PREPORUKA VIJEĆA (EU) 2021/2122

od 26. studenoga 2021.

o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292. u vezi s člankom 182. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Komisija je 30. rujna 2020. donijela Komunikaciju „Novi EIP za istraživanje i inovacije” u kojoj je utvrdila novu viziju za europski istraživački prostor (EIP) i najavila da namjerava predložiti Pakt za istraživanje i inovacije u Europi.

(2)	U zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru, donesenima 1. prosinca 2020., poziva se države članice i Komisiju da 2021. osmisle program politike EIP-a i model višerazinskog upravljanja radi ostvarivanja nove ambicije za EIP.

(3)

Provedbom EIP-a u protekla dva desetljeća doprinijelo se određenim velikim postignućima u područjima kao što su istraživačke infrastrukture, otvorena znanost, transnacionalna i međunarodna suradnja, rodna ravnoteža u istraživanju i inovacijama, zajedničko programiranje, karijere u području istraživanja i mobilnost istraživača, kao i strukturnim reformama. Međutim, sveukupni napredak u ulaganju u istraživanje i inovacije na razini Unije u zadnje se vrijeme usporio te je potrebno učiniti više kako bi se taj trend preokrenuo.

(4)

Kako bi se riješili globalni problemi i podržala konkurentnost Europe, u okviru međunarodne suradnje putem EIP-a trebalo bi se voditi računa o prioritetima vanjskih odnosa Unije, na temelju multilateralizma i uravnotežene, uzajamne otvorenosti te bi se u okviru nje trebali promicati ravnopravni uvjeti i uzajamnost na osnovi temeljnih vrijednosti i zajedničkih okvirnih uvjeta.

(5)

Kako bi se ostvario EIP prikladan za budućnost, potrebno je ojačati koordinaciju i produbiti usklađenost između politika Unije, nacionalnih i regionalnih politika. U Komunikaciji Komisije „Novi EIP za istraživanje i inovacije” poziva se stoga na mobiliziranje država članica oko ključnih zajedničkih načela i vrijednosti te na utvrđivanje zajedničkih prioritetnih područja za djelovanje. To je osobito važno u doba kad su potrebni povećano i usmjerenije nacionalno i regionalno financiranje i reforme radi ubrzavanja doprinosa ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji te provedbe ciljeva iz Pariškog sporazuma, u skladu s ciljevima iz europskog zelenog plana.

(6)

Potreban je zajednički skup načela i vrijednosti kako bi se ponovno potvrdili čvrsti temelji za istraživanje i inovacije u Uniji, kojima se naglašavaju vrijednosti (etika i integritet, sloboda znanstvenog istraživanja, rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti), utvrđuju bolji uvjeti rada (slobodno kretanje istraživača, znanja i tehnologije diljem Unije, težnja za izvrsnošću, stvaranje vrijednosti i učinak istraživanja i inovacija) i jača suradnja (koordinacija, usklađenost, predanost, globalna suradnja, uključivost, društvena odgovornost).

(7)

Zajednička prioritetna područja trebala bi dionicima jasno ukazivati na područja i djelovanja koja Unija i njezine države članice smatraju svojim zajedničkim prioritetima i u kojima se obvezuju na suradnju na temelju promjenjive geometrije, stvarajući pritom stabilan okvir za oblikovatelje politika, javne i privatne ulagače te osobe koje provode istraživanja i inovacije.

(8)

U svojim zaključcima o novom europskom istraživačkom prostoru Vijeće je ponovno potvrdilo cilj ulaganja 3 % BDP-a Unije u istraživanje i razvoj. Kako bi se ulaganjima i reformama dala prednost, države članice mogle bi ažurirati svoj nacionalni cilj radi uzimanja u obzir novih prioriteta Unije i nacionalnih okolnosti.

(9)

Kako bi odredile svoju nacionalnu strategiju za postizanje cilja od 3 %, države članice potiču se da razmotre upotrebu dodatnih podciljeva, pri čemu trebaju pronaći ravnotežu između dovoljno ambicioznog, s jedne strane, i ostvarivog i realističnog programa EIP-a, s druge strane, među ostalim za države članice na nacionalnoj razini.

(10)	Za jačanje EIP-a potrebna je pojačana suradnja između država članica i Komisije. To se može postići na način da Komisija uspostavi i održava pojednostavnjen sustav praćenja i koordinacije za uzajamno učenje i pojačani bilateralni i multilateralni dijalog.

