(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Cipra za registraciju naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” kao zaštićene oznake izvornosti (ZOI) za proizvod čije zemljopisno područje obuhvaća cijeli Cipar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je primila ukupno 17 prigovora, a poslali su ih: Dairy Australia (Australija) 21. listopada 2015.; Consortium for Common Food Names (Sjedinjene Američke Države) 22. listopada 2015.; Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (Ujedinjena Kraljevina) 23. listopada 2015.; Milk and Oil Products Production and Marketing Cooperative Ltd. (Cipar) 26. listopada 2015.; Hayvan Ureticileri ve Yetistiricileri Birligi (Cipar) 26. listopada 2015.; Fatma GARANTI (Cipar) 26. listopada 2015.; Sut Imalatcilari Birligi (SUIB) (Cipar) 26. listopada 2015.; Cyprus Turkish Chamber of Industry (Cipar) 26. listopada 2015.; Turkish Cypriot Chamber of Commerce (Cipar) 26. listopada 2015.; Navimar Food Gida Imalati ve Gida (Turska) 26. listopada 2015.; D.M Gida Maddeleri Pazarlama Sanayi ve Ticaret Ltd. Sti (Turska) 26. listopada 2015.; Avunduk Ithalat Ihracat Gida ve Zirai Aletler Sanayi Ticaret Ltd. (Turska) 26. listopada 2015.; U.T.CO Trading Company – W.L.L. (Kuvajt) 27. listopada 2015.; Dairy Companies Association of New Zealand (DCANZ) i New Zealand Specialist Cheesemakers Association (Novi Zeland) 27. listopada 2015.; Dr. Nutrition (Ujedinjeni Arapski Emirati) 27. listopada 2015.; FFF Fine Foods Pty Ltd (Australija) 28. listopada 2015. te Finska 3. studenoga 2015.

(3)

Komisija je te prigovore proslijedila Cipru, osim prigovora Finske i šest fizičkih ili pravnih osoba s boravištem ili poslovnim nastanom u Cipru. Finska je svoj prigovor Komisiji dostavila nakon isteka roka utvrđenog u članku 51. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012. U skladu s tim člankom, fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom ili boravištem u državi članici iz koje je zahtjev podnesen isključene su iz postupka prigovora jer su već imale priliku sudjelovati u nacionalnom postupku prigovora. U ovom slučaju prigovori tih šest fizičkih ili pravnih osoba s poslovnim nastanom ili boravištem u Cipru u nacionalnom su postupku prigovora odbijeni nakon ispitivanja osnovanosti navedenih razloga za prigovor. Stoga se ni prigovori ni povezane obrazložene izjave o prigovoru primljeni od tih šest fizičkih ili pravnih osoba s poslovnim nastanom ili boravištem u Cipru ne smatraju prihvatljivima.

(4)

Komisija je nakon toga primila devet obrazloženih izjava o prigovoru, a poslali su ih: Dairy Companies Association of New Zealand (DCANZ) i New Zealand Specialist Cheesemakers Association (Novi Zeland) 15. prosinca 2015.; Dairy Australia (Australija) 17. prosinca 2015.; Ujedinjena Kraljevina 21. prosinca 2015.; Consortium for Common Food Names (Sjedinjene Američke Države) 21. prosinca 2015.; Navimar Food Gida Imalati ve Gida (Turska) 21. prosinca 2015.; D.M Gida Maddeleri Pazarlama Sanayi ve Ticaret Ltd. Sti (Turska) 21. prosinca 2015.; Avunduk Ithalat Ihracat Gida ve Zirai Aletler Sanayi Ticaret Ltd. (Turska) 21. prosinca 2015.; U.T.CO Trading Company – W.L.L. (Kuvajt) 21. prosinca 2015. i FFF Fine Foods Pty Ltd (Australija) 24. prosinca 2015. Društvo Dr. Nutrition (Ujedinjeni Arapski Emirati) podnijelo je prigovor, no zatim nije poslalo obrazloženu izjavu o prigovoru, stoga se njegov prigovor smatra povučenim.

(5)

Nakon što je ispitala te obrazložene izjave o prigovoru i utvrdila da su prihvatljive, Komisija je u skladu s člankom 51. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 pozvala sve zainteresirane strane da provedu odgovarajuća savjetovanja s ciljem postizanja dogovora.

(6)

U razdoblju od tri mjeseca provedena su savjetovanja između Cipra i devet podnositelja prihvatljivih prigovora. Na zahtjev Cipra rok za savjetovanje između Cipra i Ujedinjene Kraljevine produljen je za mjesec dana.

