila da javna tijela utječu na tržišne sile u sektoru ugljena na razini pokrajine, posebice u pokrajini Shandong, u okviru planskih dokumenata kojima se uređuje opskrba, lokalizacija i struktura industrije. Primjer je dokument Kratkoročni i dugoročni plan energetskog razvoja pokrajine Shandong, koji je objavljen 2016. i obuhvaća razdoblje do 2030. Ideološka motivacija plana za upravljanje tržištem posebno se očituje u njegovu vodećem načelu o „(t)emeljitoj provedbi ideja 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine i njegove treće, četvrte, pete i šeste plenarne sjednice, o revnoj primjeni brojnih važnih govora generalnog sekretara Xi Jinpinga te govora koje održao tijekom inspekcije pokrajine Shandong”. U njemu se potvrđuje i donedavna centralizacija funkcioniranja energetskog tržišta jer je jedan od navedenih ciljeva plana „promicanje prelaska s potpuno centralizirane strukture opskrbe energijom na centraliziranu i decentraliziranu strukturu”. Odredbama dokumenta posebno se nastoje urediti posebne strukture lokalizacije i razvoja industrije ugljena (62). Kad je riječ o proizvodnji energije iz ugljena, dokument, među ostalim, upućuje na: „(u)smjerenost na planiranje i izgradnju visokoučinkovitih ultrasuperkritičnih elektrana na ugljen snage u megavatima i izgradnju ekološkog klastera termoelektrana na ugljen na sjevernom obalnom području” i „planiranje izgradnje integrirane razvojne baze za električnu energiju iz ugljena na jugozapadnu pokrajine Shandong”. Dokument sadržava posebni „Akcijski plan o transformaciji i razvoju ugljena” u kojem se upućuje na praćenje sljedećih industrijskih razvojnih i građevinskih praksi, neovisno o slobodnom djelovanju tržišnih sila i slobodnom donošenju korporacijskih odluka: redovna potrošnja prekomjernih proizvodnih kapaciteta i prijenos prekomjerne radne snage u pokrajini, daljnje unapređenje i jačanje temelja dviju velikih skupina poduzeća Shandong Energy i Yankuang, ubrzanje i promicanje spajanja i reorganizacije lokalnih poduzeća za proizvodnju ugljena, poboljšanje razine koncentracije u industriji, poticanje prelaska razvoja sa strukture koja se temelji na količini i brzini na strukturu koja se temelji na kvaliteti i koristi, […] usmjerenost na projekte izgradnje integriranih elektrana na ugljen izvan pokrajine u Unutrašnjoj Mongoliji, Shaanxiju, Xinjiangu itd. (63)„

(82)

Ta uključenost vladinih i lokalnih tijela duž cijelog lanca vrijednosti MSG-a, barem potencijalno, narušava cijene.

(83)

Kineska vlada usmjerava razvoj sektora MSG-a u skladu sa širokim rasponom alata, na primjer dodjelom državnih subvencija. Godišnje izvješće proizvođača izvoznika Meihua za 2019. potvrđuje da je društvo 2018. primilo državne subvencije u iznosu od najmanje 130 milijuna RMB (64). Izvješće o reviziji društva Ningxia Eppen za 2018. pokazuje da je to društvo 2017. primilo državne subvencije u iznosu od 62,3 milijuna RMB (65). Nadalje, pokazalo se da je društvu Ningxia Eppen te godine dodijeljeno 200 000 RMB za uspostavljanje demonstracijske farme za jačanje partije (66).

(84)

Osim toga, Komisija je utvrdila da je posljednjih godina NRK počeo primjenjivati smanjenje PDV-a od 13 % na izvoz MSG-a, zbog čega se trenutačno na taj izvoz ne plaća PDV. Kineskim subjektima na tržištu MSG-a to je ujedno poticaj u pogledu troškova (67).

(85)

Tim i drugim sredstvima vlada intervenira u sektor MSG-a i sektore koji proizvode sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju MSG-a, pri čemu kineska vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja lanca vrijednosti MSG-a.

(86)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike, uključujući proizvođače MSG-a i ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji MSG-a. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(87)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu to što se, iako se kinesko stečajno pravo službeno temelji na načelima koja su slična načelima primijenjenima u stečajnim pravima drugih zemalja, kineski sustav redovito nedovoljno provodi. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (68).

(88)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (69). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (70). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (71).

(89)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači MSG-a podliježu uobičajenim odredbama kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija preliminarno zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja insolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Prema raspoloživim dokazima ta razmatranja u potpunosti se mogu primijeniti i na sektor MSG-a i sektore proizvodnje sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije.

(90)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da u lancima vrijednosti kemijskog sektora i sektora prerade kukuruza postoji diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje propisa o stečaju i vlasništvu, među ostalim i u pogledu proizvoda iz postupka revizije.

(91)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (72). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (73). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (74). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(92)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da društva koja proizvode MSG ili povezane ulazne elemente ne podliježu opisanom kineskom sustavu radnog prava. Poremećaji u području troškova plaća stoga izravno (pri proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (pri pristupu proizvođača MSG-a kapitalu ili ulaznim elementima društava u kojima se primjenjuje isti sustav rada u NRK-u) utječu na sektor MSG-a.

(93)

Na pristup kapitalu poduzeća u NRK-u utječu različiti poremećaji.

(94)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (75), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (76) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (77). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (78).

(95)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(96)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (79).

(97)

Tim problemima pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (80). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(98)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potakao rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(99)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(100)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja neprihodonosnih kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(101)

U biti, unatoč nedavnim mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(102)

Nisu dostavljeni dokazi da prethodno opisane vladine intervencije u financijskom sustavu ne bi imale učinak na sektor MSG-a. Komisija je isto tako utvrdila da su vodeći proizvođači MSG-a ostvarili korist od vladinih subvencija (vidjeti uvodnu izjavu 83.). Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(103)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u odjeljcima od 3.2.3.2. do 3.2.3.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje opisane u odjeljcima od 3.2.3.6. do 3.2.3.8. i u dijelu B Izvješća.

