(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 14. svibnja 2020. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika („toplovaljani plosnati čelik” ili „proizvod iz ispitnog postupka”) podrijetlom iz Turske („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Eurofer („podnositelj pritužbe”) 31. ožujka 2020. uložio pritužbu u ime proizvođača iz Unije koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je 12. lipnja 2020. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom istog proizvoda podrijetlom iz Turske te je započela zaseban ispitni postupak. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (3).

(4)

Na temelju zahtjeva podnositelja pritužbe popraćenog potrebnim dokazima Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1686 (4) („Uredba o evidentiranju”) na temelju članka 14. stavka 5. osnovne uredbe za uvoz predmetnog proizvoda uvela obvezu evidentiranja.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela Turske, poznate uvoznike, korisnike te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Komisija je u početnoj fazi održala saslušanja s nekoliko korisnika i s predstavnicima turskih proizvođača izvoznika.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i obujma prodaje u Uniji koje su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka, uzimajući u obzir i njihov zemljopisni položaj. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije, koji se nalaze u tri različite države članice, što je činilo oko 34 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i preko 40 % obujma prodaje proizvođača u Uniji koji su se javili. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(9)

Samo je proizvođač izvoznik Çolakoğlu Metalurji A.Ş. („Çolakoğlu”) dostavio primjedbe u roku. Çolakoğlu je tvrdio da predloženi uzorak proizvođača iz Unije nije reprezentativan jer i. društva uključena u uzorak ne predstavljaju najveći obujam proizvodnje ni najveći obujam prodaje u Uniji; ii. predloženi je uzorak premalen; iii. njime se ne osigurava zemljopisna pokrivenost; i iv. uzorak namjerno uključuje „strane koje su već bile u naizgled nezadovoljavajućoj situaciji zbog vanjskih okolnosti”. Stoga je Çolakoğlu predložio da se u uzorak uvrste ArcelorMittal Španjolska, ArcelorMittal Belgija i Acciaieria Arvedi SPA iz Italije.

(10)

Kad je riječ o prvoj tvrdnji, kako je spomenuto u bilješci uz dokument t120.003571, Komisija je svoj uzorak temeljila na najvećim obujmima proizvoda i prodaje u Uniji. To što su određeni drugi proizvođači imali visoke najveće vrijednosti u obujmu koji su naveli u rasponima u otvorenoj inačici odgovora u ispitivanju reprezentativnosti ne znači da su zaista proizveli i/ili prodali više.

(11)

Drugo, Komisija smatra da je uzorak koji čini oko 34 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i preko 40 % obujma prodaje proizvođača u Uniji koji su se javili dovoljno reprezentativan. Primjeri koje je dalo društvo Çolakoğlu o slučajevima kada je Komisija odlučila dodati u uzorak više strana obuhvaćeni su okvirom u kojem je Komisija mogla priuštiti dulje rokove. Više proizvođača iz Unije u uzorku uzrokovalo bi neopravdano opterećenje i onemogućilo pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(12)

Treće, Komisija je smatrala da uzorak predstavlja dobru zemljopisnu pokrivenost jer se tri strane u uzorku nalaze u tri različite države članice.

(13)

Konačno, posljednja tvrdnja društva Çolakoğlu nije potkrijepljena dokazima. Kao što je prethodno objašnjeno, kriteriji upotrijebljeni za odabir uzorka bili su obujam proizvodnje i prodaje u Uniji, kao i zemljopisna pokrivenost.

(14)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je smatrala da su primjedbe društva Çolakoğlu o reprezentativnosti uzorka neopravdane. Stoga se smatralo da je privremeni uzorak od triju proizvođača iz Unije reprezentativan za industriju Unije te je potvrđen kao konačni uzorak.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi ga odabrala, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Jedan je nepovezani uvoznik dostavio zatražene podatke i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Nije bilo primjedbi na tu odluku.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi ga odabrala, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Turske koji su joj poznati zatražila da dostave informacije utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Turske pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(18)

Petero proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri skupine društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(19)

Jedan turski proizvođač izvoznik koji je ispunio obrazac za odabir uzorka zatražio je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Na dan pokretanja postupka Komisija je upitnik za proizvođače izvoznike objavila na internetu (5). Osim toga, pri objavi uzorka Komisija je obavijestila proizvođače izvoznike koji nisu odabrani u uzorak da trebaju dostaviti odgovor na taj upitnik ako žele da ih se pojedinačno ispita. Međutim, društvo koja je prvotno zatražilo pojedinačno ispitivanje nije dostavilo odgovor na upitnik. Stoga nijedno pojedinačno ispitivanje nije odobreno.

(20)

Komisija je podnositelju pritužbe poslala upitnik i zatražila od triju proizvođača iz Unije u uzorku, nepovezanog uvoznika koji je ispunio obrazac za odabir uzorka te još jednog uvoznika koji se javio, nekoliko korisnika i triju proizvođača izvoznika iz Turske u uzorku da ispune odgovarajuće upitnike dostupne na internetu (6).

(21)

Nadalje, budući da je podnositelj pritužbe pružio dostatne dokaze o poremećajima povezanim sa sirovinama u Turskoj kad je riječ o proizvodu iz ispitnog postupka, Komisija je turskoj vladi poslala dodatni upitnik o tom pitanju.

(22)

Komisija je odgovore na upitnik primila od triju proizvođača iz Unije u uzorku, podnositelja pritužbe, korisnika Marcegaglia Carbon Steel S.P.A., korisnika San Polo Lamiere S.P.A., četiriju korisnika unutar grupacije Network Steel, nepovezanog uvoznika Network Steel S.L., triju proizvođača izvoznika u uzorku i turske vlade.

(23)

S obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 i mjere ograničavanja koje su uvele različite države članice, kao i različite treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe.

(24)

Komisija je zatražila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Komisija je provela provjere na daljinu sljedećih društava/strana:

(25)

Održano je savjetovanje s turskom vladom putem videokonferencije s obzirom na odredbe iz članka 7. stavka 2.a i članka 7. stavka 2.b osnovne uredbe.

(26)

Na temelju provjera na daljinu grupacije Erdemir te s obzirom na određene nedostatke informacija o troškovima prijevoza koje je dostavila grupacija, Komisija je odlučila zamijeniti te troškove dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 56. do 59.(59) u nastavku.

(27)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(28)

Predmetni proizvod jesu određeni plosnato valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika, bilo da su u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, koji nisu platirani niti prevučeni, koji su podrijetlom iz Turske te koji su trenutačno razvrstani u oznake KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 00, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznaka TARIC 7226191090), 7226 91 91 i 7226 91 99. Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe.

(29)

Sljedeći proizvodi isključeni su iz predmetnog proizvoda:

(30)

Toplovaljani plosnati čelik upotrebljava se u širokom rasponu primjena u mnogim gospodarskim sektorima, uključujući građevinarstvo, brodogradnju i energetiku. Primjerice, primjenjuju se u proizvodnji poljoprivredne opreme, čelika za zaštitni oklop, građevinskih i građevnih komponenata, kućanskih aparata i električne robe, automobila itd.

(31)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(32)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(33)

Proizvođač viličara i dijelova za viličare i građevinske strojeve zatražio je izuzeće toplovaljanih proizvoda od šipkastog čelika iz proizvoda iz ispitnog postupka (8). Komisija je primijetila da toplovaljani proizvodi od šipkastog čelika nisu obuhvaćeni područjem primjene ispitnog postupka jer je toplovaljana šipka veličine 6–12 m dugačak proizvod, a ne plosnati proizvod od čelika.

(34)

Tri društva odabrana su u uzorak, od kojih je jedno bilo skupina.

(35)

Sva domaća i izvozna prodaja društva Habaş u Uniju bila je izravna prodaja nepovezanim kupcima.

(36)

Çolakoğlu je na domaćem tržištu izravno prodavao nepovezanim kupcima, dok je kompletan izvoz predmetnog proizvoda u Uniju u razdoblju ispitnog postupka obavljao preko povezanog društva Cotas, koje se nalazi u Turskoj.

(37)

Grupacija Erdemir sastojala se od triju društava koja su izravno sudjelovala u ispitnom postupku: proizvođača izvoznika Erdemir i Isdemir te servisnog centra Ersem. I Erdemir i Isdemir proizvodili su proizvod iz ispitnog postupka, prodavali ga na domaćem tržištu i izvozili u Uniju i treće zemlje u razdoblju ispitnog postupka. Ersem je proizvod iz ispitnog postupka kupovao od društva Erdemir i/ili Isdemir i preprodavao ga na domaćem tržištu sa ili bez daljnje obrade (poput prorezivanja i rezanja koluta na listove i trake).