(11)

Trebalo bi bolje koordinirati ulaganja i reforme na razini Unije i na nacionalnoj razini, uključujući regionalnu, kako bi se ojačali nacionalni sustavi za istraživanje i inovacije te povećao njihov učinak na razini Unije: iako se nacionalnim politikama za istraživanje i inovacije razvoj nacionalnih sustava usmjerava prema nacionalnim ciljevima, one doprinose i ciljevima EIP-a te drugim zajedničkim prioritetima Unije u strateškim područjima od zajedničkog interesa,

PREPORUČUJE SLJEDEĆE:

I. Vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji

Države članice trebale bi, u bliskoj suradnji s dionicima, u svojim sustavima istraživanja i inovacija primjenjivati sljedeći zajednički skup vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji. Države članice i Unija trebale bi te vrijednosti i načela promicati i u svojim interakcijama s trećim zemljama radi ostvarivanja ravnopravnih uvjeta i zajedničkih okvirnih uvjeta.

Poštovanje vrijednosti

(a)

etika i integritet u istraživanju i inovacijama: istraživači, procesi istraživanja te sustav za istraživanje i inovacije trebali bi u cjelini biti usklađeni sa strogim etičkim pravilima i praksama te pravilima i praksama povezanima s integritetom, koji su temelj odgovornog i vjerodostojnog istraživanja bez nedopuštenog uplitanja - preduvjet za postizanje izvrsnosti - te čine temelj dužnosti istraživačâ da budu nepristrani, da ne primjenjuju metodološke prečace i da suzbijaju širenje pseudoznanosti i dezinformacija tako što će povećati napore na širenju znanstvenih spoznaja i pedagogije koja se primjenjuje u tom području;

(b)

sloboda znanstvenog istraživanja: dio je istraživačke kulture koja je svojstvena EIP-u i nužni uvjet koji je istraživačima potreban da bi mogli slobodno, otvoreno i sigurno definirati svoja istraživačka pitanja, teorije i metode te da bi mogli stvarati, dijeliti i širiti znanje, podatke i druge rezultate;

(c)

rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve: obuhvaća rodnu ravnotežu u istraživačkim timovima na svim razinama, među ostalim na rukovodećoj razini i u odlučivanju, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i uznemiravanja, rad na uklanjanju rodne pristranosti, uključivanje rodne dimenzije u sadržaj istraživanja i inovacija te uzimanje u obzir raznolikosti u širem smislu, uključujući, među ostalim, rod, rasno ili etničko podrijetlo, vjeroispovijest ili uvjerenje, socijalnu raznolikost, invaliditet, dob, spolnu orijentaciju i suzbijanje diskriminacije na bilo kojoj osnovi;

Bolji rad

(d)

slobodno kretanje: trebalo bi promicati slobodno kretanje istraživača i pomoćnog osoblja, znanstvenih spoznaja i tehnologija, čime bi se privlačile nadarene osobe i izbjegao mogući odljev nadarenih osoba. To uključuje razmjenu znanstvenih spoznaja, podataka i alata u što ranijoj fazi, posebno praksama otvorene znanosti, privlačnim karijerama utemeljenima na zaslugama, priznavanjem vještina istraživača i pomoćnog osoblja tijekom cijele karijere, jačanjem okvirnih uvjeta za mobilnost istraživača, čime se doprinosi kretanju istraživača diljem Unije, poticanjem razmjena između znanstvene zajednice i industrije (ali i drugih sektora), širenjem inovacija i podupiranjem otvorenog pristupa istraživačkim infrastrukturama, tehnološkim infrastrukturama i njihovim uslugama;

(e)

težnja za izvrsnošću: predanost programiranju, provođenju ili podupiranju istraživanja najveće moguće kvalitete radi postizanja i nagrađivanja izvrsnosti kao preduvjeta za ostvarivanje znanstvenog, tehnološkog, gospodarskog, političkog i društvenog utjecaja, čime se širi cjelokupna europska baza znanja. To podrazumijeva da bi se javna potpora za istraživanja i inovacije trebala usmjeravati tako da se odabiru i financiraju inicijative visoke kvalitete, pri čemu kvaliteta podrazumijeva prvorazredna istraživanja kojima se dobivaju rezultati koji se mogu provjeriti i ponoviti te koja se provode primjenom transparentnih procesa i metodologija istraživanja te upravljanjem istraživanjima, čime se omogućuje sustavna ponovna upotreba prethodno dobivenih rezultata. Sustav procjene istraživanja - za istraživanje, istraživače, timove i institucije - trebao bi biti usklađen s tim načelom i nagrađivati kvalitetu u skladu s njime; pri pružanju javne potpore trebalo bi uzeti u obzir da je temeljno istraživanje ključno za osiguravanje izvrsnosti, privlačnosti i konkurentske prednosti ekosustavâ istraživanja i inovacija te bi trebalo uspostaviti ravnotežu između istraživanja potaknutih znatiželjom i istraživanja usmjerenih na ostvarivanje zadatka;