(104)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju MSG-a potrebni različiti ulazni elementi. U tom smislu NRK je jedan od najvećih proizvođača kukuruza, odnosno glavne sirovine u procesu proizvodnje MSG-a (vidjeti uvodnu izjavu 64.). Kada proizvođači MSG-a kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu u NRK-u, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(105)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene MSG-a nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Kineska vlada i proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(106)

Analiza iz odjeljaka od 3.2.3.2. do 3.2.3.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor MSG-a i povezani opskrbni lanac, pokazala je da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna vladina intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(107)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(108)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(109)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 40. i 41., Komisija je za dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama izdala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, koje su u nju unesene 21. veljače 2020. („prva bilješka o faktorima proizvodnje”) i 8. travnja 2020. („druga bilješka o faktorima proizvodnje”). Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojem zaključku da je u ovom predmetu Tajland prikladna reprezentativna zemlja ako se potvrdi da je primijenjena metodologija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(110)

Komisija je u prvoj bilješci o faktorima proizvodnje navela da je poznato da se, među zemljama koje prema podacima Svjetske banke imaju stupanj gospodarskog razvoja sličan NRK-u, tj. zemljama koje je Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka razvrstala u zemlje s „visokim srednjim dohotkom”, proizvod iz ispitnog postupka proizvodi u Argentini, Brazilu, Fidžiju, Iranu, Jamajci, Maleziji, Mauricijusu, Meksiku, Peruu, Južnoj Africi, Tajlandu i Turskoj. Na tu bilješku nije primljena nijedna primjedba o stupnju gospodarskog razvoja i proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka u potencijalnim reprezentativnim zemljama.

(111)

Među utvrđenim potencijalnim reprezentativnim zemljama Komisija je samo u dvjema, tj. u Tajlandu i Maleziji, uspjela pronaći društva koja proizvode MSG, a čiji su financijski podaci lako dostupni, zbog čega su se ta društva mogla smatrati prikladnima za potrebe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(112)

Međutim, kako je navedeno u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje, u Maleziji je identificirano samo jedno društvo koje proizvodi MSG: Ajinomoto Malaysia Bhd, koji proizvodi i druge prehrambene proizvode i aditive. U Tajlandu je identificirano pet društava, točnije Ajinomoto Co., (Thailand) Ltd., Thai Fermentation Industry Co Ltd. (Racha Churos), Thai Churos, Thai Foods International Co. Ltd. i KT MSG. Sva ta društva proizvode MSG i druge prehrambene proizvode ili aditive. Međutim, pokazalo se da dva društva, Thai Fermentation Industry Co Ltd. (Racha Churos) i Thai Churos, proizvode uglavnom MSG i ograničen asortiman drugih proizvoda. Komisija je na temelju toga zaključila da bi javno dostupni financijski podaci iz Tajlanda mogli biti reprezentativni i točni za procjenu nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova u ovom ispitnom postupku.

(113)

Komisija je pažljivo analizirala sve relevantne podatke koji su bili raspoloživi u dokumentaciji kako bi utvrdila faktore proizvodnje u Tajlandu i zaključila je sljedeće:

(114)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u faktore proizvodnje. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 112., Komisija je zaključila da su za pet društva iz Tajlanda, točnije Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd., Thai Fermentation Industry Co Ltd. (Racha Churos), Thai Churos, Thai Foods International Co. Ltd. i KT MSG raspoloživi financijski izvještaji koji bi mogli poslužiti za određivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(115)

Budući da se na temelju tih elemenata utvrdilo da je Tajland odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(116)

Uzimajući u obzir prethodnu analizu, Tajland je ispunio sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnove uredbe i stoga ga se može smatrati primjerenom reprezentativnom zemljom. Konkretno, u Tajlandu se odvija znatna proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka i lako je dostupan cjelovit skup podataka za sve faktore proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit.

(117)

Komisija je u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje navela da za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe namjerava upotrijebiti bazu podataka GTA (84) kako bi utvrdila nenarušen trošak svih sirovina uključenih u faktore proizvodnje u reprezentativnoj zemlji te statističke podatke organizacije ILO i nacionalne statističke podatke kako bi utvrdila nenarušene troškove rada u reprezentativnoj zemlji. Komisija je isto tako navela da za troškove električne energije namjerava upotrijebiti cijene električne energije koje primjenjuje tajlandsko pokrajinsko tijelo za električnu energiju. Kad je riječ o troškovima za vodu, Komisija je namjeravala upotrijebiti cijene koje primjenjuje tajlandsko gradsko tijelu za vodoopskrbu. Osim toga, financijski podaci pet društava Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd., Thai Fermentation Industry Co Ltd. (Racha Churos), Thai Churos, Thai Foods International Co. Ltd. i KT MSG upotrijebili bi se za utvrđivanje troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(118)

Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe analizirala sve raspoložive podatke za faktore proizvodnje te je odlučila upotrijebiti sljedeće vrijednosti:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje MSG-a

(119)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Taj je iznos utvrđen na temelju podataka dostavljenih u zahtjevu, posebno podataka tajlandske tvornice KKP društva Ajinomoto. Metodologija je detaljno objašnjena u uvodnim izjavama 127. i 128.

(120)

Struktura troškova MSG-a uglavnom se utvrđuje na temelju troškova sirovina, posebno izvora šećera i raznih kemikalija (većinom karbonata) te energije.

(121)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, Komisija se oslonila na cijene uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojima su dodane uvozne carine. Da bi se utvrdila uobičajena vrijednost prema metodologiji Komisije, tim uvoznim cijenama potrebno je dodati troškove domaćeg prijevoza. S obzirom na nalaz iz uvodne izjave 133. da troškovi domaćeg prijevoza nisu bili dostupni jer izvoznici/proizvođači iz NRK-a nisu surađivali te s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera usmjeren na utvrđivanje nastavka dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a ne njegova točnog razmjera, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe za domaći prijevoz jer bi te prilagodbe samo dovele do povećanja uobičajene vrijednosti, a time i dampinške marže.

(122)

Uvozna cijena svakog faktora proizvodnje u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih uvoznih cijena tog faktora proizvodnje iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu bile članice WTO-a, a koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (85). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je zaključila, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 106., da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. S obzirom na to da nema dokaza da isti poremećaji nisu utjecali jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(123)

ILO objavljuje detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Tajlandu. Komisija se služila najnovijim dostupnim statističkim podacima ILO-a o mjesečnim plaćama u proizvodnom sektoru i tjednom radnom vremenu u Tajlandu u razdoblju ispitnog postupka revizije (86).

(124)

Cijenu električne energije za društva (industrijski korisnici) u Tajlandu objavljuje tajlandsko Vijeće za ulaganja. Komisija je upotrijebila cijene primjenjive na društva koja plaćaju prema programu „velike opće usluge”, koje primjenjuje pokrajinsko tijelo za električnu energiju i objavljuje tajlandsko Vijeće za ulaganja (87).

(125)

Zbog velikog broja faktora proizvodnje sirovine koje su imale zanemariv udio (tj. manje od 0,5 %) u ukupnom trošku proizvodnje razvrstane su u skupinu potrošnog materijala.

