11.6.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 208/1

SMJERNICA (EU) 2021/830 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 26. ožujka 2021.

o statistici bilančnih stavki i statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija (ESB/2021/11)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak.1. i članak 14. stavak 3.,

budući da:

(1)

Kako bi mogla ispuniti svoje zadaće iz Ugovora, Europska središnja banka (ESB) zahtijeva dostavljanje statističkih podataka o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu „države članice europodručja“). Ti podaci osiguravaju ESB-u sveobuhvatan statistički prikaz monetarnih kretanja u državama članicama europodručja koje se smatra jednim gospodarskim područjem. Dovoljno detaljni statistički podaci također su potrebni kako bi se osigurala trajna analitička upotrebljivost monetarnih agregata i protustavki europodručja za provođenje makrobonitetnih i strukturni analiza na razini Unije.

(2)

Prikupljanje statističkih podataka od nacionalnih središnjih banaka trebalo bi biti usklađeno unutar europodručja. U skladu s tim, potrebno je utvrditi zajednička pravila za prikupljanje tih podataka i postupanje s njima. Važno je osigurati da ta pravila ne nameću nerazuman teret izvještavanja nacionalnim središnjim bankama. Nacionalne središnje banke trebale bi stoga dostavljati te statističke podatke ESB-u korištenjem statističkih podataka prikupljenih u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 Europske središnje banke (ESB/2021/2) (1), Uredbom (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/34) (2) i Uredbom (EU) br. 1074/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/39) (3). ESB može koristiti statističke podatke dostavljene prema ovoj Smjernici u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2533/98 (4).

(3)

Određene definicije iz Uredbe (EZ) br. 2533/98 također vrijede za potrebe izvještavanja u skladu s ovom Smjernicom te se iz tog razloga primjenjuju.

(4)

Od monetarnih financijskih institucija koje su dio stvarne izvještajne populacije zahtijeva se da dostavljaju statističke podatke o svojim bilancama nacionalnoj središnjoj banci (NSB) države članice u kojoj su rezidenti u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Stoga je potrebno utvrditi oblike i postupke koje nacionalne središnje banke moraju primjenjivati kako bi dostavile ESB-u statističke podatke izvedene iz podataka prikupljenih od stvarne izvještajne populacije i iz bilanci nacionalnih središnjih banaka. Pored toga, za potrebe statističkog izvještavanja, ESB bi trebao izvoditi statističke podatke iz svoje bilance, koji odgovaraju statističkim podacima koje izvode nacionalne središnje banke iz svojih bilanci.

(5)

Kako bi se osiguralo da se monetarna kretanja analiziraju prema vrsti monetarnih financijskih institucija, ESB sastavlja statistiku agregirane bilance novčanih fondova i društava koja primaju depozite osim središnjih banaka. Radi izvođenja ovih statističkih podataka za europodručje i pojedine države članice europodručja, potrebno je da ESB prikupi od nacionalnih središnjih banaka statističke podatke o imovini i obvezama novčanih fondova.

(6)

S ciljem osiguravanja da su statistički podaci o sektoru monetarnih financijskih institucija koji se dostavljaju ESB-u reprezentativni za čitavu izvještajnu populaciju svake države članice europodručja, potrebno je uspostaviti zajednička pravila o ekstrapolaciji za male monetarne financijske institucije koje su izuzete od određenih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) i u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ECB/2013/34). Iz istog razloga trebalo bi uspostaviti zajednička pravila o ekstrapolaciji za monetarne financijske institucije koje su nacionalne središnje banke odabrale na temelju uzorka u skladu s člankom 2. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

(7)

Radi bolje analize kretanja kredita koje monetarne financijske institucije odobravaju nefinancijskim društvima u europodručju i pojedinim državama članicama europodručja, nacionalne središnje banke trebale bi dostaviti ESB-u, ako su dostupni, statističke podatke o kreditima monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema gospodarskoj djelatnosti.

(8)

Radi dopunjavanja analize kreditnih kretanja u europodručju i pojedinim državama članicama europodručja, nacionalne središnje banke trebale bi ESB-u dostavljati podatke o neiskorištenim kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija raščlanjene prema institucionalnom sektoru. Kako bi se unaprijedila usporedivost između zemalja, nacionalne središnje banke trebale bi dostavljati statističke podatke o neiskorištenim kreditnim linijama koji su u skladu s definicijama ustanovljenim Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Uredbom (EU) 2016/867 Europske središnje banke (ESB/2016/13) (6).

(9)

ESB mora pratiti prijenos monetarne politike putem promjena kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije na depozite i kredite u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva. Stoga je potrebno utvrditi oblike i postupke koje nacionalne središnje banke moraju primjenjivati kako bi dostavile takve podatke ESB-u u skladu s Uredbom (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

(10)

Eurosustav treba iskoristiti statističke podatke o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija, koji se prikupljaju u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) odnosno Uredbom (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) za potrebe monetarne politike, financijske stabilnosti i makrobonitetne politike te za zadaće povezane s mikrobonitetnim nadzorom kreditnih institucija u državama članicama europodručja. Od nacionalnih središnjih banaka stoga se zahtijeva da dostave ESB-u potrebne statističke podatke o bilančnim stavkama (IBSI) i kamatnim stopama (IMIR) pojedinih monetarnih financijskih institucija. Kako bi udovoljio pravovremenoj analizi monetarnih i kreditnih kretanja, prikladno je da ESB utvrdi relevantne institucije (temeljne institucije) za koje bi trebao dobiti statističke podatke o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija u isto vrijeme kada i nacionalne agregate.

(11)

Upravno vijeće je 5. lipnja 2020. odobrilo proširenje skupa kreditnih institucija europodručja za prijenos ESB-u bilančnih stavki pojedinih monetarnih financijskih institucija (7), čiji redovan prijenos počinje u odnosu na podatke o bilanci za veljaču 2021. Kako bi se ublažio povećani teret izvještavanja za nacionalne središnje banke koji proizlazi iz tog proširenja, primjereno je da su zahtjevi u odnosu na prijenos podataka o bilančnim stavkama pojedinih kreditnih institucija ograničeni u usporedbi s prijenosom podataka o bilančnim stavkama pojedinih kreditnih institucija koje su uključene u skup prije njegova proširenja (temeljne institucije).

(12)

Kako bi se nadopunila pravovemena analiza monetarnih i kreditnih kretanja, primjereno je da ESB dobije podatke o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija istovremeno kad i nacionalne agregate za temeljne institucije, čije poslovanje obuhvaća značajan udio relevantnih indikatora agregata. Kako bi se izbjegli lomovi u vremenskim serijama bilančnih stavki i kamatnih stopa pojedinih monetarnih financijskih institucija te radi osiguranja kontinuiranog pokrića nacionalnih agregata temeljnih institucija, prikladno je da nove kreditne institucije koje nastanu zbog spajanja, pripajanja ili drugih korporativnih reorganizacija koje uključuju jednu ili više temeljnih institucija i same budu temeljne institucije. Kada država članica usvoji euro, potrebno je da utvrdi koje od rezidentnih kreditnih institucija trebaju biti temeljne institucije radi pravovremene analize monetarnih i kreditnih kretanja u državi članici pri čemu se također uzima u obzir teret izvještavanja za odnosni NSB.

(13)

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a“), Upravno vijeće može odlučiti prenijeti određene ovlasti Izvršnom odboru. U skladu s općim načelima prenošenja ovlasti, kako ih je razvio i potvrdio Sud Europske unije, prenošenje ovlasti za donošenje odluka treba biti ograničeno, razmjerno i utemeljeno na utvrđenim kriterijima. U skladu s tim, primjereno je osigurati da, ako Upravno vijeće ili Izvršni odbor odobri ili povuče odobrenje nacionalnim središnjim bankama da primjenjuju određene pragove u odnosu na bilance kreditnih institucija u europodručju za koje su pojedinačni podaci dostavljeni ESB-u, oni razmotre hoće li takva primjena imati za posljedicu nerazmjeran teret izvještavanja u odnosu na te nacionalne središnje banke.

(14)

ESB vodi Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (dalje u tekstu „RIAD“), središnji repozitorij referentnih podataka o institucionalnim jedinicama bitnih za statističke svrhe. Referentni podaci za monetarne financijske institucije i podaci u odnosu na kreditne institucije iz europodručja za koje nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija čuvaju se u RIAD-u u skladu sa Smjernicom (EU) 2018/876 Europske središnje banke (ESB/2018/16) (8). Stoga je primjereno odrediti podatke koje nacionalne središnje banke trebaju unijeti i ažurirati u RIAD-u u odnosu na kreditne institucije iz europodručja za koje se dostavljaju statistički podaci o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija.

(15)

Kako bi se smanjio ukupan teret izvještavanja, statistički podaci koji se prikupljaju na temelju Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) koriste se za redovan izračun osnovice za obračun pričuva kreditnih institucija u skladu s ESB-ovim sustavom minimalnih pričuva u skladu s Uredbom (EU) 2021/378 (ESB/2021/1) (9). Kako bi ESB mogao izraditi statistiku o raščlambi agregirane osnovice za obračun pričuva po vrsti obveza, potrebno je da nacionalne središnje banke dostave ESB-u statističke podatke o osnovici za obračun pričuva kreditnih institucija za pojedinu državu članicu europodručja. Također je potrebno da ESB prikupi statističke podatke o makromjeri kako bi pratio primjerenost standardnog odbitka iz članka 5. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).

(16)

Monetarni agregati europodručja i njihove protustavke dobiveni su uglavnom iz podataka o bilančnim stavkama monetarnih financijskih institucija, koji su prikupljeni prema Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Međutim, monetarni agregati europodručja, ne uključuju samo monetarne obveze monetarnih financijskih institucija, nego također i monetarne obveze središnje države i poštanskih žiro institucija koje ne pripadaju sektoru središnje države. Stoga je potrebno da se statistički podaci o poštanskim žiro institucijama koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja u skladu s Uredbom (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39) dostavljaju ESB-u. Iz istog razloga potrebno je da se statistički podaci o monetarnim obvezama središnje države i držanja od strane središnje države gotovine i vrijednosnih papira koje su izdale monetarne financijske institucije iz europodručja, dostavljaju ESB-u. U skladu s tim, potrebno je utvrditi oblike i postupke za dostavljanje tih podataka ESB-u.

(17)

Radi potpore analize strukture i kretanja u bankarskom sektoru europodručja, nacionalne središnje banke trebale bi dostavljati strukturne financijske pokazatelje kreditnih institucija u skladu s obrascima navedenim u ovoj Smjernici. Kako bi se smanjio teret izvještavanja, nacionalne središnje banke trebale bi imati mogućnost da podatke učine dostupnim u alternativnim izvorima podataka koje ESB može koristiti radi izvođenja potrebnih pokazatelja, u skladu sa sporazumom s ESB-om.

(18)

Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća (10) mijenja, između ostalog definiciju „kreditne institucije“ u Uredbi (EU) br. 575/2013 kako bi uključila važna investicijska društva, koja u mjeri u kojoj ta društva ne obavljaju djelatnosti usklađene sa zajedničkim standardima, definicijama i klasifikacijama za statističku klasifikaciju društava koja primaju depozite, nisu monetarne financijske institucije. Posljedično, Uredba (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) razlikuje kreditne institucije razvrstane u sektor monetarnih financijskih institucija od kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije u okviru stvarne izvještajne populacije. Kako bi ESB učinkovito pratio djelatnosti kreditnih institucija, potrebno je da podaci koje nacionalne središnje banke prikupljaju od kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2]) budu preneseni ESB-u.

(19)

Kako bi se osigurala točnost i kvaliteta statističkih podataka koje ESB prikuplja potrebno je osigurati praćenje, provjeru i, prema potrebi, reviziju statističkih podataka koje dostavljaju nacionalne središnje banke. Iz istih razloga, nacionalne središnje banke trebale bi dati ESB-u pojašnjenja za revizije koje značajno unaprjeđuju dostavljene statističke podatke ili ako to zahtijeva ESB.

(20)

Članak 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, zajedno s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podrazumijeva da države članice čija valuta nije euro (dalje u tekstu „države članice izvan europodručja“) koje planiraju usvojiti euro trebaju utvrditi i provesti mjere za prikupljanje statističkih podataka potrebnih za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a tijekom pripreme za usvajanje eura. U skladu s tim, primjena ove Smjernice može se proširiti na nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja za određeno referentno razdoblje, prema potrebi. Osim toga, za potrebe omogućavanja ESB-u dobivanja sveobuhvatnog pregleda prikupljenih statističkih podataka i radi provođenja potrebnih analiza, od nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja koje usvoje euro trebalo bi zahtijevati da dostave ESB-u statističke podatke koje obuhvaćaju određeno razdoblje prije usvajanja eura i njihova pristupanja Uniji.

(21)

Kako bi ESB mogao izvršavati svoje zadaće, prikladno je da nacionalne središnje banke dostavljaju tražene statističke podatke do određenih datuma. U tu svrhu i kako bi se osigurala daljnja jasnoća nacionalnim središnjim bankama, prikladno je da nacionalne središnje banke također dostavljaju podatke u skladu s kalendarom izvještavanja koji im dostavi ESB.

(22)

Trebalo bi uspostaviti zajednička pravila za objavu od strane nacionalnih središnjih banaka statističkih podataka o bilancama monetarnih financijskih institucija koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom kako bi se osiguralo pravilno oslobađanje povezanih ključnih tržišno osjetljivih agregata.

(23)

Primjereno je za sve nacionalne središnje banke osigurati zajedničku metodu prijenosa statističkih podataka koji se dostavljaju ESB-u. U skladu s tim, ESSB bi trebao dogovoriti i odrediti usklađen oblik za elektronički prijenos.

(24)

Potrebno je uspostaviti postupke za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici, pod uvjetom da te izmjene ne dovode do promjena u temeljnom konceptualnom okviru niti utječu na teret izvještavanja. U skladu s tim, Izvršni odbor ESB-a trebao bi izvršiti takve tehničke izmjene i pri provođenju tog postupka trebao bi voditi računa o stajalištima Odbora za statistiku ESSB-a.

(25)

Kako bi provodile odluku Upravnog vijeća donesenu 5. lipnja 2020. o proširenju statistike pojedinačnih bilančnih stavki pojedinih monetarnih financijskih institucija, potrebno je da nacionalne središnje banke uzmu u obzir prošireni skup kreditnih institucija iz europodručja za redovan prijenos ESB-u statističkih podataka o bilančnim stavkama pojedinih monetarnih financijskih institucija od referentnog razdoblja 2021. Nacionalne središnje banke stoga bi trebale utvrditi kreditne institucije za koje je potrebno dostaviti statističke podatke o bilančnim stavkama i kamatnim stopama u skladu s područjem primjene ove Smjernice. Budući da se Smjernica ESB/2014/15 Europske središnje banke (11) o monetarnoj i financijskoj statistici nastavlja primjenjivati do 1. veljače 2022., potrebno je osigurati prijelazne izvještajne zahtjeve na temelju ove Smjernice do 1. veljače 2022. Također je potrebno da nacionalne središnje banke dostavljaju te podatke u rokovima određenim ovom Smjernicom za to razdoblje.

(26)

Osim toga, u smislu izmjena definicije „kreditne institucije“ u Uredbi (EU) br. 575/2013 koja se primjenjuje od 26. lipnja 2021. potrebno je osigurati prijelazne izvještajne zahtjeve za nacionalne središnje banke o bilančnim stavkama kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije za razdoblje od 26. lipnja 2021. do 1. veljače 2022.

(27)

Kako bi osigurale učinkovito prikupljanje i analizu statističkih podataka, nacionalne središnje banke trebale bi se uskladiti s odredbama ove Smjernice od istog datuma koji je datum primjene novih izvještajnih zahtjeva iz članka 5. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Ova bi se Smjernica trebala primjenjivati od 1. veljače 2022.

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

ODJELJAK 1.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Smjernicom uspostavljaju izvještajni zahtjevi za nacionalne središnje banke o statističkim podacima koji se dostavljaju o bilančnim stavkama i kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija, bilančnim stavkama kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije, minimalnim pričuvama i strukturnim financijskim pokazateljima kreditnih institucija te statističkim podacima o poštanskim žiro institucijama i središnjoj državi koji se zahtijevaju za prikupljanje monetarnih agregata i protustavki. Posebno, ovom se Smjernicom određuju podaci koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, postupanje s tim podacima, učestalost i vrijeme dostavljanja te standardi koji se primjenjuju na to izvještavanje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice, primjenjuju se definicije iz članka 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/22021/2), članka 1. Uredbe (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/34) (12) i članka 1. Uredbe (EU) br. 1074/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/39) (13).

Primjenjuju se također sljedeće definicije:

(1)

„statistički podaci” znači „statistički podaci“ kako su definirani u članku 1. točci 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 (14);

(2)

„razdoblje izrade“ znači razdoblje između rokova određenih u skladu s ovom Smjernicom za dostavljanje statističkih podataka od strane nacionalnih središnjih banaka ESB-u i zaključenja primitka podataka od strane ESB-a;

(3)

„osnovica za obračun pričuva“ znači „osnovica za obračun pričuva“ kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1);

(4)

„razdoblje održavanja“ znači „razdoblje održavanja“ kako je definirano u članku 2. točki 10. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).

ODJELJAK 2.

BILANČNE STAVKE MONETARNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Članak 3.

Statistički podaci koji se dostavljaju o bilančnim stavkama središnjih banaka

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće bilančne stavke sektora središnjih banaka:

(a)

stanja na kraju mjeseca navedena u tablici 1. u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim sljedećeg:

(i)

obveze po depozitima koje dostavljaju isključivo kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama;

(ii)

pozicije unutar grupe;

(iii)

sindicirani krediti;

(iv)

pozicije obračunskog skupa sredstava (eng notional cash pool);

(v)

izdane dionice/udjeli novčanih fondova;

(vi)

raščlambe po dospijeću kredita nominiranih u eurima nefinancijskim društvima;

(vii)

raščlambe po dospijeću i namjeni kredita za kredite nominirane u eurima kućanstvima i neprofitnim organizacijama koje služe kućanstvima;

(viii)

vlastita držanja vrijednosnih papira;

(b)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablicama 2., 3. i 4. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(c)

stanja na kraju mjeseca i stanja na kraju tromjesečja navedena u tablici 1. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(d)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablici 3. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o vrijednosnim usklađivanjima sektora središnjih banaka:

(a)

mjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 1.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim sljedećeg:

(i)

pozicije unutar grupe;

(ii)

sindicirani krediti;

(iii)

pozicije obračunskog skupa sredstava (eng notional cash pool);

(iv)

izdane dionice/udjeli novčanih fondova;

(v)

raščlambe po dospijeću kredita nominiranih u eurima nefinancijskim društvima;

(vi)

raščlambe po dospijeću i namjeni kredita nominiranih u eurima kućanstvima i neprofitnim organizacijama koje služe kućanstvima;

(vii)

vlastita držanja vrijednosnih papira;

(b)

tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 2.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(c)

mjesečna i tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 1. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(d)

tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 3. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o reklasifikacijskim usklađivanjima sektora središnjih banaka:

(a)

mjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja dostavljenu u skladu sa stavkom 1. točkom (a);

(b)

tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja navedenu u tablici 2. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim stavki koje se odnose na raščlambe kredita po preostalom dospijeću;

(c)

mjesečna i tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja navedena u tablici 1. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(d)

tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja navedena u tablici 3. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici.