(f)

stvaranje vrijednosti te društveni i gospodarski učinak: jačanje učinka istraživanja i inovacija tako da se vodeći položaj Europe u stvaranju znanja primjenom znanja u društvu preobrazi, primjerice s pomoću proizvoda, usluga, postupaka i rješenja kojima se podupiru dobrobit građana na održivom planetu, gospodarsko blagostanje, otvorene inovacije, oblikovanje politika na temelju dokaza i strateška autonomija uz istodobno očuvanje otvorenoga gospodarstva; to uključuje, među ostalim, rad kojim se povezuju razna područja politike, poticanje i nagrađivanje jačeg povezivanja sudionika u okviru multidisciplinarne i međusektorske suradnje, ulaganje u ljude, dostupnost istraživačkih i tehnoloških infrastruktura, interakciju s industrijom i drugim akterima te promicanje temeljnih istraživanja na poticaj istraživača i uloge tih istraživanja u ostvarivanju prijelomnog napretka i izgradnji šire baze znanja;

Suradnja

(g)

koordinacija, usklađenost i predanost: države članice uvode europsku dimenziju u nacionalne i regionalne politike za istraživanje i inovacije te osiguravaju veće nacionalno uključivanje u uspješnu provedbu prioriteta EIP-a te predanost toj provedbi. Države članice, uz potporu Unije, koordiniraju svoje politike i programe za istraživanje i inovacije u područjima od zajedničkog interesa, među ostalim osiguravanjem komplementarnosti i poticanjem sinergije s okvirnim programima Unije za istraživanje i inovacije i drugim programima i fondovima Unije, čime se olakšavaju transnacionalna suradnja u EIP-u te izravna ulaganja u istraživanje i inovacije te reforme u tom području koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva EIP-a i ubrzavanje zelene tranzicije i digitalne transformacije;

(h)

globalna suradnja: države članice uključuju se u uzajamno korisne i recipročne oblike suradnje i zajedničke aktivnosti u području istraživanja i inovacija s partnerima iz trećih zemalja i regija, na temelju strateških interesa Unije, vrijednosti i načela utvrđenih u ovoj Preporuci, u ciljevima održivog razvoja UN-a i u drugim relevantnim međunarodnim instrumentima;

(i)

uključivost: države članice trebale bi nastojati ostvariti puni potencijal EIP-a kako bi bile konkurentne na globalnoj razini; u skladu s time države članice i regije sa slabijim rezultatima trebalo bi savjetovati i poduprijeti u cilju jačanja njihovih nastojanja da povećaju uspješnost i veličinu svojih sustava za istraživanje i inovacije te da razviju svoje kapacitete, i u smislu ljudskih potencijala i u smislu infrastrukture, među ostalim iskorištavanjem sinergije između svojih nacionalnih i regionalnih financijskih sredstava i sredstava Unije. Na razini Unije trebalo bi podupirati nastojanja da se oslobodi potencijal za izvrsnost u državama članicama te da se istraživače i inovatore iz regija sa slabijim rezultatima poveže s izvrsnim europskim mrežama iz cijele Unije;

(j)

društvena odgovornost: nastojanja da se odgovori na društvene potrebe za proširenjem kolektivnih kapaciteta i postizanjem većeg učinka na društvo i okoliš te da se poveća povjerenje u znanost i inovacije te predanost u tim područjima uključivanjem dionika, lokalnih zajednica i građana u osmišljavanje i provedbu politika za istraživanje i inovacije jačanjem aktivnosti komunikacije u znanosti te osiguravanjem fleksibilnosti tih politika i njihove prilagodljivosti neočekivanim izazovima.

II. Prioritetna područja za zajedničko djelovanje u Uniji

Države članice trebale bi na dobrovoljnoj osnovi raditi na sljedećim prioritetnim područjima za zajedničko djelovanje kojima se podupire EIP, na temelju kojih će se osmisliti djelovanja EIP-a u okviru programa politike EIP-a. Tim bi se djelovanjima trebali osigurati visok stupanj usklađenosti s vrijednostima i načelima za istraživanje i inovacije u Uniji, kako su utvrđeni u ovoj Preporuci, te odgovarajuća potpora za njih.

