(1)

Europska komisija („Komisija”) je 30. rujna 2020. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (2) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza u Uniju proizvoda od hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije i Indonezije („antidampinški postupak”) nakon pritužbe koju je 17. kolovoza 2020. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji.

(2)

Proizvodi koji podliježu evidentiranju („predmetni proizvod”) jesu plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni, podrijetlom iz Indije i Indonezije („predmetne zemlje”). Ti su proizvodi trenutačno razvrstani u oznake KN 7219 31 00, 7219 32 10, 7219 32 90, 7219 33 10, 7219 33 90, 7219 34 10, 7219 34 90, 7219 35 10, 7219 35 90, 7219 90 20, 7219 90 80, 7220 20 21, 7220 20 29, 7220 20 41, 7220 20 49, 7220 20 81, 7220 20 89, 7220 90 20 i 7220 90 80. Oznake KN navedene su samo u informativne svrhe.

(3)

Podnositelj pritužbe predao je 21. prosinca 2020. zahtjev za evidentiranje na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe, čime je dodatno potkrijepio svoj zahtjev za evidentiranje iz pritužbe. Podnositelj pritužbe zatražio je uvođenje obveze evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda kako bi se na taj uvoz retroaktivno mogle primijeniti mjere od datuma takvog evidentiranja.

(4)

Jedan proizvođač izvoznik koji posluje u obje predmetne zemlje, grupa Jindal, dostavio je primjedbe kao odgovor na zahtjev.

(5)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe Komisija može naložiti carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće mjere evidentiranja uvoza kako bi se na taj uvoz naknadno mogle primijeniti mjere od datuma takvog evidentiranja, uz uvjet da se ispune svi uvjeti iz osnovne uredbe. Uvoz se može uvjetovati evidentiranjem na zahtjev industrije Unije koji sadržava dostatne dokaze za opravdanje takve mjere.

(6)

Podnositelj pritužbe naveo je da je, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, nakon pokretanja ispitnog postupka došlo do znatnog povećanja uvoza, što bi moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja korektivnog učinka mogućih konačnih pristojbi. Nadalje, podnositelj pritužbe tvrdio je da su, s obzirom na povijest dampinga u vezi s predmetnim proizvodom i brojne uvedene mjere i ispitne postupke u tijeku, uvoznici imali, ili su trebali imati, saznanja o dampinškim praksama predmetnih zemalja.

(7)

Komisija je ispitala zahtjev u kontekstu članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. Komisija je provjerila jesu li uvoznici imali, ili su trebali imati, saznanja o dampingu s obzirom na opseg dampinga i navodnu ili utvrđenu štetu. Analizirala je i je li došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza koji bi s obzirom na vrijeme, obujam i druge okolnosti vjerojatno ozbiljno narušio korektivni učinak moguće konačne antidampinške pristojbe koja se uvodi.

(8)

U ovoj fazi Komisija ima na raspolaganju dovoljno dokaza o tome da je pri uvozu predmetnog proizvoda iz Indije i Indonezije riječ o dampingu. Podnositelj pritužbe dostavio je dostatne dokaze o dampingu koji se temelje na usporedbi tako utvrđene uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom predmetnog proizvoda (na razini franko tvornica) pri prodaji za izvoz u Uniju. Gledano u cjelini te s obzirom na visinu navodnih dampinških marži od 48,8 % za Indiju te od 15,6 % do 34,4 % za Indoneziju, ti su dokazi dostatna potvrda da proizvođači izvoznici provode damping.

(9)

Podnositelj pritužbe dostavio je i dostatne dokaze o navodnoj šteti koja se nanosi industriji Unije, uključujući negativna kretanja ključnih pokazatelja uspješnosti za industriju Unije.

(10)

Te su informacije navedene i u inačici pritužbe koja nije povjerljiva i u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj 30. rujna 2020. Objavom u Službenom listu Europske unije Obavijest o pokretanju postupka postala je javni dokument dostupan svim uvoznicima. Osim toga, kao zainteresirane strane u ispitnom postupku uvoznici imaju pristup inačicama pritužbe i dokumentacije koje nisu povjerljive. Komisija na temelju toga smatra da su uvoznici imali, ili su trebali imati, saznanja o dampingu, njegovu opsegu i navodnoj šteti.

(11)

Komisija je stoga zaključila da je ispunjen prvi kriterij za evidentiranje.