4.   Nacionalne središnje banke izvode statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iz svojih računovodstvenih sustava u skladu s tablicama dostupnim na mrežnim stranicama ESB-a (15) koji osiguravaju premošćivanje između statističkih i računovodstvenih bilančnih stavki, a posebno primjenjuju sljedeće:

(a)

u slučaju računovodstvenih stavaka 9.5 „ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)“ i 10.4 „ostale obveze unutar Eurosustava (neto)“, nacionalne središnje banke utvrđuju imovinu odvojeno od obveza i dostavljaju ih na bruto osnovi;

(b)

ako se računovodstvena stavka 14 „računi revalorizacije“ treba iz računovodstvenih razloga dostaviti na bruto osnovi, nacionalne središnje banke, za statističke svrhe, dostavljaju tu stavku na neto osnovi;

(c)

ako nacionalne središnje banke revaloriziraju svoje portfelje vrijednosnih papira na mjesečnoj osnovi ili češće iz internih razloga, kako je navedeno u članku 9. stavku 2. Smjernice (EU) 2016/2249 Europske središnje banke (ESB/2016/34) (16), te se revalorizacije odražavaju u statističkim podacima koji se dostavljaju u skladu sa stavkom 2. na mjesečnoj osnovi;

(d)

ne dovodeći u pitanje vrednovanja koja se primjenjuju iz računovodstvenih razloga, nacionalne središnje banke primjenjuju jedno od sljedećih vrednovanja za izvještavanje o vrijednosnim papirima koji se drže i izdaju:

(i)

tržišna vrednovanja iz stavka 38. poglavlja 7. Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17); ili

(ii)

računovodstvena vrednovanja u skladu s usklađenim računovodstvenim pravilima iz članka 9. Smjernice (EU) 2016/2249 (ESB/2016/34) kada računovodstvena vrednovanja znatno ne odstupaju od tržišne vrijednosti.

5.   U odnosu na bilancu ESB-a, odgovarajuće poslovno područje ESB-a statističke podatke iz ovog članka stavlja na raspolaganje ESB-ovoj glavnoj upravi Statistika.

6.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim i vrijednosnim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici.

Članak 4.

Statistički podaci koji se dostavljaju o bilančnim stavkama ostalih monetarnih financijskih institucija

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće bilančne stavke ostalih monetarnih financijskih institucija:

(a)

stanja na kraju mjeseca navedena u tablici 1. u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim obveza po depozitima koje dostavljaju isključivo kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama;

(b)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablicama 2., 3. i 4. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(c)

stanja na kraju mjeseca o sekuritizacijama i drugim prijenosima kredita navedena u tablici 5.b u dijelu 5. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(d)

stanja na kraju mjeseca i kraju tromjesečja navedena u tablici 2. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici u mjeri u kojoj su podaci dostupni, uključujući na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(e)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablici 2. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici u mjeri u kojoj su podaci dostupni, uključujući na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o vrijednosnim usklađivanjima ostalih monetarnih financijskih institucija:

(a)

mjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 1.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(b)

mjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 5.b u dijelu 5. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(c)

tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 2.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(d)

mjesečna i tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 2. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(e)

tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 3. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o reklasifikacijskim usklađivanjima ostalih monetarnih financijskih institucija:

(a)

mjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja dostavljenu u skladu sa stavkom 1. točkom (a);

(b)

mjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja dostavljenu u skladu sa stavkom 1. točkom (c);

(c)

tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja navedenu u tablici 2. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim stavki koje se odnose na raščlambe kredita po preostalom dospijeću;

(d)

mjesečna i tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja navedena u tablici 2. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni;

(e)

tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja navedena u tablici 3. u dijelu 1. Priloga II. ovoj Smjernici na temelju najbolje procjene, ako su podaci dostupni.

4.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o mjesečnim neto prijenosima kredita kako su navedeni u tablici 5.a u dijelu 5. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

5.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke, ako su dostupni, o sekuritiziranim kreditima ili kreditima prenesenim na drugi način od strane monetarnih financijskih institucija koje servisiraju nemonetarne financijske institucije:

(a)

stanja na kraju mjeseca kredita koje servisiraju nemonetarne financijske institucije kako je navedeno u tablici 1. u dijelu 2. Priloga II. ovoj Smjernici;

(b)

mjesečne financijske transakcije sa stanjima kredita koje servisiraju nemonetarne financijske institucije, bez utjecaja prijenosa kredita kako je navedeno u tablici 1. u dijelu 2. Priloga II. ovoj Smjernici.

6.   Nacionalne središnje banke dostavljaju neto prijenose, stanja, vrijednosna usklađivanja i reklasifikacijska usklađivanja kako je navedeno u tablici 2. u dijelu 2. Priloga II. ovoj Smjernici ako su nacionalne središnje banke dale naputak monetarnim financijskim institucijama da uključe u izvješćivanje u Blok 1 tablice 5.a i 5.b u dijelu 5. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ECB/2021/2) kredite prenesene od strane monetarne financijske institucije ako druga domaća monetarna financijska institucija djeluje kao serviser, u skladu s odjeljkom 2.3 dijela 5. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

7.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim i vrijednosnim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici. Prema potrebi, statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom ekstrapoliraju se u skladu s člankom 8.

Članak 5.

Statistički podaci koji se do stavljaju o bilančnim stavkama novčanih fondova

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o stanjima na kraju tromjesečja u bilanci novčanih fondova navedene u tablici 1. i 2. u dijelu 3. Priloga II. ovoj Smjernici.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o tromjesečnim vrijednosnim usklađivanjima navedene u tablici 1. u dijelu 3. Priloga II. ovoj Smjernici. Ako je u skladu s člankom 9. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/379 (ECB/2021/2) odobreno odstupanje nekim ili svim novčanim fondovima u odnosu na dostavljanje vrijednosnih usklađivanja, nacionalne središnje banke dostavljaju podatke na temelju najbolje procjene ako su uključeni iznosi značajni.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o tromjesečnim reklasifikacijskim usklađivanjima navedene u tablici 1. u dijelu 3. Priloga II. ovoj Smjernici.

4.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim i vrijednosnim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici. Prema potrebi, statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom ekstrapoliraju se u skladu s člankom 8.

Članak 6.

Statistički podaci koji se dostavljaju o neiskorištenim kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, na tromjesečnoj osnovi, sljedeće statističke podatke o iznosima neiskorištenih kreditnih linija koje su odobrile ostale monetarne financijske institucije:

(a)

stanja navedena u tablici 1. u dijelu 4. Priloga II. ovoj Smjernici u odnosu na bilance na kraju mjeseca za svaki mjesec u tromjesečju; ili

(b)

stanja navedena u tablici 1. u dijelu 4. Priloga II. ovoj Smjernici u odnosu na bilance na kraju mjeseca za posljednji mjesec u tromjesečju.

Za potrebe prvog podstavka, nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke kada su stvarni podaci dostupni. Kada stvarni podaci nisu dostupni, nacionalne središnje banke dostavljaju procjene.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o reklasifikacijskim usklađivanjima u odnosu na svako stanje dostavljeno u skladu sa stavkom 1. na temelju najbolje procjene.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke o neiskorištenim kreditnim linijama monetarnih financijskih institucija u odnosu na jednu ili obje sljedeće stavke, kada je to moguće:

(a)

„izvanbilančni iznos“ kako je definiran u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 2016/867 (ESB/2016/13);

(b)

„neiskorištene kreditne linije“ razvrstane kao „srednji rizik“, „srednji/nizak rizik“ i „nizak rizik“, kako je navedeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 575/2013.

Ako nacionalne središnje banke ne dostavljaju statističke podatke u odnosu na točke (a) i (b) prvog podstavka, nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke s upućivanjem na odgovarajuće nacionalne definicije.

4.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici. Prema potrebi, statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom ekstrapoliraju se u skladu s člankom 8.

Članak 7.

Statistički podaci koji se dostavljaju o kreditima monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema gospodarskoj djelatnosti

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, ako su dostupni, statističke podatke o stanjima na kraju tromjesečja kredita monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima iz europodručja raščlanjenim po gospodarskoj djelatnosti u skladu sa statističkom klasifikacijom gospodarskih djelatnosti u Uniji (NACE Rev 2) (18) u skladu s dijelom 5. Priloga II. ovoj Smjernici.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja ESB-u, na njegov zahtjev, o utjecaju reklasifikacija na stanja dostavljena u skladu sa stavkom 1. uključujući reklasfikacijska usklađivanja dostavljena u skladu s člankom 4. stavkom 3.

3.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30.

Članak 8.

Ekstrapolacija bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija

1.   Ako nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja monetarnim financijskim institucijama u skladu sa stavcima 1., 2., 4. i 6. članka 9. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), nacionalne središnje banke ekstrapoliraju statističke podatke prikupljene u skladu s tom Uredbom tako da predstavljaju čitavu izvještajnu populaciju u svrhu sastavljanja mjesečnih i tromjesečnih statističkih podataka koji se dostavljaju ESB-u u skladu s ovim odjeljkom.

2.   Ako nacionalne središnje banke ekstrapoliraju statističke podatke u skladu sa stavkom 1. one primjenjuju najmanje jedno od sljedećeg:

(a)

za podatke o nedostajućim raščlambama, izvode se procjene primjenom omjera zasnovanih na podskupu stvarne izvještajne populacije za koji se smatra da najbolje predstavlja institucije na „repu“ kako slijedi:

(i)

nacionalne središnje banke država članica čiji doprinos agregiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija iz europodručja premašuje 2 % određuju taj podskup tako da ukupna bilanca subjekata u podskupu ne premašuje 35 % nacionalne agregirane bilance monetarnih financijskih institucija;

(ii)

nacionalne središnje banke država članica čiji doprinos agregiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija iz europodručja ne premašuje 2 % određuju taj podskup tako da ukupna bilanca subjekata u podskupu ne premašuje 35 % nacionalne agregirane bilance monetarnih financijskih institucija, osim ako bi ekstrapolacija prema ovom pristupu uzrokovala značajne troškove za NSB, u kojem slučaju NSB može umjesto toga primijeniti omjere na temelju stvarne izvještajne populacije;

(iii)

zahtjevi za određivanje podskupa stvarne izvještajne populacije iz podstavaka i. i ii. ne primjenjuju se ako bilanca institucije kojoj je odobreno odstupanje ne premašuje 1 % nacionalne agregirane bilance monetarnih financijskih institucija. U takvim situacijama, nacionalne središnje banke mogu umjesto toga primijeniti omjere na temelju stvarne izvještajne populacije;

(b)

u primjeni točke (a), i institucije na „repu“ i podskup stvarne izvještajne populacije mogu se podijeliti na različite skupine prema vrsti institucije;

(c)

kada kombiniran doprinos novčanih fondova kojima je odobreno odstupanje u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) premaši 30 % nacionalne bilance novčanih fondova, nacionalne središnje banke ekstrapoliraju statističke podatke koji se odnose na novčane fondove odvojeno od onih koji se odnose na društva koja primaju depozite i u skladu s jednim od sljedećeg:

(i)

nacionalne središnje banke koriste statističke podatke prikupljene od novčanih fondova kojima nije odobreno odstupanje u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) ako su ti statistički podaci dovoljno reprezentativni za potrebe ekstrapolacije;

(ii)

nacionalne središnje banke procjenjuju bilancu sektora novčanih fondova iz alternativnih izvora podataka, najmanje jednom godišnje, i koriste ju kao osnovu za ekstrapolaciju kada je svim novčanim fondovima odobreno odstupanje u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) ili ako statistički podaci prikupljeni od novčanih fondova kojima nije odobreno odstupanje u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) nisu dovoljno reprezentativni za potrebe ekstrapolacije;

(d)

ako se statistički podaci prikupljaju u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) s manjom učestalošću ili kasnije nego statistički podaci koji se dostavljaju ESB-u u skladu s ovom Smjernicom, nacionalne središnje banke procjenjuju statističke podatke za nedostajuća razdoblja pomoću sljedećeg:

(i)

ponavljanjem podataka kada se pokaže da su rezultati primjereni; ili

(ii)

primjenom odgovarajuće tehnike statističke procjene kako bi se u obzir uzeli svi trendovi ili sezonska kretanja.

Za potrebe točaka od (a) do (d), omjeri ili svi drugi međuizračuni koji se koriste za ekstrapolaciju mogu se izvesti iz podataka dobivenih od nadzornih tijela kada su ti podaci dovoljno usklađeni sa statističkim podacima koji se ekstrapoliraju.

3.   Kada nacionalne središnje banke odobre odstupanje monetarnim financijskim institucijama u skladu s člankom 9. stavkom 7. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) one ekstrapoliraju procjenjujući tromjesečne statističke podatke koji se dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 4. kako slijedi:

(a)

ako nacionalne središnje banke prikupljaju statističke podatke od monetarnih financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) rjeđe nego tromjesečno, tada mogu koristiti te statističke podatke za potrebe procjene statističkih podataka za nedostajuća razdoblja ili mogu primijeniti odgovarajuće tehnike statističke procjene kako bi se u obzir uzeli trendovi ili sezonska kretanja;

(b)

ako nacionalne središnje banke prikupljaju statističke podatke od monetarnih financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) na višoj razini agregacije, one mogu koristiti te statističke podatke za potrebe procjene statističkih podataka koji se dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 4. ili mogu koristiti odgovarajuće raščlambe kao osnovu za takve procjene;

(c)

ako nacionalne središnje banke prikupljaju tromjesečne statističke podatke rezidenata u državama članicama izvan europodručja u odnosu na koje se primjenjuje odstupanje u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), od monetarnih financijskih institucija koji zajedno obuhvaćaju najmanje 80 % depozita, kredita i držanja dužničkih vrijednosnih papira te dionica/udjela u investicijskim fondovima, , one procjenjuju statističke podatke koji se dostavljaju na toj osnovi; ili

(d)

ako nacionalne središnje banke procjenjuju statističke podatke koji se dostavljaju na osnovi alternativnih izvora, one rade potrebne prilagodbe tako da uzmu u obzir različite koncepte i definicije koje se primjenjuju u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) u usporedbi s onima koji se primjenjuju u tim alternativnim izvorima.

Članak 9.

Pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u mjesečne statističke podatke iz ovog odjeljka do kraja poslovanja 15. radnog dana nakon kraja mjeseca na koji se podaci odnose, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) i kalendarom izvještavanja iz članka 32.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u tromjesečne statističke podatke iz ovog odjeljka do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koji se podaci odnose, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/201/2) i kalendarom izvještavanja iz članka 32.

Članak 10.

Revizije

1.   Nacionalne središnje banke mogu revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim odjeljkom kako slijedi:

(a)

revizije posljednjih i prethodnih mjesečnih statističkih podataka dostavljenih u skladu s člancima 3. i 4. mogu se dostaviti ESB-u u svako doba;

(b)

revizije posljednjih tromjesečnih statističkih podataka dostavljenih u skladu s člancima 3. i 4. mogu se dostaviti ESB-u u svako doba;

(c)

revizije statističkih podataka dostavljenih u skladu s člancima 3. i 4., osim revizija iz točaka (a) i (b) mogu se dostaviti ESB-u izvan mjesečnih razdoblja izrade;

(d)

revizije statističkih podataka dostavljenih u skladu s člancima od 5. do 7. mogu se dostaviti ESB-u u svako doba.

Nacionalne središnje banke mogu, nakon obavještavanja ESB-a, revidirati statističke podatke iz točke (c) tijekom mjesečnog razdoblja izrade kada revizije značajno unaprjeđuju kvalitetu statističkih podataka. ESB može obrađivati ove revizije nakon tog mjesečnog razdoblja izrade. ESB obavještava odgovarajući NSB ako je obrada tih revizija odgođena do vremena nakon mjesečnog razdoblja izrade.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja za revizije dostavljene u skladu sa stavkom 1. na zahtjev. Nacionalne središnje banke također dostavljaju ESB-u pojašnjenja u oba sljedeća slučaja:

(a)

nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja za revizije od najmanje 5 milijardi eura (u apsolutnoj vrijednosti) i dostavljaju ta pojašnjenja istovremeno s revizijama, a u svakom slučaju prije dovršetka izrade podataka od strane ESB-a za to razdoblje izrade;

(b)

ako nacionalne središnje banke dostavljaju revizije tijekom mjesečnog razdoblja izrade u skladu s drugim podstavkom stavka 1. pojašnjenja se dostavljaju u vrijeme izvještavanja.

Pojašnjenja dostavljena u skladu s prvim podstavkom moraju naznačiti jesu li revizije koje se odnose na dostavljene serije konačne ili se mogu provesti daljnje revizije.

ODJELJAK 3.

KAMATNE STOPE MONETARNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Članak 11.

Statistički podaci koji se dostavljaju o statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće podatke o kamatnim stopama koje primjenjuju monetarne financijske institucije na depozite i kredite u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva („kamatne stope monetarnih financijskih institucija“):

(a)

nacionalne mjesečne statističke podatke o stanjima i novim poslovima utvrđene u dodacima 1. i 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34);

(b)

nacionalne mjesečne statističke podatke o novim poslovima utvrđene u dijelu 1. Priloga III. ovoj Smjernici.

Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju se u skladu s člankom 30. Nacionalne središnje banke dostavljaju te podatke u skladu s dijelom 3. Priloga III. ovoj Smjernici, ovisno o slučaju.

2.   Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja u odnosu na sljedeće pokazatelje:

(a)

pokazatelje od 62. do 85. u tablici 3. i 4. Dodatka 2. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) u odnosu na sljedeće:

(i)

kamatne stope koje se primjenjuju na nefinancijska društva;

(ii)

opseg kolateraliziranih/osiguranih kredita nefinancijskim društvima;

(b)

pokazatelje od 37. do 54. u tablici 3. i 4. Dodatka 2. Prilogu I. Uredbi (EU) No 1072/2013 (ESB/2013/34) kada nacionalni agregirani opseg poslova odgovarajućih stavki koji se odnosi na pokazatelje od 37. do 45. koji obuhvaćaju sve kredite predstavlja manje od 10 % nacionalnih agregiranih opsega poslova zbroja svih kredita u istoj kategoriji iznosa i manje od 2 % opsega poslova u istoj kategoriji iznosa i istog početnog razdoblja fiksiranja kamatne stope na razini europodručja.

Odstupanja odobrena nacionalnim središnjim bankama u skladu s prvim podstavkom bez utjecaja su na članak 4. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

3.   Kada su odstupanja odobrena u skladu sa stavkom 2., nacionalne središnje banke provjeravaju pragove iz tog stavka na godišnjoj osnovi.

Članak 12.

Ekstrapolacija statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

1.   Ako statistički podaci o kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija koje su primile nacionalne središnje banke ne predstavljaju stvarnu izvještajnu populaciju zbog upotrebe uzorkovanja, nacionalne središnje banke odabiru i održavaju uzorak i ekstrapoliraju statističke podatke o opsegu novih poslova radi osiguravanja da je zastupljeno 100 % izvještajne populacije, kako je navedeno u dijelu 2. Priloga III. ovoj Smjernici.