(126)

Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala s obzirom na ukupni trošak sirovina koji je naveden u zahtjevu, posebno na temelju podataka tajlandske tvornice KKP društva Ajinomoto, i taj je postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih cijena.

(127)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Osim toga, morala se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u čimbenike proizvodnje.

(128)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika/proizvođača, Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka navedenih u zahtjevu, posebno podataka tajlandske tvornice KKP društva Ajinomoto, utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje.

(129)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti oslonila na financijske podatke pet društava u reprezentativnoj zemlji Tajlandu kako je navedeno u uvodnoj izjavi 117., točnije Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd., Thai Fermentation Industry Co Ltd. (Racha Churos), Thai Churos, Thai Foods International Co. Ltd. i KT MSG na temelju izvadaka iz baze podataka Orbis Bureau van Dijk (88) („Orbis”). Kako je navedeno u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje, podaci društva Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd. obuhvaćaju financijsku godinu od travnja 2018. do ožujka 2019. Najnoviji financijski podaci ostalih četiriju društava obuhvaćali su financijsku godinu od siječnja do prosinca 2018. Ukupan promet društva Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd. činio je više od 80 % ukupnog prometa pet društava, stoga podaci koji djelomično obuhvaćaju RIPR znatno utječu na prosječne troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit koji se upotrebljavaju u ovom ispitnom postupku. Uključivanje podataka drugih društva koja obuhvaćaju razdoblje netom prije RIPR-a smatralo se reprezentativnim jer nije bilo dokaza koji bi upućivali na suprotno. Kako je navedeno u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje, nije primljena nijedna primjedba na taj pristup. Komisija je taj pristup smatrala prikladnim u danim okolnostima, uzimajući u obzir da su troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit društva Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd. (oboje 16 %) bili usklađeni s upotrijebljenim prosjekom koji je naveden u uvodnoj izjavi 132. i koji odražava podatke drugih društava za koje su bili raspoloživi podaci do kraja 2018. U svakom bi slučaju oba skupa podataka pokazala visoku dampinšku maržu pa, uzimajući u obzir da je predmetni ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, nema potrebe za utvrđivanjem točne dampinške marže. Komisija je u siječnju 2021. pregledala bazu podataka Dun & Bradstreet („D&B”) (89) kako bi provjerila jesu li financijski podaci svih pet društava ažurirani. Utvrđeno je da su ažurirani samo podaci društva Ajinomoto Co. (Thailand) Ltd. za razdoblje od travnja 2019. do ožujka 2020., ali podaci nisu bili potpuni jer nisu sadržavali neto dobit. Stoga se upotrebljavao izvorni skup podataka objavljen u drugoj bilješci o faktorima proizvodnje.

(130)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika/proizvođača iz Kine i posljedične neraspoloživosti informacija o vrsti proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu uobičajena vrijednost nije utvrđena na temelju pojedinačne vrste proizvoda.

(131)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika/proizvođača Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog faktora (materijala i rada) za proizvodnju MSG-a koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu, a koje su se temeljile na strukturi troškova i relevantnim tehničkim omjerima proizvodnje njegovih proizvodnih pogona koji su prilagođeni glavnim izvorima šećera (kukuruzni škrob) koji se upotrebljavaju u Kini. Komisija je pomnožila faktore iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji Tajlandu.

(132)

Komisija je zatim primijenila omjer režijskih troškova, koji je utvrđen kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 128., na nenarušene troškove proizvodnje. Za troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit Komisija je upotrijebila njihove ponderirane prosječne vrijednosti zabilježene u javno dostupnim financijskim izvještajima pet utvrđenih proizvođača MSG-a u Tajlandu kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 129. Stoga je Komisija nenarušenom trošku proizvodnje dodala sljedeće stavke:

(133)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika/proizvođača iz NRK-a cijene izvoza u Uniju utvrđene su na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je utvrdila izvoznu cijenu na temelju dostupnih statističkih podataka, posebno podataka iz baze podataka Comext (Eurostat). Uzimajući u obzir da se cijene u Comextu bilježe na razini CIF (cijena, osiguranje i vozarina), razina franko tvornica utvrđena je na temelju dokaza za troškove prijevoza, rukovanja, prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja koji su dostavljeni u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(134)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost izračunanu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s izvoznom cijenom kako je prethodno navedeno. Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijene CIF na granici Unije iz baze podataka Comext, neocarinjeno, iznosila je 112,8 %.

(135)

Komisija je stoga zaključila da se damping iz NRK-a nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(136)

Statistički podaci Eurostata pokazali su da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz Indonezije uvezeno 5 535 tona MSG-a, koje čine [5 do 10] % tržišnog udjela u Uniji. Komisija je zaključila da je taj obujam uvoza dovoljno reprezentativan da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(137)

Zbog nesuradnje indonezijskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje uobičajene vrijednosti upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je u tom pogledu upotrebljavala podatke koje je joj dostavila skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju.

(138)

Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na cijenama domaće prodaje koje je dostavila skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju. Zbog nesuradnje indonezijskih proizvođača izvoznika detaljne izvozne cijene po vrsti proizvoda nisu bile raspoložive. Stoga nije bilo moguće detaljno ispitati uobičajen tijek trgovine kako je navedeno u članku 2. stavcima od 4. do 6. osnovne uredbe. Komisija je utvrdila da je prosječna domaća prodajna cijena bila profitabilna, tj. veća od prosječnog troška proizvodnje koji je utvrđen za skupinu indonezijskih proizvođača koji surađuju. Stoga se uobičajena vrijednost temeljila na prosječnoj domaćoj prodajnoj cijeni za ukupnu domaću prodaju skupine indonezijskih proizvođača koji surađuju.

(139)

Ispitnim postupkom utvrđeno je i da se MSG prodaje na veliko i na malo. Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva izvozna prodaja MSG-a u Uniju u velikoj se većini odnosila na veleprodaju (tj. u pakiranjima od 20 kg ili više), dok se na indonezijskom tržištu MSG prodavao na veliko ili na malo (u malim potrošačkim pakiranjima).

(140)

Podaci koje je dostavila skupina indonezijskih proizvođača izvoznika potvrdili su da se na indonezijskom domaćem tržištu MSG na veliko prodavao po cijenama nižima od troška proizvodnje i pokazali su da je postojala dosljedna razlika između veleprodajne i maloprodajne cijene.