Produbljivanje stvarno funkcionalnog unutarnjeg tržišta za znanje

(a)

otvorena znanost: u cijeloj Uniji trebalo bi podupirati i nagrađivati istinsku kulturu otvorene znanosti, među ostalim uvođenjem otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima (tj. prema načelu „otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno”) te širenjem i prihvaćanjem načela i praksi otvorene znanosti, pri čemu treba voditi računa o razlikama među disciplinama i kulturnim razlikama, uključujući višejezičnost, podupirati razvoj vještina povezanih s otvorenom znanošću te dodatno razvijati i integrirati digitalne infrastrukture i usluge kojima se podupire otvorena znanost;

(b)

istraživačke infrastrukture: dodatno razraditi otvoreni pristup postojećim i novim europskim i nacionalnim istraživačkim infrastrukturama, uključujući e-infrastrukture te ih bolje iskorištavati i povezivati; bolje iskorištavati njihovu integrativnu funkciju u ekosustavu znanja i inovacija te njihov potencijal za pronalaženje rješenja za globalne izazove, sklapanje partnerstava i udruživanje resursa te povezanost s europskim oblakom za otvorenu znanost; poboljšati njihovu povezanost i interakciju s tehnološkim infrastrukturama i industrijom kako bi se povećao njihov učinak; promicati stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta na europskoj razini. Time će se stvoriti temelji za znanstvenu izvrsnost i pomoći europskoj znanosti da surađuje i bude konkurentna na globalnoj razini, doprinijeti premošćivanju jaza u području istraživanja i inovacija te potaknuti uključivost EIP-a; to će zahtijevati, među ostalim, upotrebu šireg spektra izvora financiranja za istraživačke infrastrukture koje su vodeće u svijetu te razmatranje novih načina financiranja transnacionalnog i virtualnog pristupa;

(c)

rodna ravnopravnost, jednake mogućnosti za sve i uključivost: osigurati poštene, uključive i rodno ravnopravne putove u karijeri u području istraživanja kako bi se olakšale sustavne institucijske i strukturne promjene u organizacijama koje financiraju i provode istraživanja i inovacije; suzbijati rodno uvjetovano nasilje i spolno uznemiravanje; ukloniti nejednakosti neovisno o rodu, rasnom ili etničkom podrijetlu, vjeroispovijesti ili uvjerenju, invaliditetu, dobi ili spolnoj orijentaciji; pratiti i ocjenjivati nacionalne politike i planove u vezi s rodnom ravnopravnošću u području istraživanja i inovacija;

(d)

karijere i mobilnost istraživača te sustavi za procjenu istraživanja i nagrađivanje: u cijeloj Uniji trebalo bi posvetiti više pažnje karijerama istraživača općenito, a posebno karijerama istraživača u ranoj i srednjoj fazi, što uključuje i specifične prepreke na koje u tim fazama nailaze žene, povećati privlačnost tih karijera i osigurati im osposobljavanje i vještine nužne za ispunjavanje promjenjivih potreba povezanih s ulogom istraživača, uključujući vodstvo i podučavanje; to će se postići stvaranjem stabilnih, privlačnih, uključivih, podupirućih i transparentnih uvjeta rada i zaposlenja te osiguravanjem jasnih i raznovrsnijih putova u karijeri te smjernica potrebnih za donošenje informiranih odabira povezanih s karijerom, pri čemu bi se trebalo osloniti na ključne programe kao što su djelovanja Marie Skłodowska-Curie i osigurati usklađenost s tim programima; pristupiti rješavanju izazova neuravnoteženoga kretanja istraživača u Uniji, te među sektorima i javnim upravama, uz istodobno sprečavanje odljeva nadarenih osoba i povećanje privlačnosti za nadarene osobe iz cijelog svijeta. Trebalo bi dodatno razraditi postojeće sustave za procjenjivanje istraživanja, istraživača, timova i institucija radi nagrađivanja kvalitete, učinka, praksa povezanih s otvorenom znanošću, vodstva i suradnje s društvom i industrijom te drugim sektorima aktivnosti, uključujući davanje neovisnih znanstvenih savjeta oblikovateljima politika utemeljenih na dokazima; razmotriti širok spektar rezultata istraživanja i istraživačkih aktivnosti, uzimajući u obzir i podučavanje u visokom obrazovanju, i omogućiti raznolike putove u karijeri. U okviru sustava za nagrađivanje trebalo bi na ispravan način paziti da se osigura transparentnost, otvorenost i zasluge te izbjegnu pristranost, diskriminacija i nepravedno postupanje. To bi trebalo ostvariti i redovito pratiti primjenom odgovarajućih pokazatelja i opservatorija za istraživačke karijere;

