|
6.10.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 354/45 |
SMJERNICA (EU) 2021/1759 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 20. srpnja 2021.
o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2021/30)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu i četvrtu alineju njegova članka 127. stavka 2.,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3. stavak 1. te članke 17., 18. i 22.,
budući da:
|
(1) |
Upravno vijeće Europske središnje banke donijelo je 26. travnja 2007. Smjernicu ESB/2007/2 (1) o sustavu TARGET2 kojom se uspostavlja jedinstvena tehnička platforma – jedinstvena zajednička platforma (SSP). Ta je Smjernica preinačena 2012. kao Smjernica ESB/2012/27 Europske središnje banke (2). |
|
(2) |
Radi djelotvornog normiranja potrebno je pojasniti da će imatelji DCA-a za TIPS i imatelji DCA-a za T2S od studenoga 2021. odnosno od lipnja 2022. biti povezani sa sustavom TARGET2 preko jedinstvenog portala za pristup tržišnoj infrastrukturi Eurosustava (eng. „Eurosystem Single Market Infrastructure Gateway” ). |
|
(3) |
Kako bi se osiguralo da se sustav TARGET2 nastavlja razvijati radi suočavanja s prijetnjama u području kibersigurnosti, potrebno je pojasniti i proširiti pravila o pridržavanju zahtjeva vezanih uz sigurnost krajnje točke sustava TARGET2. Isto tako, kako bi se osigurao sveobuhvatan i usklađen pravni okvir, potrebno je izmijeniti definicije. |
|
(4) |
Kako bi se osiguralo da su trenutačna plaćanja dostupna u cijeloj Uniji, imatelji PM računa, njihovi neizravni sudionici i dostupni imatelji BIC-a koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu trebali bi biti i ostati stalno dostupni na platformi TIPS putem DCA-a za TIPS. Usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke za podsustave koji namiruju trenutačna plaćanja u vlastitim knjigama trebale bi se pružati na platformi TIPS. |
|
(5) |
Nakon što projekt konsolidacije sustava T2-T2S postane operativan, bit će potrebna transparentnost u pogledu načina prijenosa salda s računa sudionika u sustavu TARGET2 na odgovarajuće račune sljednike u budućem sustavu TARGET kako bi se osigurala pravna sigurnost. |
|
(6) |
Radi osiguravanja učinkovite primjene, također je potrebno pojasniti i ažurirati ostale odredbe Smjernice ESB/2012/27. |
|
(7) |
Za provedbu projekta konsolidacije sustava T2-T2S bit će potrebne i izmjene primjenjivih pravila koja se odnose na ugovore sklopljene s pružateljima mrežnih usluga sustava T2S, koja bi se trebala primjenjivati od 13. lipnja 2022. |
|
(8) |
Smjernicu ESB/2012/27 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Izmjene
Smjernica ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Sustav TARGET2 omogućava namiru u realnom vremenu na bruto načelu za plaćanja u eurima, s namirom u novcu središnje banke preko PM računa, namjenskih gotovinskih računa za sustav T2S i namjenskih gotovinskih računa za TIPS. Sustav TARGET2 uspostavljen je i djeluje na temelju SSP-a, preko kojeg se nalozi za plaćanje dostavljaju i obrađuju te preko kojeg se naposljetku primaju plaćanja na tehnički jednak način. Što se tiče tehničkog funkcioniranja namjenskih gotovinskih računa za T2S, sustav TARGET2 tehnički je uspostavljen i djeluje na temelju platforme T2S. Što se tiče tehničkog funkcioniranja namjenskih gotovinskih računa za TIPS i tehničkih računa podsustava za TIPS, sustav TARGET2 tehnički je uspostavljen i djeluje na temelju platforme TIPS.”; |
|
2. |
članak 2. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
članak 13. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 13. Podsustavi 1. Središnje banke Eurosustava pružaju podsustavima usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke u PM-u s pristupom preko pružatelja mrežnih usluga sustava TARGET2. Takve su usluge uređene dvostranim sporazumima između središnjih banaka Eurosustava i odnosnih podsustava. 2. Dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju ASI moraju biti u skladu s Prilogom IV. Osim toga, središnje banke Eurosustava osiguravaju da se u takvim dvostranim sporazumima na odgovarajući način primjenjuju sljedeće odredbe Priloga II.:
3. Dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju PI moraju biti u skladu sa svim sljedećim:
Za potrebe točke (a), naknada koja se koristi kao osnova za izračun novčanih kazni za nepoštovanje sigurnosnih zahtjeva kako je utvrđeno u članku 28. Priloga II. naknada je iz stavka 18. točke 1. podtočke (a) Priloga IV. 4. Odstupajući od stavka 3., dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju PI, ali samo namiruju plaćanja u korist svojih klijenata, moraju biti u skladu sa svim sljedećim:
Za potrebe točke (a), naknada koja se koristi kao osnova za izračun novčanih kazni za nepoštovanje sigurnosnih zahtjeva iz članka 28. Priloga II. naknada je iz stavka 18. točke 1. podtočke (a) Priloga IV. 5. Središnje banke Eurosustava pružaju usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke za podsustave koji namiruju trenutačna plaćanja u vlastitim knjigama u skladu sa SCT Inst shemom samo na platformi TIPS. Dvostrani sporazumi za pružanje takvih usluga prijenosa sredstava moraju biti u skladu s Prilogom IV.a i moraju omogućavati samo namiru trenutačnih plaćanja u skladu sa SCT Inst shemom. U takvim dvostranim sporazumima, na odgovarajući način primjenjuju se sljedeće odredbe Priloga II.b:
|
|
4. |
članak 17. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Stavci od 1. do 3.a ovog članka također se primjenjuju u slučaju privremenog ili trajnog prestanka upotrebe ASI-ja ili platforme TIPS od strane podsustava.”; |
|
5. |
umeće se sljedeći članak 27.a: „Članak 27.a Prijelazna odredba Središnje banke Eurosustava mogu pružati usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke za podsustave koji namiruju trenutačna plaćanja u vlastitim knjigama u skladu sa SCT Inst shemom upotrebom sučelja podsustava do 25. veljače 2022.”; |
|
6. |
Prilog II. Smjernici ESB/2012/27 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici; |
|
7. |
Prilog II.a Smjernici ESB/2012/27 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Smjernici; |
|
8. |
Prilog II.b Smjernici ESB/2012/27 mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Smjernici; |
|
9. |
Prilog IV. Smjernici ESB/2012/27 mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Smjernici; |
|
10. |
novi Prilog IV.a Smjernici ESB/2012/27 umeće se u skladu s Prilogom V. ovoj Smjernici. |
Članak 2.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.
2. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Smjernicom od 21. studenoga 2021., osim sa stavkom 1 točkom (c), stavkom 7. i stavkom 9. Priloga II. ovoj Smjernici u odnosu na koje one poduzimaju potrebne mjere i primjenjuju ih od 13. lipnja 2022. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o propisima i sredstvima u vezi tih mjera najkasnije do 9. rujna 2021.
Članak 3.
Adresati
Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 20. srpnja 2021.
Za Upravno vijeće ESB-a
Predsjednica ESB-a
Christine LAGARDE
(1) Smjernica ESB/2007/2 Europske središnje banke od 26. travnja 2007. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 237, 8.9.2007., str. 1.).
(2) Smjernica ESB/2012/27 Europske središnje banke od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog II.Smjernici ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
članak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. Izravni sudionici 1. Imatelji PM računa u sustavu TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] su izravni sudionici i pridržavaju se zahtjeva utvrđenih u članku 8. stavcima 1. i 2. Moraju imati najmanje jedan PM račun kod [umetnuti naziv SB-a]. Imatelji PM računa koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu moraju biti i ostati dostupni na platformi TIPS u svakom trenutku, bilo kao imatelj DCA-a za TIPS ili kao dostupna strana preko imatelja DCA-a za TIPS. 2. Imatelji PM računa mogu odrediti dostupne imatelje BIC-a, neovisno o mjestu osnivanja. Imatelji PM računa mogu odrediti dostupne imatelje BIC-a koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu samo ako su takvi subjekti dostupni na platformi TIPS, ili kao imatelj DCA-a za TIPS ili kao dostupna strana preko imatelja DCA-a za TIPS. 3. Imatelji PM računa mogu odrediti subjekte kao neizravne sudionike u PM-u ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 6. Imatelji PM računa mogu odrediti kao neizravne sudionike subjekte koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu samo ako su takvi subjekti dostupni na platformi TIPS, ili kao imatelj DCA-a za TIPS kod [umetnuti naziv SB-a] ili kao dostupna strana preko imatelja DCA-a za TIPS. 4. Pristup za više adresata preko podružnice može se osigurati na sljedeći način:
|
|
4. |
u članku 12. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. PM računi i njihovi podračuni remuneriraju se po nula posto ili po kamatnoj stopi na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, ovisno o tome koja je niža, osim ako se koriste za držanje minimalne pričuve ili za držanje viška pričuva. Ako se radi o minimalnim pričuvama, izračun i plaćanje remuneracije držanja minimalnih pričuva uređeno je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2531/98 (*2) i Uredbom (EU) 2021/378 Europske središnje banke (ESB/2021/1) (*3). Ako se radi o višku pričuva, izračun i plaćanje remuneracije držanja viška pričuva uređeno je Odlukom (EU) 2019/1743 (ESB/2019/31) (*4). (*2) Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 1.)." (*3) Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.)." (*4) Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21.10.2019., str. 12.).”;" |
|
5. |
članak 28. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 28. Sigurnosni zahtjevi i postupak provjere 1. Sudionici provode odgovarajuće sigurnosne provjere radi zaštite svojih sustava od neovlaštenog pristupa i upotrebe. Sudionici su isključivo odgovorni za primjerenu zaštitu povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti svojih sustava. 2. Sudionici obavješćuju [umetnuti naziv SB-a] o svakom sigurnosnom incidentu u svojoj tehničkoj infrastrukturi i, kad je prikladno, sigurnosnim incidentima koji se događaju u tehničkoj infrastrukturi drugih pružatelja. [Umetnuti naziv SB-a] može zahtijevati daljnje informacije o incidentu i, ako je potrebno, zahtijevati da sudionik poduzme odgovarajuće mjere kako bi spriječio ponavljanje takvog događaja. 3. [Umetnuti naziv SB-a] može odrediti dodatne sigurnosne zahtjeve svim sudionicima i/ili sudionicima koje [umetnuti naziv SB-a] smatra kritičnima, a posebno one povezane s kibersigurnosti ili suzbijanjem prijevara. 4. Sudionici daju [umetnuti naziv SB-a] i. trajni pristup svojoj potvrdi o postupanju u skladu sa zahtjevima svojih pružatelja mrežnih usluga vezanim uz sigurnost krajnje točke i ii. na godišnjoj osnovi, izjavu o samocertifikaciji za sustav TARGET2 kako je objavljena na mrežnim stranicama [umetnuti naziv SB-a] i na mrežnim stranicama ESB-a na engleskom jeziku. 4.a [Umetnuti naziv SB-a] ocjenjuje sudionikovu izjavu (izjave) o samocertifkaciji prema razini usklađenosti sudionika sa svakim od zahtjeva za samocertifikaciju za sustav TARGET2. Ti su zahtjevi navedeni u Dodatku VIII., koji pored drugih dodataka navedenih u članku 2. stavku 1., čini sastavni dio ovih Uvjeta. 4.b Razina usklađenosti sudionika sa zahtjevima za samocertifikaciju za sustav TARGET2 razvrstava se kako slijedi, prema rastućem redu s obzirom na stupanj težine: „potpuna usklađenost”; „manja neusklađenost” ili „velika neusklađenost”. Primjenjuju se sljedeći kriteriji: potpuna usklađenost postiže se ako sudionici zadovoljavaju 100 % zahtjeva; manja neusklađenost odnosi se na situaciju u kojoj sudionik zadovoljava manje od 100 %, ali najmanje 66 % zahtjeva, a velika neusklađenost ako sudionik zadovoljava manje od 66 % zahtjeva. Ako sudionik dokaže da se određeni zahtjev ne primjenjuje na njega, za potrebe razvrstavanja smatra se da je usklađen s tim zahtjevom. Sudionik koji ne uspije postići „potpunu usklađenost” podnosi akcijski plan u kojem pokazuje kako namjerava postići potpunu usklađenost. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje relevantna nadzorna tijela o statusu usklađenosti tog sudionika. 4.c Ako sudionik odbije odobriti trajni pristup svojoj potvrdi o postupanju u skladu sa zahtjevima svojih odabranih pružatelja mrežnih usluga za sigurnost krajnje točke ili ne dostavi samocertifikaciju za sustav TARGET2, razina usklađenosti sudionika razvrstava se kao „velika neusklađenost”. 4.d [Umetnuti naziv SB-a] svake godine ponovno ocjenjuje usklađenost sudionika. 4.e [Umetnuti naziv SB-a] može sudionicima čija je razina usklađenosti ocijenjena kao manja ili velika neusklađenost izreći sljedeće mjere pravne zaštite, prema rastućem redu s obzirom na stupanj težine:
5. Sudionici koji dopuštaju trećim stranama pristup svojem PM računu kako je navedeno u članku 5. stavcima 2., 3. i 4., upravljaju rizikom koji proizlazi iz omogućavanja takvog pristupa u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz stavaka od 1. do 4.e ovog članka. Samocertifikacija iz stavka 4. treba sadržavati izjavu sudionika da je obvezao treće osobe koje imaju pristup PM računu tog sudionika da poštuju zahtjeve pružatelja mrežnih usluga sustava TARGET2 za sigurnost krajnje točke.” |