(7)

Ni u jednom od tih devet postupaka prigovora u predviđenom roku nije postignut dogovor. Informacije o savjetovanjima provedenima između Cipra i podnositeljâ prigovora propisno su dostavljene Komisiji. Komisija bi stoga trebala odlučiti o registraciji uzimajući u obzir rezultate tih savjetovanja u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(8)

Argumenti koje su podnositelji prigovora iznijeli u obrazloženim izjavama o prigovoru i u savjetovanjima mogu se sažeti kako slijedi.

(9)

U specifikaciji proizvoda navedeno je da su ispunjeni uvjeti za registraciju naziva predmetnog proizvoda kao ZOI-ja jer se on proizvodi od ovčjeg i kozjeg mlijeka koje potječe od lokalnih pasmina – ovaca pasmine chios i koza pasmine damascus – i njihovih križanaca, prilagođenih ciparskoj klimi. Međutim, ovce pasmine chios u Cipar su uvedene u pedesetim godinama 20. stoljeća, a koze pasmine damascus u tridesetim godinama 20 stoljeća; k tome, nema dokaza za posebne morfološke, genetske ili produktivne karakteristike takvih ciparskih ovaca. Stoga treba osporiti postojanje ovce pasmine chios ciparskog tipa. Zbog relativno nedavnog uvođenja ovaca i koza čije je mlijeko navodno važan čimbenik za jedinstvene karakteristike sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” moglo bi se opovrgnuti i da tradicija povezana s tim sirom potječe još iz 16. stoljeća.

(10)

U zahtjevu je kao relevantan čimbenik navedena hrana za životinje. Međutim, u njemu nije navedeno kako su hranjenje i ispaša neodvojivo povezani s ciparskim biljkama, uzimajući u obzir da zemljopisno područje ispaše obuhvaća cijeli otok. Nije dokazana dostupnost tih biljaka tijekom cijele godine i na cijelom Cipru. Nisu dostavljeni dokazi o razlici u ishrani životinja koje pasu tijekom cijele godine, životinja iz poluintenzivnog uzgoja te životinja iz intenzivnog uzgoja. Osim toga, nisu dostavljeni dokazi da bi se razina proizvodnje sira održala i kad bi se smanjio udio kravljeg mlijeka u sirovinama. Ne bi se moglo pronaći dovoljno dokaza da hrana za životinje ima stalan učinak na kvalitetu ili karakteristike proizvedenog sira.

(11)

Kad je riječ o ljudskim čimbenicima, čak i ako ciparske mljekare imaju specifično znanje potrebno za proizvodnju sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, to ne potvrđuje da između karakteristika proizvoda i ciparskog zemljopisnog okruženja postoji povezanost potrebna za registraciju ZOI-ja jer se takvo znanje i metode proizvodnje mogu replicirati gotovo svugdje.

(12)

U zahtjevu nije navedeno da je proizvod „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” rezultat „autentičnih i nepromjenjivih lokalnih metoda” jer se taj naziv upotrebljava za razne sireve proizvedene s pomoću metoda i od sirovina koje su se dosad mijenjale te se i dalje mijenjaju.

(13)

Specifikacija proizvoda ne odgovara proizvodu koji se stvarno stavlja na tržište – većina sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” proizvedenog na Cipru dobivena je od različitih vrsta mlijeka u različitim udjelima, a prevladava kravlje mlijeko. Prema nekim naznakama, 95 % sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” koji se proizvodi na Cipru trenutačno sadržava 80–95 % kravljeg mlijeka.

(14)

Specifikacija proizvoda ne odražava tradicije cijelog navedenog zemljopisnog područja. Specifikacija proizvoda odnosi se na tradicionalan proizvod koji se proizvodi na cijelom Cipru, ali u zahtjevu nisu navedene posebne tradicionalne karakteristike sira koji proizvode proizvođači iz turske zajednice na Cipru. Stoga specifikacijom proizvoda nije utvrđen proizvod koji se stvarno stavlja na tržište na cijelom otoku. Konkretno, upotreba metvice trebala bi biti neobvezna te bi trebala biti dopuštena upotreba sirova mlijeka.

(15)

Nekoliko navoda iz specifikacije proizvoda nije potkrijepljeno znanstvenim dokazima, primjerice: tvrdnja da su ovčje i kozje mlijeko važni za okus tog sira; morfološke specifičnosti ovce pasmine chios ciparskog tipa; činjenica da niska molekularna masa slobodnih masnih kiselina utječe na okus, miris i aromu tog sira; činjenica da endemsko bilje koje se navodi kao hrana za životinje sadržava eterična ulja; pitanje prisutnosti i eventualne količine terpena u biljci Sacropoterium spinosum te načina prijenosa terpena iz probavljene biljke Sacropoterium spinosum u mlijeko i zatim u sir Halloumi; prisutnost bacila Lactobacillus cypricasei u svježem ovčjem siru Halloumi; te utjecaj svježe ili suhe metvice na organoleptička svojstva.