(12)

Komisija je taj kriterij analizirala na temelju statističkih podataka o uvozu proizvoda iz ispitnog postupka iz predmetnih zemalja koji su dostupni u bazi podataka Surveillance 2. Kako bi ocijenila je li od pokretanja ispitnog postupka došlo do dodatnog znatnog povećanja, Komisija je prvo definirala razdoblja koja je trebalo usporediti. S jedne je strane ocijenila podatke o uvozu iz Indije i Indonezije nakon pokretanja antidampinškog ispitnog postupka (odnosno od trenutka od kojeg su uvoznici imali ili su trebali imati saznanja o dampinškoj praksi) do najnovijeg razdoblja, tj. od listopada 2020. do siječnja 2021. S druge je strane izračunala uvoz iz Indije i Indonezije za isto razdoblje tijekom razdoblja ispitnog postupka (RIP) (tj. od listopada 2019. do siječnja 2020.) i prosječni mjesečni obujam uvoza tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka.

(13)

Iz usporedbe je vidljivo da se prosječni mjesečni obujam uvoza iz Indije i Indonezije u tom razdoblju kretao kako slijedi:

Tablica 1.

Obujam uvoza iz predmetnih zemalja (u tonama)

(14)

Na temelju tih statističkih podataka Komisija je utvrdila da je prosječni mjesečni obujam uvoza hladnovaljanih plosnatih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz predmetnih zemalja u razdoblju od listopada 2020. do siječnja 2021., tj. nakon pokretanja antidampinškog predmeta, bio 17 % veći od prosječnog mjesečnog uvoza tijekom RIP-a i 6 % viši od istog razdoblja prethodne godine.

(15)

Grupa Jindal tvrdila je da se analiza radi evidentiranja mora temeljiti na razdoblju nakon pokretanja antidampinškog ispitnog postupka, dok je Eurofer dostavio podatke za razdoblje nakon ispitnog postupka. Grupa Jindal tvrdila je da dodatno znatno povećanje uvoza nakon pokretanja antidampinškog ispitnog postupka nije dokazano u podnesku podnositelja pritužbe i da podaci Eurostata pokazuju pad uvoza iz Indije u listopadu 2020. u usporedbi s RIP-om (u listopadu 2020. bilo je 8 650 tona, a mjesečni prosjek tijekom RIP-a bio je 9 058 tona). Prema navodima grupe Jindal obujam uvoza iz Indonezije bio je koncentriran u prvom mjesecu svakog tromjesečja te se u listopadu 2020. smanjio u odnosu na travanj i srpanj 2020. (tj. 21 532 tone u listopadu 2020., dok je u travnju 2020. iznosio 22 299 tona te 26 787 tona u srpnju 2020.). Stoga je grupa Jindal zaključila da nije došlo do povećanja uvoza te da taj kriterij nije ispunjen.

(16)

Komisija na početku napominje da je podnositelj pritužbe dostavio statističke podatke o uvozu za razdoblje ispitnog postupka, za treće tromjesečje 2020. i za razdoblje nakon pokretanja postupka, tj. do listopada 2020. Grupa Jindal također je dostavila podatke za ista razdoblja kao i podnositelj pritužbe, koji obuhvaćaju razdoblje do kraja listopada 2020. Analiza Komisije temelji se na najnovijim podacima koji obuhvaćaju razdoblje do kraja siječnja 2021., kao što je navedeno u tablici 1. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi (12), relevantan mjesečni prosječni uvoz nakon RIP-a za razdoblje od listopada 2020. do siječnja 2021. uspoređen je s prosječnim mjesečnim uvozom za razdoblje od listopada 2019. do siječnja 2020., kao i s prosječnim mjesečnim obujmom uvoza tijekom cijelog RIP-a. Razdoblje između RIP-a i pokretanja ispitnog postupka, odnosno treće tromjesečje 2020., nije uzeto u obzir u ovoj procjeni. Relevantni podaci koje je Komisija razmatrala, koji su kumulirani za predmetne zemlje, pokazali su dodatno znatno povećanje uvoza nakon pokretanja ispitnog postupka u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka i odgovarajućim razdobljem tijekom RIP-a. U svjetlu novijih podataka dostupnih Komisiji pokazalo se da nije točna tvrdnja grupe Jindal Group da nakon pokretanja postupka nije došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza iz Indije i iz Indonezije. Tvrdnja grupe Jindal da je uvoz iz Indonezije bio koncentriran u prvom mjesecu svakog tromjesečja nije promijenila zaključak, na temelju relevantnih podataka o uvozu, da je došlo do daljnjeg znatnog povećanja uvoza iz predmetnih zemalja. Ta koncentracija uvoza vjerojatno će biti povezana s mehanizmima kvota bez zaštitne carine („TRQ”) na temelju zaštitnih mjera za određene proizvode od čelika („zaštitne mjere”) (3), pri čemu otvaranje novih serija kvota bez zaštitne carine na početku svakog tromjesečja općenito dovodi do velikog obujma uvoza koncentriranog u ranim razdobljima predmetnih tromjesečja. Stoga su tvrdnje grupe Jindal odbačene.

