(1)

Gospodarstvo europodručja suočilo se zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 s naglom i snažnom recesijom u prvoj polovici 2020. Unatoč snažnom gospodarskom oporavku u trećem tromjesečju 2020., koji je popratio ukidanje mjera za suzbijanje širenja bolesti COVID-19, ponovno širenje te bolesti i nove mjere za suzbijanje tog širenja u četvrtom tromjesečju 2020. dodatno su povećali nesigurnost i pokazali da je europodručje i dalje osjetljivo na dugotrajnu zdravstvenu krizu. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 izazvala je niz velikih šokova na strani potražnje i ponude koji su se, prema ekonomskoj prognozi službi Europske komisije iz jeseni 2020., odrazili u očekivanom padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,8 % u 2020. Zato se predviđa da će oporavak u 2021. biti sporiji od očekivanog te da se do kraja te godine neće zatvoriti veliki proizvodni jaz od približno –7,0 % potencijalnog BDP-a europodručja u 2020. Gospodarski izgledi vrlo su neizvjesni zbog razvoja pandemije bolesti COVID-19 i promjene ponašanja gospodarskih subjekata. Brzo djelovanje na nacionalnoj razini i razini Unije, uključujući dogovor koji je Europsko vijeće postiglo u vezi s paketom instrumenta za oporavak Next Generation EU, znatno je doprinijelo neutralizaciji određenih negativnih posljedica šoka na strani potražnje i ponude te stabilizaciji tržištâ. Privatna potrošnja i ulaganja pretrpjeli su teške posljedice, što se pak negativno odrazilo na cijene i plaće. Ujedno su se pogoršali izgledi na tržištu rada, i to nakon sedam godina poboljšanja. Povećanje nezaposlenosti dosad je ublaženo uspješnom provedbom ambicioznih mjera politika u svim državama članicama, kao što su programi skraćenog radnog vremena i druge politike potpore s ciljem izbjegavanja masovnih otpuštanja i velikog gubitka prihoda, te povezanim padom ukupnog broja radnih sati, kao i smanjenjem stopa aktivnosti.

(2)

Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 povećavaju se gospodarske razlike među državama članicama europodručja. To povećanje razlika posljedica je nekoliko čimbenika, među ostalim, intenziteta i trajanja šoka uzrokovanog bolešću COVID-19, razmjerne veličine i gospodarske važnosti sektora koje obilježavaju bliski fizički kontakti, kao što su turizam, sektor poslovnih putovanja i ugostiteljstva, i razlikama u pogledu prostora za fiskalno djelovanje. Te se razlike odražavaju na povjerenje, ulaganje i izglede za rast, kao i na regionalne razlike koje su prethodile krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 i koje bi se sada mogle zaoštriti. Dugoročno bi aktualna kriza mogla imati trajne negativne posljedice na potencijalan rast i jaz prihoda zbog smanjenja ljudskog i fizičkog kapitala, i materijalnog i nematerijalnog. Ti mogući negativni učinci mogli bi dovesti do još slabijeg rasta produktivnosti rada i dohodaka te veće nejednakosti.

(3)

Brza i odlučna reakcija Unije, među ostalim u okviru instrumenta Next Generation EU kojim je obuhvaćen Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (3), povećala je povjerenje tržišta i pokazala solidarnost država članica i njihovu ujedinjenost u cilju koordinacije napora za ponovno pokretanje gospodarskog rasta i jačanja gospodarske i socijalne otpornosti. Unutar izrazito kratkog razdoblja postignut je i dogovor o nizu novih instrumenata za Uniju i europodručje. Tim instrumentima već se osigurava sigurnosna mreža za radnike u okviru Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/672 (4), za poduzeća u okviru paneuropskog jamstvenog programa Europske investicijske banke te za države članice u svrhu potpore domaćem financiranju izravnih i neizravnih troškova zdravstvene skrbi, lijekova i prevencije povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u okviru instrumenta Europskog stabilizacijskog mehanizma za kriznu potporu zbog pandemije, koji je Vijeće guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma donijelo 15. svibnja 2020. Odgovor politika Unije uključivao je i aktivaciju opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu te donošenje privremenog okvira za upotrebu fleksibilnosti na temelju pravilâ EU-a o državnim potporama. Sredstva kohezijske politike preusmjerena su tamo gdje je to najpotrebnije u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus u skladu s Uredbom (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus plus, u skladu s Uredbom (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(4)