(16)

U specifikaciji proizvoda Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša Republike Cipra određeno je kao jedino nadležno tijelo za kontrolu sukladnosti sa specifikacijom proizvoda za cijelo razgraničeno zemljopisno područje. Međutim, to ministarstvo ne provodi stvarnu kontrolu nad cijelim područjem proizvodnje utvrđenim u specifikaciji i stoga nije osiguran valjan sustav provjere sukladnosti sa specifikacijom proizvoda.

(17)

U specifikaciji proizvoda nisu spomenuta delegirana kontrolna tijela. Taj propust nije ispravljen ni pravno neobvezujućim Zajedničkim dogovorom o privremenom rješenju za „Halloumi”/„Hellim”, koji je potrebno provesti do ponovnog ujedinjenja Cipra („Zajednički dogovor”), koji je postignut 16. srpnja 2015. pod vodstvom predsjednika Komisije, a u kojem je predviđeno imenovanje međunarodno akreditiranog tijela Bureau Veritas u skladu s člankom 39. Uredbe (EU) br. 1151/2012 (koji je u biti zamijenjen člancima 28. i 29. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o službenim kontrolama) kao tijela nadležnog za zadaće kontrole predviđene Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(18)

Sir „Halloumi”/„Hellim” proizvodi se u Bugarskoj, Njemačkoj i Grčkoj. Izvan Unije proizvodi se u Australiji, Kanadi, zemljama Vijeća za suradnju u Zaljevu, nekoliko bliskoistočnih zemalja (Irak, Libanon, Sirija), Novom Zelandu, Turskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Sudjelovanje i rezultati na prestižnim natjecanjima sireva potvrđuju da je proizvodnja sira „Halloumi”/„Hellim” uobičajena i izvan Cipra. Na primjer, u Ujedinjenoj Kraljevini sir s nazivom „Halloumi” navodno se proizvodi od osamdesetih godina 20. stoljeća, uz procijenjenu proizvodnju od oko 300 tona godišnje. Osim toga, takvi proizvodi koji su proizvedeni izvan Cipra i nose naziv „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” stavljaju se na tržište u mnogim državama članicama i trećim zemljama.

(19)

U Češkoj, Njemačkoj, Grčkoj, Australiji, Novom Zelandu i Ujedinjenoj Kraljevini niz registriranih žigova sadržava izraz „Halloumi”. Osim toga, u Njemačkoj, Švedskoj i Turskoj registrirani su žigovi koji sadržavaju izraz „Hellim”. Stoga bi predloženi ZOI bio u sukobu s postojećim nazivima, žigovima i proizvodima te bi ih, ako ga se registrira, mogao dovesti u pitanje. Konkretno, navedena prisutnost žigova koji sadržavaju naziv „Halloumi” na tržištu Unije trebala bi spriječiti Komisiju da registrira taj naziv jer je člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 utvrđeno da se naziv ne registrira ako bi ta registracija zbog ugleda, priznatosti i duljine uporabe žiga potrošača mogla dovesti u zabludu o pravom identitetu proizvoda.

(20)

Sir „Halloumi”/„Hellim” proizvodi se i stavlja na tržište i unutar i izvan Unije. U Bahreinu, Kataru i Saudijskoj Arabiji izdani su standardi za proizvodnju sira „Halloumi”/„Hellim”. Ustaljena je upotreba tog naziva u Uniji izvan granica Cipra. Činjenica da se naziv „Halloumi”/„Hellim” redovito upotrebljava na sirevima koji nisu ciparskog podrijetla relevantan je dokaz da je on postao generički pojam.

(21)

Osim toga, u standardima za sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” koje je objavio Cipar nisu navedene konkretne pasmine ovaca, koza ili goveda ili njihovi križanci. Potrošači „Halloumi”/„Hellim” smatraju vrstom proizvoda. Savezni sud Kanade i Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM, sadašnji Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo) smatraju da je „Halloumi”/„Hellim” generička vrsta sira. (4)

(22)

Potrošači u Uniji i u trećim zemljama, kao što su Australija i Novi Zeland, naziv „Halloumi”/„Hellim” povezuju s vrstom sira koji se topi na visokoj temperaturi, što omogućuje njegovo pečenje ili prženje, te koji ima gumenastu „škripavu” teksturu i slan okus. Okus, tekstura i moguće upotrebe sira „Halloumi”/„Hellim” čine ga jedinstvenim za potrošače, neovisno o njegovu podrijetlu, koje nije bitno.