2.   Ako nacionalne središnje banke odobravaju odstupanja u odnosu na izvještajne zahtjeve o statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) ili člankom 11. stavkom 2. ove Smjernice, statistički podaci dostavljeni u skladu s člankom 11. stavkom 1. ove Smjernice prenose se u nedostajuće mjesečno razdoblje primjenom odgovarajućih tehnika statističkih procjena kako bi se u obzir uzeli trendovi u podacima ili sezonska kretanja.

Članak 13.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke iz članka 11. do kraja poslovanja 19. radnog dana nakon kraja mjeseca na koji se podaci odnose, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) i kalendarom izvještavanja iz članka 32.

Članak 14.

Revizije

1.   Nacionalne središnje banke mogu revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim odjeljkom u svako doba osim tijekom odgovarajućeg razdoblja izrade, kada nacionalne središnje banke mogu revidirati samo statističke podatke dostavljene za prethodno referentno razdoblje.

Nacionalne središnje banke mogu, nakon obavještavanja ESB-a, revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim odjeljkom tijekom odgovarajućeg razdoblja izrade ako revizije značajno unaprjeđuju kvalitetu statističkih podataka. ESB može obrađivati te revizije nakon tog razdoblja izrade. ESB obavještava odgovarajući NSB ako je obrada tih revizija odgođena do vremena nakon mjesečnog razdoblja izrade.

2.   Nacionalne središnje banke, na zahtjev ESB-a, dostavljaju sljedeća pojašnjenja za revizije dostavljene u skladu sa stavkom 1.:

(a)

pojašnjenja za revizije koje značajno poboljšavaju kvalitetu statističkih podataka dostavljenih ESB-u;

(b)

pojašnjenja za revizije statističkih podataka dostavljenih ESB-u za razdoblja prije prethodnog referentnog mjeseca.

Pojašnjenja dostavljena u skladu s prvim podstavkom moraju naznačiti jesu li revizije koje se odnose na dostavljene serije konačne ili se mogu provesti daljnje revizije.

ODJELJAK 4.

BILANČNE STAVKE I KAMATNE STOPE POJEDINIH MONETARNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Članak 15.

Utvrđivanje kreditnih institucija za koje je potrebno dostaviti pojedinačne statističke podatke

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke iz članka 16. za kreditne institucije koje su rezidenti u državama članicama europodručja, osim za sljedeće:

(a)

kreditne institucije koje su nemonetarne financijske institucije;

(b)

institucije na „repu“; i

(c)

kreditne institucije čija je ukupna imovina jednaka ili niža od 100 milijuna eura, ako je Upravno vijeće ESB-a dalo odobrenje odgovarajućem NSB-u u skladu sa stavkom 2.

Za potrebe dostavljanja statističkih podataka ESB-u u skladu s člankom 16, odgovarajući NSB može dostaviti statističke podatke za grupe kreditnih institucija. Nacionalne središnje banke određuju te grupe kreditnih institucija uz savjetovanje s ESB-om.

2.   Upravno vijeće Europske središnje banke može dati odobrenje za primjenu praga iz stavka 1. točke (c) na zahtjev ogovarajućeg NSB-a, ako bi teret izvještavanja za taj NSB bio nerazmjeran. Ako Upravno vijeće ESB-a smatra da teret izvještavanja za taj NSB više ne bi bio nerazmjeran, ono može povući to odobrenje na zahtjev odgovarajućeg NSB-a.

3.   Nacionalne središnje banke evidentiraju kreditne institucije i grupe kreditnih institucija iz stavka 1. u Registar baze podataka institucija i povezanih društava uspostavljen u skladu sa Smjernicom (EU) 2018/876 Europske središnje banke (ESB/2018/16) (19).

4.   Nacionalne središnje banke evidentiraju kreditne institucije i grupe kreditnih institucija iz stavka 1. koje su temeljne institucije za potrebe ovog odjeljka ako se primjenjuje bilo što od sljedećeg:

(a)

kreditna institucija je članica skupa kreditnih institucija za koji su preneseni podaci o pojedinoj monetarnoj financijskoj instituciji ESB-u za referentno razdoblje siječanj 2021. u skladu s člankom 17.a stavkom 1. Smjernice ESB/2014/15;

(b)

kreditna institucija je nova kreditna institucija nastala zbog spajanja, pripajanja ili druge korporativne reorganizacije koja uključuje jednu ili više temeljnih institucija koje nastanu nakon stupanja na snagu ove Smjernice;

(c)

kreditna institucija je rezident države članice koja usvoji euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice i Upravno vijeće ESB-a ju je utvrdilo kao temeljnu instituciju uz savjetovanje s Odborom za statistiku.

Ako Upravno vijeće ESB-a utvrdi temeljnu instituciju u skladu s točkom (c) prvog podstavka o tome obavještava odgovarajući NSB.

5.   Ako je nacionalnim središnjim bankama, u skladu sa stavkom 1. točkom (c), dano odobrenje za isključivanje kreditne institucije čija je ukupna imovina jednaka ili niža od 100 milijuna eura, one preispituju ukupnu imovinu kreditne institucije najmanje jednom svake tri godine i u skladu s tim evidentiraju podatke u RIAD-u. O rezultatima tog preispitivanja potrebno je bez odgađanja izvijestiti Upravno vijeće.

6.   Upravno vijeće ESB-a može prenijeti ESB-u ovlast za davanje ili povlačenje odobrenja u skladu sa stavkom 2. Takvo prenošenje uzet će u obzir hoće li teret izvještavanja za odgovarajući NSB biti nerazmjeran.

7.   Ako Izvršni odbor izvrši svoju prenesenu ovlast u skladu sa stavkom 6., o svakoj donesenoj odluci izvješćuje Upravno vijeće bez nepotrebnog odgađanja.

Članak 16.

Statistički podaci koji se dostavljaju o bilančnim stavkama i kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija (IBSI i IMIR)

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke prikupljene u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) o sljedećim bilančnim stavkama pojedinih kreditnih institucija iz članka 15. stavka 1.:

(a)

stanja na kraju mjeseca navedena u tablicama 1. i 2. u Prilogu IV. ovoj Smjernici;

(b)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablicama 1. i 2. u Prilogu IV. ovoj Smjernici;

Ako nacionalne središnje banke prikupljaju statističke podatke iz točke (b) prvog podstavka na mjesečnoj osnovi, one mogu umjesto toga dostaviti ESB-u stanja na kraju mjeseca za te stavke.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u mjesečne „pomoćne serije“ iz tablice 1. i 2. Iz Priloga IV. ovoj Smjernici u odnosu na bilance kreditnih institucija iz članka 15. stavka 1. u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici. Te pomoćne serije sastoje se od jedne ili obje sljedeće stavke:

(a)

vrijednosna i reklasifikacijska usklađivanja;

(b)

prijenosi kredita.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija prikupljene u skladu s Uredbom (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) od temeljnih institucija iz članka 15. stavka 4.:

(a)

mjesečne kamatne stope koje se primjenjuju na stanja depozita i kredita nominiranih u eurima u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva koji su rezidenti u europodručju navedene u tablici 3. u Prilogu IV. ovoj Smjernici;

(b)

mjesečni opseg novih poslova depozita i kredita nominiranih u eurima u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva koji su rezidenti u europodručju kako je navedeno u tablici 3. u Prilogu IV. ovoj Smjernici;

(c)

mjesečne kamatne stope koje se primjenjuju na opseg novih poslova stanja depozita i kredita nominiranih u euru u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva koji su rezidenti u europodručju navedene u tablici 3. u Prilogu IV. ovoj Smjernici.

4.   Ako su statistički podaci dostavljeni za grupe kreditnih institucija iz članka 15. stavka 1., nacionalne središnje banke primjenjuju sljedeće:

(a)

stanja koja nacionalne središnje banke dostavljaju u skladu sa stavkom 1. izračunavaju se kao zbroj stanja pojedinih članova grupe;

(b)

pomoćne serije koje nacionalne središnje banke dostavljaju u skladu sa stavkom 2. izračunavaju se kao zbroj pomoćnih serija pojedinih članova grupe;

(c)

kamatne stope koje nacionalne središnje banke dostavljaju u skladu sa stavkom 3. izračunavaju se kao ponderirani prosjeci, dok se obujam grupe izračunava kao zbroj pojedinih obujmova. Ako NSB prikuplja podatke za grupu za svaku instituciju zasebno, prosječne kamatne stope obuhvaćat će samo institucije koje su uključene u nacionalni uzorak kamatne stope monetarnih financijskih institucija (MIR) i na koje se ne primjenjuje odstupanje; isti pristup primjenjuje se na obujam grupe.

5.   Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja na zahtjev ESB-a i na temelju najbolje procjene o spajanjima i pripajanjima, drugim korporativnim reorganizacijama i prijenosima kredita koji su provedeni tijekom referentnog mjeseca koje utječu na statističke podatke temeljnih institucija dostavljene u skladu s ovim člankom.

6.   ESB može koristiti i dijeliti s Eurosustavom pojašnjenja dostavljena u skladu sa stavkom 5. kako bi podržao analizu podataka, uzimajući u obzir primjenjivi režim povjerljivosti.

Članak 17.

Pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke dostavljene u skladu sa stavkom 1. i 2. članka 16. za temeljne institucije iz članka 15. stavka 4. do kraja poslovanja 15. radnog dana nakon referentnog razdoblja na koje se odnose i u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32. Inače, nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke ESB-u do kraja poslovanja 20. radnog dana nakon referentnog razdoblja na koje se odnose i u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke dostavljene u skladu s člankom 16. stavkom 3. do kraja poslovanja 19. radnog dana nakon referentnog razdoblja na koje se odnose i u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32.

Članak 18.

Revizije

1.   Kada nacionalne središnje banke revidiraju statističke podatke u skladu s člankom 10. one također, prema potrebi, revidiraju statističke podatke o bilančnim stavkama pojedinih monetarnih financijskih institucija dostavljene u skladu sa stavkom 1. i 2. članka 16.

2.   Revizije statističkih podataka dostavljenih u skladu sa stavkom 1. i 2. članka 16. u odnosu na kreditne institucije koje nisu temeljne institucije dostavljaju nacionalne središnje banke na temelju najbolje procjene.

3.   Kada nacionalne središnje banke revidiraju statističke podatke u skladu s člankom 14. one također, prema potrebi, revidiraju statističke podatke o kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija dostavljene u skladu s člankom 16. stavkom 3.

4.   Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja na zahtjev ESB-a za revizije dostavljene u skladu s ovim člankom.

ODJELJAK 5.

MINIMALNE PRIČUVE KREDITNIH INSTITUCIJA

Članak 19.

Statistički podaci koji se dostavljaju o osnovici za obračun pričuva

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o stanjima na kraju mjeseca navedene u tablici 1. u dijelu 1. Priloga V. ovoj Smjernici u odnosu na agregiranu osnovicu za obračun pričuva kreditnih institucija kako je izračunata u skladu s Uredbom (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).

2.   Statistički podaci dostavljeni u skladu sa stavkom 1. izvode se iz statističkih podataka iz Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) koje prikuplja NSB od kreditnih institucija na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama u skladu s Uredbom (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).

Za one kreditne institucije koje su institucije na „repu“, nacionalne središnje banke za izračun agregirane osnovice za obračun pričuva na kraju mjeseca koriste posljednje statističke podatke na kraju tromjesečja dostupne nakon objave od strane ESB-a tromjesečnih statističkih podataka prikupljenih u skladu s člankom 4. ove Smjernice.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o agregiranom paušalnom iznosu iz tablice 2. u dijelu 1. Priloga V. ovoj Smjernici koji se oduzima od minimalne pričuve kreditnih institucija u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).

4.   Nacionalne središnje banke mogu u bilo kojem trenutku revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim člankom. Ako nacionalne središnje banke dostavljaju revizije u skladu s ovim člankom nakon početka razdoblja održavanja, ESB može izabrati da ne obradi te revizije.

Ako strana koja dostavlja izvješće revidira svoju osnovicu za obračun pričuva u skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1), nacionalne središnje banke u skladu s tim revidiraju statističke podatke dostavljene u skladu s ovim člankom.

Članak 20.

Statistički podaci koji se dostavljaju o statistici makroomjera

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o stanjima na kraju mjeseca u odnosu na makroomjere kako su navedene u tablici u dijelu 2. Priloga V. ovoj Smjernici.

Nacionalne središnje banke izvode statističke podatke dostavljene u skladu s prvim podstavkom iz dostupnih mjesečnih statističkih podataka prikupljenih od kreditnih institucija u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Ako statistički podaci koji se dostavljaju nisu primjenjivi na državu članicu, odgovarajući NSB dostavlja statističke podatke kao nulu.

Članak 21.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u odgovarajuće mjesečne statističke podatke iz članka 19. i 20. do kraja poslovanja zadnjeg radnog dana koji prethodi početku odgovarajućeg razdoblja održavanja, u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32.

ODJELJAK 6.

POŠTANSKE ŽIRO INSTITUCIJE I SREDIŠNJA DRŽAVA

Članak 22.

Statistički podaci koji se dostavljaju o poštanskim žiro institucijama i središnjoj državi

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o stanjima na kraju mjeseca navedene u tablici 1. u Prilogu VI. ovoj Smjernici koji obuhvaćaju sljedeće:

(a)

poštanske žiro institucije koje dostavljaju podatke u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39);

(b)

monetarne obveze središnje države i držanja središnje države gotovine i vrijednosnih papira koje izdaju monetarne financijske institucije europodručja.

2.   Od nacionalnih središnjih banaka ne zahtijeva se da dostavljaju statističke podatke u skladu s ovim člankom ako statistički podaci iz stavka 1. točke (a) ne postoje, a imovina i obveze iz stavka 1. točke (b) ne postoji ili je neznatna.

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja dostavljenu u skladu sa stavkom 1. kako je navedeno u tablici 1. u Prilogu VI. ovoj Smjernici.

4.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u vrijednosna usklađivanja, ako su značajna, kako su navedena u tablici 1. u Prilogu VI. ovoj Smjernici.

5.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim i vrijednosnim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici.

Članak 23.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke iz ovog odjeljka do kraja poslovanja 15. radnog dana nakon kraja mjeseca na koji se podaci odnose u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39) i kalendarom izvještavanja iz članka 32. ove Smjernice.

Članak 24.

Revizije

1.   Nacionalne središnje banke mogu revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim odjeljkom kako slijedi:

(a)

revizije najnovijih i prethodnih mjesečnih statističkih podataka mogu se dostaviti ESB-u u svako doba;

(b)

revizije mjesečnih statističkih podataka osim najnovijih i prethodnih statističkih podataka mogu se dostaviti izvan mjesečnog razdoblja izrade.

Nacionalne središnje banke mogu, nakon obavještavanja ESB-a, revidirati statističke podatke iz točke (b) tijekom mjesečnog razdoblja izrade ako to značajno unaprjeđuje kvalitetu podataka. ESB može obrađivati ove revizije nakon mjesečnog razdoblja izrade. ESB obavještava odgovarajući NSB ako je obrada tih revizija odgođena do vremena nakon mjesečnog razdoblja izrade.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja za revizije dostavljene u skladu sa stavkom 1. na zahtjev i kako slijedi:

(a)

nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja za revizije u visini od najmanje 5 milijardi eura (u apsolutnoj vrijednosti) i dostavljaju ta pojašnjenja u isto vrijeme kad i revizije, a u svakom slučaju prije dovršetka izrade podataka od strane ESB-a za to razdoblje izrade;

(b)

kada nacionalne središnje banke dostavljaju revizije tijekom mjesečnog razdoblja izrade u skladu s drugim podstavkom stavka 1. pojašnjenja se dostavljaju u vrijeme izvještavanja.

Pojašnjenja dostavljena u skladu s prvim podstavkom moraju naznačiti jesu li revizije koje se odnose na dostavljene serije konačne ili se mogu provesti daljnje revizije.

ODJELJAK 7.

STRUKTURNI FINANCIJSKI POKAZATELJE KREDITNIH INSTITUCIJA

Članak 25.

Statistički podaci koji se dostavljaju o strukturnim financijskim pokazateljima kreditnih institucija

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u strukturne financijske pokazatelje kreditnih institucija koje su monetarne financijske institucije kako je navedeno u Prilogu VII. ovoj Smjernici. Strukturni financijski pokazatelji dostavljaju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju u skladu s člankom 30.

Odstupajući od prvog podstavka, nacionalne središnje banke mogu dostaviti tamo navedene statističke podatke korištenjem alternativnih izvora podataka. ESB može upotrebljavati te podatke za izvođenje strukturnih financijskih pokazatelja kreditnih institucija, u skladu sa sporazumom između ESB-a i NSB-a.

2.   Ako statistički podaci dostavljeni u skladu sa stavkom 1. ne uključuju čitavu izvještajnu populaciju, nacionalne središnje banke ekstrapoliraju te statističke podatke tako da predstavljaju čitavu izvještajnu populaciju.

Za potrebe prvog podstavka, nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja.

3.   Nacionalne središnje banke mogu revidirati podatke dostavljene u skladu s ovim člankom tijekom razdoblja izrade i dostavljaju pojašnjenja o tim revizijama na zahtjev ESB-a.

Članak 26.

Pravodobnost

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u godišnje statističke podatke za strukturne financijske pokazatelje iz članka 25. do kraja ožujka svake godine i u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32. u odnosu na prethodnu godinu, osim pokazatelja „broj zaposlenika kreditnih institucija“ koji se dostavlja do kraja svibnja svake godine i u skladu s kalendarom izvještavanja iz članka 32. u odnosu na prethodnu godinu.

ODJELJAK 8.

KREDITNE INSTITUCIJE KOJE SU NEMONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Članak 27.

Statistički podaci koji se dostavljaju o bilančnim stavkama kreditnih institucija koje su nemonetarne kreditne institucije

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće bilančne stavke kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije:

(a)

stanja na kraju mjeseca navedena u tablici 1. u dijelu 2. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim sljedećeg:

(i)

obveze po depozitima koje dostavljaju isključivo kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama;

(ii)

pozicije obračunskog skupa sredstava (eng notional cash pool);

(iii)

izdane dionice/udjeli novčanih fondova;

(iv)

stavke za koje su nacionalne središnje banke odobrile odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(b)

stanja na kraju tromjesečja navedena u tablici 2., 3. i 4. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim stavki za koje su nacionalne središnje banke odobrile odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o vrijednosnim usklađivanjima kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije:

(a)

mjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 1.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim sljedećeg:

(i)

pozicije obračunskog skupa sredstava (eng notional cash pool);

(ii)

izdane dionice/udjeli novčanih fondova;

(iii)

stavke za koje su nacionalne središnje banke odobrile odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2);

(b)

tromjesečna vrijednosna usklađivanja navedena u tablici 2.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim stavki za koje su nacionalne središnje banke odobrile odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

3.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u sljedeće statističke podatke o reklasifikacijskim usklađivanjima kreditnih institucija koje su nemonetarne financijske institucije:

(a)

mjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja dostavljenu u skladu sa stavkom 1. točkom (a);

(b)

tromjesečna reklasifikacijska usklađivanja u odnosu na svaku stavku stanja navedenu u tablici 2. u dijelu 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), osim stavki za koje su nacionalne središnje banke odobrile odstupanja od statističkih izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

4.   Od nacionalnih središnjih banaka ne zahtijeva se da dostavljaju statističke podatke u skladu s ovim člankom u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)

nema rezidentne kreditne institucije koja je nemonetarna financijska institucija; ili

(b)

odgovarajući NSB odobrio je odstupanja od dostavljanja statističkih podataka u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/22021/2) svim rezidentnim kreditnim institucijama koje su nemonetarne financijske institucije u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (a) te Uredbe.