(17)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je do povećanja uvoza iz predmetnih zemalja došlo zbog liberalizacije carinskih kvota za predmetni proizvod nakon revizije zaštitnih mjera (4) te da se može očekivati daljnje povećanje uvoza i nastanak dodatne štete zbog promjena carinskih kvota nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (5). Podnositelj pritužbe tvrdio je da bi zbog toga došlo do prilagodbe nagore kvote za „druge zemlje” za više od 13 000 tona te da bi to povećanje Indoneziji omogućilo da dodatno poveća svoj izvoz u Uniju. Grupa Jindal odbacila je tu tvrdnju kao neutemeljenu i špekulativnu. Istodobno je grupa Jindal tvrdila da je daljnja liberalizacija zaštitnih mjera dovela samo do povećanja uvoza iz ostalih trećih zemalja osim predmetnih zemalja.

(18)

Prilagodba razine carinskih kvota u okviru zaštitnih mjera nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije dovela je do nižih kvota za pojedine zemlje, uz istodobno povećanje kvote za druge zemlje. Indija ima kvotu za pojedinu zemlju, a Indonezija mora uvoziti u okviru globalne kvote koju dijeli s drugim zemljama. Indonezija se dosljedno koristi velikim dijelom globalne kvote od stupanja na snagu zaštitnih mjera, a uvoz u siječnju 2021. (tj. gotovo 30 000 tona od ukupne globalne kvote za prvo tromjesečje 2021., koja iznosi 46 536 tona) upućuje na daljnje povećanje uvoza iz Indonezije. Stoga izlazak Ujedinjene Kraljevine nije doveo samo do povećanja uvoza iz ostalih trećih zemalja osim predmetnih zemalja, kao što je tvrdila grupa Jindal. Prema tome, dostupni podaci potkrepljuju tvrdnju podnositelja pritužbe, tj. da će se uvoz iz Indonezije vjerojatno dodatno povećati nakon prilagodbe po izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

(19)

Imajući na umu sve prethodno navedeno, Komisija je zaključila da je ispunjen i drugi kriterij za evidentiranje.

(20)

Komisija raspolaže dostatnim dokazima da bi stalnim rastom uvoza iz Indije i Indonezije po dodatno sniženim cijenama nastala dodatna šteta, čime bi se vjerojatno ozbiljno ugrozili korektivni učinci mogućih konačnih antidampinških pristojbi.

(21)

Kako je utvrđeno u odjeljku 3.2., postoje dostatni dokazi o znatnom povećanju cjelokupnog uvoza predmetnog proizvoda nakon pokretanja ispitnog postupka

(22)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 potvrđen je i trend smanjivanja uvoznih cijena predmetnog proizvoda. Prosječna cijena uvoza u eurima iz predmetnih zemalja smanjila se u prosjeku za 12 % kada se usporedi razdoblje od listopada 2020. do siječnja 2021. s istim razdobljem prethodne godine te za 10 % kad se usporedi s mjesečnim prosjekom u razdoblju ispitnog postupka, kao što je prikazano u tablici 2. u nastavku.

Tablica 2.

Uvozne cijene iz predmetnih zemalja (EUR/tona)

(23)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da se povećani uvoz podudara s porastom cijena sirovina, posebno nikla i ferokroma, koje su navodno narušene u predmetnim zemljama, što je dovelo do dodatnog pritiska na cijene industrije Unije. Grupa Jindal osporila je tvrdnju o navedenom povećanju cijena ferokroma i tvrdila da povećanje cijene nikla nije moglo prouzročiti štetu zbog njezina cikličkog kretanja.

