(1)

U skladu s člankom 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije države članice izbjegavaju prekomjerne državne deficite.

(2)

Pakt o stabilnosti i rastu temelji se na cilju zdravih državnih financija kao sredstvu jačanja uvjetâ za stabilnost cijena i snažan održiv rast koji dovodi do otvaranja novih radnih mjesta.

(3)

Slijedom preporuke Komisije Vijeće je 3. travnja 2020. Odlukom (EU) 2020/509 (1), u skladu s člankom 126. stavkom 6. Ugovora, odlučilo da u Rumunjskoj postoji prekomjerni deficit te je izdalo preporuku za ispravak prekomjernog deficita najkasnije do 2022. (2), („Preporuka Vijeća od 3. travnja 2020.”), u skladu s člankom 126. stavkom 7. Ugovora i člankom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (3).

(4)

Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Tom se klauzulom, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97 (4) te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97, olakšava koordinacija proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada. Komisija je u toj komunikaciji iznijela stajalište da su zbog ozbiljnog gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 ispunjeni uvjeti za aktivaciju opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s tom Komisijinom procjenom.

(5)

Rumunjska je 15. rujna 2020. podnijela izvješće o djelovanju poduzetom kao odgovor na Preporuku Vijeća od 3. travnja 2020. U tom je izvješću istaknuto veliko pogoršanje stanja njezinih javnih financija tijekom 2020., uglavnom zbog pandemije bolesti COVID-19.

(6)

Komisija je 18. studenoga 2020. donijela Komunikaciju o fiskalnoj situaciji u Rumunjskoj. S obzirom na kontinuiranu iznimnu neizvjesnost uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 i njezine iznimne makroekonomske i fiskalne posljedice, Komisija je zauzela stajalište da se u tom trenutku ne može donijeti odluka o daljnjim mjerama u postupku u slučaju prekomjernog deficita za Rumunjsku. Osobito, zbog te iznimne neizvjesnosti, među ostalim u pogledu osmišljavanja vjerodostojnog smjera fiskalne politike, Komisija u toj fazi nije mogla donijeti preporuku za preporuku Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. Ugovora. Komisija je navela da će stanje proračuna u Rumunjskoj ponovno ocijeniti u proljeće 2021. na temelju stvarnih podataka za 2020., proračuna za 2021. i Komisijine proljetne gospodarske prognoze 2021. te da će, prema potrebi, predložiti nove mjere u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita, uzimajući u obzir nastavak primjene opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u 2021.

(7)

Komisija je 3. ožujka 2021. donijela Komunikaciju s daljnjim smjernicama politike kako bi se olakšala koordinacija fiskalnih politika i izrada programâ stabilnosti i konvergencije država članica. U toj je komunikaciji Komisija izrazila stajalište da bi odluka o deaktivaciji ili nastavku primjene opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu trebala obuhvaćati ukupnu ocjenu stanja gospodarstva, pri čemu bi ključni kvantitativni kriterij bio razina gospodarske aktivnosti u Uniji ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (krajem 2019.). Komisija je 2. lipnja 2021. donijela Komunikaciju pod naslovom „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva”. Prema toj komunikaciji opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu nastavit će se primjenjivati u 2022., a njezina deaktivacija očekuje se od 2023.

(8)

Prema izvješću Komisije o održivosti duga za 2020., ažuriranom kako bi se uzela u obzir najnovija Komisijina proljetna gospodarska prognoza 2021., srednjoročni i dugoročni rizici za fiskalnu održivost u Rumunjskoj i dalje su visoki. Na te je rizike potrebno odgovoriti primjerenim srednjoročnim fiskalnim planom popraćenim strukturnim mjerama.

(9)

S obzirom na veliko smanjenje gospodarske aktivnosti povezano s pandemijom bolesti COVID-19 i s time povezanu potrebu za fiskalnim politikama za potporu oporavku u 2021. i 2022., Preporuka Vijeća od 3. travnja 2020. više ne pruža relevantnu osnovu za smjernice fiskalne politike za Rumunjsku.