5.   Statistički podaci koji se dostavljaju u skladu s ovim člankom iskazuju se na agregiranoj osnovi i provjeravaju u skladu s člankom 30. Statistički podaci o reklasifikacijskim i vrijednosnim usklađivanjima dostavljaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici.

Članak 28.

Pravodobnost

1.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u mjesečne statističke podatke iz ovog odjeljka do kraja poslovanja 15. radnog dana nakon kraja mjeseca na koji se podaci odnose, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) i kalendarom izvještavanja iz članka 32. ove Smjernice.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u tromjesečne statističke podatke iz ovog odjeljka do kraja poslovanja 28. radnog dana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) i kalendarom izvještavanja iz članka 32. ove Smjernice.

Članak 29.

Revizije

1.   Nacionalne središnje banke mogu u bilo kojem trenutku revidirati statističke podatke dostavljene u skladu s ovim odjeljkom.

2.   Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u pojašnjenja za revizije dostavljene u skladu sa stavkom 1. na zahtjev.

Pojašnjenja dostavljena u skladu s prvim podstavkom moraju naznačiti jesu li revizije koje se odnose na dostavljene serije konačne ili se mogu provesti daljnje revizije.

ODJELJAK 9.

PROVJERA, DOSTAVLJANJE POVIJESNIH PODATAKA I PRIJENOS

Članak 30.

Provjera i pojašnjenja

1.   Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 2533/98, Uredbu (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), Uredbu (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) i Uredbu (EU) br. 1074/2013 (ESB/2013/39), nacionalne središnje banke prate i osiguravaju kvalitetu i pouzdanost statističkih podataka koji se stavljaju na raspolaganje ESB-u u skladu s ovom Smjernicom.

2.   Prije dostavljanja statističkih podataka ESB-u u skladu s ovom Smjernicom, nacionalne središnje banke moraju provjeriti da podaci ispunjavaju linearna ograničenja koja je uspostavio i koja održava ESB, uključujući, prema potrebi, linearna ograničenja koja se odnose na usklađenost učestalosti.

Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja na zahtjev ESB-a za neusklađenosti utvrđene tijekom te provjere.

3.   Nacionalne središnje banke provjeravaju sljedeće u odnosu na linearna ograničenja koja se odnose na usklađenost učestalosti iz stavka 2.:

(a)

da su tromjesečni statistički podaci usklađeni s odgovarajućim mjesečnim statističkim podacima dostavljenim u skladu s člankom 3. i 4.;

(b)

da su tromjesečni statistički podaci usklađeni s odgovarajućim mjesečnim statističkim podacima dostavljenim u skladu s člankom 27.;

(c)

da su statistički podaci o bilančnim stavkama novčanih fondova dostavljeni u skladu s člankom 5. usklađeni s odgovarajućim podacima na kraju tromjesečja o bilančnim stavkama ostalih monetarnih financijskih institucija dostavljenim u skladu s člankom 4.

Ako statistički podaci iz točke (a) nisu usklađeni u pogledu učestalosti dostavljanja podataka, nacionalne središnje banke moraju, na temelju najbolje procjene, dostaviti revizije statističkih podataka koji su usklađeni prema učestalosti, na temelju procjene.

4.   Nacionalne središnje banke prate usklađenost, upotrebom tomu namijenjenih veznih tablica iz članka 3. stavka 4. između stanja na kraju mjeseca dostavljenih u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) i bilo kojih od sljedećih stanja dostavljenih u skladu sa Smjernicom (EU) 2016/2249 (ESB/2016/34):

(a)

dnevnih financijskih izvještaja Eurosustava izrađenih za posljednji radni dan mjeseca;

(b)

posljednjih raščlanjenih tjednih financijskih izvještaja za odnosni mjesec.

Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, na zahtjev, rezultate praćenja usklađenosti iz prvog podstavka i pojašnjenja neusklađenosti između stanja.

5.   Kada nacionalne središnje banke dostavljaju broj podružnica i društava kćeri nerezidentnih kreditnih institucija kako je navedeno u Prilogu VII. u skladu s člankom 25. one osiguravaju da su ti statistički podaci usklađeni, od 1999. nadalje, s podacima evidentiranim na popisu monetarnih financijskih institucija za statističke potrebe uspostavljenom u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

6.   Nacionalne središnje banke dostavljaju pojašnjenja na zahtjev ESB-a o kretanjima statističkih podataka dostavljenih u skladu s ovom Smjernicom, uključujući lomove u dostavljenim statističkim podacima u usporedbi s prethodnim referentnim razdobljem.

7.   Kada nacionalne središnje banke procjenjuju statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom, one dostavljaju pojašnjenja na zahtjev ESB-a.

Članak 31.

Zahtjevi za dostavljanje povijesnih podataka u slučaju usvajanja eura

1.   Kada država članica izvan europodručja usvoji euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice, NSB te države članice dostavlja ESB-u sljedeće:

(a)

statističke podatke o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija, uključujući statistiku bilance novčanih fondova, za sva izvještajna referentna razdoblja od pristupa te države članice Uniji i u svakom slučaju za najmanje tri godine prije usvajanja eura od strane te države članice;

(b)

statističke podatke o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija za tri godine prije pristupa države članice Uniji, osim ako nije drugačije dogovoreno s ESB-om;

2.   NSB države članice koja usvoji euro dužan je sastaviti statističke podatke iz stavka 1. kao da je država članica bila dio europodručja tijekom čitavog referentnog razdoblja. Za navedene potrebe, nacionalne središnje banke mogu koristiti statističke podatke dostavljene ESB-u prije nego je država članica usvojila euro u skladu s izvještajnim shemama koje je ESB prilagodio za države članice izvan europodručja. Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke u skladu sa zahtjevima koji su bili primjenjivi na države članice europodručja u odnosnim izvještajnim referentnim razdobljima, osim ako se ESB i NSB dogovore da isključe neke statističke podatke.

3.   Nacionalne središnje banke država članica europodručja dostavljaju ESB-u pozicije s rezidentima država članica izvan europodručja koje usvoje euro nakon stupanja na snagu ove Smjernice u odnosu na statistiku bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija koje obuhvaćaju tri godine prije usvajanja eura, osim ako nije drugačije dogovoreno s ESB-om. Nacionalne središnje banke dostavljaju mjesečna stanja samo onih pozicija koje su dostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) i koje premašuju 50 milijuna eura. Nacionalne središnje banke mogu također dostavljati mjesečna stanja takvih pozicija koja su niža od 50 milijuna eura na dobrovoljnoj osnovi.

Članak 32.

Kalendar izvještavanja

Do kraja rujna svake godine, ESB dostavlja nacionalnim središnjim bankama točne datume prijenosa u obliku kalendara izvještavanja. Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke u skladu s ovom Smjernicom u skladu s tim kalendarom izvještavanja.

Članak 33.

Prijenos

1.   Nacionalne središnje banke prenose statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom elektronički, na način koji odredi ESB. Predviđeni format statističke poruke za navedenu elektroničku razmjenu statističkih podataka je oblik koji dogovara ESSB.

2.   Kada se stavak 1. ne primjenjuje, nacionalne središnje banke mogu se koristiti drugim načinima prijenosa statističkih podataka uz prethodnu suglasnost ESB-a.

ODJELJAK 10.

POJEDNOSTAVLJEN POSTUPAK IZMJENA I OBJAVA

Članak 34.

Pojednostavljen postupak izmjena

Uzimajući u obzir mišljenje Odbora za statistiku, Izvršni odbor ESB-a donijet će potrebne tehničke izmjene priloga pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjanju osnovni konceptualni okvir niti utječu na teret izvještavanja izvještajnih jedinica u državama članicama. Izvršni odbor izvještava Upravno vijeće o svakoj takvoj izmjeni bez nepotrebnog odgađanja.

Članak 35.

Objava

Nacionalne središnje banke ne objavljuju podatke o nacionalnim doprinosima mjesečnim monetarnim agregatima u europodručju i o njihovim protustavkama dok ESB ne objavi podatke o tim agregatima. Kada nacionalne središnje banke objave te podatke, oni moraju biti jednaki podacima koji su dani kao doprinos posljednjim objavljenim agregatima europodručja. Pri reproduciranju agregata europodručja koje objavljuje ESB, nacionalne središnje banke dužne su ih vjerno reproducirati.

ODJELJAK 11.

PRVO IZVJEŠTAVANJE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 36.

Prvo izvještavanje

1.   Prvo izvještavanje za mjesečne statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom počinje sa statističkim podacima za siječanj 2022.

2.   Prvo izvještavanje za tromjesečne statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom počinje sa statističkim podacima za prvo tromjesečje 2022. Tromjesečni statistički podaci koji se dostavljaju za četvrto tromjesečje 2021. dostavljaju se u skladu s dijelom 1., 4., 7., 19. i 20. Priloga II. Smjernici (ESB/2014/15) o monetarnoj i financijskoj statistici.

3.   Prvo izvještavanje za godišnje statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom počinje sa statističkim podacima za 2021.

Članak 37.

Prijelazne odredbe

1.   Za razdoblje od 1. travnja 2021. do 1. veljače 2022. kada nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o bilančnim stavkama pojedinih monetarnih financijskih institucija u skladu s člankom 17.a Smjernice (ESB/2014/15) o monetarnoj i financijskoj statistici, one utvrđuju kreditne institucije za koje se takvi podaci dostavljaju u skladu s člankom 15. ove Smjernice. Nacionalne središnje banke dostavljaju te podatke ESB-u u rokovima za dostavu određenim u članku 17. ove Smjernice za razdoblje od 15. ožujka 2021. do 1. veljače 2022.

2.   Za razdoblje od 15. travnja 2021. do 1. veljače 2022. kada nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o kamatnim stopama pojedinih monetarnih financijskih institucija u skladu s člankom 17.a Smjernice (ESB/2014/15) o monetarnoj i financijskoj statistici, one dostavljaju te podatke za temeljne institucije iz članka 15. stavka 4. ove Smjernice. Nacionalne središnje banke dostavljaju te podatke ESB-u u rokovima za dostavu određenim u članku 17. ove Smjernice za razdoblje od 15. travnja 2021. do 1. veljače 2022.

3.   Za razdoblje od 26. lipnja 2021. do 1. veljače 2022., nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke prikupljene od kreditnih institucije koje su nemonetarne financijske institucije u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) u skladu s odjeljkom 8. ove Smjernice. Nacionalne središnje banke dostavljaju te podatke ESB-u najkasnije do 29. travnja 2022.

ODJELJAK 12.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Stupanje na snagu

1.   Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

2.   Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro i ESB postupat će u skladu s ovom Smjernicom od 1. veljače 2022.

Članak 39.

Adresati

Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 26. ožujka 2021.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1)  Uredba (EU) 2021/379 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o bilančnim stavkama kreditnih institucija i sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2021/2) (SL L 73, 3.3.2021., str. 16.).

(2)  Uredba (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2013/34) (SL L 297, 7.11.2013., str. 51.).

(3)  Uredba (EU) br. 1074/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013 o statističkim izvještajnim zahtjevima za poštanske žiro institucije koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja (ESB/2013/39) (SL L 297, 7.11.2013., str. 94.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(5)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1.6.2016., str. 44).

(7)  Vidi Odluku koju je donijelo Upravno vijeće ESB-a 26. lipnja 2020. dostupnu na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu

(8)  Smjernica (EU) 2018/876 Europske središnje banke od 1. lipnja 2018. o Registru podataka o institucijama i povezanim društvima (ESB/2018/16) (SL L 154, 18.6.2018., str. 3.).

(9)  Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (SL L 314, 5.12.2019., str. 1.).

(11)  Smjernica ESB/2014/15 Europske središnje banke od 4. travnja 2014. o monetarnoj i financijskoj statistici (SL L 340, 26.11.2014., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2013/34) (SL L 297, 7.11.2013., str. 51.).

(13)  Uredba (EU) br. 1074/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013 o statističkim izvještajnim zahtjevima za poštanske žiro institucije koje primaju depozite od nemonetarnih financijskih institucija rezidenata europodručja (ESB/2013/39) (SL L 297, 7.11.2013., str. 94.).

(14)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(15)  Vidi „Vezne tablice između računovodstvenih bilančnih stavki nacionalnih središnjih banaka i ESB-a i stavki koje se dostavljaju za statističke potrebe“ objavljene na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(16)  Smjernica (EU) 2016/2249 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. O pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) (SL L 347, 20.12.2016., str. 37.).

(17)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(18)  Kao što je navedeno u Prilogu I. Uredbi(EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(19)  Smjernica (EU) 2018/876 Europske središnje banke od 1. lipnja 2018. o Registru podataka o institucijama i povezanim društvima (ESB/2018/16) (SL L 154, 18.6.2018., str. 3.).

PRILOG I.

IZVJEŠTAVANJE O USKLAĐIVANJU I IZVOĐENJE TRANSAKCIJA

DIO 1.

Opći opis postupka za izvođenje transakcija

Financijske transakcije su neto nabava financijske imovine ili neto stvaranje obveza za svaku vrstu financijskog instrumenta, odnosno zbroj svih financijskih transakcija koje nastaju u relevantnom referentnom razdoblju. Okvir za izvođenje transakcija za bilančne stavke monetarnih financijskih institucije temelji se na Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa (dalje u tekstu „ESA 20210“) uspostavljenom Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Odstupanja od ovog međunarodnog standarda provode se u odnosu na sadržaj podataka i nazive statističkih koncepata, prema potrebi. Ovaj Prilog tumači se u skladu s ESA 2010 osim ako Uredba (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) (2) ili ova Smjernica izričito ili prešutno ne prevladavaju nad njegovim odredbama.

U kontekstu statistike bilančnih stavki, ESB izračunava transakcije uzimanjem, za svaku stavku imovine i obveza, razlike između stanja na izvještajne datume na kraju razdoblja, a zatim uklanjanjem učinka kretanja koja nisu rezultat transakcija („usklađivanja“). One su svrstane u glavne kategorije „reklasifikacijska usklađivanja“, „vrijednosna usklađivanja“ i „tečajna usklađivanja“. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u „reklasifikacijska usklađivanja“ i „vrijednosna usklađivanja“ tako da je te netransakcijske učinke moguće ukloniti iz izračuna transakcija. „Tečajna usklađivanja“ redovno izvodi ESB. Transakcije se izračunavaju na neto osnovi, odnosno ne zahtijeva se utvrđivanje bruto financijskih transakcija ili prometa. Financijske transakcije potrebno je općenito mjeriti po vrijednosti transakcije - vrijednosti po kojoj je imovina stečena/prodana i/ili po kojoj su obveze nastale, po kojoj su likvidirane ili razmijenjene - što ne mora nužno biti isto kao cijena navedena na tržištu ili fer vrijednost imovine u vrijeme transakcije. Vrijednost transakcije ne uključuje troškove usluge, pristojbe, provizije ili slična plaćanja za usluge koje se pružaju pri obavljanju transakcije.

Ovaj Prilog preispituje metodologiju za izvođenje transakcija u kontekstu statistike bilančnih stavki. Dio 2. usmjeren je na načela za izvještavanje ESB-a o usklađivanju od strane nacionalnih središnjih banaka (3). Dio 3. odnosi se onda na posebne prilagodbe izvršene u izradi okvira za statistiku bilančnih stavki.

Daljnje pojedinosti i brojčani primjeri dani su u „Priručniku o statistici bilančnih stavki monetarnih financijskih institucija“ objavljenom na mrežnim stranicama ESB-a.

DIO 2.

Izvještavanje ESB-a o usklađivanju od strane nacionalnih središnjih banaka

1.   Temeljna načela za usklađivanja

Na reklasifikacijska i vrijednosna usklađivanja primjenjuje se jednaki sustav dvojnog računovodstva kao i za stanja te su stoga uravnotežena. Kada se zahtijeva izravnavajuća stavka zbog različitih vrednovanja koja se primjenjuju na statističku bilancu, u usporedbi s računovodstvenom bilancom - tj. „statistička/računovodstvena neusklađenost“ - to je potrebno evidentirati u stavci „preostale obveze“ (kao pozitivan ili negativan iznos, prama potrebi).

Kamata na depozite, krediti i izdani dužnički vrijednosti papiri koji se trže trebaju se iskazivati na obračunskom principu, ali ne bi trebali biti iskazani kao transakcije s dotičnim instrumentom. Za kredite i depozite ovo je osigurano zahtjevima navedenima u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) za iskazivanje obračunate kamate na te instrumente u stavci „preostala imovina“ i stavci „preostale obveze“. Uredba, međutim, ne sadrži pravila o tretmanu obračunate kamate na dužničke vrijednosne papire koji se izdaju ili drže. Obračunate kamate su zapravo često sastavni dio tržišnih cijena i teško ih je odvojiti iz računovodstvene cijene kako je iskazana u statističkoj bilanci. U interesu dosljednih i usporedivih podataka između zemalja, potrebno je primjenjivati sljedeće:

(a)

ako su obračunate kamate sastavni dio računovodstvene cijene, kao što se iskazuje u statističkoj bilanci, one trebaju biti predmet vrijednosnih usklađivanja;

(b)

ako su obračunate kamate isključene iz stanja vrijednosnih papira na koje se odnose u statističkoj bilanci, raspoređuju se u stavku „preostala imovina“ ili stavku „preostale obveze“, a ne tretiraju se kao vrijednosno usklađivanje.

Predloženi tretman također se odražava u izvještajnim zahtjevima utvrđenim u ovoj Smjernici (vidi dio 1. Priloga II.).

Kada se iskazuju mjesečna usklađivanja, ona mogu utjecati na raščlambe stavki koje se dostavljaju tromjesečno. Potrebno je osigurati usklađenost između dva skupa podataka, odnosno prema potrebi, zbroj mjesečnih usklađivanja mora biti jednak tromjesečnom usklađivanju. Ako je ustanovljen prag za tromjesečna usklađivanja ili ako se tromjesečna usklađivanja ne mogu utvrditi u cijelosti ili u istoj razini detalja kao mjesečna usklađivanja, usklađivanje se izračunava kako bi se izbjegle neusklađenosti s usklađivanjima dostavljenim za mjesečne podatke.

2.   Reklasifikacijska usklađivanja

„Reklasifikacijska usklađivanja“ sadrži sve promjene u bilanci referentnog sektora koje nastanu kao posljedica promjene u sastavu i strukturi izvještajne populacije, promjene u klasifikaciji financijskih instrumenata i drugih ugovornih strana, promjene statističkih definicija i (djelomično) ispravaka pogrešaka u izvještavanju što sve dovodi do lomova u serijama i time utječe na usporedivost dva uzastopna stanja na kraju razdoblja. Povećanja europodručja mogu se smatrati posebnim slučajem reklasifikacije.

Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o reklasifikacijskim usklađivanjima, kako je navedeno u ovoj Smjernici, korištenjem podataka koje izravno dostavlja izvještajna populacija, supervizijskih podataka, provjera vjerodostojnosti, ad hoc upita (npr. povezanih s netipičnim vrijednostima), nacionalnih statističkih zahtjeva, podataka o institucijama koje pristupaju i napuštaju izvještajnu populaciju i svih drugih izvora koji su im na raspolaganju. Nacionalne središnje banke utvrđuju promjene u stanjima nastale zbog reklasifikacija i dostavljaju neto iznose. Neto povećanje stanja zbog reklasifikacija unosi se s pozitivnim predznakom, a neto smanjenje stanja s negativnim predznakom.

Nacionalne središnje banke mogu provoditi procjene reklasifikacijskih usklađivanja, posebno kada podaci nisu dostupni ili su slabe kvalitete. Od ESB-a se ne očekuje da provodi ex post usklađivanja, osim ako nacionalne središnje banke utvrde velike promjene zbog reklasifikacija u konačnim podacima koje ne mogu pravovremeno ispraviti. U tom slučaju, ESB može provesti ex post usklađivanja u dogovoru s odgovarajućim NSB-om.

U načelu, nacionalne središnje banke dostavljaju „reklasifikacijska usklađivanja“ za svaku stavku navedenu u ovoj Smjernici. U slučajevima kada su procijenjeni iznosi reklasifikacija niži od 5 milijuna eura za vlastitu bilancu NSB-a ili niži od 50 milijuna eura za agregiranu bilancu ostalih izvještajnih jedinica, nacionalne središnje banke mogu dostaviti iznose reklasifikacijskih usklađivanja kao nulu ili kao vrijednost koja nedostaje. Ti pragovi pomažu nacionalnim središnjim bankama da odluče hoće li provesti usklađivanje. Međutim, kada se prikupljaju relativno detaljni podaci, bez obzira na prag, pokušaj primjene takvog praga mogao bi imati suprotan učinak za NSB. Ova fleksibilnost bez utjecaja je na zahtjev za usklađenost u okviru dostavljenih podataka za referentno razdoblje te između mjesečnih i tromjesečnih podataka, kako je dolje opisano.

U okviru ograničenja definiranih politikom revizija, nacionalne središnje banke ispravljaju pogreške u izvještavanju o stanjima čim se one utvrde. U idealnom primjeru, ispravci u cijelosti uklanjaju pogrešku iz stanja, posebno kada se pogreška odnosi samo na jedno razdoblje ili na ograničeno razdoblje. U tim okolnostima ne dolazi ni do kakvog prekida u seriji. Međutim, kada se pogreške odnose na povijesne podatke, a protekli se podaci ne ispravljaju ili se ispravljaju samo za ograničeno razdoblje, dolazi do lomova između prvog razdoblja s ispravljenom vrijednošću i posljednjeg razdoblja koje sadržava pogrešnu vrijednost. U tom slučaju nacionalne središnje banke utvrđuju veličinu loma koji je nastao i unose usklađivanje pod stavku „reklasifikacijska usklađivanja”. Slične prakse primjenjuju se na provođenje promjena statističkih definicija koje utječu na dostavljene podatke jednako kao i ispravljanje lomova koji mogu nastati zbog uvođenja, promjena ili napuštanja metoda ekstrapolacije.

Granica za obradu prijenosa imovine kao transakcija definira se postojanjem dvije različite institucionalne jedinice koje djeluju na temelju međusobnog sporazuma. Međutim, ako do prijenosa dođe zbog nastanka ili prestanka institucionalne jedinice, one se moraju tretirati kao „reklasifikacijska usklađivanja“. Naročito, ako spajanje ili pripajanje dovodi do nestanka jedne ili više institucionalnih jedinica, sve unakrsne pozicije (eng cross-positions) koje su postojale između institucija koje se spajaju odnosno pripajaju, netiraju se u vrijeme kada jedinice prestaju postojati iz sustava i reklasifikacijska usklađivanja moraju se iskazati na odgovarajući način. Korporativne podjele tretiraju se sukladno tome.

3.   Vrijednosna usklađivanja

„Vrijednosna usklađivanja“ dostavljena u skladu s ovom Smjernicom obično sastavljaju nacionalne središnje banke na temelju podataka koje izravno dostavljaju izvještajne jedinice. Međutim, nacionalne središnje banke mogu također obuhvatiti ove izvještajne zahtjeve neizravno (npr. izravnim prikupljanjem podataka o transakcijama) ili podataka o pojedinačnom vrijednosnom papiru ili drugih podataka koje dostavlja izvještajna populacija, a u svakom slučaju mogu, prema potrebi, prikupljati dodatne podatke od izvještajnih jedinica.

4.   Tečajna usklađivanja:

Kretanja deviznih tečajeva u odnosu na euro koja nastanu između izvještajnih datuma na kraju razdoblja dovode do promjena vrijednosti imovine i obveza u stranoj valuti, kada su one izražene u eurima. Nacionalne središnje banke trebaju iskazati imovinu i obveze nominirane u stranoj valuti prevedene u euro korištenjem referentnih tečajeva ESB-a koji vrijede na dan na koji se podaci odnose. Budući da sve promjene stanja koje proizlaze iz kretanja tečajeva predstavljaju dobitke/gubitke i nisu financijske transakcije, vrijednosni učinci trebaju biti identificirani da mogu biti isključeni iz transakcija. Vrijednosna usklađivanja zbog promjena tečajeva mogu također uključivati promjene vrijednosti koje nastaju iz transakcija imovinom/obvezama, tj. realizirane dobitke/gubitke; međutim, postoje različite nacionalne prakse u tom smislu.

ESB obično izvodi potrebna tečajna usklađivanja na temelju statističkih podataka koje dostavljaju nacionalne središnje banke. Kada nacionalne središnje banke mogu sastaviti točnija tečajna usklađivanja, one mogu umjesto toga dogovoriti s ESB-om da prenesu tečajna usklađivanja koja će koristiti ESB radi izvođenja transakcija.

DIO 3.

Posebna pravila i prilagodbe

1.   Novčani fondovi

Nacionalne središnje banke uključuju podatke o usklađivanjima u odnosu na novčane fondove kad ispunjavaju svoje izvještajne obveze u odnosu na „reklasifikacijska usklađivanja“ i „vrijednosna usklađivanja“. Ova usklađivanja se također dostavljaju odvojeno za novčane fondove u skladu s tomu namijenjenom tromjesečnom izvještajnom shemom.

Nacionalne središnje banke dostavljaju reklasifikacijska usklađivanja kada dođe do promjene u izvještajnoj populaciji novčanih fondova, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), koja proizlazi iz izmjena u djelokrugu subjekata koji imaju odobrenje kao novčani fondovi u skladu s Uredbom (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Promjena u izvještajnoj populaciji novčanih fondova koja proizlazi iz promjene u investicijskoj politici fonda iskazuje se kao financijska transakcija, a ne kao reklasifikacija. To proizlazi iz činjenice da investitori trebaju dogovoriti svaku promjenu u investicijskoj politici prije promjene te se ona iz tog razloga smatra aktivnom investicijskom odlukom.

Članak 9. stavak 6. Uredbe (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) propisuje da nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja nekim ili svim novčanim fondovima u odnosu na dostavljanje vrijednosnih usklađivanja. U tim slučajevima, nacionalne središnje banke bi ipak trebale dostaviti podatke na temelju najbolje procjene ako su uključeni iznosi znatni, u skladu s člankom 5. stavkom 2. ove Smjernice.

Izračun vrijednosnih usklađivanja o imovini novčanih fondova slijedi zajedničke postupke primjenjive na sve monetarne financijske institucije. Na strani obveza, pozitivne promjene u vrijednosti dionica/udjela novčanih fondova tradicionalno su se smatrale transakcijama, istovremeno s plaćanjem (nasuprot obračunu) kamata na depozite, što podrazumijeva da protustavka revalorizacije na strani imovine ne bi bile „dionice/udjeli u novčanim fondovima“ nego „preostale obveze“. Međutim, u odnosu na slučajeve gdje dionice/udjeli u novčanim fondovima gube na cijeni zbog gubitaka imovine fonda, ovo se ne može usporediti s plaćanjima kamate. Nasuprot tome, tablica 1.A u dijelu 4. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) uključuje zahtjeve za vrijednosna usklađivanja za dionice/udjele u novčanim fondovima; nacionalne središnje banke trebaju koristiti ovu stavku radi uravnotežavanja revalorizacije cijene na strani imovine, prema potrebi. Raspodjela treba biti izvršena na takav način da samo obuhvati stvarne revalorizacije cijena koje se odražavaju kao promjene u vrijednosti dionica/udjela u novčanim fondovima.

2.   Statistički podaci o bilančnim stavkama pojedinih monetarnih financijskih institucija

U skladu s člankom 16. stavkom 2. ove Smjernice, nacionalne središnje banke dostavljaju pomoćne serije koje obuhvaćaju vrijednosna i reklasifikacijska usklađivanja (vidi dio 2. ovog Priloga) i prijenose kredita na temelju najbolje procjene.

Radi smanjivanja tereta izvještavanja, nacionalne središnje banke mogu primijeniti pristup praga kada izvode pomoćne serije. Naročito, kada je apsolutni iznos pomoćne serije koja se dostavlja ispod maksimuma od 50 milijuna eura i 1 % odnosnog stanja, tj. prag = max(50 milijuna eura, 1 % stanja), nacionalne središnje banke mogu umjesto doga dostaviti iznos kao nulu ili kao vrijednost koja nedostaje. Ovaj prag, koji se također primjenjuje na grupe kreditnih institucija je okviran i ima za cilj pomoći nacionalnim središnjim bankama da odluče hoće li provesti usklađivanje ili ne. Ako podaci nisu dostupni ili su slabe kvalitete, NSB može odlučiti da izvrši procjene ili da dostavi vrijednosti koje nedostaju.

Osim toga i u skladu s ovom Smjernicom, od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se samo da dostave pomoćne serije za kreditne institucije koje nisu temeljne institucije u mjeri u kojoj su statistički podaci prikupljeni od tih kreditnih institucija u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Ako statistički podaci koji se zahtijevaju za dostavljanje pomoćnih serija od strane kreditnih institucija koje nisu temeljne institucije nisu dostupni, nacionalne središnje banke mogu dostaviti vrijednosti koje nedostaju.

3.   Poštanske žiro institucije i središnja država

Nacionalne središnje banke dostavljaju, prema potrebi, statističke podatke u odnosu na poštanske žiro institucije i središnju državu koji obuhvaćaju njihove novčane obveze prema nemonetarnim financijskim institucijama rezidentima europodručja i njihova držanja gotovine i vrijednosnih papira koje izdaju monetarne financijske institucije iz europodručja u skladu s odjeljkom 6. ove Smjernice. U svrhu pripremanja transakcija, usklađivanja se, u načelu, također dostavljaju u skladu sa zahtjevima utvrđenim za statistiku bilance monetarnih financijskih institucija, iako u praksi nije vjerojatno da će doći do promjena tečajeva ili tržišnih cijena. Ovi se podaci dostavljaju kao što je navedeno u Prilogu VI.

(1)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(2)  Uredba (EU) 2021/379 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o bilanci kreditnih institucija i sektoru monetarnih financijskih institucija (preinaka) (ESB/2021/2) (SL L 73, 3.3.2021., str. 16.).

(3)  Ista metodologija primjenjuje se u odnosu na statističke podatke koji se dostavljaju o bilanci ESB-a u skladu s člankom 3. stavkom 5. ove Smjernice.

(4)  Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8.).

PRILOG II.

DIO I.

Tablica 1.

Dodatne stavke koje se dostavljaju za bilancu središnjih banaka (1)

BILANČNE STAVKE

Ukupno

Europodručje

Ostatak svijeta

 

 

 

Domaće

Europodručje osim domaće

 

Nemonetarne financijske institucije

OBVEZE

 

 

 

 

 

8.

Gotovina u optjecaju

 

 

 

 

 

od toga: Novčanice

 

 

 

 

 

Euronovčanice

M (†)

 

 

 

 

Nacionalne nominacije novčanica  (2)

M (†)

 

 

 

 

od toga: Kovani novac

 

 

 

 

 

Kovani novac nominiran u eurima

M (†)

 

 

 

 

Kovani novac u nacionalnim nominacijama  (2)

M (†)

 

 

 

 

9.

Depoziti

 

 

 

 

 

9.1.e

Prekonoćni depoziti (euro)

 

 

 

 

M

9.1.x

Prekonoćni depoziti (strane valute)

 

 

 

 

M

10.

Dionice/udjeli u novčanim fondovima

 

 

 

 

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

 

 

 

 

 

do 1 godine  (3)

 

M

M

M

 

12.

Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

13.

Preostale obveze

 

 

 

 

 

od toga: prijelazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: prolazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: obveze unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju

 

M

 

 

od toga: rezervacije koje predstavljaju obveze prema trećim stranama

M

 

 

 

 

od toga: neto udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova  (4)

Q (#)

 

 

 

 

od toga: prilagodba za računovodstvene/statističke diskrepancije  (5)

M (#)

 

 

 

 

Protustavka PPV-a

M (#)

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

1.

Gotovina

 

 

 

 

 

2.

Krediti

 

 

 

 

 

od toga: međunarodne pričuve povezane s depozitima koji se drže kod ESB-a (6)

 

 

M

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

od toga: kamate obračunate na dužničke vrijednosne papire koji se drže  (7)

Q

 

 

 

 

4.

Vlasnički kapital

 

 

 

 

 

5.

Dionice/udjeli u investicijskom fondu

 

 

 

 

 

6.

Nefinancijska imovina

 

 

 

 

 

7.

Preostala imovina

 

 

 

 

 

od toga: prijelazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: prolazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: potraživanja unutar Eurosustava na temelju euronovčanica u optjecaju

 

M

 

 

Od toga: pretplate premija osiguranja i pričuve za postojeća potraživanja  (8)

Q (#)

 

 

 

 

od toga: potraživanja povezana s kovanim novcem u optjecaju koji je izdala središnja država

 

M

 

 

 

od toga: kamate obračunate na dužničke vrijednosne papire koji se drže  (7)

Q

 

 

 

 

Zlato i potraživanja u zlatu (samo monetarno zlato)

M (#)

 

 

 

 

Potraživanja od MMF-a - prava vučenja, PPV, ostalo

M (#)

 

 

 

 


Tablica 2.

Dodatne stavke koje se dostavljaju za bilancu ostalih monetarnih financijskih institucija  (9)

BILANČNE STAVKE

Ukupno

Europodručje

Ostatak svijeta

 

 

 

Domaće

Europodručje osim domaće

 

Nemonetarne financijske institucije

OBVEZE

 

 

 

 

 

8.

 Gotovina u optjecaju

 

 

 

 

 

9.

 Depoziti

 

 

 

 

 

od toga: protustavka obveza u odnosu na neisknjižene kredite  (10)

 

M

M

M

 

9.1.e

 Prekonoćni depoziti (euro)

 

 

 

 

M

9.1.x

 Prekonoćni depoziti (strane valute)

 

 

 

 

M

10.

 Dionice/udjeli u novčanim fondovima

 

 

 

 

 

11.

 Izdani dužnički vrijednosni papiri  (11)

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

Euro

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

Strane valute

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

M (#)

M (#)

M (#)

 

od toga: kamate obračunate na dužničke vrijednosne papire koji se drže  (12)

Q

 

 

 

 

12.

 Kapital i pričuve

 

 

 

 

 

13.

 Preostale obveze

 

 

 

 

 

od toga: prijelazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: prolazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: rezervacije koje predstavljaju obveze prema trećim stranama

M

 

 

 

 

od toga: neto udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova  (13)

Q (#)

 

 

 

 

od toga: kamate obračunate na izdane dužničke vrijednosne papire  (12)

Q

 

 

 

 

od toga: prilagodba za računovodstvene/statističke diskrepancije  (14)

M (#)

 

 

 

 

IMOVINA

 

 

 

 

 

1.

 Gotovina

 

 

 

 

 

2.

 Krediti

 

 

 

 

 

3.

 Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

od toga: kamate obračunate na dužničke vrijednosne papire koji se drže  (12)

Q

 

 

 

 

4.

 Vlasnički kapital

 

 

 

 

 

5.

 Dionice/udjeli u investicijskom fondu

 

 

 

 

 

6.

 Nefinancijska imovina

 

 

 

 

 

7.

 Preostala imovina

 

 

 

 

 

od toga: prijelazne stavke

M

 

 

 

 

od toga: prolazne stavke

M

 

 

 

 

Od toga: pretplate premija osiguranja i pričuve za postojeća potraživanja  (15)

Q (#)

 

 

 

 

od toga: kamate obračunate na dužničke vrijednosne papire koji se drže  (12)

Q

 

 

 

 


Tablica 3.

Krediti odobreni ostalim financijskim posrednicima iz europodručja + pomoćnim financijskim institucijama + vlastitim financijskim institucijama i zajmodavcima (S.125+S.126+S.127)

Stanja, vrijednosna usklađivanja i reklasifikacijska usklađivanja (tromjesečno)

BILANČNE STAVKE

A. Domaće

B. Europodručje osim domaće

 

Ukupno

Ostali financijski posrednici (S.125)

Pomoćne financijske institucije (S.126)

Vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.127)

Ukupno

Ostali financijski posrednici (S.125)

Pomoćne financijske institucije (S.126)

Vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.127)

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

DIO 2

Image 1
Tablica 1. Krediti koje prenose domaće monetarne financijske institucije s utjecajem na dostavljena stanja kredita (1) koje servisiraju nemonetarne financijske institucije

Stanja i financijske transakcije isključujući utjecaj na prijenose kredita (mjesečno)

Image 2
Tablica 2. Preneseni krediti koje servisira domaća monetarna financijska institucija osim prenositelja (1)

Neto prijenosi, stanja, reklasifikacijska usklađivanja i vrijednosna usklađivanja (mjesečno) (2)

DIO 3

Image 3
Tablica 1. Statistički podaci koji se do stavljaju o bilančnim stavkama novčanih fondova

Stanja, vrijednosna usklađivanja i reklasifikacijska usklađivanja (tromjesečno)

Tablica 2.

Bilančne stavke novčanih fondova - Raščlambe po valuti

Stanja (tromjesečno)

BILANČNE STAVKE

Sve valute

Euro

Ostale valute

 

 

 

 

 

 

 

 

GBP

USD

JPY

CHF

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

 

Krediti

 

 

 

 

 

 

 

Ostatak svijeta

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

 

 

 

 

 

Domaće

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

Europodručje osim domaće

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

Ostatak svijeta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Tromjesečni) zahtjevi upućeni monetarnim financijskim institucijama Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2).

 

DIO 4

Tablica 1.

Statistika neiskorištenih kreditnih linija monetarnih financijskih institucija

Stanja i reklasifikacijska usklađivanja

IZVANBILANČNE STAVKE

A. Domaće

B. Europodručje osim domaće

C. Ostatak svijeta

 

 

Neiskorištene kreditne linije

 

 

 

Ukupno

 

 

 

Monetarne financijske institucije (S.121+S.122+S.123)

 

 

 

Opća država (S.13)

 

 

Nenovčani investicijski fondovi (S.124)

 

 

Ostali financijski posrednici + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125+S.126+S.127)

 

 

Osiguravajuća društva (S.128)

 

 

Mirovinski fondovi (S.129)

 

 

Nefinancijska društva (S.11)

 

 

Kućanstva + neprofitne organizacije koje služe kućanstvima (S.14+S.15)

 

 

DIO 5.