|
6. |
članak 39. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Smatra se da su sudionici upoznati sa svim obvezama koje imaju u vezi s propisima o zaštiti podataka, da ih ispunjavaju i da su u mogućnosti dokazati to ispunjavanje obveza odgovarajućim nadležnim tijelima. Smatra se da su sudionici upoznati sa svim svojim obvezama u vezi s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, širenju nuklearnog oružja i razvoju sustava dostave nuklearnog oružja, posebno u vezi s provedbom odgovarajućih mjera o svakom plaćanju u korist ili na teret svojih PM računa i da ih ispunjavaju. Sudionici osiguravaju da su upoznati s politikom pružatelja mrežnih usluga u sustavu TARGET2 u pogledu povrata izgubljenih podataka prije zasnivanja ugovornog odnosa s pružateljem mrežnih usluga u sustavu TARGET2.”; |
|
7. |
umeće se sljedeći članak 45.a: „Članak 45.a Prijelazne odredbe 1. Kada sustav TARGET postane operativan, a sustav TARGET2 prestane s radom, salda na PM računima prenose se na odgovarajuće račune sljednike imatelja računa u sustavu TARGET. 2. Zahtjev da imatelji PM računa, neizravni sudionici i dostupni imatelji BIC-a koji pristupaju SCT Inst shemi budu dostupni na platformi TIPS u skladu s člankom 5. primjenjuje se od 25. veljače 2022.”; |
|
8. |
u Dodatku I., stavak 8. točka 4. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
9. |
u Dodatku IV., stavak 6. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
10. |
Tekst iz Priloga VI. ovoj Smjernici dodaje se kao novi Dodatak VIII. Prilogu II. Smjernici ESB/2012/27. |
(*1) Uredba Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29.11.2008., str. 1.).”;
(*2) Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 1.).
(*3) Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.).
(*4) Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21.10.2019., str. 12.).”;”
PRILOG II.
Prilog II.a Smjernici ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
2. |
u članku 4. stavku 2. točka (fc) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
3. |
u članku 4. stavku 2. umeće se točka (fd):
|
|
4. |
članak 4. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Sustav TARGET2 omogućava namiru u realnom vremenu na bruto načelu za plaćanja u eurima, s namirom u novcu središnje banke preko PM računa, namjenskih gotovinskih računa za T2S i namjenskih gotovinskih računa za TIPS. Sustav TARGET2 uspostavljen je i djeluje na temelju SSP-a, preko kojeg se nalozi za plaćanje dostavljaju i obrađuju te preko kojeg se naposljetku primaju plaćanja na tehnički jednak način. Što se tiče tehničkog funkcioniranja namjenskih gotovinskih računa za T2S, sustav TARGET2 tehnički je uspostavljen i djeluje na temelju platforme T2S. Što se tiče tehničkog funkcioniranja namjenskih gotovinskih računa za TIPS i tehničkih računa podsustava za TIPS, sustav TARGET2 tehnički je uspostavljen i djeluje na temelju platforme TIPS. [Umetnuti naziv SB-a] je pružatelj usluga na temelju ovih Uvjeta. Radnje i propusti nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a i 4 središnje banke smatraju se radnjama i propustima [umetnuti naziv SB-a] za koje ta središnja banka preuzima odgovornost u skladu s člankom 21. ovog Priloga. Sudjelovanje u skladu s ovim Uvjetima ne stvara ugovorni odnos između imatelja DCA-a za T2S i nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a ili 4 središnje banke kada bilo koja od potonjih djeluje u tom svojstvu. Upute, poruke ili informacije koje imatelj DCA-a za T2S primi od SSP-a ili od platforme T2S ili ih pošalje SSP-u ili platformi T2S u vezi s uslugama koje se pružaju na temelju ovih Uvjeta smatraju se primljenim od [umetnuti naziv SB-a] ili poslanim [umetnuti naziv SB-a].” |
|
5. |
članak 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Ako je [umetnuti naziv SB-a] udovoljio zahtjevu imatelja DCA-a za T2S u skladu sa stavkom 1., smatra se da je imatelj DCA-a za T2S dao ovlaštenje sudjelujućem središnjem depozitoriju vrijednosnih papira/sudjelujućim središnjim depozitorijima vrijednosnih papira za terećenje DCA-a za T2S za iznose koji se odnose na transakcije vrijednosnim papirima izvršene na tim računima vrijednosnih papira.”; |
|
6. |
članak 28. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Smatra se da su imatelji DCA-a za T2S upoznati sa svim obvezama koje imaju u vezi s propisima o zaštiti podataka, da ih ispunjavaju i da su u mogućnosti dokazati to ispunjavanje obveza odgovarajućim nadležnim tijelima. Smatra se da su upoznati sa svim svojim obvezama u vezi s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, širenju nuklearnog oružja i razvoju sustava dostave nuklearnog oružja, posebno u vezi s provedbom odgovarajućih mjera u odnosu na naloge za plaćanje u korist ili na teret njihovih namjenskih gotovinskih računa za T2S i da ih ispunjavaju. Imatelji DCA-a za T2S osiguravaju da su upoznati s politikom pružatelja mrežnih usluga u T2S u pogledu povrata izgubljenih podataka prije zasnivanja ugovornog odnosa s pružateljem mrežnih usluga u T2S.”; |
|
7. |
članak 30. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 30. Ugovorni odnos s NSP-om 1. Imatelji DCA-a za T2S moraju:
2. Pravni odnos između imatelja DCA-a za T2S i NSP-a isključivo je uređen uvjetima posebnog ugovora sklopljenog s NSP-om kako je navedeno u stavku 1. točki (a). 3. Usluge koje pruža NSP ne čine dio usluga koje pruža [umetnuti naziv SB-a[ u vezi sa sustavom TARGET2. 4. [Umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran za radnje, pogreške ili propuste NSP-a (uključujući njegove direktore, osoblje i podizvođače) ili za radnje, pogreške ili propuste trećih strana koje izaberu sudionici radi dobivanja pristupa mreži NSP-a.”; |
|
8. |
umeće se sljedeći članak 34.a: „Članak 34.a Prijelazne odredbe Kad sustav TARGET postane operativan, a sustav TARGET2 prestane s radom, imatelji DCA-a za T2S postaju imatelji DCA-a za T2S u sustavu TARGET.”; |
|
9. |
Upućivanja na „pružatelj mrežnih usluga zaT2S” (u jednini ili množini) u članku 6. stavku 1. točki (a) podtočki i., članku 9. stavku 5., članku 10. stavku 6., članku 14. stavku 1. točki (a), članku 22. stavku 1., članku 22. stavku 2., članku 22. stavku 3., članku 27. stavku 5., članku 28. stavku 1., članku 29. stavku 1. Priloga II.a i stavku 1. Dodatka I. zamjenjuju se upućivanjima na „NSP”. |
|
10. |
u Dodatku I., stavak 7. točka 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
PRILOG III.