(e)

vrednovanje znanja: trebalo bi pojačati suradnju i međusobne veze među sudionicima u istraživanju i inovacijama te bolje koordinirati politike i programe na razini Unije, na nacionalnoj i na regionalnoj razini, posebno putem okvira koji pogoduju istraživanju i inovacijama, uključujući potporu u području regulative i politika, za vrednovanje znanja, poboljšanje prihvaćanja rezultata istraživanja i pristup njima, unapređivanje vještina te upravljanje intelektualnom imovinom;

(f)

znanstveno vodstvo: jačanje kapaciteta i financiranja temeljnih istraživanja prema načelu „odozdo prema gore” te primijenjenih istraživanja. Time će se Uniji pomoći da stekne vodeći položaj kao društvo znanja i globalna znanstvena sila, što je preduvjet za učinkovitu inovacijsku politiku i sposobnost Unije da razumije buduće izazove kao što su klimatske promjene ili zdravstvene krize te da se za njih pripremi i na njih reagira;

(g)

angažman na globalnoj razini: osmisliti usklađenu strategiju i zajedničke alate za angažman na globalnoj razini, kojima se promiču zajedničke europske vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u području međunarodne suradnje te iskorištava privlačnost istraživanja koja se provode u Uniji; osigurati stratešku autonomiju Unije u području znanosti i istraživanja te pritom očuvati otvoreno gospodarstvo; promicati ravnopravne uvjete i uzajamnost na osnovi temeljnih vrijednosti; pojačati partnerstva u području istraživanja i inovacija te pojačati, proširiti i produbiti suradnju s trećim zemljama i regionalnim organizacijama;

Istodobno provođenje zelene tranzicije i digitalne transformacije i svladavanje drugih izazova koji utječu na društvo te povećanje sudjelovanja društva u EIP-u

(h)

djelovanja u okviru EIP-a koja se temelje na izazovima: okupljanje država članica i Komisije, uključujući regije i lokalne subjekte, kao i trećih zemalja, dionika i industrije u području istraživanja i inovacija, kombiniranjem prednosti bliskom koordinacijom, zajedničkim osmišljavanjem, suradnjom, razmjenom podataka i zajedničkim financiranjem radi poticanja rješenja koja se temelje na istraživanju i inovacijama te ublažavanja budućih rizika u cilju razvoja sektorskih politika za potporu ciljevima europske otpornosti i održivosti u okviru zelene tranzicije i digitalne transformacije. Tim bi se djelovanjima EIP-a trebalo:

—

nadovezati na okvirne istraživačke programe i instrumente Unije kao što su misije istraživanja i inovacija, europska partnerstva, uključujući Europski institut za inovacije i tehnologiju zajednice znanja i inovacija (ZZI-ji EIT-a), inicijative za zajedničku izradu programa, kao i druga djelovanja izvan okvira istraživačkih programa Unije, kao što su multilateralni savezi u području istraživanja i inovacija;

—

rješavati nove i trajne izazove kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i njezino očuvanje, energetska i digitalna tranzicija, migracije, onečišćenje plastikom, rak, bolesti povezane sa starenjem te rijetke bolesti ili prijetnje javnom zdravlju, uključujući zarazne bolesti koje se javljaju ili ponavljaju;

—	nastaviti rad na temelju doprinosa iz cijelog niza disciplina, čime se omogućuje sveobuhvatno suočavanje s izazovima;

—	iskoristiti iskustva iz postojećih inicijativa za koordinaciju kao što su Strateški plan za energetsku tehnologiju, nacionalni energetski i klimatski planovi te primjer inicijative „EIP protiv koronavirusa”;

(i)

sinergija s obrazovanjem i Europskim programom vještina: istraživanje i inovacije te visoko obrazovanje ključni su pokretači inovacija te stvaranja, širenja i korištenja znanja. Djelovanjima bi trebalo:

—	razvijati, podupirati i iskorištavati sinergiju između EIP-a i Europskog prostora visokog obrazovanja, posebno putem visokih učilišta i istraživačkih infrastruktura, uključujući e-infrastrukturu, uzajamno osnažujućih politika otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, kao i ZZI-ja EIT-a;