Krediti nefinancijskim društvima prema gospodarskoj djelatnosti

Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke po pojedinim područjima u skladu s predloškom I. ili, ako podaci nisu dostupni za pojedina područja, u skladu s predloškom II.

Nacionalne središnje banke zasebno dostavljaju stanja kredita domaćim nefinancijskim društvima i, ako su dostupni, kredita nefinancijskim društvima iz ostalih država članica europodručja. Svi se podaci iskazuju u milijunima eura.

Predložak I.

Predložak II.

1.

A.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

1.

A.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2.

B.

Rudarstvo i vađenje

2.

B.

Rudarstvo i vađenje

3.

C.

Prerađivačka industrija

3.

C.

Prerađivačka industrija

4.

D.

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

4.

D.

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

+

E.

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša

5.

E.

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša

6.

F.

Građevinarstvo

5.

F.

Građevinarstvo

7.

G.

Trgovina na veliko i na malo. Popravak motornih vozila i motocikla

6.

G.

Trgovina na veliko i na malo. Popravak motornih vozila i motocikla

8.

I.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

7.

I.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

9.

H.

Prijevoz i skladištenje

8.

H.

Prijevoz i skladištenje

+

J.

Informacije i komunikacija

10.

J.

Informacije i komunikacija

11.

L.

Poslovanje nekretninama

9.

L.

Poslovanje nekretninama

+

M.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

+

N.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

12.

M.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

13.

N.

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

14.

Sva preostala područja relevantna za nefinancijska društva

10.

Sva preostala područja relevantna za nefinancijska društva

Napomena: Slova se odnose na odgovarajuću NACE Rev.2 klasifikaciju.

(1)  Stanja koja se dostavljaju za sve stavke. Reklasifikacijska i vrijednosna usklađivanja koja se dostavljaju za polja označena s (#). Reklasifikacijska usklađivanja dostavljaju se samo za polja označena s (†).

(2)  Novčanice i kovani novac nominirani u prijašnjim nacionalnim valutama koje ostaju nepodmirene nakon usvajanja eura. Podatke je potrebno dostaviti za najmanje 12 mjeseci nakon proširenja.

(3)  Dostavljaju se samo ako je pojava primjenjiva.

(4)  Rezervacije koje predstavljaju obveze prema trećim stranama koje su obveze monetarnih financijskih institucija prema kućanstvima u obliku tehničkih rezervacija uspostavljenih za osiguranje mirovina za zaposlenike. Ovo se obično odnosi na mirovinske fondove zaposlenika koji nisu eksternalizirani neovisnoj instituciji.

(5)  Ova stavka predstavlja usklađivanje, na neto osnovi, izvršeno radi uravnotežavanja statističke bilance za diskrepancije između statističkih i računovodstvenih vrednovanja iskazane imovine i obveza.

(6)  Ova stavka uključuje potraživanja nacionalnih središnjih banaka nominirana u eurima koja su jednaka prijenosu deviznih pričuva od nacionalnih središnjih banaka ESB-u.

(7)  Obračuni koji se dostavljaju unutar dužničkih vrijednosnih papira koji se drže ili u preostaloj imovini u skladu s nacionalnom praksom.

(8)  Dio bruto premija koje uplaćuju monetarne financijske institucije koji se raspodjeljuje u sljedeće računovodstveno razdoblje, uvećano za potraživanja monetarnih financijskih institucija koja još nisu podmirena.

(9)  Stanja koja se dostavljaju za sve stavke. Reklasifikacijska i vrijednosna usklađivanja koja se dostavljaju za polja označena s (#). Reklasifikacijska usklađivanja dostavljaju se samo za polja označena s (†).

(10)  Ove stavke predstavljaju protustavku obveza u odnosu na sekuritizirane kredite koji nisu isknjiženi iz bilance monetarne financijske institucije temeljem primjenjivog računovodstvenog standarda.

(11)  U skladu sa sporazumom između ESB-a i NSB-a, nacionalne središnje banke ne moraju dostaviti ove serije kada se ESB koristi alternativnim izvorima podataka.

(12)  Obračuni koji se dostavljaju unutar odgovarajuće kategorije instrumenata ili u preostaloj imovini/preostalim obvezama u skladu s nacionalnom praksom.

(13)  Rezervacije koje predstavljaju obveze prema trećim stranama koje su obveze monetarnih financijskih institucija prema kućanstvima u obliku tehničkih rezervacija uspostavljenih za osiguranje mirovina za zaposlenike. Ovo se obično odnosi na mirovinske fondove zaposlenika koji nisu eksternalizirani neovisnoj instituciji.

(14)  Ova stavka predstavlja usklađivanje, na neto osnovi, izvršeno radi uravnotežavanja statističke bilance za diskrepancije između statističkih i računovodstvenih vrednovanja iskazane imovine i obveza.

(15)  Dio bruto premija koje uplaćuju monetarne financijske institucije koji se raspodjeljuje u sljedeće računovodstveno razdoblje, uvećano za potraživanja monetarnih financijskih institucija koja još nisu podmirena.

PRILOG III.

DIO 1.

Dodatna statistika mjesečnih kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

Tablica 1.: Revolving krediti i prekoračenja te kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Pokazatelj novih poslova

Obveza izvještavanja

Krediti u EUR

Kućanstvima

Revolving krediti i prekoračenja, kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

86.

AAR/NDER, iznos

Nefinancijskim društvima

Revolving krediti i prekoračenja, kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate

87.

AAR/NDER, iznos

1.

 Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, „revolving krediti i prekoračenja“, „beskamatni kredit po kreditnim karticama“ i „kredit po kreditnim karticama s naplatom kamate“ imaju isto značenje kako je opisano u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) (1), bez obzira na njihovo početno razdoblje fiksiranja kamatne stope. Kazne za prekoračenja primijenjene kao sastavni dijelovi drugih naknada, npr. u obliku posebnih naknada, nisu obuhvaćene ugovorenom kamatnom stopom iskazanoj na godišnjoj razini (AAR) kako je definirana u dijelu 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) Europske središnje banke (2). Ugovorena kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini (AAR) ili usko određena efektivna kamatna stopa (NDER) dostavlja se za kategorije uključene u tablicu 1. ovog Priloga. Uz izvješćivanje o AAR/NDER-u navodi se povezani opseg novih poslova.

2.

 U slučaju revolving kredita i prekoračenja, kreditnih kartica bez naplate kamate i kreditnih kartica s naplatom kamate, opseg novih poslova jednak je stanjima. Pokazatelji 86. i 87. izračunavaju se na temelju stavki 12., 23., 32. i 36. u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), a stanja dostavljena za revolving kredite i prekoračenja, kredite po kreditnim karticama bez naplate kamate i kredite po karticama s naplatom kamate u skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Kamatne stope izračunavaju se kao ponderirani prosjeci odgovarajućih stavki u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), pri čemu se za kredite po kreditnim karticama bez naplate kamate uzima kamatna stopa jednaka nuli. Pokazatelji 86. i 87. namijenjeni su osiguravanju kontinuiteta s pokazateljima 12. i 23. („prekoračenja“) kako je prethodno određeno u (sada preinačenoj) Uredbi (EZ) br. 63/2002 (ESB/2001/18) (3), tj. prije nego što su izmijenjeni Uredbom (EZ) br. 290/2009 (ESB/2009/7) (4).

Tablica 2.: Kamatne stope na kredite u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Izvorno dospijeće, otkazni rok, početno razdoblje fiksiranja kamatne stope

Pokazatelj novih poslova

Obveza izvještavanja

Krediti u eurima u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja

Kućanstvima

Za potrošnju

ukupno

88.

AAR/NDER

Za kupnju stana ili kuće

ukupno

89.

AAR/NDER

Za ostale potrebe

ukupno

90.

AAR/NDER

Nefinancijskim društvima

ukupno

91.

AAR/NDER

3.

 Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, krediti u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava obuhvaćaju sve nove poslovne kredite, osim revolving kredita i prekoračenja te dugovanja po kreditnim karticama, koji su odobreni, ali još nisu otplaćeni u vrijeme ponovnog sklapanja ugovora o uvjetima kreditiranja. U odnosu na kredite prenesene od druge institucije, ponovno ugovaranje odnosi se na nove poslovne kredite koji su odobreni od strane institucije koja prodaje ili prenosi kredit. Samo AAR ili NDER se iskazuju za kategorije uključene u tablici 2., na temelju najbolje procjene, povrh obuhvata koji se zahtijevaju temeljem Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB /2013/34).

DIO 2.

Odabir stvarne izvještajne populacije i održavanje uzorka za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

Odjeljak 1.: Odabir stvarne izvještajne populacije

1.   Opći postupak odabira

1.

 Nacionalne središnje banke primjenjuju postupak prikazan na slici dolje kako bi odabrale izvještajne jedinice za prikupljanje statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Ovaj postupak definiran je kako slijedi:

Image 4

2.   Popis ili uzorak

2.

 Svaki NSB odabire svoje izvještajne jedinice između monetarnih financijskih institucija, osim središnjih banaka i novčanih fondova, u referentnoj izvještajnoj populaciji koje su rezidenti iste države članice čija je valuta euro („države članice europodručja“) kao i NSB.

3.

 Radi odabira izvještajnih jedinica, nacionalne središnje banke moraju primijeniti popis ili slijediti pristup uzorkovanja, u skladu sa zahtjevima ustanovljenim u sljedećim stavcima.

4.

 U slučaju popisa, NSB traži od svake rezidentne monetarne financijske institucije u referentnoj izvještajnoj populaciji da dostavlja statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Varijable koje se prikupljaju pomoću cenzusa su kamatne stope i količine novih poslova i kamatne stope na stanja.

5.

 U slučaju uzorkovanja, dostavljanje će se tražiti samo od odabranih monetarnih financijskih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji. Varijable koje se procjenjuju pomoću uzorkovanja su kamatne stope i količine novih poslova i kamatne stope na stanja. Nazivaju se varijable uzorkovanja. Kako bi se sveo na minimum rizik da rezultati izvještaja temeljem uzorka odstupaju od stvarnih (nepoznatih) vrijednosti u referentnoj izvještajnoj populaciji, uzorak treba biti konstruiran tako da bude reprezentativan za referentnu izvještajnu populaciju. Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, uzorak se smatra reprezentativnim ako su sve karakteristike koje su značajne za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija i svojstvene referentnoj izvještajnoj populaciji također odražene u uzorku. Radi postavljanja početnog uzorka, nacionalne središnje banke mogu koristiti odgovarajuće procjene i modele radi izrade sheme uzorkovanja čak ako odnosni podaci koji se izvode iz postojećih izvora, ne odgovaraju u potpunosti definicijama iz Uredbe (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

3.   Stratifikacija referentne izvještajne populacije

6.

 Kako bi se osiguralo da je uzorak reprezentativan, svaki NSB koji izabere pristup uzorkovanja za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija treba na odgovarajući način stratificirati u slojeve referentnu izvještajnu populaciju prije odabira bilo koje izvještajne jedinice. Stratifikacija podrazumijeva da je referentna izvještajna populacija N dalje podijeljena na podpopulacije ili stratume N1, N2, N3… NL. Ove potpodjele u podpopulacije ili stratume se ne smiju preklapati i zajedno čine referentnu izvještajnu populaciju:

N1 + N2 + N3 + … + NL = N

7.

 Nacionalne središnje banke definiraju kriterije stratifikacije koji dozvoljavaju potpodjelu referentne izvještajne populacije u homogene stratume. Stratumi se smatraju homogenima ako je zbroj varijanti varijabli uzorka unutar stratuma značajno niži od ukupne varijance u cjelokupnoj stvarnoj izvještajnoj populaciji (5). Kriteriji stratifikacije povezani su sa statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, odnosno postoji odnos između kriterija stratifikacije i kamatnih stopa i iznosa koji se procjenjuju iz uzorka.

8.

 Svaki NSB koji odabere pristup uzorkovanja mora identificirati najmanje jedan kriterij stratifikacije kako bi osigurao da je uzorak monetarnih financijskih institucija reprezentativan za određenu državu članicu europodručja i da je greška uzorkovanja mala. Nacionalne središnje banke trebale bi nastojati odrediti hijerarhiju kriterija stratifikacije. Moraju se uzeti u obzir nacionalne specifičnosti i one moraju biti specifične za svaku državu članicu europodručja.

9.

 Odabir izvještajnih jedinica odvija se u obliku jednostupanjskog uzorkovanja nakon što su utvrđeni svi stratumi. Samo se u ovoj fazi izvještajne jedinice biraju iz referentne izvještajne populacije. Nije moguće provesti privremeno biranje.

4.   Raspodjela uzorka po stratumima i odabir izvještajnih jedinica

10.

 Nakon određivanja nacionalnih stratuma u skladu sa stavcima 6 i 7, nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja povlače uzorak odabirom stvarnih izvještajnih jedinica iz svakog stratuma. Ukupna nacionalna veličina uzorka n je zbroj veličina uzoraka n1, n2, n3, …, nL za svaki stratum:

n1 + n2 + n3 + … + nL = n.

11.

 Svaki NSB odabire najprikladniju raspodjelu nacionalne veličine uzorka n između stratuma. Stoga, nacionalne središnje banke određuju za svaki stratum koliko izvještajnih jedinica nh je povučeno iz ukupnih monetarnih financijskih institucija, Nh. Stopa uzorkovanja nh/Nh za svaki stratum h dozvoljava procjenu varijanti svakog stratuma. To podrazumijeva da se iz svakog stratuma odabiru najmanje dvije izvještajne jedinice.

12.

 Kako bi se odabrale stvarne izvještajne jedinice unutar svakog stratuma, nacionalne središnje banke uključuju sve institucije u stratum, provode nasumično uzorkovanje ili odabiru najveću instituciju po stratumu. U slučaju nasumičnog uzorka, nasumično uzorkovanje institucija unutar svakog stratuma provodi se s jednakom vjerojatnošću za sve institucije ili s vjerojatnošću proporcionalnom veličini institucije. Nacionalne središnje banke koje koriste nasumično uzorkovanje ili odabir najvećih institucija mogu odabrati da uključe sve institucije za neke stratume.

13.

 Informacije o veličini svake kreditne institucije i drugih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji dostupne su na nacionalnoj razini iz statistike bilance monetarnih financijskih institucija prikupljenoj u skladu s Uredbom (EU) 2021/379 (ESB/2021/2). Nacionalne središnje banke moraju koristiti ukupne depozite nominirane u eurima kućanstava i nefinancijskih društava rezidenata u državama članicama europodručja i ukupne kredite nominirane u eurima kućanstvima i nefinancijskim društvima rezidentima u državama članicama europodručja, koji predstavljaju onaj dio bilance koji je relevantan za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, ili približnu procjenu.

14.

 Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija mora se temeljiti na odabiru bez zamjene, odnosno svaka monetarna financijska institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji može biti odabrana samo jednom.

15.

 Ako NSB odluči o cenzusu svih monetarnih financijskih institucija u stratumu, NSB može provesti uzorkovanje u taj stratum na razini podružnica. Preduvjet za to je da NSB ima cjeloviti popis podružnica koji obuhvaća sve poslove kreditnih i drugih institucija u stratumu te da ima odgovarajuće podatke kako bi bio u mogućnosti procijeniti varijante kamatnih stopa za nove poslove u odnosu na kućanstva i nefinancijska društva putem podružnica. Na odabir i održavanje podružnica primjenjuju se svih zahtjevi utvrđeni u ovoj Smjernici. Odabrane podružnice postaju uvjetne izvještajne jedinice na koje se primjenjuju svi izvještajni zahtjevi utvrđeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Ovim se postupkom ne dovodi u pitanje obveza svake monetarne financijske institucije kojoj podružnice pripadaju, da predstavlja izvještajnu jedinicu.

5.   Minimalna veličina nacionalnog uzorka

16.

 Minimalna veličina nacionalnog uzorka različito se definira ovisno o tome primjenjuje li odgovarajući NSB nasumično uzorkovanje ili odabire najveće institucije po stratumu.

17.

 Ako NSB primjenjuje nasumično uzorkovanje u odabiru stvarnih izvještajnih institucija, minimalna veličina nacionalnog uzorka treba biti takva da najveća nasumična greška za kamatne stope o novim poslovima u prosjeku za sve kategorije instrumenata ne prelazi 10 baznih bodova na razini povjerenja od 90 % (6).

18.

 Maksimalna nasumična pogreška definira se kao
Image 5
, gdje je D maksimalna nasumična pogreška, zα/2 kao faktor zbrojen od normalnih raspodjela ili bilo koje druge prihvatljive raspodjele u skladu sa strukturom podataka (npr. t-raspodjela) pretpostavljajući da je razina povjerenja 1-α, gdje je
Image 6
varijanca procjenitelja parametara θ, a
Image 7
je procijenjena varijanca procjenitelja parametra θ.

19.

 Ako NSB odabere najveću instituciju po stratumu, kvaliteta uzorka treba se temeljiti na mjeri sintetske srednje apsolutne greške (MAE). Stvarni sintetski MAE ne smije premašiti prag MAE koji ovisi o vremenu pretpostavljajući grešku od 10 baznih bodova u svakom stratumu i pokazatelju.

20.

 Sintetski MAES za datog procjenitelja
Image 8
u određenom razdoblju treba se utvrditi kako slijedi:

Image 9

gdje je:

Image 10
kao sintetski MAE

Bc , Bk kao obujam u posebnoj kategoriji kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

ic 1kao prosječna kamatna stopa procijenjena u kategoriji c

Image 11
kao MAE za danu kategoriju kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija na temelju procjenitelja
Image 12

Bj 0 kao obujam koji odgovara stvarnom neizvještavanju u određenom stratumu j

Bj 1 kao obujam koji odgovora stvarnom izvještavanju u određenom stratumu j. Ako se primjenjuje uzorkovanje Bj 1 se odnosi na ekstrapolirane obujmove. Postupak ekstrapolacije dalje se objašnjava u odjeljku 4.

B kao ukupan obujam za sve stratume, odnosno zbroj Bj 0 i Bj 1 svih stratuma

Image 13
kao procjena ukupne greške unutar stratuma j

ij 1 kao ponderirana prosječna kamatna stopa koja odgovara stvarnom izvještavanju u određenom stratumu j

Image 14
kao vrijednost procjenitelja
Image 15
za neuzimanje podstratuma stratuma j.

U slučaju obuhvata obujma nula u jednom od iskazanih stratuma, prosječni

Image 16
drugog stratuma koristi se da bi se izbjegao MAE jednak nula.

Image 17
kao prosjek za prvu i treću četvrtinu u stratumu, koja je definirana kao kamatna stopa iskazana za kategoriju kamatnih stopa monetarne financijske institucije za koju su 25 % (odnosno 75 %) dostavljenih kamatnih stopa niže od tog broja. Prva i treća četvrtina izračunavaju se prethodnim ponderiranjem obujma u toj kategoriji od strane institucija u stratumu. Prosjek između dva MAE procjenitelja - prve i treće četvrtine - koristi se kao procjena za parametar
Image 18
 (7).

21.

 Maksimalna nasumična pogreška i sintetski MAE se posebno obračunavaju za nove poslove i stanja. Za nove poslove, maksimalna nasumična pogreška i sintetski MAE treba se obračunavati na osnovi pokazatelja od 1. do 11., od 13. do 22. i od 24 do 29. kako je opisano u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34). Za stanja, maksimalna nasumična pogreška i sintetski MAE treba se obračunavati na osnovi pokazatelja od 1. do 14. kako je opisano u Dodatku 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34).