(10)

Na temelju članka 3. stavka 5. zadnje rečenice Uredbe (EZ) br. 1467/97 u slučaju ozbiljne gospodarske recesije u europodručju ili u cijeloj Uniji Vijeće može, prema preporuci Komisije, odlučiti o donošenju revidirane preporuke na temelju članka 126. stavka 7. Ugovora, pod uvjetom da to ne ugrožava srednjoročnu fiskalnu održivost.

(11)

U skladu s člankom 126. stavkom 7. Ugovora i člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97 Vijeće je dužno dotičnoj državi članici dati preporuku kojom se utvrđuje rok za ispravak prekomjernog deficita. Tom preporukom treba se utvrditi rok od najviše šest mjeseci tijekom kojih dotična država članica treba poduzeti učinkovito djelovanje kako bi se ispravio prekomjerni deficit, a taj se rok može smanjiti na tri mjeseca ako je to opravdano ozbiljnošću situacije. Nadalje, u preporuci za ispravak prekomjernog deficita Vijeće treba zahtijevati postizanje godišnjih proračunskih ciljeva koji su, na temelju prognoze koja podupire preporuku, u skladu s minimalnim godišnjim poboljšanjem strukturnog salda, to jest ciklički prilagođenog salda, bez jednokratnih i drugih privremenih mjera, od najmanje 0,5 % BDP-a kao pokazatelja.

(12)

Realni BDP Rumunjske smanjio se u 2020. za 3,9 %. Prema Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2021. predviđa se oporavak rasta realnog BDP-a na 5,1 % u 2021. i 4,9 % u 2022. Očekuje se oporavak privatne potrošnje zahvaljujući napretku u provedbi kampanje cijepljenja i postupnom ukidanju ograničenja socijalnih kontakata, a očekuje se i nastavak snažnog rasta plaća. Postupno uvođenje projekata u okviru plana za oporavak i otpornost, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (5), trebalo bi dati novi poticaj rastu ulaganja. Očekuje se da će tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom doprinos neto izvoza (izvoz minus uvoz) ostati negativan. To je zato što se očekuje da će oporavak privatne potrošnje i rast ulaganja potaknuti uvoz. Očekuje se da će oporavak vanjske potražnje poduprijeti izvoz, ali da će on i dalje biti manje dinamičan od uvoza. Na izglede za rast utječu uravnoteženi rizici. S jedne strane, vjerodostojna srednjoročna fiskalna strategija može pomoći u otklanjanju dvojbi u pogledu fiskalne održivosti, posebno u kombinaciji s ambicioznim reformama (uključujući reforme sadržane u planu za oporavak i otpornost). To bi pomoglo u rješavanju makroekonomskih neravnoteža u Rumunjskoj, ublažilo rizike za financijsku stabilnost i doprinijelo održivom rastu, među ostalim poboljšanjem ulagačke klime. S druge strane, nesigurnost u pogledu oblikovanja javnih politika te kašnjenja ili neučinkovitost u provedbi plana za oporavak i otpornost mogli bi negativno utjecati na povjerenje.

(13)

Rumunjski parlament donio je 2. ožujka 2021. proračun i srednjoročnu fiskalnu strategiju Rumunjske za 2021. Ta fiskalna strategija, zajedno s informacijama o profilu bespovratne financijske potpore i zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 („Mehanizam”), uzeta je u obzir u Programu konvergencije Rumunjske za 2021. („Program konvergencije”) koji je Komisiji podnesen 5. svibnja 2021. S obzirom na početni deficit opće države od 9,2 % BDP-a u 2020., cilj je Programa konvergencije da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a do 2024. u sljedećim fazama: 8,0 % BDP-a u 2021., 6,2 % BDP-a u 2022., 4,4 % BDP-a u 2023. i 2,9 % BDP-a u 2024. Fiskalna prilagodba utvrđena u Programu konvergencije uglavnom se temelji na rashodima. Kontrola rashoda (smanjenje izraženo kao postotak BDP-a) predviđena je osobito za plaće u javnom sektoru (smanjenje za 1,4 postotna boda u razdoblju od 2022. do 2024.) i socijalne transfere (smanjenje za 0,9 postotnih bodova u razdoblju od 2022. do 2024.).