(23)

Komisija je ocijenila argumente iz obrazloženih izjava o prigovoru s obzirom na Uredbu (EU) br. 1151/2012, uzimajući pritom u obzir i rezultate savjetovanja između podnositelja zahtjeva i podnositeljâ prigovora, te je zaključila da bi naziv „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” trebalo upisati u registar. Komisija posebno uzima u obzir sljedeće.

(24)

Kad je riječ o morfologiji ovaca i koza koje ispunjavaju uvjete, iz informacija navedenih u jedinstvenom dokumentu proizlazi da su ovce pasmine chios, uvedene u pedesetim godinama 20. stoljeća, i koze pasmine damascus, uvedene u tridesetim godinama 20 stoljeća, tijekom dugog nacionalnog programa odabira stekle morfološke i proizvodne karakteristike promijenjene u odnosu na karakteristike izvorne populacije. Na internetu su dostupni brojni izvori u kojima se spominje višedesetljetna međunarodna trgovina „ciparskim ovcama pasmine chios” i „ciparskim kozama pasmine damascus” iz Cipra u 20 drugih zemalja, što je pokazatelj međunarodnog ugleda koji je Cipar stekao uspješnim selektivnim uzgojem tih životinja.

(25)

Dakle, razvoj jedinstvenih pasmina ovce i koze koje se upotrebljavaju u proizvodnji sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” i razvoj samog sira nisu znak da podrijetlo tog proizvoda ne seže do 16. stoljeća. U skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1151/2012, „oznaka izvornosti” je naziv kojim se označava proizvod: (a) koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države; (b) čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; i (c) čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području. Stoga je za registraciju naziva proizvoda kao ZOI-ja dovoljno da on bude u skladu s tim zahtjevima. Proizvodni uvjeti određenog sira iz opravdanih se razloga s vremenom mogu postupno mijenjati i ne zahtijeva se da stoljećima ostanu jednaki.

(26)

Kad je riječ o utjecaju i dostupnosti hrane za životinje, u jedinstvenom dokumentu među ostalim je navedeno da „lokalna vegetacija na Cipru, koju životinje jedu svježu ili suhu, bitno utječe na kvalitetu mlijeka, a time i na posebna svojstva sira „Halloumi” (Papademas, 2000.). Bacil Lactobacillus cypricasei (laktobacil iz ciparskog sira), koji je nađen samo u ciparskom siru „Halloumi”, dokazuje povezanost mikroflore otoka s proizvodom (Lawson i dr., 2001.).” Dakle, na temelju znanstvenih istraživanja dokazana je povezanost hrane za životinje i kvalitete sira proizvedenog od mlijeka predmetnih životinja. Na primjer, u mlijeku su pronađeni hlapljivi spojevi podrijetlom iz biljaka kojima se životinje hrane (Papademas i dr., 2002.). Osim toga, drugim istraživanjima (Palmquist i dr., 1993.) utvrđeno je da omjer mliječnih masti, koji je ključan za organoleptička svojstva sira, ovisi o ishrani životinja. Jedno istraživanje (Bugaud i dr., 2001.) pokazalo je da je udio terpena u mlijeku izravno povezan s udjelom terpena u biljkama koje životinje pasu.

(27)

Osim toga, zahvaljujući ispaši ciparskim endemskim biljem, kao što su majčina dušica i Sarcopoterium spinosum, i njegovoj probavi, aromatske karakteristike tog bilja prisutne su u konačnom proizvodu.

(28)

Nadalje, u Uredbi (EU) br. 1151/2012 nema odredaba kojima se zahtijeva da razgraničeno područje bude apsolutno homogeno ili da se ZOI odnosi na sasvim standardizirane i potpuno ujednačene proizvode. Stoga nisu relevantne tvrdnje podnositeljâ prigovora da lokalno bilje koje utječe na specifičnosti proizvoda nije prisutno na cijelom Cipru.

(29)

Specifikacija proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” nije izmijenjena u odnosu na povezani zakonodavni standard koji je Cipar donio 1985. Dakle, moguća nestašica sirovina za proizvodnju tog sira sama po sebi ne bi onemogućila ispunjenje odredaba iz specifikacije proizvoda o postotku mlijeka ili o hrani za životinje. Osim toga, Uredbom (EU) br. 1151/2012 ne zahtijevaju se kvantitativni proizvodni pragovi. Neovisno o tome, Cipar je subjektima koji ne mogu ispuniti zahtjeve iz specifikacije proizvoda odobrio prijelazno razdoblje kako bi mogli u potpunosti uskladiti svoju proizvodnju sa zahtjevima te im je pod strogim uvjetima dopušteno da privremeno upotrebljavaju manje količine ovčjeg i kozjeg mlijeka.