—

osigurati usmjeravanje i potpora, uz sudjelovanje relevantnih dionika, za prijelaz sustava visokog obrazovanja na viši stupanj suradnje, uključivost, izvrsnost i digitalizaciju, što se, među ostalim, ostvaruje zajedničkim podupiranjem, na razini Unije i na nacionalnoj razini, daljnjeg razvoja inicijative „Europska sveučilišta”, koja služi kao katalizator za moderna i uključiva visoka učilišta u Uniji usmjerena na budućnost;

—	osmisliti i provesti inicijative čiji je cilj osigurati da istraživači steknu sve vještine potrebne na tržištu rada te inicijative za prekvalifikaciju i usavršavanje putem usmjerenog osposobljavanja;

(j)

sinergija sa sektorskim politikama i industrijskom politikom u svrhu jačanja inovacijskih ekosustava: istraživanje i inovacije te prilagodljiva industrija ključni su za poticanje konkurentnosti i postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorenog gospodarstva. Trebalo bi:

—	djelovanjima razvijati, podupirati i iskorištavati sinergiju između EIP-a, međusektorskih politika i ažurirane industrijske strategije (1);

—

djelovanjima promicati koordinaciju politika i programa istraživanja i inovacija za potporu razvoju revolucionarnih i postupnih inovacija diljem Unije, posebno putem istraživačkih i tehnoloških infrastruktura, visokih učilišta, Europskog vijeća za inovacije, partnerstava programa Obzor Europa, uključujući ZZI-je EIT-a, industrijskih saveza, važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, zajedničkih klasterskih inicijativa, tematskih platformi za pametnu specijalizaciju i zajedničkih planova industrijske tehnologije (od osnovnog istraživanja do uvođenja) u ključnim strateškim područjima, osobito onima povezanima s industrijskim ekosustavima utvrđenima u obnovljenoj europskoj industrijskoj politici;

—	djelovanja osmišljavati u suradnji s državama članicama, industrijom (uključujući mala i srednja poduzeća) i drugim dionicima u području istraživanja i inovacija; i

—	u djelovanjima navesti posebna prioritetna područja (ili prioritetne lance vrijednosti) kako bi se pridonijelo usklađivanju javnih i privatnih ulaganja;

(k)

aktivno sudjelovanje građana i društva u svim dimenzijama istraživanja i inovacija: omogućivanjem građanima da iznesu svoja stajališta i daju svoj doprinos te izvlačenjem koristi iz toga i poticanjem sudjelovanja građana podići će se javna svijest o pogodnostima i učinku istraživanja i inovacija na svakodnevni život ljudi, osigurati veća raznolikost pristupa koji se primjenjuju pri osmišljavanju i provedbi politike istraživanja i inovacija te povećati relevantnost istraživanja i inovacija za društvo jer će se olakšati prihvaćanje i povećati cjenovna pristupačnost novih rješenja;

Poboljšanje pristupa izvrsnosti u području istraživanja i inovacija u cijeloj Uniji te poboljšanje međusobne povezanosti inovacijskih ekosustava diljem Unije

(l)

više ulaganja i reformi u zemljama i regijama s lošijim rezultatima u području istraživanja i inovacija: djelotvorno mobiliziranje financijskih sredstava Unije i država članica za ulaganja u istraživanje i inovacije, zajedno s potporom i pomoći koje će se pružati za pokretanje potrebnih reformi u području istraživanja i inovacija;

(m)

sinergija između programa financiranja Unije te nacionalnih i regionalnih programa financiranja: sinergija između Unijinih programa financiranja i nacionalnih i regionalnih programa financiranja u području istraživanja i inovacija trebala bi se voditi vrijednostima i načelima utvrđenima u ovoj Preporuci te bi ih trebalo poticati, operacionalizirati i jačati na temelju dobro utvrđenih smjernica za njihovu provedbu, osobito između programa Obzor Europa, kohezijske politike i Instrumenta za otpornost i oporavak;

(n)

veće suradničke veze i integracija organizacija koje provode istraživanja iz zemalja i najudaljenijih regija sa slabijim istraživanjem i inovacijama koja se temelji na izvrsnosti; uspješnost inovacija u europskim znanstvenim mrežama i inovacijskim ekosustavima, uravnoteženija „cirkulacija mozgova” unutar EIP-a, odgovarajuće vještine i osposobljavanje za poboljšanje pristupa izvrsnosti;

Unapređenje usklađenih ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija

(o)

pružanje potpore za davanje prednosti dugoročnim ulaganjima i reformama politike u području istraživanja i inovacija te za osiguravanje tih ulaganja i reformi: na svim razinama upravljanja (na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini), uz poboljšanu međusektorsku koordinaciju i sudjelovanje, među ostalim regulatornim eksperimentalnim okvirima i klauzulama o eksperimentiranju; njihovo osmišljavanje, provedba i procjena trebali bi biti usko povezani radi ostvarivanja što veće sinergije i učinaka;