(14)

U Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2021., proširenoj do 2024., predviđen je deficit opće države od 8,0 % BDP-a u 2021., 7,1 % BDP-a u 2022. i 6,8 % BDP-a u 2023. i 2024. U toj se prognozi uzimaju u obzir rashodi za koje se očekuje da će se financirati u okviru bespovratne financijske potpore i zajmova iz Mehanizma, kako je navedeno u Programu konvergencije i u dodatnim informacijama koje je Rumunjska dostavila. Smanjenje ukupnog deficita opće države koje predviđa Komisija uglavnom je potaknuto postupnim istekom kriznih mjera donesenih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, većim prihodima potaknutima predviđenim gospodarskim oporavkom te dodatnim pozitivnim učinkom ulaganja i reformi za koje se očekuje da će se financirati iz Mehanizma. Osim toga, rumunjska vlada odlučila je zamrznuti plaće u javnom sektoru u 2021. i 2022., odgoditi povećanja mirovina u 2021. i umjereno povećati mirovine u 2022., što su mjere kojima se doprinosi boljim izgledima u usporedbi s onima iz Komisijine jesenske gospodarske prognoze 2020. Te su mjere već usvojene. Isto tako, rumunjska vlada namjerava donijeti nove propise o mirovinama zahvaljujući kojima bi rashodi za mirovine izraženi u postotku BDP-a ostali uglavnom stabilni. Predviđanje većeg deficita u Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2021. u usporedbi s Programom konvergencije proizlazi iz činjenice da planirana konsolidacija nije u potpunosti potkrijepljena donesenim ili zasad barem vjerodostojno najavljenim mjerama te se stoga nije mogla uzeti u obzir u toj prognozi. Komisija predviđa da će se strukturni deficit poboljšati za 0,7 postotnih bodova BDP-a u 2021. i za 0,5 postotnih bodova BDP-a u 2022. te pogoršati za 0,1 postotni bod BDP-a u 2023. i za 0,4 postotna boda BDP-a u 2024.

(15)

Dug opće države iznosio je 34,7 % BDP-a na kraju 2018., 35,3 % BDP-a na kraju 2019. i 47,3 % BDP-a na kraju 2020. Prema Komisijinoj proljetnoj gospodarskoj prognozi 2021. predviđa se povećanje duga na 49,7 % BDP-a na kraju 2021., 52,7 % BDP-a na kraju 2022. i 59,5 % BDP-a na kraju 2024., čime će se on, u nedostatku dodatnih korektivnih mjera u odnosu na one koje su već donesene ili vjerodostojno najavljene, prvi put približiti referentnoj vrijednosti od 60 % BDP-a utvrđenoj u Ugovoru.

(16)

Analiza srednjoročne do dugoročne održivosti duga, ažurirana nakon Komisijine proljetne gospodarske prognoze 2021., potvrđuje da su rizici za održivost visoki u srednjoročnom razdoblju. Prema početnom desetogodišnjem predviđanju udio duga opće države u BDP-u nastavio bi se povećavati tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom i dosegnuo bi razinu blizu 90 % BDP-a. Rizici za održivost duga temelje se na velikim fiskalnim deficitima, troškovima starenja stanovništva i osjetljivosti kretanja duga na makrofiskalne šokove. Glavni izvor rizika za održivost duga jesu povećanja mirovina, donesena u ljeto 2019. i zasad odgođena do kraja 2022. Struktura duga s visokim udjelom duga denominiranog u stranoj valuti i znatnim udjelom duga koji drže nerezidenti dodatno doprinosi rizicima za održivost duga, iako su intervencije Narodne banke Rumunjske na sekundarnom tržištu doprinijele održavanju troškova zaduživanja države na povoljnim razinama u 2020. Osim toga, postoje rizici povezani s nepredviđenim obvezama koje proizlaze iz državnih jamstava (u iznosu od 1,4 % BDP-a) odobrenih poduzećima i samozaposlenim osobama tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Predviđa se povećanje bruto potreba za financiranjem. S druge strane, očekuje se da će reforme i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, budu li se provodile djelotvorno, u narednim godinama pozitivno utjecati na rast BDP-a i tako doprinijeti održivosti duga.