22.

 Minimalna veličina nacionalnog uzorka odnosi se na minimalni početni uzorak i na minimalni uzorak nakon održavanja kako je definirano u sljedećem odjeljku o održavanju uzorka stvarne izvještajne populacije. Zbog pripajanja odnosno spajanja i napuštanja, uzorak se tijekom vremena može smanjiti u veličini do sljedećeg razdoblja održavanja.

23.

 Nacionalne središnje banke mogu odabrati više izvještajnih jedinica nego što je utvrđeno kao minimalna veličina nacionalnog uzorka, posebno ako je to potrebno da bi se povećala reprezentativnost nacionalnog uzorka s obzirom na strukturu nacionalnog financijskog sustava.

24.

 Treba postojati usklađenost između broja monetarnih financijskih institucija u referentnoj izvještajnoj populaciji i minimalne veličine uzorka. Nacionalne središnje banke mogu dopustiti monetarnim financijskim institucijama koje su rezidenti jedne države članice europodručja i pojedinačno su uključene u popis monetarnih financijskih institucija ustanovljen i ažuriran u skladu s načelima klasifikacije navedenima u odjeljku 1. dijela 1. Priloga I. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) da dostavljaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija kao grupa. Grupa postaje uvjetna izvještajna jedinica. To znači da grupa iskazuje statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija kao da je jedna monetarna financijska institucija, odnosno ona iskazuje prosječnu kamatnu stopu po kategoriji instrumenta koja obuhvaća čitavu grupu umjesto jedne kamatne stope za svaku monetarnu financijsku instituciju uključenu u popis monetarnih financijskih institucija. Istovremeno, monetarne financijske institucije unutar grupe računaju se kao pojedinačne institucije u referentnoj izvještajnoj populaciji i u uzorku.

Odjeljak 2.: Održavanje uzorka stvarne izvještajne populacije

6.   Održavanje uzorka tijekom vremena

25.

 Nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja moraju osigurati da uzorak ostane reprezentativan tijekom vremena.

26.

 Stoga nacionalne središnje banke trebaju provjeriti reprezentativnost uzorka najmanje jednom godišnje. Ako postoje značajne promjene u referentnoj izvještajnoj populacije one se moraju odraziti u uzorku nakon ove godišnje provjere.

27.

 U intervalima od najviše tri godine, nacionalne središnje banke moraju provesti redovito preispitivanje uzorka, uzimajući u obzir institucije koje su pristupile referentnoj izvještajnoj populaciji, one koje su napustile referentnu izvještajnu populaciju i stvarnu izvještajnu populaciju te druge promjene karakteristika izvještajnih jedinica i primijeniti odredbe odjeljka 5. o minimalnoj veličini nacionalnog uzorka. Redovito preispitivanje uzorka će se temeljiti na procjeni usklađenosti s odredbama o odabiru stvarne izvještajne populacije sadržanim u odjeljku 1. na temelju mjesečnih podataka koji odgovaraju kraju svakog tromjesečja u godini u kojoj se provodi preispitivanje. Međutim, nacionalne središnje banke mogu češće provjeravati i ažurirati svoj uzorak.

28.

 Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir institucije koje su pristupile referentnoj izvještajnoj populaciji kako bi uzorak ostao reprezentativan za referentu izvještajnu populaciju. Stoga, nacionalne središnje banke moraju postaviti uzorak nb iz populacije svih koji su pristupili Nb. Dodatni izbor institucija koje su pristupile nb između ukupnog broja institucija koje su pristupile Nb smatra se uzorkovanjem povećanim tijekom vremena.

29.

 Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir institucije koje su napustile referentnu i stvarnu izvještajnu populaciju. Nisu potrebne prilagodbe ako je broj institucija koje su napustile referentnu izvještajnu populaciju Nd proporcionalan broju institucija koje su napustile izvještajnu populaciju u uzorku nd (slučaj 1.). Ako institucije napuste referentnu izvještajnu populaciju i ako nisu u uzorku, uzorak postaje veći u odnosu na veličinu referentne izvještajne populacije (slučaj 2.). Ako relativno više institucija napusti uzorak nego referentnu izvještajnu populaciju, tijekom vremena uzorak postaje premali i može prestati biti reprezentativan (slučaj 3.). U slučajevima 2. i 3., ako se koristi nasumično uzorkovanje za odabir stvarnih izvještajnih institucija ponderi povezani za svaku instituciju u uzorku trebaju biti prilagođeni pomoću utvrđene statističke metode izvedene iz teorije uzorkovanja. Ponderi povezani uz svaku izvještajnu jedinici su inverzivni njezinoj vjerojatnosti odabira i time faktoru ekspanzije. U slučaju 2. gdje je uzorak relativno velik za populaciju, izvještajne jedinice se ne izvode iz uzorka. U slučaju 3. ako su odabrane najveće institucije, uzorak se prilagođava odabirom dodatnih institucija prema njihovoj veličini.

30.

 Tijekom vremena, uzorak će se prilagoditi tako da uzme u obzir promjene karakteristika izvještajnih jedinica. Ove promjene mogu nastati zbog pripajanja odnosno spajanja, podjela, rasta institucija itd. Neke izvještajne jedinice mogu promijeniti stratum. Kao u slučajevima 2. i 3. za institucije koje napuštaju, uzorak se prilagođava pomoću utvrđene statističke metode izvedene iz teorije uzorkovanja. Kada nacionalne središnje banke provode nasumično uzorkovanje dodjeljuju se nove mogućnosti odabira i pondera.

Odjeljak 3.: Daljnja pitanja u vezi uzorkovanja

7.   Usklađenost

31.

 Radi postizanja usklađenosti između statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija o stanjima u odnosu na depozite i kredite i o novim poslovima u odnosu na depozite i kredite, nacionalne središnje banke koje odaberu pristup uzorkovanja moraju koristiti iste izvještajne jedinice radi prikupljanja ove statistike. Nacionalne središnje banke mogu također upotrebljavati pristup uzorkovanja za podskup statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija te popis za ostalu statistiku. Međutim, one ne mogu koristiti dva ili više različitih uzoraka.

8.   Financijske inovacije

32.

 U postupku uzorka, nacionalne središnje banke ne trebaju obuhvatiti svaki proizvod koji postoji na nacionalnoj razini. Međutim, one ne mogu isključiti čitavu kategoriju instrumenata na temelju toga što su uključeni iznosi vrlo mali. Stoga, ako neku kategoriju instrumenta nudi samo jedna institucija, tada ta institucija treba biti uključena u uzorak. Ako određena kategorija instrumenta nije postojala u državi članici europodručja u vrijeme početnog odabira uzorka, ali je uvedena od strane neke institucije kasnije, ova institucija treba biti uključena u uzorak u vrijeme sljedeće provjere reprezentativnosti. Ako je stvoren novi proizvod, institucije u uzorku trebaju ga obuhvatiti u sljedećem izvješću, budući se od svih izvještajnih jedinica zahtijeva da izvješćuju o svim svojim proizvodima.

Odjeljak 4.: Nacionalne ponderirane prosječne kamatne stope i nacionalni ukupni opseg poslova

33.

 Nacionalne središnje banke primaju ponderirane prosječne kamatne stope i povezane iznose poslova od svih svojih stvarnih rezidentnih izvještajnih jedinica i izračunavaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu za svaku kategoriju instrumenta na temelju ekstrapoliranih opsega poslova po stratumu. Podaci se dostavljaju ESB-u.

34.

 Kada se primjenjuje nasumično uzorkovanje, procjenitelj kamatne stope prema stratumu i nacionalnim razinama mora biti u skladu s postupkom uzorkovanja, običnim nasumičnim uzorkom ili mogućnošću proporcionalnoj upotrijebljenoj veličini, što podrazumijeva da su ekstrapolirani iznosi korišteni za ponderiranje kamatnih stopa.

35.

 Kada su odabrane najveće institucije, procjenitelj stopa treba agregirati stope institucija u istom stratumu ponderiranjem dostavljenih iznosa, a agregati u stratumima trebaju biti izvedeni primjenom ekstrapoliranih opsega u svakom stratumu.

36.

 Za svaku kategoriju instrumenta o stanjima, odnosno za pokazatelje od 1. do 26. u Dodatku 1. Priloga 1. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu.

37.

 Za svaku kategoriju instrumenta o novim poslovima , odnosno pokazatelje od 1. do 23. i od 30. do 85. u Dodatku 2. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju nacionalnu ponderiranu prosječnu kamatnu stopu. Osim toga, za svaki od pokazatelja od 2. do 4., od 8. do 11., od 13. do 22., od 33. do 35. i od 37. do 85. u Dodatku 2. Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke osiguravaju količinu novih poslova poduzetih na nacionalnoj razini u svakoj kategoriji instrumenta tijekom referentnog mjeseca. Za kategorije instrumenata iz kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima u vezi kojih je sklopljen ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja (pokazatelji od 88. do 91. u Dodatku 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), zahtijeva se samo podatak o obujmu, a podaci o kamatnim stopama prikupljaju se koliko je to moguće. Ove količine novih poslova odnose se na ukupnu populaciju, odnosno na čitavu referentnu izvještajnu populaciju i, slično drugim obujmima novih poslova, taj se iznos procjenjuje postupkom ekstrapoliranja prikazanim u stavcima od 38. do 40.

38.

 Ako se koristi nasumično uzorkovanja ili odabir najveće institucije za odabir izvještajnih jedinica, za ekstrapoliranje obujma poslova koriste se faktori ekspanzije. Ekstrapoliranje se primjenjuje na razini stratuma.

39.

 Ako se koristi pristup nasumičnog uzorkovanja, faktori ekspanzije definiraju se kao inverzija mogućnosti odabira πi , odnosno 1/πi . Procijenjena količina novih poslova za ukupnu populaciju B se onda izračunava pomoću sljedeće opće formule:

Image 19

gdje je:

B ukupan opseg poslova

Bi ikoličina novih poslova institucije

vjerojatnost odabira institucije

40.

 Ako se koristi pristup odabira najveće institucije, faktor ekspanzije za svaki stratum definira se kao inverzija stope obuhvata stratuma pomoću sljedeće formule:

Image 20

gdje je:

Image 21
kao ukupni obujam unutar stratuma

Image 22
kao obujam unutar svakog stratuma za instituciju

kao broj kreditnih institucija koje nisu odabrane u stratum

kao broj kreditnih institucija odabranih u stratum .

41.

 Faktori ekspanzije EFj kako su definirani u stavku 40. u odnosu na nove poslove obračunavaju se zamjenom opsega novih poslova povezanim stanjima. Ekstrapolirani opseg stratuma j se onda izračunava kao faktor ekspanzije za stratum j pomnožen s iskazanim opsegom stratuma j.

42.

 Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u kamatne stope monetarnih financijskih institucija na stanja i na nove poslove s četiri decimalna mjesta. Ovo ne dovodi u pitanje bilo koju odluku nacionalnih središnjih banaka o razini preciznosti koju žele primijeniti u prikupljanju podataka. Objavljeni rezultati ne sadržavaju više od dva decimalna mjesta.

43.

 Nacionalne središnje banke dužne su dokumentirati sve odredbe propisa (kao i njihove izmjene) koje utječu na statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija u metodološkim napomenama koje se dostavljaju s nacionalnim podacima.

44.

 Nacionalne središnje banke koje za odabir izvještajnih jedinica izaberu pristup uzorkovanja dužne su za početni uzorak dostaviti procjenu pogreške pri uzorkovanju. Nakon svakog održavanja uzorka dostavlja se nova procjena.

DIO 3.

Postupanje s određenim proizvodima za statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija

1.

 Postupanje s proizvodima definiranim u sljedećim stavcima treba se koristiti kao preporuka za proizvode sa sličnim obilježjima.

2.

 Rastući (padajući) depozit ili kredit je depozit ili kredit s određenim dospijećem na koji se primjenjuje kamatna stopa koja se povećava (smanjuje) iz godine u godinu za prethodno dogovoren broj postotnih bodova. Depoziti i krediti s rastućim (padajućim) kamatnim stopama jesu instrumenti s fiksnim kamatnim stopama tijekom cijelog razdoblja do dospijeća. Kamatna stopa za cijelo razdoblje do dospijeća depozita ili kredita i ostali uvjeti ugovaraju se unaprijed u trenutku t0 pri potpisivanju ugovora. Primjer depozita s rastućom kamatnom stopom jest depozit s ugovorenim rokom dospijeća od četiri godine koji donosi 5 % kamata u prvoj godini, 7 % u drugoj, 9 % u trećoj te 13 % u četvrtoj godini. AAR o novim poslovima, koji je pokriven u vrijeme t0 u statistici kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, je geometrijski prosjek faktora „1 + kamatna stopa“. U skladu s Prilogom I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34), nacionalne središnje banke mogu zahtijevati od izvještajnih jedinica da implementiraju NDER za ovu vrstu proizvoda. AAR na stanja koji je obuhvaćen od vremena t0 do t3 je stopa koju primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije, odnosno korištenjem primjera depozita s dogovorenim dospijećem od četiri godine, 5 % u vrijeme t0, 7 % u vrijeme t1, 9 % u vrijeme t2 i 13 % u vrijeme t3.

3.

 Za potrebe statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, krediti uzeti kao dio kreditnih linija imaju isto značenje kako je utvrđeno i kako su razvrstani u dijelu 2. Priloga II. Uredbi 2021/379 (ESB/2021/2). Samo stanja, odnosno iznosi koji su povučeni, a nisu još otplaćeni u kontekstu kreditnih linija obuhvaćeni su kao novi poslovi i odražavaju statistiku kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Iznosi raspoloživi putem kreditnih linija koji još nisu povučeni ili iznosi koji su već otplaćeni ne prikazuju se niti kao novi poslovi niti kao stanja.

4.

 Krovni ugovor dozvoljava klijentu da povuče kredite na nekoliko vrsta kreditnih računa do određenog najvišeg iznosa koji se primjenjuje na sve kreditne račune zajedno. U vrijeme sklapanja krovnog ugovora, nisu određeni oblik kredita i/ili datum na koji će kredit biti povučen i/ili kamatna stopa, nego se može dogovoriti raspon mogućnosti. Takav krovni ugovor nije obuhvaćen statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Međutim, čim se povuče kredit ugovoren u sklopu takvoga krovnog ugovora on se obuhvaća u odgovarajućoj stavci statistike kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija, u novim poslovima i u stanjima.

5.

 Moguće je postojanje štednih depozita s osnovnom kamatnom stopom uvećanom za premiju za vjernost i/ili premiju za povećanje. U trenutku deponiranja sredstava nije sigurno hoće li premija biti plaćena. Plaćanje ovisi o nepoznatom budućem odnosu prema štednji kućanstava ili nefinancijskih društava. Prema dogovoru, takve premije za vjernost ili premije za povećanje nisu uključene u AAR za nove poslove. AAR na stanja uvijek obuhvaća kamatne stope koje izvještajna jedinica primjenjuje u trenutku izračuna kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Stoga, ako je takva premija za vjernost ili premija na povećanje odobrena od strane izvještajne jedinice, to se odražava u statistici stanja.

6.

 Krediti se mogu nuditi kućanstvima ili nefinancijskim društvima s povezanim ugovorima o izvedenim financijskim instrumentima, odnosno kamatnim swapovima, najvišim iznosima/najnižim iznosima itd. Prema dogovoru, takvi povezani ugovori o izvedenim financijskim instrumentima nisu uključeni u AAR za nove poslove. AAR za stanja uvijek obuhvaća stope koje primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije. Stoga, ako je takav ugovor o izvedenim financijskim instrumentima izvršen i izvještajna jedinica prilagođava kamatnu stopu naplaćenu kućanstvu ili nefinancijskom društvu, to se odražava u statistici stanja.

7.

 Depoziti koji se nude mogu sadržavati dva sastavna dijela: depozit s dogovorenim dospijećem na koji se primjenjuje fiksna kamatna stopa i ugrađeni izvedeni financijski instrument s povratom koji je povezan s dostignućima definiranog burzovnog indeksa ili bilateralnog tečaja, podložno najnižem garantiranom povratu od 0 %. Rok dospijeća oba sastavna dijela može biti jednak ili se može razlikovati. AAR na nove poslove obuhvaća kamatne stope na depozite s dogovorenim dospijećem, budući da odražava sporazum između deponenta i izvještajne jedinice i poznato je kad je novac položen. Povrat na drugi sastavni dio depozita, povezan s postignućima burzovnog indeksa ili bilateralnog tečaja, poznat je tek ex post kad proizvod dospije i stoga ne može biti obuhvaćen novom poslovnom stopom. Stoga se obuhvaća samo zajamčeni minimalni prinos (obično 0 %). AAR za stanja uvijek obuhvaća kamatne stope koje primjenjuje izvještajna jedinica u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije. Do dana dospijeća obuhvaća se i kamatna stopa na depozit s ugovorenim rokom dospijeća te zajamčenim minimalnim prinosom na depozit koji sadržava ugrađeni izvedeni financijski instrument. Kamatne stope monetarnih financijskih institucija na stanja odražavaju AAR koji plaća izvještajna jedinica tek nakon dospijeća.

8.

 Depoziti s dospijećem duljim od dvije godine kako su definirani u dijelu 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2) mogu obuhvaćati mirovinske štedne račune. Glavni dio mirovinskih štednih računa može biti uložen u vrijednosne papire i kamatna stopa na račune onda ovisi o prinosu odnosnih vrijednosnih papira. Preostali dio mirovinskih štednih računa može se držati u gotovini i kamatnu stopu određuje kreditna ili druga institucija na isti način kao za druge depozite. U trenutku deponiranja sredstava ukupan povrat kućanstvu od mirovinskog štednog računa nije poznat, a može biti i negativan. Dodatno, u trenutku deponiranja sredstava, između kućanstva i kreditne ili druge institucije ugovara se kamatna stopa koja se primjenjuje samo na dio depozita, a ne primjenjuje se na dio koji se ulaže u vrijednosne papire. Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija stoga obuhvaća samo onaj dio depozita koji se ne ulaže u vrijednosne papire. AAR o novim poslovima koji se dostavlja je stopa dogovorena između kućanstva i izvještajne jedinice za dio depozita u vrijeme kad je depozit položen. AAR na stanja je stopa koju primjenjuje izvještajna jedinica na dio depozita mirovinskog štednog računa u vrijeme izračuna kamatne stope monetarne financijske institucije.

9.

 Planovi štednje za stambene kredite su dugoročne štedne sheme koje mogu osigurati niži povrat, ali nakon određenog razdoblja štednje, daju kućanstvu ili nefinancijskom društvu pravo na stambeni kredit po diskontiranoj stopi. U skladu s dijelom 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), ovi planovi štednje razvrstavaju se pod depozite s ugovorenim dospijećem duljim od dvije godine sve dok se koriste kao depoziti. Čim se pretvore u kredit, oni se razvrstavaju u stambene kredite kućanstvima. Izvještajne jedinice dostavljaju kamatne stope koje su dogovorene u vrijeme kad je položen početni depozit kao novi depozitni posao. Odgovarajući iznos novih poslova jest novčani iznos koji je uplaćen. Povećanje ovog iznosa depozita tijekom vremena obuhvaćeno je samo stanjima. U vrijeme kada se depozit pretvori u kredit, ovaj novi kredit se iskazuje kao novi kreditni posao. Kamatna stopa jest diskontna stopa koju nudi izvještajna jedinica. Ponder je ukupan iznos kredita koji je odobren kućanstvu ili nefinancijskom društvu.