(141)

Stoga je Komisija, da bi se osigurale sveobuhvatnost i pravedna usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, izračunala i alternativnu uobičajenu vrijednost isključivo na temelju domaće veleprodaje koja se može uspoređivati s cijenama u izvoznoj prodaji koja se uglavnom obavlja na veliko. Kako je prethodno navedeno, veleprodajne cijene MSG-a temeljile su se na podacima koje je dostavila skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju. S obzirom na to da su domaće veleprodajne cijene bile niže od prosječnog troška proizvodnje, Komisija je na temelju članka 2. stavka 3. i 6. osnovne uredbe izračunala uobičajenu vrijednost dodavanjem ponderiranih prosječnih troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti koje je skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju ostvarila u ukupnoj domaćoj prodaji MSG-a (veleprodaja i maloprodaja) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S obzirom na to da druge informacije nisu bile raspoložive, smatralo se da je navedeno najprikladniji i razuman izvor informacija.

(142)

Zbog nesuradnje indonezijskih proizvođača izvoznika izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka iz baze podataka Comext (Eurostat) u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Uzimajući u obzir da se cijene u Comextu bilježe na razini CIF i da skupina indonezijskih proizvođača koji surađuju nije izvozila u Uniju, razine franko tvornica utvrđene su na temelju dokaza za troškove prijevoza i osiguranja iz Indonezije na granicu Unije koji su dostavljeni u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(143)

Komisija je uobičajenu vrijednost iz dvaju prethodno opisanih različitih scenarija usporedila s izvoznom cijenom kako je prethodno utvrđena. Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je:

(144)

Komisija je stoga zaključila da se damping iz Indonezije nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(145)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera u vezi s uvozom iz NRK-a izvan snage. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika/proizvođača iz NRK-a Komisija je svoju procjenu temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, posebno na nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera navedene u uvodnoj izjavi 2., informacijama navedenima u zahtjevu za reviziju, javno dostupnim informacijama te podacima iz baza podataka Comext (Eurostat) i GTA. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni i rezervni kapaciteti u NRK-u, cijene izvoza na tržišta trećih zemalja, privlačnost tržišta Unije i prakse izbjegavanja mjera.

(146)

Zbog nesuradnje Komisija je u skladu s člankom 18. osnovne uredbe svoju procjenu morala temeljiti na raspoloživim podacima, posebno informacijama koje su dostavljene u zahtjevu i nalazima prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjere te drugim javnim izvorima kako je opisano u uvodnoj izjavi 149.

(147)

Prema podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva proizvodni kapaciteti MSG-a u Kini u stalnom su porastu od 2015. Od 2013., zbog strožih zakona o zaštiti okoliša, manji proizvođači MSG-a u Kini izašli su s tržišta MSG-a, dok su veći proizvođači proširili svoje objekte i povećali proizvodne kapacitete za [10 do 30] % te od 2016. do 2018. dosegli [3 500 000 do 4 000 000] tona. U istom su se razdoblju ukupni rezervni kapaciteti povećali za [100 do130] %. Procjenjuje se da su od 2018. neiskorišteni kapaciteti aktivnih proizvođača MSG-a u NRK-u [12 do 15] puta veći od potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(148)

Nadalje, nekoliko javno dostupnih članaka (90) koji se temelje na izvješćima o tržištu potvrđuju nagli rast kineskog obujma proizvodnje. Prema javno dostupnim podacima nekoliko vodećih proizvođača MSG-a povećalo je svoje kapacitete od 2015.

(149)

Druge javno dostupne informacije (91) upućuju na to da je društvo Fufeng Group, koje je prema tvrdnjama podnositelja zahtjeva jedan od vodećih proizvođača MSG-a u NRK-u i glavni izvoznik u Uniju, povećalo svoje proizvodne kapacitete za 41 %, s 940 000 tona 2015. na 1 330 000 tona 2019. Iskorištenost njegovih kapaciteta istodobno se smanjila na 80 %. To znači da su 2019. rezervni kapaciteti jednog kineskog proizvođača iznosili 266 000 tona, odnosno više od [dva do četiri] puta više od ukupne potrošnje u Uniji u istom razdoblju.

(150)

Uzimajući u obzir da u NRK-u postoji nekoliko drugih proizvođača MSG-a čija je veličina usporediva s prethodno navedenim društvom, razumno je zaključiti da u NRK-u postoji znatan višak kapaciteta.

(151)

Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će kineski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju u Uniju po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija usporedila razine cijena kineskih proizvođača izvoznika u Uniju s onima za tržišta drugih trećih zemalja te ih ispitala kako bi utvrdila je li tržište Unije privlačno u pogledu razina cijena.

(152)

Zbog nesuradnje Komisija je upotrijebila statističke podatke Eurostata i GTA-a. Utvrđeno je da je prosječna cijena kineskog izvoza u Uniju bila tek neznatno niža od ukupne prosječne cijene kineskog izvoza na tržišta drugih trećih zemalja. S obzirom na to da su kineske cijene uvoza u EU (bez antidampinške pristojbe) znatno snizile cijene industrije Unije u RIPR-u, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 221., vrlo je vjerojatno da će, ako se dopusti istek mjera, tržište Unije kineskim izvoznicima biti privlačnije od tržišta drugih trećih zemalja. To je zato što bi bez pristojbi kineski izvoznici mogli u Uniju izvoziti po višim cijenama nego na tržišta drugih trećih zemalja, ali i dalje nižima od cijena industrije Unije.

(153)

Utvrđeno je i da je, unatoč antidampinškim mjerama na snazi, uvoz iz Kine ostao relativno stabilan u pogledu obujma i tržišnog udjela, koji čini [4 do 7 %] tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka revizije (pri čemu je više od pola uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje, vidjeti odjeljak 5.3.2. u nastavku). Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 8. i 9., utvrđeno je da su kineski proizvođači izvoznici izbjegavali antidampinške mjere na snazi izvozom neznatno izmijenjenih proizvoda (MSG u mješavini i otopini). Izbjegavanjem mjera kineski su proizvođači izvoznici potvrdili interes za pristup tržištu Unije bez ograničenja, a time i privlačnost tržišta Unije za kineski izvoz.

(154)

Uzimajući u obzir znatni prekomjerni kapacitet NRK-a i privlačnost tržišta Unije kineskim proizvođačima izvoznicima, što dokazuju izvozne cijene za treće zemlje i prakse izbjegavanja mjera, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do povećanja dampinškog izvoza.

(155)

S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom RIPR-a i vjerojatnom razvoju izvoza u slučaju isteka mjera, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 154., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a doveo do nastavka dampinga.

(156)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika iz Indonezije Komisija je u skladu s člankom 18. osnovne uredbe svoju procjenu temeljila na raspoloživim podacima, posebno informacijama koje su dostavljene u zahtjevu i dostupnim statističkim podacima, ponajprije onima iz Eurostata i GTA-a. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni i rezervni kapaciteti u Indoneziji, stanje indonezijskog domaćeg tržišta, cijene izvoza na tržišta drugih trećih zemalja i privlačnost tržišta Unije.