Provedbom dobro osmišljenih politika u kontekstu instrumenta Next Generation EU i njegova glavnog instrumenta, Mehanizma za oporavak i otpornost, osigurat će se nov poticaj državama članicama da započnu reforme za poticanje rasta i povećaju razinu i kvalitetu ulaganja, uvažavajući pritom ciljeve otpornosti te zelenu i digitalnu tranziciju. Tom bi se provedbom trebalo doprinijeti razvoju ljudskog kapitala i poduprijeti uspješan prelaženje radnika s jednog radnog mjesta na drugo, što će, uz sredstva kohezijske politike, biti ključno za osiguravanje kohezije, poticanje zapošljavanja i produktivnosti te jačanje gospodarske i socijalne otpornosti. U tom su pogledu ciljevi rasta na razini Unije i strukturni izazovi na nacionalnoj razini, uključujući one utvrđene u preporukama za pojedine zemlje za 2019. i 2020., izuzetno su bitni. U Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2021. predviđenoj Komunikacijom Komisije od 17. rujna 2020., u kojoj se promiču ti ciljevi, navodi se sedam vodećih inicijativa: 1. energija, 2. obnova, 3. punjenje, 4. povezivanje, 5. modernizacija, 6. ekspanzija te 7. prekvalifikacija i usavršavanje. Pritom su navedene vodeće inicijative zajednički izazovi koji zahtijevaju koordinirano ulaganje i reformu. Države članice potiču se da usmjere ulaganje u ta vodeća područja te u njima provedu reformu i dodatno integriraju vlastite vrijednosne lance. Uredbom (EU) 2021/241 predviđa se da planovi država članica europodručja za oporavak i otpornost trebaju biti usklađeni s izazovima i prioritetima utvrđenima u Preporuci Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu bi usklađenost trebalo uzeti u obzir pri procjeni planova za oporavak i otpornost.

(5)

Europodručje treba potpornu, usklađenu, opsežnu i dosljednu kombinaciju ekonomskih politika kako bi se posljedice pandemije bolesti COVID-19 mogle ublažiti uz potpunu usklađenost sa zaštitnim mjerama iz Ugovora koje se odnose naodgovarajuće institucije. Cilj je ograničiti dugoročne negativne posljedice na tržište rada, smanjiti znatne gospodarske i socijalne razlike, ukloniti neravnoteže i druge makroekonomski značajne rizike te, u širem smislu, izbjeći negativne posljedice na potencijalni rast i stabilnost cijena te osigurati održive javne financije u srednjoročnom razdoblju. Za osiguravanje poticajnog općeg usmjerenja politika u europodručju uz financijsku je stabilnost ključna i međusobna usklađenost triju temeljnih dimenzija kombinacije politika u europodručju: monetarne, fiskalne i strukturne.

(6)

Cilj pravodobnih intervencija Europske središnje banke (ESB) u području monetarne politike očuvanje je netaknutosti kanala monetarne transmisije i srednjoročne stabilnosti cijena. ESB je najavio znatnu kupnju vrijednosnih papira javnog i privatnog sektora u okviru programa hitne kupnje zbog pandemije uspostavljenog Odlukom (EU) 2020/440 Europske središnje banke (7), u iznosu od 1 850 milijardi EUR barem do kraja ožujka 2022., te programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora uspostavljenog Odlukom (EU) 2016/948 Europske središnje banke (8) uz neto kupnju u iznosu od 20 milijardi EUR mjesečno, zajedno s dodatnom omotnicom u iznosu od 120 milijardi EUR do kraja 2020. ESB ujedno nudi ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja pod vrlo povoljnim uvjetima, čime podupire pozajmljivanje banaka poduzećima i kućanstvima.