(30)

Kad je riječ o ljudskim čimbenicima i znanju povezanima s proizvodnjom tog sira, postoje brojne reference koje pokazuju da se on na Cipru proizvodi od 1554. U vezi s time u jedinstvenom dokumentu navedeno je da se sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” smatra tradicionalnim za Cipar jer zauzima vrlo važno mjesto u životu i prehrani stanovništva, i grčkih i turskih Ciprana. Postupak njegove proizvodnje prenosi se s koljena na koljeno. Osim toga, njegov karakteristični presavinuti oblik i svojstvo da se ne topi na visokoj temperaturi rezultat su tradicionalnog načina proizvodnje koji se prenosio generacijama.

(31)

S obzirom na višestoljetnu migraciju Ciprana u sve dijelove svijeta, specifične metode proizvodnje tog sira mogle su biti kopirane na nekim drugim mjestima, no proizvodnja sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” i dalje je neodvojivo i jedinstveno povezana s kulinarskom kulturom Cipra.

(32)

Ljudski čimbenici ne mogu se smatrati izoliranim elementom. Podrazumijeva se međudjelovanje ljudskih i prirodnih čimbenika koje određuje specifičan konačni rezultat.

(33)

Nadalje, člankom 7. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ne zahtijeva se da se naziv koji se registrira odnosi na proizvod koji se stoljećima proizvodi nepromjenjivom metodom. Zahtijeva se samo da specifikacija proizvoda uključuje, ako postoje, metode dobivanja tog specifičnog proizvoda koje se razlikuju od standardnih metoda dobivanja te vrste proizvoda. Stoga se prihvatljivost sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” ne može osporiti na temelju toga što metode proizvodnje nisu ostale apsolutno nepromijenjene.

(34)

Drugi se navodi podnositeljâ prigovora odnose na razliku između proizvoda opisanog u specifikaciji proizvoda i onoga koji se stvarno proizvodi, u pogledu udjela ovčjeg, kozjeg i kravljeg mlijeka te određenih posebnih karakteristika metoda proizvodnje koje primjenjuju neki proizvođači iz turske zajednice na Cipru koji ne upotrebljavaju metvicu ili pasterizirano mlijeko.

(35)

Međutim, kao prvo, ti navodi nisu popraćeni čvrstim dokazima. Kao drugo, zahtjevi u pogledu dodavanja metvice, upotrebe pasteriziranog mlijeka te udjela ovčjeg, kozjeg i kravljeg mlijeka već su uključeni u relevantni ciparski standard donesen 1985. Stoga se proizvodi koji nisu u skladu s tim standardom nisu mogli zakonito stavljati na ciparsko tržište kao sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, neovisno o činjenici da se mogu stavljati na tržište na državnim područjima trećih zemalja u kojima taj sir trenutačno nije zaštićen. Nadalje, za ovaj je zahtjev proveden iscrpan višegodišnji nacionalni postupak prigovora, dakle fizičke ili pravne osobe koje se ne slažu sa zakonski propisanim proizvodnim standardima imale su priliku iznijeti sve svoje primjedbe u vezi s time pred ciparskim upravnim i pravosudnim tijelima. U tom je okviru, kako je navedeno, tim subjektima odobreno prijelazno razdoblje.

(36)

Kad je riječ o navodnom nedostatku znanstvenih dokaza za niz parametara i karakteristika uključenih u specifikaciju proizvoda, zahtijevanje previše detaljnih informacija je nerazumno, pretjerano opterećujuće te irelevantno. Uredbom (EU) br. 1151/2012 ne zahtijeva se toliko detaljan tehnički i znanstveni opis svakog parametra ili karakteristike proizvoda za koji će se upotrebljavati predmetni ZOI.

(37)

Komisija je ocijenila zahtjev Cipra i u njemu nije pronašla ni jednu očitu pogrešku. Podnositelji prigovora nisu dostavili dovoljno dobro obrazložene dokaze koji bi upućivali na to da je zahtjev Cipra sam po sebi manjkav. U biti se pozivaju na to da zahtjev nije dovoljno znanstveno utemeljen. Činjenice, izjave, obrazloženja i upućivanja koje je dostavio Cipar smatraju se dovoljno uvjerljivima da bi se opravdala registracija naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” kao ZOI-ja u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(38)