(157)

Zbog loše suradnje proizvođača izvoznika iz Indonezije proizvodni i rezervni kapaciteti u Indoneziji utvrđeni su na temelju raspoloživih podataka, posebno informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(158)

Proizvodni kapaciteti u Indoneziji znatno su veći od obujma proizvodnje. Prema podacima iz zahtjeva proizvodni kapaciteti MSG-a iznosili su oko 240 000 tona od srpnja 2018. do lipnja 2019., dok je obujam proizvodnje u istom razdoblju iznosio oko 200 000 tona. Stoga je iskorištenost kapaciteta dosegla otprilike 85 %, što su prema procjeni rezervni kapaciteti od otprilike 35 000 tona, koji je [nula do dva] puta veći od ukupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(159)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da indoneizijski proizvođači izvoznici imaju znatne rezervne kapacitete koji bi se, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju MSG-a za izvoz na tržište Unije.

(160)

Prema statističkim podacima iz GTA-a izvoz MSG-a iz Kine u Indoneziju povećao se od 2016. do 2019. za 71 %, s 26 668 tona na 45 498 tona 2019. U istom su se razdoblju cijene MSG-a izvezenog iz Kine u Indoneziju smanjile za više od 8 %, s 949 EUR po toni 2016. na 874 EUR po toni 2019.

(161)

Zbog rastuće razine jeftinog uvoza iz Kine indonezijski proizvođači izvoznici sve su teže prodavali MSG na domaćem tržištu i/ili pokrivali svoje troškove proizvodnje domaćom prodajom. To je tijekom ispitnog postupka uočeno i u slučaju skupine indonezijskih proizvođača koji surađuju, čije su veleprodajne cijene MSG-a niže od troškova, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 139. Takva situacija potiče indonezijske proizvođače da povećaju svoju izvoznu prodaju u treće zemlje, uključujući Uniju, radi apsorbiranja barem fiksnih troškova proizvodnje.

(162)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je indonezijski tržišni udio ostao reprezentativan tijekom cijelog razmatranog razdoblja i da je u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio [5 do 9] % unatoč antidampinškim mjerama na snazi. To jasno pokazuje privlačnost tržišta Unije indonezijskim proizvođačima MSG-a.

(163)

Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će indonezijski proizvođači izvoznici povećati svoju izvoznu prodaju u Uniju po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija usporedila razine cijena indonezijskih proizvođača izvoznika u Uniju s onima za tržišta drugih trećih zemalja te ih ispitala kako bi utvrdila je li tržište Unije privlačno u pogledu razina cijena.

(164)

Zbog nesuradnje indonezijskih proizvođača izvoznika usporedba indonezijskih cijena izvoza u Uniju s indonezijskim cijenama izvoza na druga izvozna tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije temeljila se na podacima iz GTA-a. Na temelju toga prosječna indonezijska prodajna cijena izvoza u Uniju na razini FOB bila je neznatno veća (za 1,6 %) od ukupne prosječne indonezijske prodajne cijene izvoza na tržišta drugih trećih zemalja. Iako su cijene bile tek neznatno veće za izvoz u Uniju, dosljedan i svejedno znatan tržišni udio indonezijskog izvoza u Uniji potvrđuje privlačnost razina cijena za Uniju. Osim toga, uzimajući u obzir da cijene na razini FOB iz baze podataka GTA ne uključuju antidampinške pristojbe (koje se za indonezijske proizvođače izvoznike kreću od 7,2 % do 28,4 %), razina cijene za Uniju očito bi bila privlačna indonezijskim izvoznicima u slučaju isteka mjera jer bi im to omogućilo povećanje izvoznih cijena. U okviru tog scenarija tržište Unije omogućilo bi profitabilniju razinu cijena od tržišta drugih trećih zemalja, a samim time postojao bi i veći poticaj za povećanje izvoza u Uniju.

(165)

Uzimajući u obzir znatni višak kapaciteta indonezijskih proizvođača, stanje indonezijskog domaćeg tržišta i privlačnost tržišta Unije indonezijskim proizvođačima izvoznicima, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do povećanja dampinškog izvoza.

(166)

S obzirom na nalaze o nastavku dampinga tijekom RIPR-a i vjerojatnom razvoju izvoza u slučaju isteka mjera, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 165., Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera na uvoz iz Indonezije doveo do nastavka dampinga.

(167)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodio je jedan proizvođač u Uniji. On čini „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(168)

Na temelju podataka Eurostata Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza iz NRK-a, Indonezije i trećih zemalja.

(169)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(170)

Potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu neznatno se povećala od 2016. do 2017. prije nego što se smanjila krajem razdoblja ispitnog postupka revizije. Potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu ukupno se smanjila za 5 % u razmatranom razdoblju.

(171)

U Uniji postoji i neznatna ograničena potrošnja koja čini manje od 0,5 % potrošnje na slobodnom tržištu tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ograničena potrošnja povećala se u razmatranom razdoblju za 145 %.

(172)

Komisija je obujam i tržišni udio uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(173)

Uvoz iz predmetnih zemalja i njihov tržišni udio kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(174)

Obujam uvoza iz NRK-a bio je gotovo nepromijenjen od 2016. do 2017., znatno se smanjio 2018. (za 39 % u usporedbi s 2017.), a zatim se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije povećao za 57 % u usporedbi s 2018. Obujam uvoza iz NRK-a u razmatranom se razdoblju ukupno smanjio za 3 %.

(175)

Obujam uvoza iz Indonezije povećao se od 2016. do 2018. za 10 % prije znatnog smanjenja za 39 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije u usporedbi s razinama iz 2018. Obujam uvoza iz Indonezije smanjio se u razmatranom razdoblju za 32 %.

(176)

Tržišni udio NRK-a povećao se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se u slučaju Indonezije smanjio za 29 % tijekom istog razdoblja. Međutim, tržišni udio NRK-a i Indonezije bili su iznad razine de minimis tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(177)

MSG se iz NRK-a uvozi u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje.

(178)

Uvoz iz NRK-a u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza (u tonama) iz NRK-a u okviru uobičajenog režima i postupka unutarnje proizvodnje

(179)

Udio uvoza u okviru postupka unutarnje proizvodnje u ukupnom uvozu iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosi 68 %. Obujam takvog uvoza u razmatranom se razdoblju povećao za 41 %.