(24)

Nakon što je porasla za više od 10 % u odnosu na prvo tromjesečje 2020., cijena ferokroma ostala je stabilna u posljednja tri tromjesečja 2020. te se u 2021. povećala za 3 %. Cijena nikla na Londonskoj burzi metala povećala se za otprilike 40 % od kraja razdoblja ispitnog postupka. Iako je potvrđeno da se povijesno cijena nikla znatno mijenjala, grupa Jindal nije dostavila nikakve dokaze o njezinu jasnom cikličkom kretanju. Komisija je doista uočila da su se cijene sirovina od pokretanje ispitnog postupka povećale, što je dovelo do daljnjeg pritiska na cijene industrije Unije jer se ta povećanja cijena nisu mogla odraziti na cijenu predmetnog proizvoda zbog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja. Pritisak na cijene potvrđen je i podacima podnositelja pritužbe o smanjenju vrijednosti EBITDA-e industrije Unije.

(25)

Nadalje, podnositelj pritužbe dostavio je podatke da uvoznici stvaraju zalihe predmetnog proizvoda, što bi moglo prouzročiti dodatnu štetu industriji Unije, posebno s obzirom na rast troškova sirovina, čime će se vjerojatno ozbiljno ugroziti korektivni učinak bilo koje antidampinške pristojbe koja se uvodi.

(26)

Nadalje, grupa Jindal tvrdila je da se u zahtjevu za evidentiranje nije uzelo u obzir smanjenje potražnje uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19.

(27)

Komisija napominje da je taj argument povezan s razmatranjima o uzročno-posljedičnoj vezi i pripisivanju, koja nisu izravno relevantna za analizu evidentiranja uvoza u skladu s člankom 10. stavkom 4. osnovne uredbe. U svakom slučaju, Komisija smatra da je svako smanjenje potražnje zbog pandemije značilo da bi povećani obujam uvoza po nižim cijenama mogao samo objektivno dodatno pogoršati stanje industrije Unije i stoga vjerojatno dodatno ugroziti korektivni učinak konačnih pristojbi. Stoga je taj argument odbačen.

(28)

Stoga bi dodatno povećanje uvoza nakon pokretanja postupka, s obzirom na vrijeme u kojem bi se dogodilo, obujam uvoza i ostale okolnosti, kao što su ponašanje proizvođačâ izvoznika u pogledu cijena, povećanje cijena sirovina i naznake da uvoznici stvaraju zalihe predmetnog proizvoda, vjerojatno ozbiljno narušilo korektivni učinak bilo kakve konačne pristojbe, osim ako bi se ta pristojba primijenila retroaktivno.

(29)

Komisija je stoga zaključila da je ispunjen i treći kriterij za evidentiranje.

(30)

Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju uvođenje obveze evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(31)

Sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i dostave popratne dokaze. Komisija može saslušati zainteresirane strane pod uvjetom da dostave zahtjev u pisanom obliku i da posebno obrazlože zašto ih treba saslušati.

(32)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe uvoz predmetnog proizvoda trebao bi se evidentirati kako bi se, ako se ispitnim postupkom utvrde nalazi koji dovode do uvođenja antidampinških pristojbi i ako su ispunjeni potrebni uvjeti, osigurala retroaktivna naplata tih pristojbi na evidentirani uvoz u skladu s primjenjivim zakonskim odredbama.

(33)

Sve buduće obveze proizlazile bi iz nalaza antidampinškog ispitnog postupka.

(34)

U navodima u pritužbi kojom se zahtijeva pokretanje antidampinškog ispitnog postupka procjenjuje se da dampinške marže za predmetni proizvod iznose 48,8 % za Indiju i od 15,6 % do 34,4 % za Indoneziju, a razina uklanjanja štete iznosi 33,9 % za Indiju i 44,1 % za Indoneziju. Iznos moguće buduće obveze obično bi bio postavljen na nižu od tih razina u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Međutim, ako Komisija utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 7. stavka 2.a i članka 7. stavka 2.b osnovne uredbe za Indiju i/ili Indoneziju, odnosno da bi se moglo smatrati da dampinška marža odražava štetu koju je pretrpjela industrija Unije, iznos moguće buduće obveze za uvoz iz tih zemalja mogao bi se utvrditi na razini dampinške marže.

(35)

Svi osobni podaci prikupljeni u kontekstu ovog evidentiranja obrađivat će se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 (6),