(p)

koordinacija ulaganja u istraživanja i inovacije: provodit će se pružanjem potpore za utvrđivanje i provedbu koordiniranih ulaganja i reformi radi jačanja dimenzije EIP-a na svim razinama upravljanja u Uniji i ostvarivanja što većeg učinka u korist znanstvenih i inovacijskih sustava u Uniji te poticanjem interoperabilnosti sustavâ, oslanjajući se pritom na iskustva stečena u zajedničkom programiranju i europskim istraživačkim infrastrukturama.

III. Davanje prednosti ulaganjima i reformama

Države članice trebale bi davati prednost ulaganjima i reformama usmjerenima na prioritete EIP-a kojima se osiguravaju uvjeti i potpora potrebni za jača privatna ulaganja u istraživanje i inovacije na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini utvrđivanjem realnih, ali ambicioznih, dobrovoljnih nacionalnih ciljeva za ulaganja u istraživanje i razvoj i rezultate koji se ostvaruju u tom području, uzimajući pritom u obzir nacionalne okolnosti:

(a)

za javne rashode za istraživanje i razvoj te privatna ulaganja u istraživanje i inovacije potrebni su odgovarajući okvir politike i regulatorni okvir kako bi oni bili što djelotvorniji i učinkovitiji te kako bi se njima ostvario gospodarski i društveni učinak; suprotno tomu, da bi se reformirao okvir politike za istraživanje i inovacije ili proveo program kojim se uvode korjenite promjene, potrebno je mobilizirati odgovarajuće resurse (npr. financijska sredstva, ljudske resurse, vještine i istraživačka radna mjesta) kako bi se potaknule promjene te poboljšali uspješnost i rezultati sustava za istraživanje i inovacije;

(b)

ciljevi ulaganja u istraživanje i razvoj ne samo da potiču ukupnu stopu povećanja rashoda za istraživanje i razvoj, već i odražavaju ciljeve koji su više kvalitativne prirode, u smislu znanstvenih, tehnoloških, društvenih ili industrijskih usmjerenja; to se posebno odnosi na javne rashode za istraživanje i razvoj kojima se podupiru prioriteti EIP-a, uključujući reforme nacionalnih i regionalnih sustava za istraživanje i inovacije, održivo i konkurentno gospodarstvo te dvostruku tranziciju.

Države članice trebale bi doprinijeti cilju na razini Unije da se 3 % BDP-a Unije uloži u istraživanje i razvoj tako što će na dobrovoljnoj osnovi odrediti nacionalni cilj za svoje ukupne rashode za istraživanje i razvoj.

Države članice trebale bi odrediti strategiju za postizanje svojih nacionalnih ciljeva za ukupne rashode za istraživanje i inovacije dobrovoljnim utvrđivanjem nacionalnih podciljeva, primjerice u vezi s:

(a)	javnim rashodima namijenjenima za istraživanje i razvoj, izraženima kao postotak BDP-a;

(b)	postotkom nacionalnih javnih rashoda za istraživanje i razvoj usmjerenih na zajedničke programe i inicijative, istraživačke infrastrukture i europska partnerstva;

(c)	očekivanim povećanjem ukupnih rashoda za istraživanje i razvoj za one države članice čiji su rashodi za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a niži od prosjeka Unije.

Države članice primaju na znanje prijedloge Komisije da se uključi novi cilj u iznosu od 1,25 % BDP-a Unije u pogledu javnih napora koji države članice trebaju usklađeno ostvariti do 2030. u Uniji te dva nova dobrovoljna cilja: da se države članice obvežu na to da će 5 % nacionalnih javnih sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju iskoristiti za financiranje zajedničkih programa i europskih partnerstava do 2030. te da će za 50 % povećati ulaganja u istraživanje i razvoj u tim državama članicama koje su ispod prosjeka Unije u pogledu intenziteta istraživanja i razvoja.