(180)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(181)

Ponderirana prosječna cijena uvoza iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/kg)

(182)

Uvozna cijena iz NRK-a smanjila se od 2016. do 2018. za 17 % prije povećanja za 5 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Uvozna cijena iz NRK-a u razmatranom se razdoblju ukupno smanjila za 12 %.

(183)

Uvozna cijena iz Indonezije zabilježila je isti trend jer se smanjila od 2016. do 2018. za 13 %, a zatim se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije povećala za 9 %. Uvozna cijena iz Indonezije smanjila se u razmatranom razdoblju za 6 %.

(184)

Zbog nesuradnje kineskih i indonezijskih proizvođača izvoznika, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 24., Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene jedinog proizvođača iz Unije koja je naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama dobivenima iz podataka Eurostata, uključujući antidampinšku pristojbu, uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza. Kad je riječ o uvozu iz NRK-a, cijena obujma MSG-a koji je uvezen u okviru postupka unutarnje proizvodnje nije uzeta u obzir jer taj obujam nije pušten u slobodni promet na tržištu Unije.

(185)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa jedinog proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nije potvrdio sniženje cijena ni za NRK ni za Indoneziju.

(186)

Najveći udio u uvozu MSG-a iz trećih zemalja koje nisu NRK i Indonezija imaju Vijetnam i Brazil.

(187)

Obujam uvoza te tržišni udio i kretanje cijena za uvoz MSG-a iz drugih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Uvoz iz trećih zemalja

(188)

Obujam uvoza iz drugih trećih zemalja ukupno se smanjio s 5 642 400 kg 2016. na 4 345 700 kg tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je smanjenje od 23 % u razmatranom razdoblju. Odgovarajući tržišni udio smanjio se za 19 % tijekom istog razdoblja. Cijene uvoza iz trećih zemalja ukupno su se u razmatranom razdoblju povećale za 3 % te su u usporedbi s cijenama uvoza iz predmetnih zemalja znatno veće.

(189)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(190)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(191)

Proizvodnja se neznatno mijenjala u razmatranom razdoblju. Iako se od 2016. do 2017. povećala za 6 %, od 2017. do 2018. smanjila se za 3 %, a zatim se u razdoblju ispitnog postupka revizije ponovno povećala za 3 %. Obujam proizvodnje ukupno se povećao za 6 % u razmatranom razdoblju. Ispitni postupak pokazao je da su oscilacije uglavnom posljedica zatvaranja postrojenja industrije Unije radi održavanja (nekih godina na 16 dana, a nekih na 10 dana).

(192)

Proizvodni kapaciteti ostali su stabilni u razmatranom razdoblju.

(193)

Zbog stabilnih proizvodnih kapaciteta iskorištenost kapaciteta mijenjala se u skladu s obujmom proizvodnje, točnije prvo se povećala od 2016. do 2017., zatim se smanjila od 2017. do 2018. pa se ponovno povećala u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga se i iskorištenost kapaciteta povećala za 6 % u razmatranom razdoblju.

(194)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio

(195)

Obujam prodaje MSG-a industrije Unije neznatno se povećao za 1 % u razmatranom razdoblju. Prvo se od 2016. do 2017. povećao za 7 %, a zatim se do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 6 %. Usporedno smanjenje u potrošnji dovelo je do povećanja tržišnog udjela industrije Unije u razmatranom razdoblju za 6 %.

(196)

Kako je prethodno navedeno, iako se potrošnja u Uniji na slobodnom tržišta smanjila u razmatranom razdoblju za 5 %, obujam prodaje industrije Unije neznatno se povećao za 1 %, što se odrazilo na povećanje tržišnog udjela od 6 %.

(197)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(198)

Zaposlenost u industriji Unije u razmatranom razdoblju smanjila se za 3 %. Do smanjenja je došlo zbog sinergija u zajedničkim službama (kao što su informacijska tehnologija („IT”) i ljudski resursi) nakon integracije maloprodajnog poduzeća smrznute hrane u AFE.

(199)

Produktivnost se povećala zbog kombinacije smanjenja zaposlenosti i povećanja obujma proizvodnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 191.

(200)

Dampinške marže predmetnih zemalja bile su znatno iznad razine de minimis kako je navedeno u uvodnim izjavama 134. i 143., a obujam i tržišni udio uvoza iz predmetnih zemalja ostali su veliki u razmatranom razdoblju kako je opisano u uvodnim izjavama od 174. do 176.

(201)

Stoga se, zbog proizvođača izvoznika iz NRK-a i Indonezije koji su određivali nepravedne cijene, industrija Unije nije mogla oporaviti od prethodnih dampinških praksi.

(202)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene jedinog proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prodajne cijene i troškovi u Uniji

(203)

Prosječna prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Od 2016. do 2018. smanjivala se, a zatim se povećala u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kretanje prodajne cijene industrije Unije pratilo je kretanje kineske i indonezijske cijene uvoza na tržište Unije.

(204)

Jedinični trošak proizvodnje smanjio se u razmatranom razdoblju za 4 %. Od 2016. do 2017. bio je stabilan, a zatim se 2018. povećao za 4 % u usporedbi s 2017. pa smanjio u razdoblju ispitnog postupka revizija za 8 %. Smanjenje troška proizvodnje 2019. u usporedbi s 2018. posljedica je pokušaja industrije Unije da smanji potrošnju sirovina u postupku proizvodnje te smanjenja cijena sirovina.

(205)

Prosječni troškovi rada jedinog proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(206)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju smanjio se za 2 %. To je smanjenje povezano sa sinergijama funkcija u IT odjelu, financijskom odjelu i odjelu ljudskih resursa te funkcija najvišeg rukovodstva nakon integracije maloprodajnog poduzeća smrznute hrane u AFE kako je navedeno u uvodnoj izjavi 198.

(207)

Razine zaliha jedinog proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

(208)

Ukupne završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja smanjile su se za 22 %. Od 2016. do 2018. završne zalihe smanjivale su se, a zatim su se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećale za 23 % u usporedbi s 2018. Unatoč negativnom kretanju razina zalihe u razmatranom je razdoblju ostala na visokoj razini.

(209)

Završne zalihe kao postotak proizvodnje smanjile su se od 2016. do 2018. za 38 %, a zatim su se u razdoblju ispitnog postupka revizije povećale za 20 %. Ukupno se smanjila za 26 %. Negativno kretanje tog parametra slijedilo je negativno kretanje završnih zaliha i neznatnog povećanja obujma proizvodnje.