(7)

Fiskalna politika bila je vrlo ekspanzivna u 2020. te se predviđa da će u 2021. ostati poticajna na razini europodručja i nacionalnoj razini zahvaljujući, među ostalim, i nekim već najavljenim mjerama oporavka, što se ne odnosi na hitne mjere. Koordinacija nacionalnih fiskalnih politika uz puno uvažavanje Pakta o stabilnosti i rastu nužna je za učinkovit odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, održiv oporavak i pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU). Komisija je 20. ožujka 2020. zaključila da gospodarstvo Unije bilježi snažan gospodarski pad i da su ispunjeni zahtjevi za aktivaciju opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Taj su zaključak 23. ožujka 2020. potvrdili ministri i ministrice financija država članica. Države članice uvele su znatne proračunske mjere za suzbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 i osiguravanje potpore za osobito pogođene osobe i poduzeća, kao i izvanredne potpore za likvidnost, koja se uglavnom pruža putem jamstava poduzećima i bankama u svrhu osiguravanja dotoka kredita. Dodatna koordinirana fiskalna potpora pružit će se na razini Unije, osobito u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a opća klauzula o odstupanju ostat će aktivirana u 2021. Komisija će u proljeće 2021. ponovno procijeniti stanje i ocijeniti primjenu opće klauzule o odstupanju, pri čemu će uvažiti ažurirane makroekonomske projekcije.

(8)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ima izrazito negativne gospodarske posljedice na javne financije. Čim to zdravstveni i gospodarski uvjeti dopuste, preusmjeravanjem fiskalnih politika na postizanje razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija, među ostalim, postupnim ukidanjem hitnih mjera, doprinijet će se osiguravanju srednjoročne fiskalne održivosti. Pri tom preusmjeravanju trebalo bi postupati s ciljem ublaživanja socijalnih posljedica krize i njezinih posljedica na tržište rada te doprinosa socijalnoj održivosti. Osobito relevantnima čine se reforme za poboljšanje strukture nacionalnih proračuna i za osiguravanje dugoročnije fiskalne održivosti, uz vođenje računa o klimatskim promjenama i zdravstvenim izazovima. Poboljšanjem strukture nacionalnih proračuna, posebice na temelju preispitivanja potrošnje i učinkovitih okvira javne nabave, može se osloboditi prijeko potreban prostor za fiskalno djelovanje. Ublaživanju klimatskih promjena i prilagodbi njima te zaštiti okoliša mogu doprinijeti i prakse izrade zelenih proračuna. Primjereni, učinkoviti i uključivi zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite pružaju prijeko potrebnu zaštitu potrebitim osobama, imaju bitnu ulogu kao automatski stabilizatori i trebali bi omogućiti očuvanje fiskalne održivosti. Ujedno se odgovarajućom provedbom i rasporedom reformi za jačanje funkcioniranja tržišta rada, kapitala, proizvoda i usluga povećava potencijalan output te izbjegava negativan kratkoročan učinak na ukupnu potražnju.

(9)

Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 sve su važnije reforme u cilju učinkovitijih i pravednijih sustava javnih prihoda. Budući da je porezni klin na rad u većini država članica europodručja i dalje visok, navedene reforme uključuju prebacivanje poreznog opterećenja na porezne osnovice koje manje štete ponudi i potražnji radne snage, produktivnosti, ulaganjima i rastu, pri čemu se tim reformama u obzir uzima povezani distribucijski učinak. Povećanom primjenom okolišnog oporezivanja i/ili drugih oblika određivanja cijena eksternalija potiče se „zelenije” ponašanje, čime se može doprinijeti održivom rastu. Mjere za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza na međunarodnoj razini i u Uniji mogu porezne sustave učiniti učinkovitijima i pravednijima. Ujedno je zbog globalizacije okvir oporezivanja potrebno prilagoditi suvremenom i sve digitaliziranijem gospodarstvu, na razini Unije i na globalnoj razini. U okviru Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u tijeku je rad na postizanju globalnog sporazumnog rješenja za svladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva.