(17)

Prema članku 3. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1467/97 ispravak prekomjernog deficita treba završiti u godini nakon što je otkriven, osim ako postoje posebne okolnosti. Kretanje prilagodbe trebalo bi utvrditi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1467/97, uzimajući u obzir gospodarski i fiskalni položaj dotične države članice.

(18)

U sadašnjoj situaciji u Rumunjskoj postoje takve posebne okolnosti. Za odobravanje dodatne godine Rumunjskoj, što bi bilo u skladu s pravilom utvrđenim u članku 3. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1467/97, bila bi potrebna vrlo stroga fiskalna prilagodba te bi to dovelo do znatnih gubitaka outputa, čime bi se ugrozio gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19. Kretanje prilagodbe s rokom za ispravljanje prekomjernog deficita do 2024. podrazumijevalo bi, uz i dalje nužne znatne godišnje prilagodbe, manje intenzivan napor i dobru ravnotežu između fiskalne konsolidacije i potpore gospodarskom oporavku. Novim kretanjem prilagodbe uzima se u obzir i promijenjeno fiskalno stanje, uključujući proračunska kretanja u 2020. i novu proračunsku strategiju koju je utvrdila rumunjska vlada. Reforme, uključujući one kojima se poboljšava upravljanje javnim financijama, bile bi ključne za osiguravanje trajnog ispravljanja prekomjernog deficita. S obzirom na ta promišljanja i u skladu sa smjernicama fiskalne politike utvrđenima u Komunikaciji Komisije od 3. ožujka 2021. određivanje 2024. godine kao roka za ispravak prekomjernog deficita opravdano je.

(19)

Za vjerodostojno i održivo kretanje prilagodbe u tom roku bilo bi potrebno da Rumunjska postigne cilj ukupnog deficita opće države od 8,0 % BDP-a u 2021., 6,2 % BDP-a u 2022., 4,4 % BDP-a u 2023. i 2,9 % BDP-a u 2024., što je u skladu s ciljevima koje si je postavila sama vlada. Na temelju Komisijine proljetne gospodarske prognoze 2021. to je u skladu sa stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 3,4 % u 2021., 1,3 % u 2022., 0,9 % u 2023. i 0,0 % u 2024. (6) Ta stope rasta neto primarnih državnih rashoda bit će primarni pokazatelj za ocjenu fiskalnog napora ako bude potrebna pomna analiza. Odgovarajuća godišnja fiskalna prilagodba strukturnog salda iznosi 0,7 % BDP-a u 2021., 1,8 % BDP-a u 2022., 1,7 % BDP-a u 2023. i 1,5 % BDP-a u 2024.

(20)

Kako bi se procijenio mogući učinak ukupne fiskalne politike na proizvodnju, u ovom trenutku bi znatna plaćanja iz proračuna Unije (u okviru Mehanizma i drugih fondova Unije) trebalo uključiti u relevantne ukupne rashode kao mjeru fiskalne politike (7). Na temelju toga očekuje se da će sredstva Unije u narednim godinama imati znatan pozitivan učinak na rumunjsko gospodarstvo. Konkretno, ulaganja i reforme koje se podupiru u okviru Mehanizma Rumunjskoj pružaju priliku da u srednjoročnom razdoblju poboljša svoj temeljni fiskalni položaj uz istodobno podupiranje rasta i otvaranje radnih mjesta.

(21)

Mjere konsolidacije proračuna trebale bi osigurati trajan ispravak prekomjernog deficita, uz poboljšanje kvalitete javnih financija te jačanje potencijala rasta gospodarstva. Reforme fiskalne prirode i šire gospodarske reforme, uključujući reforme mirovinskog sustava, porezne uprave, plaća u javnom sektoru i upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, trebale bi poduprijeti napore u pogledu fiskalne konsolidacije i učiniti je održivom.

(22)

Rumunjska je od 2016. sustavno i često odstupala od svojih nacionalnih fiskalnih pravila i rokova za donošenje srednjoročne fiskalne strategije koji su utvrđeni u nacionalnom fiskalnom okviru. U budućnosti bi puna primjena nacionalnog fiskalnog okvira doprinijela proračunskoj prilagodbi Rumunjske,