(210)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja jedinog proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(211)

Komisija je utvrdila profitabilnost jedinog proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se znatno smanjila od 2016. do 2018. Jedini proizvođač iz Unije zabilježio je gubitke od 2017. do 2019. U usporedbi s 2018. profitabilnost se 2019. poboljšala zbog povećanja prodajne cijene i smanjenja troškova proizvodnje kako je navedeno u uvodnim izjavama 203. i 204. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja prešlo se s profitabilnosti od [1,6 do 2,7 %] 2016. na gubitke od [–0,6 % do –0,4 %] u RIPR-u.

(212)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok kretao se na isti način kao i profitabilnost: smanjivao se od 2016. do 2018., a zatim se povećao u razdoblju ispitnog postupka revizije. Neto novčani tok ukupno se smanjio za 50 % u razmatranom razdoblju.

(213)

Ulaganja su se smanjila za 23 % u razmatranom razdoblju. Uglavnom su to bila ulaganja potrebna za održavanje opreme, smanjenje potrošnje sirovina i ulaganja za usklađivanje s pravnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite okoliša.

(214)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i drugi financijski pokazatelji, povrat ulaganja zabilježio je negativno kretanje od 2016. do 2018. te se u razdoblju ispitnog postupka revizije neznatno povećao. Povrat ulaganja u razmatranom je razdoblju pao za 386 %.

(215)

Naposlijetku, s obzirom na smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, sposobnost prikupljanja kapitala društva jednako je tako bila pod negativnim utjecajem.

(216)

Unatoč mjerama na snazi dampinški uvoz iz Kine i Indonezije nastavio se u znatnom obujmu.

(217)

Industrija Unije nalazi se u teškoj financijskoj situaciji. Iako neki od pokazatelja štete, kao što su obujam proizvodnje, tržišni udio i zalihe, pokazuju povoljan trend, drugi pokazatelji, kao što su prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja, pokazuju negativan trend.

(218)

Unatoč mjerama na snazi, povećanju produktivnosti i činjenici da je industrija Unije uspjela smanjiti svoje troškove proizvodnje industrija Unije i dalje je zabilježila gubitke od 2017. do 2019.

(219)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(220)

Komisija je zatim procijenila postoji li uzročno-posljedična veza između uvoza iz predmetnih zemalja i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(221)

Ispitnim postupkom ustanovljeno je da se uvoz iz NRK-a u cijelom razmatranom razdoblju zadržao iznad razine de minimis. Iako je marža sniženja cijena bila negativna kada su se u razdoblju ispitnog postupka revizije antidampinške pristojbe primjenjivale na cijenu uvoza, marža sniženja cijena bez primjene antidampinških pristojbi iznosila je više od 20 %. Nadalje, s obzirom na to da industrija Unije bilježi gubitke i uzimajući u obzir ciljnu dobit od 5 do 15 % kako je utvrđena tijekom početnog ispitnog postupka za Indoneziju (92), jasno je da kineski uvoz ulazi u Uniju po štetnim cijenama.

(222)

Ispitnim postupkom ustanovljeno je da je i u Indoneziji, kao i u NRK-u, uvoz u cijelom razmatranom razdoblju bio iznad razine de minimis. Marža sniženja cijena je bez antidampinških pristojbi bila negativna. Ali kad se uzme u obzir ciljna cijena utvrđena na temelju troška proizvodnje industrije Unije u RIPR-u i ciljne dobiti od 5 do15 % utvrđene početnim ispitnim postupkom za Indoneziju, bez antidampinških pristojbi na trenutačne uvozne cijene marža sniženja cijena ipak bi bila veća od 7 %.

(223)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica uvoza iz NRK-a i da nije mogla biti posljedica uvoza iz Indonezije jer se zbog učinka mjera indonezijski uvoz odvijao po cijenama koje nisu uzrokovale štetu industriji Unije.

(224)

Stoga je Komisija dodatno ispitala vjerojatnost nastavka štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a i vjerojatnost ponavljanja štete uzrokovane dampinškim uvozom iz Indonezije u slučaju stavljanja izvan snage postojećih mjera.

(225)

Komisija je u uvodnoj izjavi 219. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U uvodnoj izjavi 223. Komisija je isto tako utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica uvoza iz NRK-a. Komisija je dodatno procijenila postoji li u ovom predmetu vjerojatnost nastavka štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a ako se dopusti istek mjera.

(226)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente: obujam proizvodnje i rezervni kapaciteti u NRK-u, privlačnost tržišta Unije kineskim proizvođačima izvoznicima, vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a u slučaju izostanka antidampinških mjera i njihov utjecaj na industriju Unije.

(227)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 147. do 153., s obzirom na znatan višak kapaciteta u NRK-u i privlačnost tržišta Unije kineskim proizvođačima izvoznicima postoji velika vjerojatnost da će istek antidampinških mjera dovesti do povećanja uvoza.

(228)

Kad je riječ o vjerojatnom učinku tog uvoza, Komisija je ispitala njegove vjerojatne razine cijena ako se dopusti istek cijena. Komisija je u tom pogledu smatrala da su razine uvoznih cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije bez antidampinške pristojbe razuman pokazatelj. Na temelju toga Komisija je utvrdila znatno sniženje cijena industrije Unije (veće od 20 %).

(229)

Nadalje, s obzirom na to da je industrija Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja bilježila gubitke, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 211., i uzimajući u obzir da se, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 221., ciljna dobit utvrđena za tu industriju kreće od 5 do 15 %, kineski uvoz ulazio je u Uniju po štetnim cijenama.

(230)

Stoga se zaključuje da bi se stanje industrije Unije, koje već trpi materijalnu štetu, dodatno pogoršalo u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Doista, u slučaju izostanka mjera kineski dampinški uvoz po štetnim cijenama vjerojatno bi dodatno povećao pritisak na sniženje prodajnih cijena na tržištu Unije. Industrija Unije bila bi vrlo vjerojatno prisiljena smanjiti svoje prodajne prodaje, što bi uzrokovalo dodatne gubitke profitabilnosti i najvjerojatnije važne gubitke u kratkom roku.

(231)

U drugom bi slučaju svaki pokušaj industrije Unije da poveća svoje prodajne cijene na profitabilne razine vjerojatno uzrokovao gubitak obujma prodaje i tržišnog dijela u korist jeftinog uvoza. S obzirom na velike rezervne kapacitete u NRK-u kineski proizvođači izvoznici mogli bi povećati svoj izvoz u kratkom roku i steći znatan tržišni udio na štetu industrije Unije. Industrija Unije vrlo bi vjerojatno izgubila ekonomiju razmjera, što bi uzrokovalo povećanje jediničnog troška proizvodnje, a samim time i smanjenje profitabilnosti industrije Unije. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(232)

Uzimajući u obzir prethodne nalaze, posebno velike rezervne kapacitete u NRK-u, privlačnost tržišta Unije, razine cijena uvoza iz NRK-a u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov vjerojatan utjecaj na industriju Unije, Komisija je zaključila da bi izostanak mjera najvjerojatnije doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta vjerojatno nastavila.