Prilog II.b Smjernici ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
Upućivanja na „pružatelj mrežnih usluga za TIPS” (u jednini ili množini) u članku 17. stavku 1. točki (a), članku 24. stavku 1., članku 24. stavku 2., članku 26. stavku 2. točki (d), članku 29. stavku 6., stavku 1. Dodatka I., stavku 6. točki 1. Dodatka I. i stavku 3. točki 3. podtočki (b) Dodatka II. zamjenjuju se upućivanjima na „NSP”; |
|
2. |
članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
u članku 3. stavku 1. upućivanje na „Dodatak V.: tehnički zahtjevi za povezivost TIPS-a” briše se; |
|
4. |
članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
|
5. |
članak 6. stavak 1. točka (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
6. |
članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. Ugovorni odnos s NSP-om 1. Sudionici moraju:
2. Pravni odnos između sudionika i NSP-a isključivo je uređen uvjetima njihova zasebnog ugovora kako je navedeno u stavku 1. točki (a). 3. Usluge koje pruža NSP ne čine dio usluga koje pruža [umetnuti naziv SB-a] u vezi sa sustavom TARGET2. 4. [Umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran za radnje, pogreške ili propuste NSP-a (uključujući njegove direktore, osoblje i podizvođače) ili za radnje, pogreške ili propuste trećih strana koje izaberu sudionici radi dobivanja pristupa mreži NSP-a.”; |
|
7. |
članak 10. briše se; |
|
8. |
umeće se sljedeći članak 11.a: „Članak 11.a Repozitorij MPL-a 1. Središnji repozitorij MPL-a sadržava korelacijsku tablicu posredni identifikator računa– IBAN za potrebe usluge MPL-a. 2. Svaki posredni identifikator računa može biti povezan sa samo jednim IBAN-om. IBAN može biti povezan s jednim ili više posrednih identifikatora računa. 3. Članak 29. primjenjuje se na podatke sadržane u repozitoriju MPL-a.”; |
|
9. |
članak 12. stavak 9. briše se; |
|
10. |
članak 15. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Namjenski gotovinski računi za TIPS remuneriraju se po nula posto ili po kamatnoj stopi na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, ovisno o tome koja je niža, osim ako se koriste za držanje minimalnih pričuva ili za držanje viška pričuva. Ako se radi o minimalnim pričuvama, izračun i plaćanje remuneracije držanja minimalnih pričuva uređeni su Uredbom Vijeća (EZ) br. 2531/98 (*1) i Uredbom (EU) 2021/378 Europske središnje banke (ESB/2021/1) (*2). Ako se radi o višku pričuva, izračun i plaćanje remuneracije držanja viška pričuva uređeno je Odlukom (EU) 2019/1743 (ESB/2019/31) (*3). (*1) Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 1.)." (*2) Uredba (EU) 2021/2003 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.)." (*3) Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21.10.2019., str. 12.).”;" |
|
11. |
članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Vrsta naloga za plaćanje na DCA-u za TIPS Za potrebe usluge TIPS-a kao nalozi za plaćanje utvrđuju se:
|
|
12. |
članak 18. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Nakon što je nalog za prijenos likvidnosti s DCA-a za TIPS na PM, nalog za prijenos likvidnosti s DCA-a za TIPS na tehnički račun podsustava za TIPS ili nalog za prijenos likvidnosti s tehničkog računa podsustava za TIPS na DCA za TIPS prihvaćen kako je navedeno u članku 17., sustav TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] provjerava jesu li dostupna dostatna sredstva na računu platitelja. Ako nisu dostupna dostatna sredstva, nalog za prijenos likvidnosti bit će odbijen. Ako su dostupna dostatna sredstva, nalog za prijenos likvidnosti bit će odmah namiren.”; |
|
13. |
članak 20. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
14. |
članak 30. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Smatra se da su imatelji DCA-a za TIPS upoznati sa svim obvezama koje imaju u vezi s propisima o zaštiti podataka, da ih ispunjavaju i da su u mogućnosti dokazati to svoje ispunjavanje obveza odgovarajućim nadležnim tijelima. Smatra se da su upoznati sa svim svojim obvezama u vezi s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, širenju nuklearnog oružja i razvoju sustava dostave nuklearnog oružja, posebno u vezi s provedbom odgovarajućih mjera u odnosu na naloge za plaćanje u korist ili na teret njihovih namjenskih gotovinskih računa za TIPS i da ih ispunjavaju. Imatelji DCA-a za TIPS osiguravaju da su upoznati s politikom odabranog NSP-a u pogledu povrata izgubljenih podataka prije zasnivanja ugovornog odnosa s tim NSP-om.”; |
|
15. |
umeće se sljedeći članak 35.a: „Članak 35.a Prijelazna odredba Kad sustav TARGET postane operativan, a sustav TARGET2 prestane s radom, imatelji DCA-a za TIPS postaju imatelji DCA-a za TIPS u sustavu TARGET.”; |
|
16. |
u Dodatku I. tablica iz stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:
|
|
17. |
u Dodatku I., stavak 6. točka 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
18. |
u Dodatku IV., stavak 2. briše se; |
|
19. |
Dodatak V. briše se. |
(*1) Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 1.).
(*2) Uredba (EU) 2021/2003 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.).
(*3) Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21.10.2019., str. 12.).”;”
PRILOG IV.