(38)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja istovjetnog proizvoda reprezentativna je ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(39)

Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(40)

Komisija je naknadno za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(41)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji.

(42)

U slučaju jednog od triju izvoznika u uzorku sva domaća prodaja vrsta proizvoda koji su identični ili usporedivi s proizvodima koji se izvoze u Uniju u razdoblju ispitnog postupka bila je reprezentativna. U slučaju preostalih dvaju izvoznika u uzorku za neke vrste proizvoda koji su se izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka ili uopće nije bilo domaće prodaje ili je domaća prodaja te vrste proizvoda činila manje od 5 % obujma i stoga nije bila reprezentativna.

(43)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje neovisnim kupcima na domaćem tržištu u usporedbi s ukupnom prodajom neovisnim kupcima na domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je učinjeno kako bi se odlučilo može li Komisija zanemariti neprofitabilnu domaću prodaju kao prodaju koja nije u uobičajenom tijeku trgovine za izračun uobičajene vrijednosti svake vrste proizvoda, u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe.

(44)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka bez obzira na to je li ta domaća prodaja profitabilna:

(45)

S druge strane, uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje te vrste proizvode tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(46)

Analiza domaće prodaje triju izvoznika u uzorku pokazala je da je od 17 % do 100 % ukupne domaće prodaje po vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od ponderiranog prosječnog jediničnog troška proizvodnje. Sukladno tomu, ovisno o vrsti proizvoda, uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u situaciji opisanoj u uvodnoj izjavi 44. ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo u situaciji opisano u uvodnoj izjavi 45.

(47)

Ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama ili se uopće nije prodavala na domaćem tržištu kako je predviđeno člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe te ako uopće nije bilo prodaje ili nije bilo dovoljno prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(48)

Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili nije bilo dovoljno prodaje, uobičajena vrijednost izračunana je tako da se ponderiranim prosječnim troškovima proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka dodalo sljedeće:

(49)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija obavljenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste. Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(50)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao trgovci, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama 34. do 37.

(51)

Dva proizvođača izvoznika izvozila su predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Izvozna cijena stoga je bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. Treći proizvođač izvoznik u uzorku izvozio je predmetni proizvod u Uniju preko povezanog društva koje se nalazi u Turskoj.

(52)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(53)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipulativne troškove, troškove utovara te popratne troškove, troškove kredita i provizije.

(54)

Jedan proizvođač izvoznik izvozio je predmetni proizvod u Uniju preko povezanog društva koje se nalazi u Turskoj i koje je djelovalo kao trgovac, s kojim je tvrdio da čini jedinstveni gospodarski subjekt. Komisija je podsjetila da u skladu sa sudskom praksom EU-a jedinstveni gospodarski subjekt postoji ako proizvođač povjeri zadaće koje su u uobičajenim uvjetima odgovornost unutarnjeg prodajnog odjela društvu za distribuciju svojih proizvoda koje je pod njegovom ekonomskom kontrolom. Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da povezani trgovac nije ispunio te kriterije jer nije predstavljao ekskluzivni prodajni kanal niti ekskluzivni izvozni prodajni kanal proizvođača koji je izvozio i predmetni proizvod i druge proizvode izravno na tržišta trećih zemalja, kao i druge proizvode u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je tvrdnja zbog tih razloga odbačena.

(55)

Stoga je, da bi se utvrdila izvozna cijena franko tvornica tog proizvođača izvoznika, izvozna cijena prilagođena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe. Komisija je stoga od izvozne cijene oduzela troškove prodaje, opće i administrativne troškove povezanog trgovca za kojeg je utvrđeno da ne čini jedan gospodarski subjekt s proizvođačem izvoznikom i dobit jednaku dobiti nepovezanog uvoznika u Uniji utvrđenu na temelju informacija u evidenciji ovog ispitnog postupka kao i nalaze prethodne istrage o uvozu proizvoda sličnih proizvodu iz ispitnog postupka (9).

(56)

Tijekom provjera na daljinu jednog proizvođača izvoznika u uzorku Komisija je otkrila da je društvo izostavilo važne informacije u pogledu troškova prijevoza nastalih prodajom predmetnog proizvoda na domaćem tržištu. Stoga nije mogla procijeniti jesu li troškovi prijevoza za koje se tvrdilo da se odnose na prilagodbu uobičajenoj vrijednosti ispravno prijavljeni.

(57)

Dopisom od 1. prosinca 2020. Komisija je obavijestila predmetno društvo o namjeri da primijeni članak 18. osnovne uredbe u odnosu na te troškove prijevoza. Verbalnom notom obavijestila je i tursku vladu. Društvo je dostavilo primjedbe i prateće dokumente 8. prosinca 2020., pri čemu je navelo da je Komisija ispravno obuhvatila provjere izvršene tijekom provjera na daljinu u osjetljivoj verziji izvješća o provjeri na daljinu podijeljenog s društvom. Međutim, tvrdilo je da u izvješću o provjeri na daljinu nije spomenuto da je društvo pružilo obmanjujuće informacije ili da je neke informacije odbilo pružiti. Nadalje, tvrdilo je da primjena odredbi članka 18. osnovne uredbe nije bila opravdana u takvoj situaciji i iznijelo niz argumenata koji potkrepljuju tu tvrdnju. U primjedbama od 14. prosinca 2020. turska vlada iznijela je slične argumente kao i predmetno društvo te spomenula prethodnu sudsku praksu WTO-a u vezi s primjenom članka 18. kako bi potkrijepila mišljenje da u ovom predmetu nisu ispunjeni kriteriji za primjenu dostupnih činjenica.

(58)

Komisija je u tom pogledu podsjetila da je svrha izvješća o provjeri na daljinu obuhvatiti događaje i činjenice provjere na daljinu, a ne iznijeti zaključke. Stoga je smatrala da je izvješće o provjeri na daljinu cjelovito, čak i ako u njemu nije spomenuto da je Komisija određene informacije smatrala obmanjujućima. Nadalje, u pratećim dokumentima koje je društvo dostavilo nisu iznesene nikakve nove informacije koje bi bitno promijenile situaciju. Konačno, društvo je iznijelo brojne argumente isključivo u osjetljivoj verziji svojih primjedbi jer su se oni odnosili na povjerljive informacije specifične za društvo. Te su tvrdnje navedene u privremenoj objavi specifičnoj za društvo.

(59)

Nijedna informacija ili argumenti koje je dostavilo društvo ili turska vlada, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 57., nisu bili takve vrste da bi poništili odluku Komisije. Zbog toga je Komisija potvrdila namjeru da informacije o troškovima prijevoza koje je društvo snosilo pri domaćoj prodaji proizvoda iz ispitnog postupka u privremenoj fazi istrage obrađuje u skladu s odredbama članka 18. osnovne uredbe.

(60)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku na temelju članka 2. stavka 10. točke (b) osnovne uredbe podnijela su zahtjev za prilagodbu povrata carina, tvrdeći da bi postojanje programa povrata carina za određene ulazne materijale u predmetnoj zemlji podrazumijevalo da njihova ukupna domaća prodaja uključuje neizravni porez u usporedbi s izvoznom prodajom.

(61)

Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe kojima se usprotivio tvrdnji.

(62)

U Turskoj se uvozna carina odnosi na ploče i otpatke od čelika, koji su oboje ulazni materijali u proizvodnji toplovaljanog plosnatog čelika. Međutim, prema režimu unutarnje proizvodnje (IPR) domaći proizvođači izuzeti su od plaćanja te carine ako se uvezene ploče/otpaci od čelika upotrebljavaju za proizvodnju gotovih proizvoda koji se na kraju izvoze. Dva izvoznika u uzorku tvrdila su da bi iznos carina koji bi platili da se gotovi toplovaljani plosnati čelik prodaje na domaćem tržištu, umjesto da se izvozi, trebalo uzeti u obzir za potrebe pravedne usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(63)

Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da nijedan od dva izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka nije platio uvoznu carinu jer su ispunili izvoznu obvezu povezanu sa svakom dozvolom za prava intelektualnog vlasništva pa je zatražena prilagodba povrata carine predstavljala samo teoretski trošak. Iz tog se razloga tvrdnja smatrala neosnovanom te je stoga odbačena.