Specifikacija proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” sadržava brojne elemente koji taj naziv kvalificiraju za zaštićenu oznaku izvornosti u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012: mediteranska klima, čije su glavne karakteristike vruća i suha ljeta te blage i kišne zime; reljef, jer su kiše na planinskim lancima na otoku relativno snažne i ti planinski lanci u hidrološkom i okolišnom pogledu utječu na niže regije otoka; činjenica da Cipar zbog svoje geološke strukture, klimatskih uvjeta i zemljopisnog položaja te mora koje ga okružuje ima jednu od najbogatijih flora na mediteranskom području, unatoč maloj površini; lokalne pasmine ovaca velikog repa i koza machaira i pissouri te druge pasmine koje su dobro prilagođene lokalnoj klimi; lokalna praksa vremenski točno određenog kuhanja proizvoda na visokoj temperaturi bez topljenja, što rezultira visokim razinama određenih osnovnih kemijskih spojeva koji utječu na okus sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” (ponajprije laktoni i metil ketoni); presavijanje gruša prema tradicionalnom postupku proizvodnje, zbog čega se sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” razlikuje od svih drugih sireva; i dodavanje ciparske metvice, što konačnom proizvodu daje karakterističnu aromu.

(39)

U skladu podjelom ovlasti između Komisije i država članica u pogledu postupka registracije oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija bi trebala provjeriti sadržava li zahtjev očite pogreške, dok su nadležna nacionalna tijela, prema potrebi uključujući nacionalne sudove, najprimjerenija za ocjenjivanje tehničkih elemenata zahtjeva prije nego što se Komisiji podnese zahtjev za registraciju.

(40)

Člankom 1. stavkom 1. Protokola br. 10 o Cipru uz Akt o pristupanju iz 2003. do ponovnog ujedinjenja Cipra suspendirana je primjena pravne stečevine u područjima Republike Cipra u kojima Vlada Republike Cipra ne provodi stvarnu kontrolu. S obzirom na to, ciparska vlada ne može se smatrati odgovornom za posljedice nenadziranja primjene prava Unije na tim područjima. U skladu s člankom 3. navedenog protokola ništa ne smije sprječavati mjere kojima se promiče gospodarski razvoj tih područja. Takve mjere ne smiju utjecati na primjenu pravne stečevine u bilo kojem drugom dijelu Republike Cipra pod uvjetima utvrđenima u Ugovoru o pristupanju. Može se osnovati radna skupina za sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” koja bi obuhvaćala obje ciparske zajednice jer je iskustvo pokazalo da takve skupine imaju važnu ulogu.

(41)

U tom okviru, s obzirom na to da su prirodni i ljudski čimbenici povezani s proizvodnjom sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” objektivno, tradicionalno i povijesno zajednički cijelom otoku Cipru, pri razgraničenju prihvatljivog zemljopisnog područja za taj sir trebalo bi obuhvatiti cijeli Cipar.

(42)

U skladu s tim, kako bi registracija mogla obuhvatiti cijelo prihvatljivo zemljopisno područje proizvodnje tog sira i imajući na umu zahtjev iz članka 46. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, gospodarski subjekti koji žele poštovati specifikaciju tog sira trebali bi to moći učiniti bez prepreka sudjelovanju koje su diskriminirajuće ili na drugi način nisu objektivne. Stoga bi, u skladu s člancima od 35. do 40. te uredbe, trebalo uspostaviti učinkovit i trajan kontrolni mehanizam kojim bi se osiguralo da subjekti na cijelom prihvatljivom zemljopisnom području poštuju specifikaciju proizvoda. Imajući na umu da je primjena pravne stečevine suspendirana u područjima u kojima Vlada Republike Cipra ne provodi stvarnu kontrolu, trebalo bi iznimno i privremeno, do ponovnog ujedinjenja Cipra, postići izvediv dogovor kojim bi se zajamčilo da se kontrole mogu učinkovito provoditi na cijelom otoku jer bi nepostojanje takvog dogovora bilo osnova za poništenje u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(43)

Člankom 37. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 utvrđeno je da za zaštićene oznake izvornosti provjeru sukladnosti sa specifikacijom proizvoda prije stavljanja proizvoda na tržište mogu obavljati delegirana tijela kako su definirana u članku 3. stavku 5. Uredbe (EU) 2017/625. Delegirana tijela zasebne su pravne osobe kojima su delegirane određene zadaće službenih kontrola. U tom okviru i u skladu sa Zajedničkim dogovorom te na temelju izvanredne situacije na područjima Republike Cipra na kojima je suspendirana primjena pravne stečevine, primjereno je imenovati međunarodno akreditirano tijelo Bureau Veritas kao tijelo zaduženo za zadaće kontrole predviđene Uredbom (EU) br. 1151/2012 u pogledu specifikacije proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” na cijelom Cipru. Registracija naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, kako je predviđeno Zajedničkim dogovorom, uvjetovana je delegiranjem tih zadaća kontrole tijelu Bureau Veritas u skladu s člancima 28. i 29. Uredbe (EU) 2017/625. Bureau Veritas ima znatno dugogodišnje stručno znanje u području provjere ZOI-ja te može zajamčiti uvođenje učinkovitog, objektivnog i nepristranog sveobuhvatnog mehanizma za provedbu službenih kontrola radi provjere sukladnosti sa specifikacijom proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” na cijelom Cipru – na poljoprivrednim gospodarstvima, u tvornicama hrane za životinje, u sabirnim centrima za mlijeko, tijekom prijevoza te u siranama. Stoga bi se na sve proizvođače na Cipru primjenjivao zajednički kontrolni mehanizam kojim se osigurava potpuna usklađenost sa specifikacijom proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”. Ako se ocijeni da je to primjereno, tijelu Bureau Veritas trebalo bi biti odobreno da se poveže s Gospodarskom komorom turske zajednice na Cipru. Ako Bureau Veritas prijavi slučajeve neusklađenosti i ako predmetni proizvođači te neusklađenosti ne otklone, u konačnici bi im trebalo oduzeti pravo na upotrebu naziva.