Prilog IV. Smjernici ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
stavak 14 točka 14. podtočka (d) zamjenjuje se sljedećim:
|
|
2. |
u stavku 18. točki 1. podtočki (b) prvi redak tablice zamjenjuje se sljedećim:
|
|
3. |
u stavku 18.točki 1. podtočki (d) briše se zadnji podstavak. |
PRILOG V.
Umeće se sljedeći Prilog IV.a Smjernici ESB/2012/27:
„PRILOG IV.a
USLUGA TIPS-a ZA PODSUSTAVE KOJI NAMIRUJU TRENUTAČNA PLAĆANJA
1. Definicije
Za potrebe ovog Priloga i nastavno na definicije iz članka 1. Priloga II:b:
|
(1) |
„središnja banka podsustava (ASCB)” znači SB Eurosustava s kojim odgovarajući podsustav koji namiruje trenutačna plaćanja u vlastitim knjigama ima dvostrani sporazum o namiri trenutačnih plaćanja podsustava; |
|
(2) |
„temeljni bruto obujam” znači broj trenutačnih plaćanja namirenih u knjigama podsustava i omogućenih sredstvima koja se drže na tehničkom računu podsustava za TIPS. Ne uključuje trenutačna plaćanja na namjenske gotovinske račune za TIPS ili s njih ili na druge tehničke račune podsustava za TIPS ili s njih; |
|
(3) |
„inicijator” znači subjekt kojeg je kao takvog odredio podsustav i kojem je dozvoljeno slanje naloga za plaćanje platformi TIPS i/ili primanje naloga za plaćanje s platforme TIPS u ime tog podsustava ili dostupne strane tog podsustava. |
2. Unos naloga za plaćanje u sustav i njihova neopozivost
Primjena članka 20. Priloga II.b u vezi s trenutkom unosa naloga za trenutačno plaćanje, pozitivnih odgovora na opoziv i naloga za prijenos likvidnosti s DCA-a za TIPS na tehnički račun podsustava za TIPS te naloga za prijenos likvidnosti s tehničkog računa podsustava za TIPS na DCA-a za TIPS u odgovarajućoj komponenti sustava TARGET2 nema nikakav učinak na bilo koja pravila podsustava koja određuju trenutak unosa u podsustav i/ili neopozivost naloga za prijenos podnesenih takvom podsustavu u trenutku prije trenutka unosa odgovarajućeg naloga za plaćanje u odgovarajuću komponentu sustava TARGET2.
3. Računi za potporu namire trenutačnih plaćanja u vlastitim knjigama podsustava
|
(1) |
Kako bi se podržala namira trenutačnih plaćanja povezanih s podsustavima u TIPS-u, otvara se jedan tehnički račun podsustava za TIPS. |
|
(2) |
Tehnički račun podsustava za TIPS određuje se pomoću jedinstvenog broja računa koji ima do 34 znaka i strukturiran je kako je navedeno u tablici:
|
|
(3) |
Tehnički račun podsustava za TIPS smije biti isključivo nula ili pozitivan tijekom dana, a preko noći smije održavati pozitivan saldo. Prekonoćni saldo na računu podliježe istim pravilima remuneracije koja se primjenjuju na jamstvene fondove prema članku 11. ove Smjernice. |
4. Postupak namire
|
(1) |
Podsustav koristi tehnički račun podsustava za TIPS za prikupljanje potrebne likvidnosti koju su izdvojili njegovi klirinški članovi za povećanje svojih pozicija. |
|
(2) |
Podsustav će na zahtjev biti obaviješten o odobrenju i terećenju njegova tehničkog računa za TIPS. |
|
(3) |
Podsustav može poslati naloge za trenutačno plaćanje i pozitivne odgovore na opoziv bilo kojem imatelju DCA za TIPS ili podsustavu za TIPS. Podsustav prima i obrađuje naloge za trenutačno plaćanje, zahtjeve za opoziv i pozitivne odgovore na opoziv bilo kojeg imatelja DCA-a za TIPS ili podsustava za TIPS. |
5. Korisničko sučelje
|
(1) |
Imatelj tehničkog računa podsustava za TIPS pristupa platformi TIPS u načinu A2A i može se također povezati u načinu U2A izravno ili preko jednog ili više inicijatora. |
|
(2) |
Pristup platformi TIPS omogućuje imateljima tehničkog računa podsustava za TIPS sljedeće:
|
6. Popis naknada i izdavanje računa
|
(1) |
Za podsustav u TIPS-u primjenjuju se svi sljedeći uvjeti:
|
|
(2) |
Temeljni bruto obujam trenutačnih plaćanja podsustava izračunava ASCB svaki mjesec na temelju odnosnog bruto obujma tijekom prethodnog mjeseca zaokruženog na najbližih deset tisuća i iskazuje ga podsustav najkasnije do trećeg radnog dana sljedećeg mjeseca. Izračunan bruto obujam primjenjuje se za izračun naknade tijekom sljedećeg mjeseca. |
|
(3) |
Svaki podsustav prima račun od svojeg ASCB-a za prethodni mjesec na temelju naknada iz točke 1. ovog stavka, najkasnije devetog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanja se ne smiju izvršiti kasnije od 14. radnog dana mjeseca u kojem je izdan račun na račun koji odredi ASCB ili se terete s računa koji odredi podsustav. |
|
(4) |
Za potrebe popisa naknada i izdavanja računa u skladu s ovim Prilogom:
|
|
(5) |
Naknade za potrebe izdavanja računa u skladu s ovim člankom za razdoblje od 1. prosinca 2021. do 28. veljače 2022. jednake su prosjeku ukupnih naknada obračunatih za rujan, listopad i studeni 2021. |
PRILOG VI.
Dodaje se sljedeći Dodatak VIII. Prilogu II. Smjernici ESB/2012/27:
„Dodatak VIII.
Zahtjevi u pogledu upravljanja informacijskom sigurnosti i upravljanja neprekinutim poslovanjem
Upravljanje informacijskom sigurnosti
Ti se zahtjevi primjenjuju na svakog sudionika, osim ako sudionik dokaže da se određeni zahtjev na njega ne primjenjuje. Kod određivanja opsega primjene zahtjeva unutar njegove infrastrukture, sudionik bi trebao utvrditi elemente koji su dio lanca platne transakcije. Lanac platne transakcije započinje kod jedinstvene pristupne točke, t.j. sustava uključenog u kreiranje transakcija (npr. radne stanice, aplikacije za službe za izravan rad s klijentima i aplikacije za službe za pozadinske poslove, programska podrška,), a završava kod sustava odgovornog za slanje poruke SWIFT-u (npr. SWIFT VPN box) ili Interneta (ovaj potonji se primjenjuje na internetski pristup).