(64)

Dva proizvođača izvoznika u uzorku zatražila su od Komisije da primjenjuje mjesečnu ili tromjesečnu metodu za utvrđivanje njihovih individualnih dampinških marži. Tvrdili su da je takav pristup opravdan iz dva glavna razloga: (i) fluktuacija troškova proizvodnje i (ii) amortizacija turske lire u razdoblju ispitnog postupka.

(65)

Kad je riječ o prvom argumentu, dva su društva tvrdila da su tijekom ispitnog postupka postojale značajne promjene u cijeni sirovina, što je pak uzrokovalo značajne promjene u njihovim mjesečnim/tromjesečnim troškovima proizvodnje. Stoga bi izračunavanje njihove dampinške marže na standardnoj prosječnoj godišnjoj osnovi dovelo do toga da domaća prodaja na početku i na kraju razdoblja ispitnog postupka bilježi gubitak iako je ostvarena iznad stvarnih troškova.

(66)

Kad je riječ o drugom argumentu, dva su društva tvrdila da je razdoblje ispitnog postupka bilo obilježeno značajnim fluktuacijama stope inflacije u Turskoj, posebno tijekom prve polovice te da je turska lira u razdoblju ispitnog postupka znatno devalvirala.

(67)

Podnositelj pritužbe dostavio je primjedbe u kojima tvrdi da zahtjev za mjesečnim ili tromjesečnim izračunom dampinga u ovom slučaju nije opravdan. Kad je riječ o fluktuaciji troškova, tvrdio je da promjena u tromjesečnim troškovima proizvodnje nije bila značajna jer su svi troškovi u prvom, trećem i četvrtom tromjesečju bili unutar razlike od 10 % u odnosu jedni na druge te da su fluktuacije troškova zapravo dio uobičajenog poslovanja. Kad je riječ o razini inflacije u Turskoj, podnositelj pritužbe tvrdio je da su dva društva gledala samo inflaciju u prvoj polovici razdoblja ispitnog postupka, dok je prosječna stopa inflacije u Turskoj 2019., tj. u razdoblju ispitnog postupka, bila 15 %, što se ne može definirati kao „hiperinflacija” i nije dovoljno da bi se opravdao mjesečni ili tromjesečni izračun dampinga.

(68)

Komisija je analizirala tvrdnje proizvođača izvoznika i utvrdila je sljedeće: i. fluktuacija mjesečnih/tromjesečnih troškova proizvodnje utjecala je uglavnom na četvrtinu razdoblja ispitnog postupka, dok se prodaja predmetnog proizvoda odvijala tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka, a ukupna fluktuacija troškova nije bila toliko značajna da bi se opravdao tromjesečni izračun dampinga; ii. prosječna stopa inflacije (15 % (10)) i amortizacija turske lire (manje od 20 % uglavnom u drugom tromjesečju (11)) u razdoblju ispitnog postupka nisu bile toliko velike da bi se opravdalo odstupanje od dosljedne prakse Komisije za godišnje izračunavanje dampinške marže. Stoga je odbijen zahtjev za mjesečni ili tromjesečni izračun dampinga.

(69)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(70)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje i vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(71)

Za dva proizvođača izvoznika koja surađuju, a nisu odabrana u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži triju proizvođača izvoznika u uzorku.

(72)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka, a koji su Ağir Haddecilik A.Ş. i Borçelik Çelik Sanayii Ticaret A.Ş., iznosi 5,9 %.

(73)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Turske Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio ukupnog obujma izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(74)

Razina suradnje u tom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 87 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila preostalu dampinšku maržu utvrditi na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu među proizvođačima izvoznicima u uzorku.

(75)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniji istovjetni proizvod proizvodila su 22 poznata proizvođača koja pripadaju u 14 skupina. Ti proizvođači čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(76)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 74,6 milijuna tona, uključujući proizvodnju za ograničeno tržište. Komisija je utvrdila iznos na temelju svih raspoloživih podataka koji se odnose na industriju Unije, odnosno daljinski provjerenih odgovora na upitnik koje je primila od društva Eurofer i proizvođačâ iz Unije u uzorku.

(77)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak koji čini otprilike 34 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(78)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li, i u kojoj mjeri, u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije (tj. ograničenu ili neograničenu).

(79)

Industrija Unije u znatnoj je mjeri vertikalno integrirana. Toplovaljani plosnati čelik smatra se repromaterijalom za proizvodnju različitih proizvoda iz nizvodnog procesa proizvodnje s dodanom vrijednošću, odnosno hladno valjanih proizvoda. Komisija je utvrdila da je 52 % ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi.

(80)

Razlika između ograničenog i slobodnog tržišta u tom slučaju relevantna je za analizu štete. Na ograničenom tržištu predmetni se proizvod smatra primarnim materijalom za proizvodnju različitih proizvoda iz nizvodnog procesa proizvodnje s dodanom vrijednošću, a transferne cijene utvrđuju se unutar skupina u skladu s različitim politikama cijena. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a prodaje se po cijenama na slobodnom tržištu.

(81)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost toplovaljanog plosnatog čelika te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu.

(82)

Komisija je zasebno analizirala podatke koji se odnose na slobodna i ograničena tržišta i ispitala određene gospodarske pokazatelje koji se odnose na industriju Unije na temelju podataka za slobodno tržište. To su sljedeći pokazatelji: obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, obujam izvoza i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima za ograničeno tržište kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije.

(83)

Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost povezanu s toplovaljanim plosnatim čelikom, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. To su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, dionice, zaposlenost, produktivnost, plaće i sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili se prodaje na slobodnom tržištu.

(84)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) podataka društva Eurofer o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji, uspoređenih s obujmima prodaje koje su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku; i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja, prema izvješćima Eurostata.

(85)

Potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji (u tonama)

(86)

Između 2016. i 2018. potrošnja na slobodnom tržištu porasla je za 3 %, ali je slijedom toga pala. Ukupna potrošnja na slobodnom tržištu pala je za 1 % u razmatranom razdoblju.

(87)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju u Uniji na temelju ograničene upotrebe svih poznatih proizvođača u Uniji. Na temelju toga, ograničena potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Ograničena potrošnja na tržištu Unije (u tonama)

(88)

Potrošnja na ograničenom tržištu malo je porasla do 2018., nakon čega se smanjila. Tijekom razmatranog razdoblja ukupna ograničena potrošnja pala je za 7 postotnih bodova.

(89)

Ukupna potrošnja, odnosno zbroj potrošnje na ograničenom i slobodnom tržištu, kretala se na sljedeći način tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 3.

Ukupna potrošnja (ograničeno i slobodno tržište) (u tonama)

(90)

Iz prethodne tablice vidljivo je da je ukupna potrošnja malo porasla 2017. i 2018., ali je ukupno pala za 4 % u odnosu na 2016. Ograničena potrošnja činila je gotovo 55 % ukupne potrošnje u razdoblju ispitnog postupka.

(91)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije.

(92)

Uvoz iz Turske razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza i tržišni udio

(93)

Uvoz iz Turske povećao se za 184 % u razmatranom razdoblju, čime se gotovo utrostručio udio na slobodnom tržištu koji se povećao s 2,8% u 2016. na 8,1 % u razdoblju ispitnog postupka.

(94)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Ponderirana prosječna cijena uvoza iz Turske razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(95)

Prosječne cijene uvoza iz Turske povećale su se s 363 EUR po toni 2016. na 493 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je povećanje od 36 %. Prosječna cijena uvoza značajno je porasla 2017., ali i 2018. zbog znatnog povećanja cijene glavnih sirovina, posebno otpadaka, ali i željezne rude i koksa. Razlika između cijena dampinškog uvoza i cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je navedeno u tablici 10., bila je značajna (7,5 %).

(96)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(97)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(98)

Na temelju prethodno navedenog, za dampinški uvoz proizvođača izvoznika u uzorku pokazale su se ponderirane prosječne marže sniženja između 1,3 % i 2,9 %. Većina toplovaljanog plosnatog čelika vrlo je osjetljiva na cijene, a konkurencija se uglavnom temelji na cijeni. Osim toga, cijene su poznate na tržištu, a jedan proizvođač u uzorku izjavio je tijekom provjere na daljinu da će kupac zbog male razlike u cijeni promijeniti dobavljača. U takvom se kontekstu marže sniženja smatraju značajnim.