(44)

Zbog izvanredne situacije na područjima Republike Cipra na kojima je suspendirana primjena pravne stečevine, pri delegiranju zadaća kontrole tijelu Bureau Veritas trebalo bi predvidjeti da ono svoja izvješća šalje nadležnim tijelima Republike Cipra i Komisiji. Gospodarska komora turske zajednice na Cipru informacije će primati kad se to bude smatralo potrebnim.

(45)

Na prava intelektualnog vlasništva primjenjuje se načelo teritorijalnosti. Zbog toga registracija naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” kao ZOI-ja unutar Unije ovisi isključivo o situaciji u Uniji. U tom pogledu proizvodnja ili stavljanje na tržište sira s tim nazivom u trećim zemljama nije relevantna. Isto tako, nisu relevantni ni eventualni regulatorni proizvodni standardi za taj sir koji su na snazi izvan Unije.

(46)

Nadalje, trebalo bi istaknuti da je, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012, za stavljanje sira „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” na tržište unutar Europske unije neophodno ispuniti druge relevantne odredbe Unije, uključujući sanitarne odredbe primjenjive na razini Unije.

(47)

U postupku prigovora nisu dostavljeni čvrsti dokazi za uvoz takvog sira iz trećih zemalja u Uniju. Stoga nema osnove za odobrenje prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 određenim proizvođačima u trećim zemljama.

(48)

Neosporno je da je Cipar daleko najveći proizvođač i izvoznik tog sira u svijetu, s proizvodnjom većom od 19 500 tona godišnje, to jest 24,4 kg po stanovniku. Te količine ne obuhvaćaju proizvodnju u područjima Republike Cipra u kojima Vlada Republike Cipra ne provodi stvarnu kontrolu.

(49)

Naziv „Halloumi” registriran je 2000. kao žig pri OHIM-u za sir proizveden na Cipru u skladu s relevantnim ciparskim standardom donesenim 1985., dakle u skladu sa specifikacijom proizvoda „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”. OHIM-u je podnesen samo jedan prigovor na tu registraciju, ali je naknadno povučen. Dakle, identitet tog sira kao ciparskog sira tad nije bio osporavan. U spojenim predmetima T-292/14 i T-293/14 (5) Opći sud zaključio je da nazivi „HALLOUMI” i „ΧΑΛΛΟΥMI”„označavaju specijalitet od sira s Cipra”. U predmetu T-535/10 (6) zaključio je da grčki izraz „Halloumi” na turski jezik treba prevesti kao „Hellim”, dakle da se ta dva izraza odnose na isti posebni ciparski sir. Ako se pokaže da su neki drugi žigovi registrirani u Uniji u sukobu s oznakom „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, primjenjivat će se odredbe članka 14. Uredbe (EU) br. 1151/2012. S druge strane, podnositelji prigovora nisu iznijeli argumente na temelju kojih se naziv „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” ne bi zaštitio zbog ugleda ili poznatosti nekog prije registriranog žiga.

(50)

Kad je podnijela prigovor, Ujedinjena Kraljevina bila je država članica Europske unije, ali više nije.

(51)

Prema obrazloženoj izjavi o prigovoru koju je podnijela Ujedinjena Kraljevina, njezina domaća proizvodnja iznosi oko 300 tona godišnje, tj. 0,00461 kg po stanovniku, dok Ujedinjena Kraljevina iz Cipra uvozi otprilike 6 500 tona tog sira godišnje.

(52)

Prema toj obrazloženoj izjavi o prigovoru, registracijom naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” kao zaštićene oznake izvornosti na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 stoga bi se onemogućila upotreba naziva „Halloumi”/„Hellim” za sireve proizvedene u Ujedinjenoj Kraljevini.