Zahtjev 1.1: Politika informacijske sigurnosti
Rukovodstvo određuje jasan smjer politike u skladu s poslovnim ciljevima i pokazuje potporu i predanost informacijskoj sigurnosti izdavanjem, odobravanjem i održavanjem politike informacijske sigurnosti čiji je cilj upravljanje informacijskom sigurnosti i kiberotpornosti u cijeloj organizaciji u smislu identifikacije, procjene i postupanja s rizicima informacijske sigurnosti i kiberotpornosti. Politika bi trebala sadržavati barem sljedeće odjeljke: ciljevi, područje primjene (uključujući područja kao što su organizacija, ljudski resursi, upravljanje imovinom itd.), načela i raspodjela odgovornosti.
Zahtjev 1.2: Unutarnja organizacija
Radi provedbe politike informacijske sigurnosti u organizaciji se uspostavlja okvir za informacijsku sigurnost. Rukovodstvo koordinira i preispituje uspostavu okvira za informacijsku sigurnost kako bi se osigurala provedba politike informacijske sigurnosti (u skladu sa Zahtjevom 1.1.) u cijeloj organizaciji, uključujući raspodjelu dostatnih sredstava i raspodjelu odgovornosti za sigurnost.
Zahtjev 1.3: Vanjske strane
Sigurnost informacija organizacije i njezine opreme za obradu informacija ne bi se smjela umanjiti zbog uvođenja vanjske strane/strana ili proizvoda/usluga koje one pružaju niti bi se smjela umanjiti zbog ovisnosti o njima. Svaki pristup vanjskih strana opremi organizacije za obradu informacija mora biti kontroliran. Kada se od vanjskih strana ili proizvoda/usluga vanjskih strana zahtijeva da pristupe opremi organizacije za obradu informacija, provodi se procjena rizika kako bi se utvrdile posljedice za sigurnost i zahtjevi u pogledu kontrole. Kontrole se dogovaraju i definiraju u sporazumu sa svakom odgovarajućom vanjskom stranom.
Zahtjev 1.4: Upravljanje imovinom
Sva informacijska imovina, poslovni procesi i temeljni informacijski sustavi, kao što su operativni sustavi, infrastruktura, poslovne aplikacije, gotovi proizvodi, usluge i aplikacije koje su razvili korisnici, u okviru lanca platnih transakcija moraju se evidentirati i imati vlasnika. Potrebno je raspodijeliti odgovornost za održavanje i provođenje odgovarajućih kontrola u poslovnim procesima i povezanim komponentama informacijske tehnologije za zaštitu informacijske imovine. Napomena: vlasnik prema potrebi može prenijeti ovlast za provedbu posebnih kontrola, ali ostaje odgovoran za pravilnu zaštitu imovine.
Zahtjev 1.5: Razvrstavanje informacijske imovine
Informacijska imovina razvrstava se prema svojoj kritičnosti u pogledu nesmetanog pružanja usluge od strane sudionika. U razvrstavanju se navode potrebe, prioriteti i stupanj zaštite potreban pri postupanju s informacijskom imovinom u odgovarajućim poslovnim procesima, te se također uzimaju u obzir temeljne komponente informacijske tehnologije. Sustav razvrstavanja informacijske imovine koji je odobrilo rukovodstvo koristi se za utvrđivanje odgovarajućeg skupa zaštitnih kontrola tijekom životnog ciklusa informacijske imovine (uključujući uklanjanje i uništenje informacijske imovine) i za obavješćivanje o potrebi za posebnim mjerama za postupanje s njima.
Zahtjev 1.6: Sigurnost u pogledu ljudskih resursa
Prije zapošljavanja se u odgovarajućim opisima radnih mjesta te u uvjetima za zapošljavanje utvrđuje odgovornost za sigurnost. Svi kandidati za zapošljavanje, izvođači radova i korisnici treće strane prolaze odgovarajuću provjeru, posebno za osjetljiva radna mjesta. Zaposlenici, izvođači radova i korisnici opreme za obradu informacija koji su treće strane potpisuju sporazum o svojim ulogama i odgovornostima u vezi sa sigurnosti. Za zaposlenike, izvođače radova i korisnike koji su treće strane osigurava se odgovarajuća razina svijesti te im se osigurava obrazovanje i osposobljavanje o sigurnosnim postupcima i ispravnoj upotrebi opreme za obradu informacija kako bi se mogući sigurnosni rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Za zaposlenike se uspostavlja formalni disciplinski postupak za postupanje u vezi s povredama sigurnosnih pravila. Potrebno je uspostaviti odgovornost za osiguravanje uređenog odlaska zaposlenika, izvođača radova ili korisnika koji su treće strane iz organizacije ili njihova premještaja unutar organizacije te za provedbu vraćanja sve opreme i oduzimanje svih prava pristupa.
Zahtjev 1.7: Fizička sigurnost i sigurnost okoliša
Oprema za obradu kritičnih ili osjetljivih informacija mora biti smještena u sigurnim prostorima, zaštićena definiranim sigurnosnim okvirima, s odgovarajućim sigurnosnim preprekama i kontrolama ulaska. Mora biti fizički zaštićena od neovlaštenog pristupa, oštećenja i ometanja. Pristup se odobrava samo pojedincima koji su obuhvaćeni područjem primjene zahtjeva 1.6. Potrebno je uspostaviti postupke i standarde za zaštitu fizičkih nositelja podataka koji sadržavaju informacijsku imovinu u provozu.
Oprema mora biti zaštićena od fizičkih prijetnji i prijetnji iz okoliša. Potrebna je zaštita opreme (uključujući opremu koja se upotrebljava izvan lokacije) i zaštita od odstranjivanja imovine kako bi se smanjio rizik od neovlaštenog pristupa informacijama i kako bi se informacije ili oprema zaštitile od gubitka ili oštećenja. Za zaštitu od fizičkih prijetnji i za zaštitu pomoćne opreme kao što je infrastruktura za opskrbu električnom energijom i kabelska infrastruktura potrebne su posebne mjere.
Zahtjev 1.8: Upravljanje operativnim poslovanjem
Potrebno je utvrditi odgovornost i postupke za upravljanje i rad opreme za obradu informacija koji moraju obuhvatiti sve osnovne sustave od početka do kraja u lancu platnih transakcija.