(99)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(100)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(101)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora Eurofera koji se odnosio na sve proizvođače iz Unije i koji je, kad je to bilo moguće, provjeren usporedbom s odgovorima triju proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili tri proizvođača iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka provjerena na daljinu reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(102)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga.

(103)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(104)

Podnositelj pritužbe zatražio je od Komisije da započne analizu trendova štete od 2017. na temelju tvrdnje da je 2016. (prva godina razmatranog razdoblja u ovom ispitnom postupku) bila „nereprezentativna godina” jer je utvrđeno da je industrija Unije oštećena dampinškim i subvencioniranim uvozom iz više izvora. Doista, nakon ispitnog postupka kojim je obuhvaćena prva polovica 2016., u listopadu 2017. uvedene su konačne antidampinške mjere na uvoz toplovaljanog plosnatog čelika iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine (12). Osim toga, za Kinu su u travnju 2017. uvedene antidampinške mjere, a u lipnju 2017. i kompenzacijske pristojbe (13). Komisija je odlučila u toj fazi podatke predstaviti prema svojoj uobičajenoj praksi, pa je stoga uključila 2016. Međutim, primjećuje da je procjena razvoja pokazatelja štete ispitana imajući na umu da je spomenuti dampinški i subvencionirani uvoz 2016. još utjecao na situaciju industrije Unije, koja je pokazala jasne znakove oporavka nakon nametanja konačnih antidampinških i kompenzacijskih mjera protiv tog uvoza 2017.

(105)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(106)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za približno 4 % ili otprilike 3 milijuna tona, dok se proizvodni kapacitet povećao za 3 %, što je otprilike isti obujam kao i pad proizvodnje. Zbog toga se iskorištenost kapaciteta smanjila za 7 %, s 84 % u 2016. na 78 % u razdoblju ispitnog postupka.

(107)

Iskorištenost kapaciteta odnosi se na toplovaljani plosnati čelik u cjelini, uključujući proizvodnju za ograničenu upotrebu. Povećanje proizvodnje i kapaciteta između 2016. i 2017. odražava poboljšanje tržišnih uvjeta Unije kao rezultat antidampinških mjera protiv uvoza iz Ukrajine, Rusije, Irana i Brazila. U drugom dijelu razmatranog razdoblja povećanja kapaciteta rezultat su povećane učinkovitosti i uklanjanja uskog grla.

(108)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje na slobodnom tržištu i tržišni udio

(109)

Obujam prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu povećao se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja, a tržišni udio za 3 %, sa 76,1 % u 2016. na 78,7 % u razdoblju ispitnog postupka. Povećanje tržišnog udjela od 2018. do 2019. (razdoblje ispitnog postupka) objašnjava se time što, iako se ukupan obujam slobodnog tržišta smanjio, znatan broj transakcija koje su se prije smatrale ograničenima postale su transakcije na slobodnom tržištu zbog smanjenja ulaganja spomenutog u uvodnoj izjavi 150. Stoga se, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 111., ograničena prodaja smanjila, dok se tržišni udio proizvođačâ iz Unije na slobodnom tržištu povećao zbog promjene u njihovoj strukturi.

(110)

Ograničeni obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na tržištu Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Ograničeni obujam i tržišni udio

(111)

Ograničeno tržište industrije Unije (koje se sastoji od toplovaljanog plosnatog čelika koji industrija Unije čuva za upotrebu u nizvodnom procesu proizvodnje) u Uniji smanjilo se za 7 % ili za oko 3 milijuna tona u razmatranom razdoblju. Udio ograničenog tržišta industrije Unije (izražen kao postotak ukupne proizvodnje u Uniji) smanjio se za 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, s 59 % na 57 %. Razlog tomu bilo je smanjenje potražnje za proizvodima iz nizvodnog procesa proizvodnje i prodaja proizvodnih linija koje upotrebljavaju proizvod iz ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 150.).

(112)

Prethodno navedeni brojčani podaci koji se odnose na proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udio svi bilježe snažan trend pada od 2017., naspram blagom povećanju potrošnje na slobodnom tržištu u istom razdoblju. Industrija Unije rasla je, i to vrlo skromno, samo ako se kao polazna točka uzme 2016., godina u kojoj je utvrđeno da je oštećena dampinškim uvozom iz drugih zemalja.

(113)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(114)

Razina zaposlenosti u industriji Unije koja se odnosi na proizvodnju toplovaljanog plosnatog čelika varirala je u razmatranom razdoblju, ali je u cjelini ostala stabilna. S obzirom na smanjenje proizvodnje, produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena u tonama godišnje proizvodnje po zaposleniku, smanjila se za 4 % u razmatranom razdoblju.

(115)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene proizvoda uvezenih iz Turske.

(116)

Toplovaljani plosnati čelik već je bio predmet antidampinškog ispitnog postupka. Na situaciju u industriji Unije 2016. i dalje je znatno utjecao dampinški uvoz iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine. Konačne antidampinške mjere na uvoz iz tih zemalja uvedene su u listopadu 2017. (14) Antidampinške mjere protiv Kine uvedene su u travnju 2017., a nakon toga uslijedile su kompenzacijske pristojbe od lipnja 2017 (15).

(117)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., spomenute prakse dampinga 2016. i dalje su utjecale na situaciju industrije Unije, koja je pokazala jasne znakove oporavka nakon nametanja konačnih antidampinških mjera protiv tog uvoza 2017. U ostatku razmatranog razdoblja oporavak je bio u tijeku, što, među ostalim čimbenicima, pokazuju zdravije razine profitabilnosti (kako je prikazano u nastavku), ali je zaustavljen 2019.

(118)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji

(119)

Prosječne jedinične prodajne cijene znatno su porasle 2017. u odnosu na 2016. Naime, dok su prodajne cijene u Uniji 2016. (16) bile ozbiljno smanjene masovnim dampinškim uvozom iz Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine, industrija Unije mogla je vratiti svoje prodajne cijene na normalne razine nakon što su uvedene antidampinške mjere protiv spomenutog uvoza u 2017. (17) Prodajnim cijenama 2017. i 2018. mogao bi se objasniti i nagli porast troškova sirovina, posebno troškova željezne rude i koksa, što je uzrokovalo vrlo snažan rast troškova proizvodnje industrije Unije 2018., odnosno za 31 % u odnosu na 2016.

(120)

Međutim, u razdoblju ispitnog postupka prodajne cijene industrije Unije pale su za više od 7 %, s 574 EUR po toni 2018. na 533 EUR po toni, dok su troškovi proizvodnje porasli za 3,7 %, s 540 EUR po toni 2018. na 560 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka. Stoga, dok je 2017. i 2018. industrija Unije mogla prenijeti povećanje troškova koji su nastali na svoje kupce i ostala profitabilna, u razdoblju ispitnog postupka to više nije mogla.

(121)

Zbog toga što je većina predmetnog proizvoda cjenovno osjetljiva, proizvođači iz Unije morali su slijediti snažno smanjenje cijena koje su na tržištu ponudili turski proizvođači izvoznici i znatno smanjiti prodajne cijene usprkos povećanim troškovima kako bi održali iskorištenost kapaciteta i tržišne udjele.

(122)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(123)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se za 12 %. To pokazuje da proizvođači iz Unije nisu mogli smanjiti troškove rada, unatoč sve lošijim tržišnim okolnostima tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(124)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

(125)

U razmatranom razdoblju razina završnih zaliha smanjila se za 16 %. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe ne mogu smatrati važnim pokazateljem štete u tom slučaju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama, izraženom kao postotak proizvodnje. Kao što se vidi iz prethodno navedenog, taj je pokazatelj ostao relativno stabilan u razmatranom razdoblju na oko 5 % obujma proizvodnje.

(126)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(127)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođačâ iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(128)

Profitabilnost se negativno razvijala u razmatranom razdoblju unatoč početnom povećanju dobiti 2017. i 2018. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120., prodajne cijene industrije Unije pale su u razdoblju ispitnog postupka, dok se njezin trošak proizvodnje nastavio povećavati. Zapravo, u razdoblju ispitnog postupka prodajna cijena industrije Unije pala je na razinu ispod njezina troška proizvodnje. Profitabilnost se smanjila sa 6,8 % u 2018. na –6 % u razdoblju ispitnog postupka.

(129)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se u velikoj mjeri u skladu s profitabilnošću i povratom ulaganja. Bio je pozitivan od 2017. do 2018., vrhunac je dosegnuo 2018., a postao je negativan u razdoblju ispitnog postupka kada je profitabilnost bila na najnižoj točki u razmatranom razdoblju. Sposobnost prikupljanja kapitala otežavao je pad dobiti.