10.

 U skladu s dijelom 2. Priloga II. Uredbi (EU) 2021/379 (ESB/2021/2), depoziti položeni sukladno francuskom reguliranom planu u vezi kućanstava plan d’épargne-logement (PEL) razvrstavaju se kao depoziti s ugovorenim dospijećem duljim od dvije godine. Država regulira uvjete koji se primjenjuju na ove PEL-ove i fiksira kamatnu stopu koja ostaje nepromijenjena tijekom čitavog razdoblja do dospijeća depozita, odnosno svaka „generacija“ PEL-ova ima istu kamatnu stopu koja je s njom povezana. PEL se drži najmanje četiri godine, a klijent svake godine deponira unaprijed određeni minimalni iznos, ali dopušteno je povećati plaćanja u bilo kojem trenutku tijekom trajanja programa. Izvještajne jedinice iskazuju početni depozit u vrijeme otvaranja novog PEL-a kao novi posao. Iznos novca koji je početno uplaćen u PEL može biti vrlo nizak, što znači da će ponder koji se dodjeljuje novoj poslovnoj stopi također biti relativno nizak. Ovaj pristup osigurava da nova poslovna stopa uvijek odražava uvjete koji upravljaju tekućom generacijom PEL-ova. Promjene u kamatnim stopama koje se primjenjuju na nove PEL-ove odražavaju nove poslovne stope. Reakcija klijenata u smislu promjena portfelja iz drugih dugoročnih depozita u prethodno postojeće programe PEL-a ne odražava se u kamatnim stopama na nove poslove, nego samo u kamatnim stopama na stanja. Na kraju četverogodišnjeg razdoblja, klijent može tražiti kredit po diskontiranoj stopi ili obnoviti ugovor. Budući da se ova obnova PEL-a provodi automatski bez aktivnog uključenja na strani klijenta i budući da se uvjeti kredita uključujući kamatne stope ne mogu mijenjati, u skladu sa dijelom 2. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) ova se obnova ne smatra novim poslom. Pri obnavljanju ugovora klijent može deponirati dodatna sredstva pod uvjetom da stanje ne prijeđe određenu gornju granicu te da ugovor ne prijeđe utvrđeno najdulje razdoblje do dospijeća. Ako se dosegne gornja granica iznosa ili utvrđeno najdulje trajanje ugovora, ugovor se zamrzava. Kućanstvo ili nefinancijsko društvo zadržava pravo na uzimanje kredita i još uvijek ima pravo na kamatu u skladu s uvjetima koji su važeći u vrijeme otvaranja PEL-a sve dok je novac u knjigama banke. Država dodjeljuje subvenciju u vidu plaćanja kamate povrh kamatne stope koju nudi kreditna ili druga institucija. U skladu s dijelom 1. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1072/2013 (ESB/2013/34) samo onaj dio plaćanja kamata koji nudi kreditna ili druga institucija obuhvaćen je statistikom kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija. Državna subvencija koja se isplaćuje preko kreditne ili druge institucije, ali je ne isplaćuje sama kreditna ili druga institucija, zanemaruje se.

11.

 U kamatne stope monetarnih financijskih institucija potrebno je uključiti negativne kamatne stope na depozite pod uvjetom da takve stope nisu iznimne uzimajući u obzir tržišne uvjete.

(1)  Uredba (EU) 2021/379 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o bilančnim stavkama kreditnih institucija i sektora monetarnih financijskih institucija (preinaka) (ESB/2021/2) (SL L 73, 3.3.2021., str. 16.).

(2)  Uredba (EU) br. 1072/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije (ESB/2013/34) (SL L 297, 7.11.2013., str. 51.).

(3)  Uredba (EZ) br. 63/2002 Europske središnje banke od 20. prosinca 2011. o statistici kamatnih stopa koje monetarne financijske institucije primjenjuju na depozite i kredite kućanstava i nefinancijskih društava (ESB/2001/18) (SL L 10, 12.1.2002., str. 24.).

(4)  Uredba (EZ) br. 290/2009 Europske središnje banke od 31. ožujka 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 63/2002 (ESB/2001/18) o statistici kamatnih stopa koje primjenjuju monetarne financijske institucije na depozite i kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima (ESB/2009/7) (SL L 94, 8.4.2009., str. 75.).

(5)  tj. zbroj varijanti između stratuma definiran kao

Image 23
je značajno niži od ukupne varijante izvještajne populacije definirane kao
Image 24
, gdje h predstavlja svaki stratum, xi kamatnu stopu za instituciju i,
Image 25
jednostavnu prosječnu kamatnu stopu stratuma h, n ukupan broj institucija u uzorku i
Image 26
jednostavan prosjek kamatnih stopa svih institucija u uzorku.

(6)  Nacionalne središnje banke mogu izravno pretvoriti apsolutnu mjeru od 10 baznih bodova pri razini povjerenja od 90 % u relativnu mjeru u smislu prihvatljivog maksimalnog koeficijenta varijacije procjenitelja.

(7)  Vidi tablice 1. i 2. u statističkom izvješću ESB-a pod nazivom „Mjere kvalitete u nenasumičnom uzorkovanju“, dostupnom na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu, koje naglašava rezultate sintetskog MAE za prvu i treću četvrtinu procjenitelja primijenjenu u svakoj državi.

PRILOG IV.

Tablica 1.

Image 27

Tablica 2.

Image 28

Tablica 3.

KATEGORIJE INSTRUMENATA ZA KAMATNE STOPE NA STANJA

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Izvorni rok dospijeća

Izvještajna obveza

Depoziti u EUR

Od kućanstava

S ugovorenim rokom dospijeća

Do 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Od nefinancijskih društava

S ugovorenim rokom dospijeća

Do 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Krediti u EUR

Kućanstvima

Za kupnju stana ili kuće

Do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

Za potrošnju i druge namjene

Do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

Dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

Nefinancijskim društvima

Ukupno

Do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća

 

Dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

 

Dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća

 

KATEGORIJE INSTRUMENATA ZA KAMATNE STOPE NA NOVE POSLOVE

 

 

 

Sektor

Vrsta instrumenta

Izvorno dospijeće, otkazni rok, početno razdoblje fiksiranja kamatne stope

Izvještajna obveza

Depoziti u EUR

Od kućanstava

Prekonoćni  (*)

 

S ugovorenim rokom dospijeća

S ugovorenim rokom dospijeća

S rokom dospijeća do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

S rokom dospijeća duljim od 1 i do 2 godine

S ugovorenom rokom dospijeća, iznos

S rokom dospijeća duljim od 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Iskupivi depoziti s otkaznim rokom  (*)

S otkaznim rokom do 3 mjeseca

S ugovorenim rokom dospijeća

S otkaznim rokom duljim od 3 mjeseca

S ugovorenim rokom dospijeća

Od nefinancijskih društava

Prekonoćni  (*)

 

S ugovorenim rokom dospijeća

S ugovorenim rokom dospijeća

S rokom dospijeća do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

S rokom dospijeća duljim od 1 i do 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

S rokom dospijeća duljim od 2 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

 

Repo ugovori

 

 

Krediti u EUR

Kućanstvima

Revolving krediti i prekoračenja te kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate  (*)

S ugovorenim rokom dospijeća

Za potrošnju

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Za kupnju stana ili kuće

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 i do 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Za ostale potrebe

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Nefinancijskim društvima

Revolving krediti i prekoračenja te kreditne kartice bez naplate kamate i s naplatom kamate  (*)

S ugovorenim rokom dospijeća

Drugi krediti do iznosa od 0,25 milijuna EUR

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 3 mjeseca i do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 3 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 3 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 i do 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Drugi krediti preko iznosa od 0,25 milijuna EUR i do 1 milijun EUR

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 3 mjeseca i do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 3 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 3 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 i do 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Drugi krediti preko iznosa od 1 milijun EUR

Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope do 1 godine

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 1 i do 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 5 godina

S ugovorenim rokom dospijeća, iznos

(*)  Za ove pokazatelje opseg poslova uključuje se u izvještajnu shemu za pojedine bilančne stavke.

PRILOG V.

DIO 1.

Statistika osnovice za obračun pričuva

Tablica 1.

Podaci o bilančnim stavkama potrebni za sastavljanje statistike o osnovici za obračun pričuva

 

Svijet

 

BILANČNE STAVKE

Sve druge ugovorne strane, osim Eurosustava i kreditnih institucija iz europodručja na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama

Ukupno

OBVEZE

 

 

 

 

 

9.

 Depoziti (sve valute)

 

 

9.1.

Prekonoćni

R1

 

9.2.

S ugovorenim rokom dospijeća - do 2 godine

9.3.

Iskupivi s otkaznim rokom - do 2 godine

9.

 Depoziti (sve valute)

 

 

9.2.

S ugovorenim rokom dospijeća - duljim od 2 godine

R2

 

9.3.

Iskupivi s otkaznim rokom - duljim od 2 godine

9.4.

Repo ugovori

R3

 

11.

 Izdani dužnički vrijednosni papiri (sve valute)

 

 

Do 2 godine

R4

 

Dulje od 2 godine (1)

 

R5


Tablica 2.

Podaci o bilančnim stavkama potrebni u svrhu kontrole

 

A. Domaće

 

Neraspoređeno

Paušalni odbitak

R6

Izračun ukupnog paušalnog odbitka u svrhu kontrole (R6):

Za potrebe izračuna ukupnog paušalnog odbitka, nacionalne središnje banke uzimaju u obzir manje o sljedećeg:

(a)

stavke osnovice za obračun pričuva pomnožene s primjenjivom stopom pričuva, u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1); i

(b)

paušalni odbitak iz članka 6.stavka 2. Uredbe (EU) 2021/378 (ECB/2021/1).

Nacionalne središnje banke agregiraju ove iznose u svim kreditnim institucijama od kojih se zahtijeva držanje pričuva, također uzimajući u obzir pravila koja se primjenjuju na paušalni iznos kreditnih institucija iz članka 11. i 12. Uredbe (EU) 2021/378 (ESB/2021/1), prema potrebi.

DIO 2.

Statistika makroomjera

Podaci o bilančnim stavkama kreditnih institucija radi izrade makroomjera

BILANCA

A. Domaće

B. Europodručje osim domaće

C. Ostatak svijeta

D. Ukupno

STAVKE

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Monetarne financijske institucije

Nemonetarne financijske institucije

Obveze

 

 

 

 

 

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

(sve valute)

 

 

 

 

 

 

Do 2 godine

 

 

 

 

 

MR1

IMOVINA

 

 

 

 

 

 

3.

Dužnički vrijednosni papiri koji se drže

(sve valute)

 

 

 

 

 

 

Do 2 godine

MR2

 

MR3

 

 

 

(1)  Izdani dužnički vrijednosni papiri s ugovorenim rokom dospijeća duljim od dvije godine također uključuje iznose vrijednosnih papira koje drže druge kreditne institucije na koje se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama ili ESB ili nacionalne središnje banke država članica sudionica.

PRILOG VI

Image 29
Tablica 1. Statistički podaci koji se dostavljaju o poštanskim žiro institucijama i središnjoj državi

PRILOG VII.

STRUKTURNI FINANCIJSKI POKAZATELJI KREDITNIH INSTITUCIJA

1.   

Broj ureda (lokalne podružnice) svih kreditnih institucija u državi članici.„Ured“ se odnosi na zemljopisno prepoznato mjesto poslovanja. Uredi institucionalnih jedinica koje nisu kreditne institucije moraju se izuzeti, čak i ako pripadaju grupi kreditnih institucija (bankovna grupa).

2.   

Broj zaposlenika u kreditnim institucijama. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj zaposlenika u svim referentnim kreditnim institucijama tijekom referentne godine. Nacionalne središnje banke slijede koncept korišten prilikom izvješćivanja „zaposlenost domaće“ za RIAD u skladu sa Smjernicom (EU) 2018/876 Europske središnje banke (ESB/2018/16). Zaposlenici institucionalnih jedinica koje nisu kreditne institucije moraju se izuzeti, čak i ako te institucije pripadaju bankovnoj grupi. Ako stvarni podaci nisu dostupni, nacionalne središnje banke dostavljaju procjene.

3.   

Broj podružnica kreditnih institucija iz ostalih država članica. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih podružnica kreditnih institucija u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u drugoj državi članici na kraju referentnog razdoblja. Podružnice koje su u konačnici pod kontrolom domaćih kreditnih institucija moraju se izuzeti.

4.   

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz ostalih država članica. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem „broj podružnica kreditnih institucija iz drugih država članica“ na kraju referentnog razdoblja.

5.   

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz ostalih država članica. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih društava kćeri kreditnih institucija u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u drugoj državi članici na kraju referentnog razdoblja. Društva kćeri koja su u konačnici pod kontrolom domaćih kreditnih institucija moraju se izuzeti.

6.   

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz ostalih država članica. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem „broj društava kćeri kreditnih institucija iz drugih država”.

7.   

Broj podružnica kreditnih institucija iz trećih država. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih podružnica kreditnih institucija u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u državi koja nije država članica na kraju referentnog razdoblja. Podružnice koje su u konačnici pod kontrolom domaćih kreditnih institucija moraju se izuzeti.

8.   

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem „broj podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja“.

9.   

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz trećih zemalja. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih društava kćeri kreditnih institucija u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u državi koja nije država članica Unije na kraju referentnog razdoblja. Društva kćeri koje su u konačnici pod kontrolom domaćih kreditnih institucija moraju se izuzeti.

10.   

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz trećih zemalja. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem „broj društava kćeri kreditnih institucija iz trećih zemalja“.

11.   

Broj podružnica kreditnih institucija iz država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih podružnica kreditnih institucija u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u državi članici europodručja (osim države članice izvjestiteljice) na kraju referentnog razdoblja. Podružnice koje su u konačnici pod kontrolom domaćih kreditnih institucija moraju se izuzeti.

12.   

Ukupna imovina podružnica kreditnih institucija iz država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu podružnica koje su obuhvaćene pokazateljem „broj podružnica kreditnih institucija iz država članica europodručja“.

13.   

Broj društava kćeri kreditnih institucija iz država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na broj rezidentnih društava kćeri u državi članici izvjestiteljici čija je krajnja kreditna institucija koja nad njom ima kontrolu rezident u državi članici europodručja (osim države članice izvjestiteljice) na kraju referentnog razdoblja.

14.   

Ukupna imovina društava kćeri kreditnih institucija iz država članica europodručja. Ovaj se pokazatelj odnosi na agregiranu ukupnu bilancu društava kćeri obuhvaćenih pokazateljem „broj društava kćeri kreditnih institucija iz država članica europodručja“.

15.   

Udio pet najvećih kreditnih institucija u ukupnoj imovini („CR5“). Ovaj se pokazatelj odnosi na koncentraciju bankovnog poslovanja. Nacionalne središnje banke moraju donijeti sljedeći nekonsolidirani agregirani pristup kako bi došle do tog pokazatelja: (a) rangirati ukupne bilance svih kreditnih institucija izvjestiteljica; (b) izračunati i. zbroj pet najvećih ukupnih bilanci; i ii. zbroj svih ukupnih bilanci; i (c) izračunati odnos i. i ii. Podaci koji se dostavljaju ESB-u moraju biti iskazani u postocima, npr. vrijednost od 72,4296 % mora se iskazati kao 72,4296, a ne kao 0,7243. Iako se sastav pet najvećih banaka može promijeniti tijekom vremena, nacionalne središnje banke moraju dostaviti udio pet najvećih kreditnih institucija u određeno vrijeme (kraj prosinca referentne godine). Za potrebe ovog pokazatelja, nacionalne središnje banke mogu, kada je to posebno dogovoreno s ESB-om, tretirati posebne kreditne institucije povezane u grupu kao jednu kreditnu instituciju kada bi to osiguralo bolje predstavljanje koncentracije bankovnog sektora.

16.   

Herfindahlov indeks (HI) za ukupnu imovinu kreditnih institucija. Slično kao i prethodni pokazatelj, ovaj se indeks odnosi na koncentraciju bankovnog poslovanja. Nacionalne središnje banke moraju primjenjivati, što je više moguće, agregirani pristup. U ovom slučaju, izračun indeksa HI mora uključivati agregiranu bilancu svake kreditne institucije uključene u grupu, možda korištenjem računovodstvenih informacija sadržanih u godišnjim financijskim izvještajima tih institucija. Ako sve kreditne institucije, tj. institucije na koje se primjenjuje načelo izostavljanja institucija na „repu”, ne dostavljaju podatke, te je podatke potrebno ekstrapolirati.

Indeks HI dobiva se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela svih kreditnih institucija u bankarskom sektoru te ga je potrebno dostaviti ESB-u skladu sa sljedećom formulom:

HI = Σn i = 1 (Xi / X)2 , gdje je:

n

=

ukupan broj kreditnih institucija u državi članici

Xi

=

ukupna imovina kreditnih institucija

X

=

Σn i = 1Xi = ukupna imovina svih kreditnih institucija u državi članici.

Za potrebe ovog pokazatelja, nacionalne središnje banke mogu, kada je to posebno dogovoreno s ESB-om, tretirati posebne kreditne institucije povezane u grupu kao jednu kreditnu instituciju kada bi to osiguralo bolje predstavljanje koncentracije bankovnog sektora.

17.   

Herfindahlov indeks (HI) za ukupan domaći kredit Za ovaj pokazatelj, slijede se metodološka načela donesena za izračun Herfindahlovog indeksa za ukupnu imovinu kreditnih institucija. Međutim, ukupna imovina zamjenjuje se ukupnim kreditom, koji se definira kao krediti i imovina dužničkih vrijednosnih papira u odnosu na domaće nemonetarne financijske institucije, osim opće države (1). Za potrebe ovog pokazatelja, nacionalne središnje banke mogu, kada je to posebno dogovoreno s ESB-om, tretirati posebne kreditne institucije povezane u grupu kao jednu kreditnu instituciju kada bi to osiguralo bolje predstavljanje koncentracije bankovnog sektora.

Tablica 1.

Strukturni financijski pokazatelji kreditnih institucija

 

1.

Sve kreditne institucije

2.

Kreditne institucije iz drugih država članica EU

3.

Kreditne institucije iz drugih država članica europodručja

4.

Kreditne institucije iz svih područja osim EU i domaće

 

 

 

 

 

Broj zaposlenika

N30

 

 

 

Broj ureda

N40

 

 

 

Broj podružnica

 

N10

N10

N10

Broj društava kćeri

 

N20

N20

N20

 

 

 

 

 

Herfindahlov indeks za ukupnu imovinu kreditnih institucija

H10

 

 

 

Herfindahlov indeks za ukupan domaći kredit

H20

 

 

 

 

 

 

 

 

Udio 5 najvećih kreditnih institucija u ukupnoj imovini (CR5)

S10

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupna imovina podružnica

 

T11

T11

T11

Ukupna imovina društava kćeri

 

T12

T12

T12

 

 

 

 

 

(1)  Sektor S.13 Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) uspostavljen Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.