(53)

Međutim, uz iznimku Sjeverne Irske, ova Uredba, pa tako i zaštita predmetnog naziva, ne primjenjuje se na državnom području Ujedinjene Kraljevine. Za Sjevernu Irsku, na čijem se državnom području zaštita predmetnog naziva hoće primjenjivati, s obzirom na informacije navedene u obrazloženoj izjavi o prigovoru koju je Ujedinjena Kraljevina podnijela Komisiji te na činjenični i pravni kontekst koji se odnosi na upotrebu naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, ne postoje valjani razlozi za to da subjekti nastave upotrebljavati naziv „Halloumi”/„Hellim” za sireve proizvedene u Ujedinjenoj Kraljevini.

(54)

Kad je riječ o navodno generičkoj prirodi naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”, valja napomenuti da se percepcija tog pojma izvan Europske unije i moguće postojanje povezanih regulatornih proizvodnih standarda ili sudskih odluka donesenih u trećim zemljama ne smatraju relevantnima za ovu odluku.

(55)

Suprotno tvrdnjama podnositeljâ prigovora, sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” nije postao vrsta sira koji se proizvodi diljem Europe i čiji je naziv generički. Taj je sir poznat i konzumira se u većini Unije, no njegova je proizvodnja izvan Cipra zanemariva. Ne postoje nacionalni akti ili akti Unije u kojima je utvrđena generička priroda naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim”. U okviru postupka prigovora na razini Unije samo je u prigovoru Ujedinjene Kraljevine iznesena tvrdnja u prilog generičkoj prirodi tog naziva.

(56)

Nadalje, sir „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” koji se konzumira na području Unije u velikoj većini slučajeva proizveden je na Cipru.

(57)

Ciparska tijela na uvjerljiv su način pokazala i da potrošači u Uniji sir „Halloumi” ili „Hellim” ne smatraju običnom vrstom sira koja nema posebno zemljopisno podrijetlo. Dokazi prikupljeni od dionika iz prehrambene industrije, izvozne aktivnosti ciparskih poduzeća tijekom više od 100 godina, brojni medijski članci te promidžbene aktivnosti i oglašavanje sira nedvojbeno pokazuju da se taj sir već stoljećima identificira kao ciparski proizvod. Isto tako, prestižne enciklopedije i rječnici iz različitih zemalja i na različitim jezicima potvrđuju ugled tog sira i njegovu isključivu korelaciju s terroirom Cipra.

(58)

K tome, na etiketama niza proizvoda s nazivom „Halloumi”/„Hellim” proizvedenih izvan Cipra izravno ili neizravno upućuje se na Cipar, i to tvrdnjama da su proizvedeni prema tradicionalnom ciparskom receptu ili tradiciji odnosno po uzoru na njih te upotrebom slika ili teksta koji te proizvode povezuju s ciparskom kulturom. Takvo povezivanje sira s Ciprom iako nije proizveden na Cipru stoga je namjeran element prodajne strategije kojim se iskorištava ugled izvornog proizvoda, čime nastaje stvaran rizik od dovođenja potrošača u zabludu.

(59)

Izjava OHIM-a o navodno generičkoj prirodi naziva „Halloumi” iznesena u raznim odlukama žalbenog vijeća, a osobito u Odluci od 20. rujna 2010. koju je Opći sud zatim poništio (7), samo je obiter dictum. Ta je izjava u suprotnosti s presudom Općeg suda u predmetu T-535/10, u kojoj je istaknut ciparski identitet sira „Halloumi” ili „Hellim”, i ne odnosi se na generičku prirodu naziva u smislu članka 41. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Osim toga, iznesena je prije podnošenja zahtjeva za registraciju naziva „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” kao ZOI-ja.

(60)

Dopisom od 9. srpnja 2014. Cipar je obavijestio Komisiju da je Odlukom br. 326/2014 Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša Republike Cipra od 9. srpnja 2014. odobreno prijelazno razdoblje od deset godina od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji za subjekte s poslovnim nastanom na određenom zemljopisnom području koji ispunjavaju uvjete iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(61)

Uzimajući u obzir dodatne otežavajuće okolnosti prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, kako bi se osiguralo dovoljno vremena da tijelo koje obavlja zadaće kontrole uvede i provede svoj plan kontrole te da svi subjekti na određenom zemljopisnom području koji žele poslovati prema utvrđenim pravilima budu obuhvaćeni predmetnim sustavom provjera, primjenu ove Uredbe trebalo bi odgoditi do 1. listopada 2021.

(62)

Stoga bi naziv „Χαλλούμι” (Halloumi)/”Hellim” trebalo upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(63)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,