(130)

Povrat ulaganja jest dobit (ili gubitak) izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Slijedio je isto kretanje kao i profitabilnost.

(131)

Razina godišnjih ulaganja povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 8 %, ali se smanjila 2019. na razine koje su jedva iznad onih 2016. Općenito je cilj ulaganja bio samo zadržati postojeće kapacitete i na odgovarajući način zamijeniti potrebna proizvodna sredstva. Osim toga, bilo je značajnih investicija povezanih s pitanjima zdravlja, sigurnosti i okoliša.

(132)

Iako se potrošnja na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja blago smanjila (–1 %), obujam prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu povećao se za 2 %, a tržišni udio na slobodnom tržištu povećao se sa 76,1 % na 78,7 %. Međutim, ta se mala poboljšanja u smislu obujma prodaje i tržišnog udjela mogu primijetiti samo u usporedbi s 2016., kada je industrija Unije pretrpjela štetu zbog dampinga uzrokovanog uvozom iz drugih zemalja. Napominje se i da je smanjenje ulaganja spomenuto u uvodnoj izjavi 150. podrazumijevalo kozmetičko povećanje prodaje na slobodnom tržištu. Ipak, tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja Unije smanjila se za 4 %, a iskorištenost kapaciteta industrije Unije smanjila se za 7 %. Od 2018. do 2019. došlo je do izraženijeg pada proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta, a smanjila se i prodaja na slobodnom tržištu. Industrija Unije rasla je od 2017. oporavljajući se od nepoštenog uvoza koji je podlijegao antidampinškim i antisubvencijskim mjerama, ali se smanjila u razdoblju ispitnog postupka.

(133)

Troškovi proizvodnje industrije Unije znatno su porasli tijekom razmatranog razdoblja (+36 %), uglavnom zbog velikog povećanja cijena sirovina.

(134)

Prodajne cijene u industriji Unije porasle su više od troškova 2017. i 2018., što je proizvođačima iz Unije omogućilo da se oporave od prethodnih praksi štetnog dampinga i dosegnu profitabilnost od 6,8 %. Međutim, od 2018. do razdoblja ispitnog postupka industrija Unije smanjila je prodajne cijene u prosjeku za 7 % usprkos povećanim troškovima (+4 %). To je imalo razoran učinak na profitabilnost industrije Unije, koja je pala s +6,8 % u 2018. na –6 % u 2019.

(135)

Ostali financijski pokazatelji (novčani tok, povrat ulaganja) slijedili su sličan trend, osobito tijekom razdoblja ispitnog postupka, i kao posljedica toga znatno se smanjila razina ulaganja u odnosu na prethodne godine.

(136)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(137)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe prethodno ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz Turske industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli nanijeti štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne dampinškim uvozom iz Turske, ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su faktori sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, ograničena potrošnja, razvoj potražnje i cijene sirovina.

(138)

Uvoz iz Turske gotovo se utrostručio tijekom razmatranog razdoblja te se povećao s oko 1 000 000 tona 2016., što čini tržišni udio od 2,8 %, na 2 843 000 tona u razdoblju ispitnog postupka, što čini tržišni udio od 8,1 % (vidjeti tablicu 4.). Povećani uvoz ostvaren je po cijenama nižima od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. To je snažno utjecalo na industriju Unije u razdoblju ispitnog postupka, u kojem je, s obzirom na povećane troškove i pritisak na cijenu koji je vršio turski dampinški uvoz, morala smanjiti svoje prodajne cijene, a to je rezultiralo vrlo snažnim padom profitabilnosti sa +6,8 % na velike gubitke (–6 % profitabilnosti) i pogoršanjem njezinih financijskih pokazatelja.

(139)

Nekoliko je strana tvrdilo da ne postoji povezanost između turskog uvoza i štete koju su pretrpjeli podnositelji pritužbi. Komisija je tu tvrdnju odbacila. Priznala je da je 2017. i 2018. uz pomoć relativno dobrih tržišnih okolnosti i novih mjera trgovinske zaštite protiv pet zemalja industrija Unije mogla ostvariti dobitak usprkos sve većem obujmu uvoza iz Turske po niskim cijenama. Međutim, industrija Unije bila je 2019. primorana svoje cijene postaviti znatno ispod troškova kako bi zadržala svoj tržišni udio zbog pada cijena koji je turski uvoz vršio po nižim cijenama u odnosu na 2018. Stoga postoji jasna korelacija između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(140)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 14.

Uvoz iz trećih zemalja

(141)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio uvoza iz svih ostalih zemalja smanjio se s 21,1 % na 13,2 %. Sveukupni pad uvoza iz zemalja osim Turske uglavnom je posljedica nametanja mjera trgovinske zaštite protiv uvoza iz Kine, Brazila, Irana, Ukrajine i Rusije 2017. Mjere se kreću od 8,1 % do 35,9 % za Kinu (kombinirane antidampinške i kompenzacijske pristojbe) i od 17,6 do 96,5 EUR po toni za ostale četiri zemlje. Cijene u prethodnoj tablici ne uključuju takve antidampinške i kompenzacijske pristojbe.

(142)

Nakon Turske, glavne zemlje izvoznice u razdoblju ispitnog postupka bile su Rusija (na koju se primjenjuju antidampinške pristojbe), Srbija i Indija.

(143)

Uvoz iz Rusije iznosio je manje od polovice uvoza iz Turske u razdoblju ispitnog postupka. Štoviše, cijene uvoza iz Rusije, nakon dodavanja antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na takav uvoz, bile su iznad cijena uvoza iz Turske, iako ponekad niže od prodajnih cijena proizvođača iz Unije. Zbog toga jačina pritiska ruskog uvoza, imajući na umu njegov tržišni udio, u cjelini ne bi mogla vršiti pritisak na proizvođače iz Unije u istoj mjeri kao dampinški uvoz iz Turske.

(144)

Uvoz iz Srbije i Indije imao je zajednički tržišni udio od 4,8 % u razdoblju ispitnog postupka (60 % tržišnog udjela Turske). Uvoz iz Srbije povećao se za 147 % u razmatranom razdoblju, dok je uvoz iz Indije porastao 2017., ali se od tada smanjio za 25 %. Prosječne cijene uvoza iz Srbije i Indije bile su ispod prosječnih cijena uvoza iz Turske, ali ne može se izvesti zaključak je li taj uvoz ujedno snižavao cijene industrije Unije, među ostalim i s obzirom na nepoznatu ponudu proizvoda tog uvoza (18). U svakom slučaju, veličina pritiska tog uvoza, imajući na umu njihov tržišni udio, u cjelini ne bi mogla vršiti pritisak na proizvođače iz Unije u istoj mjeri kao dampinški uvoz iz Turske.

(145)

Uvoz iz drugih zemalja bio je vrlo malen i u prosjeku se obavljao po višim cijenama od uvoza iz Turske.

(146)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da utjecaj uvoza iz drugih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog turskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(147)

Obujam i cijena izvoza industrije Unije nepovezanim stranama u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Izvozna prodaja

(148)

Proizvođači iz Unije povećali su količinu izvoza za 17 % u razmatranom razdoblju na nešto manje od 1,9 milijuna tona 2019. Izvoz se često obavlja na temelju dugoročnih ugovora, a ispitnim postupkom otkriveno je da se uglavnom sastoji od ponude proizvoda u donjem dijelu raspona nego prodaja u Uniji. Unatoč tomu, posebno u razdoblju ispitnog postupka, izvoz industrije Unije mogao je dijelom nadoknaditi obujam prodaje izgubljene na tržištu Unije te je pomogao proizvođačima iz Unije da razvodne fiksne i druge troškove.

(149)

Međutim, ukupno gledano, količina koju je izvezla industrija Unije činila je samo oko 7 % njezina obujma prodaje na slobodnom tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka te je na temelju toga Komisija privremeno zaključila da je učinak izvoznih rezultata proizvođača iz Unije na štetu koju je pretrpjela industrija Unije, ako je postojao, bio marginalan.

(150)

Kako je prikazano u tablici 1., ograničena potrošnja pala je za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Do tog pada došlo je uglavnom u drugom dijelu razmatranog razdoblja, a tomu je djelomično pogodovala činjenica da je jedan proizvođač iz Unije 2019. prodao niz linija koje upotrebljavaju proizvod iz ispitnog postupka nepovezanom društvu (19). Osim toga, tijekom razmatranog razdoblja pala je potrošnja čelika u određenim sektorima na kraju proizvodnog lanca. Komisija nije uspjela kvantificirati pad u svakom od njih.