(233)

Komisija je u uvodnoj izjavi 219. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. U uvodnoj izjavi 223. Komisija je isto tako utvrdila da materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije mogla biti posljedica uvoza iz Indonezije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz Indonezije ako se dopusti istek mjera.

(234)

Komisija je zato ispitala proizvodne i rezervne kapacitete u Indoneziji, stanje indonezijskog tržišta, privlačnost tržišta Unije indonezijskim proizvođačima izvoznicima, vjerojatne cijene uvoza iz Indonezije u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov vjerojatni utjecaj na industriju Unije.

(235)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 158. do 165., uzimajući u obzir znatni višak kapaciteta indonezijskih proizvođača, stanje indonezijskog domaćeg tržišta i privlačnost tržišta Unije indonezijskim proizvođačima izvoznicima, Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek antidampinških mjera doveo do povećanja izvoza.

(236)

Komisija je ispitala vjerojatne razine cijena uvoza iz Indonezije ako se dopusti istek mjera na temelju razina cijena uvoza iz Indonezije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i njihova učinka na stanje industrije Unije. Iako je utvrđeno da indonezijski izvoznici nisu smanjili cijene industrije Unije nakon smanjenja antidampinških pristojbi na snazi, na temelju ciljne dobiti koja se kreće od 5 do 15 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 229., utvrđeno je sniženje ciljnih cijena za više od 7 %. To pokazuje da bi se, ako se dopusti istek mjera, izvoz iz Indonezije odvijao po štetnim razinama cijena te time povećao pritisak na cijene industrije Unije, koja bi u tom slučaju izgubila obujam prodaje ili bila prisiljena smanjiti svoje razine cijena. To bi vrlo brzo rezultiralo znatnim gubicima, što kratkoročno nije isplativo.

(237)

Uzimajući u obzir prethodne nalaze, posebno prisutnost rezervnih kapaciteta u Indoneziji, stanje indonezijskog tržišta, privlačnost tržišta Unije i očekivane razine cijena uvoza iz Indonezije u slučaju izostanka antidampinških mjera te njihov utjecaj na industriju Unije, zaključuje se da bi izostanak mjera najvjerojatnije doveo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Indonezije po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta vjerojatno ponovila.

(238)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(239)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(240)

Na temelju toga Komisija je ispitala jesu li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti nastavka dampinga i štete za NRK te nastavka dampinga i ponavljanja štete za Indoneziju, postojali uvjerljivi razlozi koji bi upućivali na zaključak da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(241)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 223., materijalna šteta posljedica je dampinških uvoza iz NRK-a, pa je zaključeno da postoji vjerojatnost nastavka materijalne štete ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a. Ispitnim postupkom utvrđeno je i da postoji vjerojatnost ponavljanja znatne štete u slučaju stavljanja mjera protiv indonezijsko uvoza izvan snage. Konkretno, očekivani oporavak industrije Unije od pretrpljene materijalne štete vjerojatno će se ugroziti ako se poveća kineski i indonezijski uvoz MSG-a na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(242)

Ako se mjere zadrže, očekuje se da će industrija Unije postupno moći ostvarivati korist od učinaka primijenjenih mjera. To potvrđuje i činjenica da su antidampinške mjere na uvoz MSG-a iz NRK-a proširene na uvoz MSG-a u mješavini ili otopini podrijetlom iz NRK-a nakon što je 2020. proveden ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 8. i 9.

(243)

Ako se dopusti istek mjera, velika je vjerojatnost da će se stanje industrije Unije dodatno pogoršati kako je prethodno objašnjeno u analizi vjerojatnosti nastavka/ponavljanja štete u uvodnim izjavama od 225. do 237.

(244)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera protiv NRK-a i Indonezije na snazi bilo u interesu industrije Unije.

(245)

Nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka javila su se četiri nepovezana uvoznika. Sva četvorica u potpunosti su surađivala u ispitnom postupku i dostavila potpune odgovore na upitnik.

(246)

Dva nepovezana uvoznika koji su surađivali uvozila su MSG iz NRK-a i Indonezije, dok su ga preostala dva uvozila samo iz Indonezije. Utjecaj aktivnosti povezanih s MSG-om na ukupni promet bio je vrlo ograničen u slučaju svih uvoznika (manje od 1,5 % ukupnog prometa). Nadalje, ispitnim postupkom otkriveno je da su svi uvoznici poslovali s dobitkom unatoč mjerama na snazi. Uvezeni MSG upotrebljavao se u prehrambenom i neprehrambenom sektoru.

(247)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u slučaju zadržavanja mjera utjecaj na gospodarsko stanje uvoznika neće biti znatan.

(248)

Korisnici uglavnom djeluju u sektoru hrane i pića te upotrebljavaju MSG u proizvodnji mješavina začina, juha i drugih pripravaka. MSG se može upotrebljavati za posebne primjene u neprehrambenom sektoru, na primjer za proizvodnju deterdženata.

(249)

Nijedan korisnik nije surađivao u ispitnom postupku.

(250)

Aktualnim ispitnim postupkom nije otkriven znatan nepovoljan utjecaj mjera koje su na snazi na korisnike. U prethodnim ispitnim postupcima protiv Kine i Indonezije pokazalo se da mjere nisu imale nikakav znatan nepovoljan učinak na korisnike koji surađuju.

(251)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u slučaju zadržavanja mjera utjecaj na gospodarsko stanje tih subjekata neće biti znatan.

(252)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi povezani s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz MSG-a podrijetlom iz predmetnih zemalja.

(253)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o vjerojatnosti nastavka dampinga za NRK i Indoneziju, vjerojatnosti nastavka štete za NRK i ponavljanja štete za Indoneziju te interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere na uvoz MSG-a podrijetlom iz NRK-a i Indonezije.

(254)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(255)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(256)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja se koriste pojedinačnom nižom stopom pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se postupku među ostalim može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i naknadnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(257)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u toj uredbi primjenjuju se samo na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne može ostvariti korist od tih stopa i na njega bi trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odgode uputiti Komisiji (93) sa svim relevantnim podacima, osobito o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, tom promjenom naziva ili tom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(258)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe nakon te objave. Samo je jedan podnositelj zahtjeva dostavio primjedbe u kojima je pozdravio nalaze Komisije.

(259)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (94), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(260)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,