IV. Koordinacija i praćenje politika

Komisija i države članice trebale bi provesti pojačani mehanizam koordinacije kako bi se osigurao napredak u ostvarivanju prioriteta EIP-a. Time bi se trebalo obuhvatiti koordinaciju i potporu na razini Unije, od faza strateškog planiranja i osmišljavanja do faza provedbe i praćenja, s pomoću niza jednostavnijih i manje opterećujućih alata politika i procesa u okviru politika, a to su:

—

program politike EIP-a koji je odobrilo Vijeće, a u kojem se utvrđuju djelovanja EIP-a koja treba provesti zajednički i dobrovoljno na koordiniran i fleksibilan način, bez povećanja administrativnog opterećenja za države članice, s ciljem potpore načelima istraživanja i inovacija i prioritetima EIP-a utvrđenima u ovoj Preporuci te u svladavanju izazova s kojima se suočavaju Unije i nacionalne zajednice u području istraživanja i inovacija te šire društvo u cjelini. Program politike EIP-a trebao bi biti jasan i provediv te bi se njime trebala ostvariti prava dodana vrijednost Unije, a u njemu utvrditi i opisati svako djelovanje s ciljem njegove provedbe (na razini Unije i/ili nacionalnoj razini);

—

prilagođeni nacionalni proces ili instrument politike, koji svaka država članica može primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi, primjerice u obliku strategije, nacionalnog akcijskog plana ili plana za EIP, za utvrđivanje tekućih ili planiranih mjera na nacionalnoj ili regionalnoj razini koje doprinose provedbi programa politike EIP-a i drugim prioritetnim područjima za zajedničko djelovanje;

—

posebna, korisnicima prilagođena internetska platforma za politiku EIP-a namijenjena informiranju o i. provedbi programa politike EIP-a (na razini Unije i nacionalnoj razini) te ii. drugim relevantnim ulaganjima, reformama i aktivnostima kojima se podupiru načela i prioritetna područja EIP-a utvrđena u ovoj Preporuci. Internetska platforma za politiku EIP-a trebala bi se temeljiti na postojećim resursima i alatima, a njome bi se trebalo smanjiti administrativno opterećenje za države članice i Komisiju.

Države članice i Komisija trebale bi provesti pojačani mehanizam praćenja kako bi osigurale odgovarajuću osnovu za donošenje politika utemeljenih na dokazima u EIP-u te pružile dokaze i analize u kontekstu europskog semestra. To bi trebalo obuhvaćati sljedeće:

—

pregled stanja EIP-a u okviru kojega se prati napredak u ostvarivanju ciljeva EIP-a na razini Unije i detaljniji sustav za praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva EIP-a na nacionalnoj razini praćenjem opsežne kombinacije relevantnih pokazatelja u pogledu doprinosa, ishoda i učinka te kvalitativnih analiza u kojima se uzimaju u obzir različite okolnosti u državama članicama i koje se odnose na prioritete EIP-a. Pregled stanja EIP-a trebalo bi redovito ažurirati. Pregledom stanja EIP-a trebala bi se ocjenjivati ukupna konsolidacija i zajednički napredak u vezi s prioritetima EIP-a, a trebao bi prikazivati samo objedinjene podatke na razini Unije;

—

redoviti dijalozi o politikama između država članica i Komisije - bilateralni i multilateralni - s ciljem aktivne procjene i vodstva u provedbi programa politike EIP-a, posebno razmjenom primjera najbolje prakse i uzajamnim učenjem, održavat će se i u okviru Foruma EIP-a neovisno o drugim dijalozima o politikama u Odboru za europski istraživački prostor i inovacije. Komisija će pružati dodatnu potporu putem Instrumenta za potporu politikama u okviru programa Obzor i Instrumenta za tehničku potporu.

Države članice i Komisija trebale bi putem internetske platforme za politiku EIP-a razmjenjivati informacije o svojim trenutačnim i planiranim politikama i programima kojima se doprinosi provedbi programa politike EIP-a te u širem smislu načelima i prioritetima utvrđenima u ovoj Preporuci.

10.

Komisija bi svakih 18 mjeseci trebala preispitati provedbu političkog programa EIP-a i objaviti izvješće, koje treba razmotriti Vijeće, o trenutačnom stanju njegove provedbe s ciljem usmjeravanja aktualnog programa politike EIP-a i pripreme njegovih preispitivanja i ažuriranja o kojima će raspravljati i koje će odobravati Vijeće. Komisija bi svake godine trebala svim državama članicama dostaviti izvješće o svojem napretku u podupiranju redovitih dijaloga o politikama između država članica i Komisije.

V. Preispitivanje

11.

Vijeće bi trebalo preispitati prioritetna područja zajedničkog djelovanja utvrđena u preporuci 2. najkasnije svakih šest godina nakon donošenja ove Preporuke.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. studenoga 2021.

Za Vijeće

Predsjednica

S. KUSTEC

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”.