(151)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da je uloga razvoja ograničene potrošnje na štetu koju je pretrpjela industrija Unije, ako je postojala, bila marginalna.

(152)

Kako je prikazano u tablici 2., potrošnja na slobodnom tržištu na početku i na kraju razmatranog razdoblja bila je u osnovi ista.

(153)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da razvoj potrošnje na slobodnom tržištu nije mogao pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(154)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.5.3.1., porast cijena sirovina bio je daleko najvažniji razlog povećanja troška proizvodnje proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(155)

Porast cijena sirovina sam po sebi nije izvor štete jer ga obično prati naknadno povećanje prodajnih cijena. Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da povećanje troškova sirovina kao takvo nije nanijelo štetu industriji Unije.

(156)

Neke su strane spomenule druge čimbenike kao izvor štetnog stanja industrije Unije. Jedan je korisnik povezao nižu dobit s pogoršanjem rezultata svjetske industrije čelika 2019. Drugi korisnik kao razlog je spomenuo „prekomjerni kapacitet svih proizvoda”, pri čemu je naveo i da se proizvođači iz Unije usredotočuju na specijalizacije i da ih pogađa slaba potražnja u sektoru koji je u krizi, odnosno u automobilskom sektoru.

(157)

Prve dvije tvrdnje ostale su nejasne i nepotkrijepljene. Stoga je Komisija privremeno zaključila da utjecaj svjetske industrije čelika i prekomjerni kapaciteti, ako ih je uopće bilo, nisu materijalno pridonijeli šteti koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(158)

Komisija je utvrdila i da je posljednja izjava netočna jer proizvođači iz Unije opslužuju sve sektore u kojima se upotrebljava čelik, a ne samo automobilski sektor. Komisija trenutačno nema informacija o veličini različitih sektora u kojima se upotrebljava čelik u različitim godinama obuhvaćenim razmatranim razdobljem. Međutim, kako je prikazano u odjeljku 5.2.4., ukupna potrošnja na slobodnom tržištu ostala je prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je privremeno zaključeno da razvoj potražnje nije pridonio šteti nanesenoj industriji Unije.

(159)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Turske. Kao rezultat turskog dampinga industrija Unije našla se, netom nakon što se počela oporavljati od prethodnih praksi dampinga (20), ponovno u situaciji u kojoj je pretrpjela štetu zbog dampinškog uvoza.

(160)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(161)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz Turske stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne slabe uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(162)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom industriji Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

(163)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencije Međunarodne organizacije rada („ILO”) koje su navedene u Prilogu I.a, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(164)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(165)

Podnositelj pritužbe smatrao je da bi se razumna ciljna dobit trebala kretati između 10 % i 15 %. Udruženje turskih izvoznika čelika ÇİB ocijenilo je taj raspon previsokim i umjesto toga predložilo je ciljne dobiti koju je Komisija upotrebljavala u ispitnim postupcima zaključenim 2017. za isti proizvod, a iznosile su 7 % i 7,9 %. Uzorkovani proizvođač iz Unije smatrao je da minimalna ciljna dobit ne smije biti manja od 7,9 %, koliko je iznosila u prethodnom ispitnom postupku.

(166)

Komisija nije mogla utvrditi profitnu maržu na temelju bilo koje godine prije povećanja uvoza iz Turske jer je tih godina industrija Unije pretrpjela priljev dampinškog uvoza iz drugih izvora pa se stoga niti jedna od tih godina nije mogla kvalificirati kao godina s normalnom konkurentskom situacijom na tržištu Unije. S obzirom na to razmotrila je profitabilnost postignutu 2017. Razina uvoza iz Turske 2017. već je porasla za 1 milijun tona u odnosu na prethodnu godinu, no povećala bi se za dodatnih 1 milijun tona 2018. i 2019. Štoviše, industrija Unije 2017. bila je očito u puno boljoj situaciji nego prethodnih godina zbog uvođenja antidampinških pristojbi na uvoz toplovaljanog plosnatog čelika podrijetlom iz Kine, Brazila, Irana, Rusije i Ukrajine te povoljnih tržišnih okolnosti te godine. Budući da nema drugih podataka, Komisija je odlučila privremeno primijeniti prosječnu dobit ostvarenu 2017. kao osnovu za ciljnu dobit. Ta dobit iznosila je 6,8 %.

(167)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je ocijenila tvrdnju dvaju proizvođača iz Unije u uzorku o planiranim ulaganjima koja nisu provedena u razmatranom razdoblju. Na temelju zaprimljenih dokumentarnih dokaza, koji su se mogli uskladiti s računovodstvenim sustavima društava, Komisija je privremeno prihvatila te tvrdnje i dodala odgovarajuće iznose dobiti tih proizvođača iz Unije. Zbog toga su se konačne ciljne profitne marže kretale između 6,8 % i 8,0 %.

(168)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao konačni korak Komisija je procijenila buduće troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka, a koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Na temelju dostavljenih podataka, podržanih alatima i prognozama društava za izvješćivanje, Komisija je utvrdila trošak u rasponu između 2 EUR po toni i 12 EUR po toni, uz stvarni trošak poštivanja takvih konvencija tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta je razlika dodana neštetnoj cijeni.

(169)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu sličnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti (vidjeti uvodnu izjavu 167.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim dodavanjem prilagodbi prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(170)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku u predmetnoj zemlji za svaku vrstu proizvoda, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na slobodnom tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

(171)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji u vezi sa sirovinama. Stoga se u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenilo je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(172)

Međutim, budući da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da u ovoj fazi nije potrebno riješiti taj aspekt.

(173)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Kao posljedicu, privremene antidampinške pristojbe trebale bi se odrediti kako slijedi:

(174)

Komisija je ispitala bi li, iako je utvrđen štetni damping, uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, u koje se ubraja interes industrije Unije, uvoznika, korisnika i potrošača.

(175)

Industrija Unije sastoji se od više od 20 proizvođača u 16 država članica i zapošljava 39 178 ljudi (vidjeti odjeljak 4.5.2.4.). Velika većina proizvođača iz Unije podržala je pritužbu. Nijedan proizvođač nije se protivio pokretanju ispitnog postupka.

(176)

Kako je zaključeno u odjeljcima 4.5.4. i 5.3., situacija u cijeloj industriji Unije pogoršala se zbog dampinškog uvoza iz Turske. Šteta je bila posebno bitna kad je riječ o profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku, koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka imali znatne gubitke.

(177)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških mjera na uvoz iz Turske ponovno uspostaviti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i omogućiti industriji Unije da postigne održivu razinu profitabilnosti za takvu kapitalno intenzivnu industriju. Zbog toga se očekuje da će se proizvođači iz Unije oporaviti od štetnog stanja, da će nastaviti ulagati i ispunjavati različite obveze, među ostalima i socijalne i ekološke.

(178)

Nenametanje mjera značilo bi veće gubitke unutar industrije Unije, ugrozilo njezinu održivost i vjerojatno dovelo do zatvaranja proizvodnih pogona i otpuštanja.

(179)

Komisija stoga zaključuje da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(180)

Iako je Komisija na početku stupila u kontakt s više od 20 potencijalnih uvoznika proizvoda iz ispitnog postupka i relevantnih udruga, na kraju je samo jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na upitnik i surađivao tijekom istrage. Ta strana, Network Steel S.L, zapošljava manje od 20 ljudi. Njegov promet koji se odnosi na toplovaljani plosnati čelik kretao se 2019. između 50 i 80 milijuna EUR. Tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosio je od 3,5 % do 5,2 % uvoza toplovaljanog plosnatog čelika iz Turske. Network Steel S.L protivi se nametanju mjera uz obrazloženje da su na toplovaljani plosnati čelik u Uniji već uvelike utjecale antidampinške i antisubvencijske pristojbe protiv Kine i antidampinške pristojbe protiv Brazila, Ukrajine, Rusije i Irana. Tvrdio je da se od uvođenja zaštitnih mjera za čelik, zbog nedovoljnih kvota i zahtjeva za pologom kada kvota dosegne kritični status, uvoznicima iz Unije smanjio broj dobavljača i stalno im prijeti nestašica, što otežava njihovu poslovnu aktivnost i čini je nepredvidljivom.