Pri operativnim postupcima, uključujući tehničko upravljanje informacijskim sustavima, provodi se razdvajanje dužnosti, prema potrebi, kako bi se smanjio rizik od nemarne ili namjerne zlouporabe sustava. Ako se razdvajanje dužnosti ne može provesti zbog dokumentiranih objektivnih razloga, nakon formalne analize rizika provode se kompenzacijske kontrole. Kontrole se uspostavljaju kako bi se spriječilo i otkrilo uvođenje zlonamjernih kodova za sustave u lancu platnih transakcija. Uspostavljaju se i kontrole (uključujući osvješćivanje korisnika) kako bi se spriječili, otkrili i uklonili zlonamjerni kodovi. Upotrebljavaju se mobilni kodovi samo iz pouzdanih izvora (npr. potpisane komponente Microsoft COM i Java Applets). Konfiguraciju preglednika (npr. upotrebu produžetka i priključaka) potrebno je dosljedno nadzirati.
Rukovodstvo će provesti politiku sigurnosnog kopiranja i obnavljanja podataka; te politike obnavljanja moraju uključivati plan obnavljanja koji se redovno preispituje najmanje jednom godišnje.
Potrebno je nadzirati sustave koji su kritični za sigurnost plaćanja i evidentirati događaje koji su važni za informacijsku sigurnost. Kako bi se osiguralo utvrđivanje problema u informacijskom sustavu koristi se evidencija operatera. Evidencija operatora redovito se preispituje na temelju uzorka u pogledu kritičnosti operacija. Koristi se praćenje sustava za provjeru učinkovitosti kontrola koje su utvrđene kao kritične za sigurnost plaćanja i za provjeru usklađenosti s modelom politike pristupa.
Razmjene informacija između organizacija temelje se na politici formalne razmjene koja se provodi u skladu sa sporazumima o razmjeni između uključenih strana i u skladu je sa svim relevantnim zakonodavstvom. Sofverske komponente treće strane koje se koriste u razmjeni informacija sa sustavom TARGET2 (kao što je softver primljen od ponuditelja usluga u 2. scenariju odjeljka o području primjene dokumenta za uređivanje samocertifikacije sustava TARGET2) moraju se koristiti u skladu s formalnim sporazumom s trećom stranom.
Zahtjev 1.9: Kontrola pristupa
Pristup informacijskoj imovini opravdava se na temelju poslovnih zahtjeva (potreba pristupa podatcima (1)) i u skladu s uspostavljenim okvirom korporativnih politika (uključujući politiku informacijske sigurnosti). Potrebno je definirati jasna pravila kontrole pristupa na temelju načela najmanje povlastice (2) kako bi se u velikoj mjeri poštovale potrebe odgovarajućih poslovnih i informatičkih procesa. Prema potrebi, logička kontrola pristupa (npr. za upravljanje sigurnosnim kopijama) trebala bi biti u skladu s kontrolom fizičkog pristupa, osim ako su uspostavljene odgovarajuće kompenzacijske kontrole (npr. enkripcija, anonimizacija osobnih podataka).
Potrebno je uspostaviti formalne i dokumentirane postupke za kontrolu dodjele prava pristupa informacijskim sustavima i uslugama koji su obuhvaćeni područjem primjene lanca platnih transakcija. Postupci obuhvaćaju sve faze životnog ciklusa pristupa korisnika, od početne registracije novih korisnika do konačne odjave korisnika kojima više nije potreban pristup.
Posebna pozornost posvećuje se, prema potrebi, dodjeli prava pristupa takve kritičnosti da bi zlouporaba tih prava pristupa mogla dovesti do ozbiljnog nepovoljnog učinka na poslovanje sudionika (npr. prava pristupa koja dozvoljavaju upravljanje sustavom, poništavanje kontrola sustava, izravan pristup poslovnim podacima).
Uspostavljaju se odgovarajuće kontrole za identifikaciju, autentikaciju i ovlašćivanje korisnika na određenim točkama mreže organizacije, npr. za lokalni pristup i pristup s udaljenosti sustavima u lancu platnih transakcija. Osobni računi se ne smiju dijeliti kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti.
Za lozinke se utvrđuju pravila i provode se posebne kontrole kako bi se osiguralo da se lozinke ne mogu lako pogoditi, npr. pravila o složenosti i vremenskom ograničenju valjanosti. Uspostavlja se siguran protokol za vraćanje lozinke i/ili ponovno postavljanje lozinke.
Razvija se i provodi politika o uporabi kriptografskih kontrola radi zaštite povjerljivosti, autentičnosti i cjelovitosti informacija. Uspostavlja se politika upravljanja ključevima kako bi se podržala upotreba kriptografskih kontrola.
Potrebno je uspostaviti politiku za pregledavanje povjerljivih informacija na zaslonu ili u tiskanom obliku (npr. politika praznog zaslona ili praznog stola) kako bi se smanjio rizik od neovlaštenog pristupa.
Pri radu na daljinu uzimaju se u obzir rizici u vezi s radom u nezaštićenom okruženju te se provode odgovarajuće tehničke i organizacijske kontrole.
Zahtjev 1.10: Nabava, razvoj i održavanje informacijskih sustava
Sigurnosni zahtjevi utvrđuju se i dogovaraju prije razvoja i/ili uvođenja informacijskih sustava.
Kako bi se osigurala pravilna obrada potrebno je u aplikacije, uključujući aplikacije koje su razvili korisnici, ugraditi odgovarajuće kontrole. Te kontrole uključuju validaciju ulaznih podataka, unutarnje obrade i izlaznih podataka. Za sustave koji obrađuju osjetljive, vrijedne ili kritične informacije ili utječu na njih potrebne su dodatne kontrole. Takve se kontrole utvrđuju na temelju sigurnosnih zahtjeva i procjene rizika u skladu s utvrđenim politikama (npr. politika informacijske sigurnosti, politika kriptografskih kontrola).
Prije prihvaćanja i uporabe novih sustava utvrđuju se, dokumentiraju i ispituju njihovi operativni zahtjevi. Što se tiče sigurnosti mreže, trebalo bi provesti odgovarajuće kontrole, uključujući segmentaciju i sigurno upravljanje, na temelju kritičnosti protoka podataka i razine rizika mrežnih područja u organizaciji. Potrebno je uspostaviti posebne kontrole za zaštitu osjetljivih informacija koje se prenose preko javnih mreža.
Pristup sistemskim datotekama i programskom izvornom kodu se kontrolira, a projekti na području informacijske tehnologije i aktivnosti potpore provode se na siguran način. Treba paziti da se izbjegne izlaganje osjetljivih podataka u testnim okruženjima. Projektna i potporna okruženja strogo se nadziru. Uvođenje promjena u produkciji strogo se nadzire. Provodi se procjena rizika značajnih promjena koje će se uvesti u produkciji.