(181)

S obzirom na važnost turskog uvoza u djelatnostima u području toplovaljanog plosnatog čelika društva Network Steel S.L., Komisija je smatrala da bi nametanje niskih antidampinških mjera moglo imati utjecaj, iako vrlo ograničen, na njegove rezultate ako strana zadrži svoju trenutačnu ponudu dobavljača. Kad je riječ o tvrdnjama strane o nedostatku toplovaljanog plosnatog čelika, njima proturječe brojni izvori opskrbe toplovaljanim plosnatim čelikom (u Uniji i izvan nje, kako je dalje razjašnjeno u odjeljku 7.3.) i stoga su odbačene.

(182)

S obzirom na manji udio uvoza koji predstavlja ovaj jedini nepovezani uvoznik koji surađuje, neprimjereno je nalaze koji se odnose na društvo Network Steel S.L. proširiti na nepovezane uvoznike toplovaljanog plosnatog čelika u cjelini. Unatoč tomu, ukratko, antidampinške mjere na utvrđenoj razini mogu negativno utjecati na neke nepovezane uvoznike. Međutim, takav utjecaj u cjelini ne bi trebao biti značajan i uvelike će ovisiti o poslovnom modelu uvoznika, raznolikosti njihovih izvora opskrbe i opsegu u kojem se povećani troškovi prenose na njihove kupce. Stoga se očekuje da će svaki negativan utjecaj mjera na nepovezane uvoznike u cjelini biti ograničen i neće biti veći od pozitivnog učinka mjera na proizvođače toplovaljanog plosnatog čelika iz Unije.

(183)

Određeni korisnici Unije natječu se, među ostalim, s povezanim društvima proizvođača iz Unije na tržištima iz nizvodnog procesa proizvodnje iz ispitnog postupka. Upotrebljavaju proizvod iz ispitnog postupka kao sirovinu za proizvodnju proizvoda iz nizvodnog procesa proizvodnje, kao što su hladnovaljani plosnati i prevučeni proizvodi od čelika, šuplji profili, zavarene cijevi i profili različitih kvaliteta, a upotrebljavaju ga i kao industrijsku proizvodnju za razne primjene, uključujući građevinarstvo, brodogradnju, spremnike za plin i posude pod tlakom.

(184)

Četiri korisnika povezana s društvom Network Steel S.L., koje se nalazi u Portugalu i Španjolskoj, javila su se i usprotivila nametanju mjera. Budući da su odgovori na upitnik tih korisnika zajednički onima društva Network Steel S.L., njihove su tvrdnje obrađene u prethodnom odjeljku 7.2.

(185)

Konzorcij korisnika i uvoznika toplovaljanog plosnatog čelika iz Unije (u daljnjem tekstu: Konzorcij) (21), ad-hoc organizacija osnovana za potrebe obrane interesa određenih korisnika u ovom postupku, podnio je primjedbe u kojima se protivi nametanju pristojbi tvrdeći da bi bile štetne za interes korisnika iz Unije (22). Uz to, dva korisnika iz Unije (Marcegaglia Carbon Steel S.P.A. i San Paolo Lamiere S.P.A.) dostavila su pojedinačne odgovore na upitnik. Argumenti navedeni u tim odgovorima uključeni su u podnesak Konzorcija i stoga se procjenjuju zajednički.

(186)

Prvo, Konzorcij je napomenuo da se, osim za nekoliko iznimki, na glavne izvore opskrbe toplovaljanog plosnatog čelika u Uniju posljednjih godina trenutačno primjenjuju antidampinške i/ili kompenzacijske pristojbe (23). U tom kontekstu Konzorcij je tvrdio da korisnici iz Unije nemaju drugog izbora nego da toplovaljani plosnati čelik dobivaju iz preostalih trećih zemalja koje ga opskrbljuju i koje nisu pogođene mjerama trgovinske zaštite. Među njima je Turska navodno viđena kao jedina zemlja izvoznica koja je sposobna zadovoljiti potražnju korisnika iz Unije. Konzorcij je tvrdio da je uvoz iz Turske jednostavno popunio vakuum koji su ostavile glavne zemlje izvoznice koje su pogođene mjerama trgovinske zaštite, pa će se stoga nametanjem mjera tržište Unije neizbježno zatvoriti za jedini stabilan i pouzdan izvor opskrbe koji je trenutačno dostupan korisnicima iz Unije. Konzorcij je zaključio da bi nametanje antidampinških mjera dovelo do nedostatka opskrbe toplovaljanog plosnatog čelika u Uniju i da bi stoga bilo protiv interesa neovisnih korisnika toplovaljanog plosnatog čelika iz Unije.

(187)

Prije svega, cilj je antidampinških i kompenzacijskih pristojbi ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete na tržištu Unije, u ovom slučaju u području toplovaljanog plosnatog čelika. Komisija je za pet država nametnula mjere jer je utvrdila da te zemlje sudjeluju u nepoštenoj trgovinskoj praksi i stoga uzrokuju ili prijete da će nanijeti štetu industriji Unije. Smatralo se da je nametanje mjera u općem interesu Unije.

(188)

Komisija je nadalje primijetila da se podacima dostupnima u datoteci pokazuje da odabir kupnje toplovaljanog plosnatog čelika izvan Unije nije ograničen samo na Tursku. Prvo, postoji nekoliko zemalja koje su se dosljedno opskrbljivale na tržištu Unije posljednjih godina i koje bi mogle dodatno povećati svoju prisutnost na tržištu Unije (24). Štoviše, Komisija je primijetila da se toplovaljani plosnati čelik proizvodi u brojnim zemljama diljem svijeta, uz one koje trenutačno opskrbljuju tržište Unije. U načelu bi te zemlje mogle imati dovoljno kapaciteta da, ako potražnja postoji, uđu na tržište Unije, kao što je to već bio slučaj u prošlosti, što je priznao neovisni korisnik iz Unije u odgovoru na upitnik (25). Osim toga, Komisija je primijetila da se sastav uvozne mješavine u vidu podrijetla kontinuirano razvijao tijekom posljednjih godina te se prilagođavao različitim potrebama i okolnostima koje prevladavaju na tržištu Unije, uključujući regulatorne mjere kao što je nametanje mjera trgovinske zaštite.

(189)

U tom je pogledu Komisija procijenila razvoj uvoza toplovaljanog plosnatog čelika u Uniju prema podrijetlu počevši od razdoblja prije naglog povećanja dampinškog uvoza (2013.–2014.) što je dovelo do donošenja antidampinških mjera 2016. (26) odnosno 2017. godine. Analizom se pokazalo da dosljedno postoji u prosjeku oko deset zemalja izvoznica koje opskrbljuju većinu toplovaljanog plosnatog čelika na tržištu Unije. Međutim, raspodjela uvoza među njima, uključujući podrijetlo i udio uvoza, razlikovala se tijekom godina. Zapravo, uvoz se 2018. i unatoč antidampinškim mjerama protiv pet zemalja povećao za 18 % u usporedbi s 2017. te je bio tek malo ispod razine iz 2016., godine u kojoj je ipak bilo znatnih količina dampinškog uvoza na tržište Unije, kako je utvrđeno u odgovarajućim ispitnim postupcima u to vrijeme (27).

(190)

Dostupnost i diversifikacija toplovaljanog plosnatog čelika različitih podrijetla dodatno je potkrijepljena informacijama koje su neki korisnici dali u odgovoru na upitnik. U tim se informacijama pokazalo da su u mogućnosti znatno povećati kupnje, u relevantnim obujmima, iz različitih podrijetla iz godine u godinu, uključujući one iz zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere, kao i dodati nova podrijetla svojim izvorima opskrbe (28). U odgovorima na upitnike dobiveni od korisnika isto tako vidi se širok izbor izvora, uključujući (uglavnom) industriju Unije. Stoga se tim informacijama potvrđuje da se korisnici Unije mogu prilagoditi okolnostima na tržištu i mogu brzo prilagoditi izvore opskrbe ako je potrebno. Štoviše, Komisija primjećuje da u evidenciji nema informacija kojima bi se ukazivalo na to da druge zemlje izvoznice ne bi mogle popuniti svoje mjesto na tržištu čak i ako bi se obujam turskog uvoza znatno smanjio kao rezultat antidampinških mjera.

(191)

Uz dovoljnu dostupnost izvora uvoza, Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila postojanje značajnih rezervnih kapaciteta među proizvođačima iz Unije koji bi mogli povećati svoj obujam prodaje neovisnim korisnicima u Uniji.

(192)

Na kraju, Komisija je primijetila i da izricanje antidampinških mjera samo po sebi ne znači da će uvoz iz predmetnog podrijetla prestati, pa čak ni da će se značajno smanjiti, već da će se jednostavno uvoziti po poštenim cijenama. Kao što je priznao Konzorcij, izricanje antidampinških mjera nije spriječilo ulazak ruskog uvoza na tržište Unije u relevantnim količinama (bila je druga najveća zemlja izvoznica u razdoblju ispitnog postupka), a uvoz iz Brazila i Ukrajine nastavio je ulazak na tržište Unije iako u manjim količinama. S obzirom na utvrđene razine dampinga i dobivenu razinu antidampinških pristojbi, nema razloga pretpostavljati da će se uvoz iz Turske zaustaviti nakon što se uvedu antidampinške mjere.

(193)

S obzirom na prethodno navedene elemente, Komisija je stoga odbacila tvrdnje povezane s navodnim nedostatkom alternativnih izvora opskrbe dostupnih korisnicima i uvoznicima iz Unije i povezanim rizikom od nestašice opskrbe ako se mjere uvedu.

(194)

Konzorcij je nadalje tvrdio da bi uvođenje antidampinških pristojbi na uvoz iz Turske, „čak i vrlo niskih pristojbi”, neproporcionalno utjecalo na korisnike iz Unije, čija bi održivost u nekim slučajevima bila ugrožena jer ne bi mogli preuzeti uzrokovano povećanje troškova mjerama i dalje biti konkurentni na tržištu iz nizvodnog procesa proizvodnje. Konzorcij je tvrdio da bi antidampinška pristojba imala izravan i značajan učinak na troškove korisnika i da se ta povećanja troškova ne mogu prenijeti na industrije na kraju proizvodnog lanca.

(195)

Komisija je prvo primijetila da se nisu javili korisnici na glavnim tržištima iz nizvodnog procesa proizvodnje, kao što su korisnici iz automobilske industrije, sektora industrijskih uređaja ili građevinskog sektora. S tim u vezi, Komisija je ukazala na podnesak podnositelja pritužbe kojim se tvrdilo da bi antidampinške pristojbe imale vrlo mali učinak na tržišta iz nizvodnog procesa proizvodnje i potrošačke proizvode kao što su perilice rublja. Međutim, podaci dostupni u evidenciji, posebno u odgovorima korisnika na upitnike, ukazuju na to da kupnje iz Turske dosljedno predstavljaju relativno skroman udio (7 %–14 %) ukupne kupnje tih korisnika u razdoblju ispitnog postupka. S obzirom na prilično nisku razinu predložene pristojbe, dostupne alternativne izvore opskrbe i prilično niski utjecaj turskog uvoza u poslovnom segmentu toplovaljanog plosnatog čelika korisnika, učinak mjera na te korisnike, ako postoji, bio bi vrlo ograničen. Za korisnike koji su se javili ukupne mjere podrazumijevale bi povećanje troškova u rasponu od manje od 1 % do 2,5 % za najviše pogođene korisnike za njihove relevantne aktivnosti ako bi zadržali isti model nabave. Štoviše, nema dokaza koji bi ukazivali na to da korisnici ne bi mogli prenijeti potencijalno ograničeno povećanje cijena. U istom smislu, ništa u evidenciji ne podržava tvrdnju da bi bila pogođena konkurentnost korisnika iz EU-a u odnosu na uvoz proizvoda iz nizvodnog procesa proizvodnje iz trećih zemalja.

(196)

Osim toga, Konzorcij je tvrdio da je 2019. 22 % ukupnog uvoza toplovaljanog plosnatog čelika bilo podložno mjerama trgovinske zaštite i da, kad bi uvoz Turske (koji predstavlja 38 % uvoza toplovaljanog plosnatog čelika 2019.) bio podložan mjerama, 60 % ukupnog uvoza toplovaljanog plosnatog čelika u Uniji bio bi obuhvaćen mjerama. Konzorcij je stoga tvrdio da bi uvođenjem antidampinških mjera korisnici iz Unije postali potpuno ovisni o opskrbi proizvođača iz Unije, čime bi se dodatno ojačao položaj industrije Unije na tržištu toplovaljanog plosnatog čelika.

(197)

Komisija je smatrala da uvođenje privremene antidampinške pristojbe samo po sebi ne bi spriječilo korisnike iz Unije da nastave kupovati iz Turske iako na razinama cijena kojima bi se nadoknađivale dampinške marže utvrđene ispitnim postupkom. Komisija je podsjetila da postoji jasan i noviji primjer na tržištu toplovaljanog plosnatog čelika u Uniji koji pokazuje da se uvođenjem antidampinških pristojbi samo po sebi ne sprječava ulazak uvoza na tržište Unije u odgovarajućim količinama, kao što je primijetio sam Konzorcij kada se pozvao na obujam uvoza Rusije unatoč antidampinškim mjerama. Ta je činjenica vidljiva i iz podneska Konzorcija u kojem je priznao da je uvoz na koji su se primjenjivale antidampinške mjere iznosio najmanje 22 % ukupnog uvoza toplovaljanog plosnatog čelika 2019. U svakom slučaju, korisnici Unije i dalje će imati mogućnost diversificirati svoje izvore opskrbe među nekoliko zemalja izvoznica kako je prethodno objašnjeno. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da bi uvođenje antidampinških mjera dovelo do toga da korisnici iz Unije u potpunosti ovise o opskrbi proizvođača iz Unije ili da bi im se spriječio uvoz iz Turske u relevantnim količinama, kao neutemeljenu.

(198)

Komisija je stoga u privremenoj fazi zaključila kako učinci mogućeg uvođenja pristojbi na korisnike ne nadmašuju pozitivne učinke mjera na industriju Unije. Naime, u prethodnoj analizi pokazuje se da bi uvođenje pristojbi imalo najviše malen učinak, ako bi ga uopće imalo, na korisnike toplovaljanog plosnatog čelika.

(199)

Nekoliko je strana pokrenulo pitanja konkurentnosti i konkurencije. Neke su se strane plašile naznaka (pojačanog) oligopola u Uniji, dok su se druge žalile da proizvođači iz Unije stavljaju neovisne servisne centre za čelik i korisnike u manje konkurentnu situaciju od povezanih.

(200)

Komisija je utvrdila da je tvrdnja o oligopolu neopravdana u svjetlu broja tvornica i grupacija za proizvodnju čelika u Uniji. Proizvođači iz Unije među sobom pokazuju zdravu konkurenciju i nastavit će se natjecati s uvozom iz trećih zemalja, koji neće prestati. Kad je riječ o drugoj tvrdnji, podnositelji pritužbe osporili su je obrazloženjem da se njihove transakcije s povezanim servisnim centrima za čelik odvijaju po tržišnim uvjetima. Komisija je tvrdnju smatrala neutemeljenom u mjeri u kojoj industrija Unije isporučuje znatne količine neovisnim servisnim centrima za čelik i korisnicima koji su dostavili odgovore na upitnike.

(201)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da nijedan element od interesa za Uniju ne sprečava nametanje privremenih antidampinških mjera na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Turske u toj fazi ispitnog postupka.

(202)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(203)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Turske u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja cijene i dampinške marže (uvodna izjava 170.). Iznos pristojbi postavljen je na razinu dampinških marži.

(204)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(205)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta trgovačka društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati nijednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(206)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje.

(207)

Kako bi se rizik od mogućeg izbjegavanja mjera zbog razlika u privremeno utvrđenim stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati privremeno utvrđenu antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(208)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu privremeno utvrđenih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(209)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja se koriste pojedinačnom nižom stopom pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U ovom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za uklanjanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

(210)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, privremeno utvrđenu antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(211)

Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi 4, Komisija je za uvoz toplovaljanog plosnatog čelika uvela obvezu evidentiranja. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(212)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(213)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera. Takva će se odluka donijeti u konačnoj fazi.

(214)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(215)

Samo su dva proizvođača izvoznika dostavila primjedbe na izračun dampinga. Nije se smatralo da je ijedna od njih administrativne prirode.

(216)

Samo je jedan proizvođač iz Unije u uzorku dostavio primjedbe na izračun štete. Jedna se primjedba odnosila na administrativnu pogrešku u izračunu ciljne cijene tog proizvođača u uzorku. Ta je pogreška ispravljena, ali ispravak nije doveo do promjene u marži štete.

(217)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(218)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,