Redovite aktivnosti ispitivanja sigurnosti sustava u produkciji provode se i u skladu s unaprijed definiranim planom koji se temelji na rezultatima procjene rizika, a testiranje sigurnosti uključuje barem procjene ranjivosti. Ocjenjuju se svi nedostaci ustanovljeni tijekom testiranja sigurnosti, a akcijski planovi za uklanjanje svih utvrđenih nedostataka moraju se pravodobno pripremiti i pratiti.
Zahtjev 1.11: Informacijska sigurnost u odnosima s (3) dobavljačima
Kako bi se osigurala zaštita internih informacijskih sustava sudionika, koji su dostupni dobavljačima, potrebno je dokumentirati zahtjeve u pogledu informacijske sigurnosti za ublažavanje rizika povezanih s pristupom dobavljača te se o njima sporazumjeti s dobavljačem.
Zahtjev 1.12: Upravljanje incidentima u području informacijske sigurnosti i poboljšanja
Kako bi se osigurao dosljedan i učinkovit pristup upravljanju incidentima povezanima s informacijskom sigurnosti, uključujući komunikaciju o sigurnosnim događajima i slabostima, uspostavljaju se i testiraju uloge, odgovornosti i postupci na poslovnoj i tehničkoj razini kako bi se osigurao brz, učinkovit te uredan i siguran oporavak od incidenata u vezi s informacijskom sigurnosti, uključujući scenarije povezane s uzrokom povezanim s kibersigurnosti (npr. prijevara koju je počinio vanjski napadač ili unutarnji subjekt). Osoblje uključeno u te postupke mora biti odgovarajuće osposobljeno.
Zahtjev 1.13: Pregled tehničke usklađenosti
Unutarnji informacijski sustavi sudionika (npr. sustavi jedinica za pozadinske poslove, unutarnje mreže i povezivost s vanjskim mrežama) redovito se procjenjuju u pogledu usklađenosti s uspostavljenim okvirom politika organizacije (npr. politika informacijske sigurnosti, politika kriptografskog nadzora).
Zahtjev 1.14: Virtualizacija
Gostujuća virtualna računala moraju biti u skladu sa svim sigurnosnim kontrolama koje su postavljene za fizičku strojnu opremu i sustave (npr. očvrsnuće, evidentiranje). Kontrole koje se odnose na hipervizore moraju uključivati: očvršćivanje hipervizora i operativne sustave domaćina, redovne popravke, jasno odvajanje različitih okruženja (npr. produkcija i razvoj). Centralizirano upravljanje, evidentiranje i praćenje te upravljanje pravima pristupa, posebno za visoko povlaštene račune provodi se na temelju procjene rizika. Gostujući virtualni strojevi kojima upravlja isti hipervizor moraju imati sličan profil rizičnosti.
Zahtjev 1.15: Računalstvo u oblaku
Upotreba javnih i/ili hibridnih rješenja u oblaku u lancu platnih transakcija mora se temeljiti na formalnoj procjeni rizika, uzimajući u obzir tehničke kontrole i ugovorne klauzule povezane s rješenjem računalstva u oblaku.
Ako se upotrebljavaju hibridna rješenja u oblaku, podrazumijeva se da je razina kritičnosti cjelokupnog sustava jednaka najvišoj razini kritičnosti nekog od povezanih sustava. Sve lokalne komponente hibridnih rješenja potrebno je odvojiti od ostalih sustava na lokaciji.
Upravljanje neprekinutim poslovanjem (primjenjuje se samo za kritične sudionike)
Sljedeći zahtjevi (od 2.1. do 2.6.) odnose se na upravljanje neprekinutim poslovanjem. Svaki sudionik sustava TARGET2 kojeg je Eurosustav razvrstao kao kritičnog za nesmetano funkcioniranje sustava TARGET2 ima uspostavljenu strategiju neprekinutog poslovanja koja obuhvaća sljedeće elemente.
|
Zahtjev 2.1 |
: |
Izradit će se planovi neprekinutog poslovanja i uspostaviti postupci za njihovo održavanje. |
|
Zahtjev 2.2 |
: |
Zamjenska operativna lokacija bit će dostupna |
|
Zahtjev 2.3 |
: |
Profil rizičnosti zamjenske lokacije razlikovat će se od profila rizičnosti primarne lokacije kako bi se izbjeglo da na obje lokacije istodobno utječe isti događaj. Na primjer, zamjenska lokacija bit će priključena na električnu mrežu i središnju telekomunikacijsku mrežu različitu od one na primarnoj poslovnoj lokaciji. |
|
Zahtjev 2.4 |
: |
U slučaju većih poremećaja u radu zbog kojih primarna lokacija nije dostupna i/ili kritično osoblje nije na raspolaganju, kritični sudionik moći će nastaviti s uobičajenim operacijama sa zamjenske lokacije gdje će biti moguće pravilno završiti radni dan i započeti sljedeći radni dan (sljedeće radne dane). |
|
Zahtjev 2.5 |
: |
Uspostavit će se postupci kojima se osigurava da se obrada transakcija nastavi sa zamjenske lokacije u razumnom roku nakon početnog prekida usluge i razmjerno kritičnosti poslovanja koje je prekinuto. |
|
Zahtjev 2.6 |
: |
Sposobnost suočavanja s prekidima rada ispitat će se najmanje jednom godišnje, a kritično osoblje će biti na dogovarajući način osposobljeno. Najdulje razdoblje između ispitivanja ne smije biti dulje od jedne godine. |
(1) Načelo nužnosti pristupa informacijama odnosi se na utvrđivanje skupa informacija kojima pojedinac treba pristupiti kako bi mogao obavljati svoje dužnosti.
(2) Načelo najmanje povlastice odnosi se na prilagodbu pristupnog profila ispitanika IT sustavu kako bi odgovarao odgovarajućoj poslovnoj ulozi.
(3) Dobavljača u kontekstu ove vježbe treba se shvatiti kao svaku treću stranu (i njezino osoblje) koja je pod ugovorom (sporazumom) s institucijom da pruži uslugu, a u skladu sa sporazumom o uslugama treća strana (i njezino osoblje) ima pristup, na daljinu ili na licu mjesta, informacijama i/ili informacijskim sustavima i/ili opremi za obradu informacija institucije u opsegu područja primjene obuhvaćenom izvršavanjem samocertifikacije u sustavu TARGET2 ili su s njim povezani.