(10)

Zbog iznimnog stupnja neizvjesnosti koji je nastupio zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih štetnih posljedica na ulaganje osobito je važno prioritetno provesti reforme kojima se uklanjaju uska grla u ulaganjima i ograničenja na strani ponude. Nužne su mjere za ubrzanje apsorpcije sredstava Unije te djelotvornu i učinkovitu uporabu resursa, posebice u državama članicama koje u tim područjima zaostaju i u kojima se sredstvima Unije financira znatan dio ulaganja. Reformama kojima se smanjuje administrativno opterećenje poduzeća, kao što su digitalizacija javne uprave, uključujući elektroničku identifikaciju, ili pravosudne reforme te sprečava zlouporaba sredstava, npr. korupcija, prijevare i pranje novca, može se poboljšati poslovno okruženje i poticati privatna ulaganja, otvaranje radnih mjesta i osnivanje poduzeća.

(11)

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela je do znatnog pada prihoda mnogih poduzeća i predstavlja rizik za solventnost poduzeća u europodručju. Učinkoviti okviri za nesolventnost ključni su za pružanje potpore održivim poduzećima koja se suočavaju s privremenim problemima, kao i za omogućivanje urednog izlaska neodrživih poduzeća s tržišta. Poboljšanje okvira za nesolventnost može pomoći i ublaživanju vjerojatnog povećanja razine neprihodonosnih kredita i održavanju kreditiranja gospodarstva, i to olakšavanjem čišćenja bilanci banaka i poticanjem prekograničnih ulaganja u dugoročnijem razdoblju. U tom je kontekstu donesena Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća (9), čiji je cilj uvođenje minimalnih standarda u nacionalna zakonodavstva o solventnosti u svim državama članicama kako bi se dužnicima u financijskim poteškoćama zajamčila dostupnost okvira za preventivno restrukturiranje, osigurali postupci za otpust duga prezaduženih poduzetnika i poboljšala učinkovitost svih vrsta postupaka u slučaju nesolventnosti. Stoga je važno nastaviti s prenošenjem Direktive (EU) 2019/1023 u nacionalna zakonodavstva i s njezinom provedbom. Komisija je ujedno u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala, utvrđenom u njezinoj komunikaciji od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za ljude i poduzeća – novi akcijski plan”, najavila rad u svrhu minimalnog usklađivanja ili povećane konvergencije u ciljanim područjima temeljne nebankovne nesolventnosti. Države članice ujedno imaju prostora za dodatnu procjenu učinkovitosti i djelotvornosti vlastitih okvira za nesolventnost u skladu s najboljom međunarodnom praksom te za otklanjanje preostalih nedostataka.

(12)

Daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta robe i usluga te prilagodba europodručja digitalnom dobu mogu biti glavni pokretači rasta, konvergencije i otpornosti. Zajednička valuta i jedinstveno tržište skupno doprinose stvaranju boljih uvjeta za gospodarsku stabilizaciju i dugoročan rast. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 intenzivirala je primjenu digitalnih alata, istaknula važnost digitalnog jedinstvenog tržišta i ubrzala uporabu digitalnih i bezgotovinskih načina plaćanja. Ipak, jedinstveno tržište i dalje je nepotpuno, osobito u području usluga, odnosno preciznije, području usluga maloprodaje i profesionalnih usluga. Jedinstveno tržište ima potencijal ograničiti rigidnost cijena, što bi se pozitivno odrazilo na transmisijski mehanizam monetarne politike i gospodarsku otpornost. Ujedno doprinosi i mobilnosti proizvodnih čimbenika, čime se sektorima, regijama i državama članicama omogućuje svođenje ekonomskih posljedica šokova, kao što je nezaposlenost, na najmanju moguću mjeru. Za daljnju integraciju jedinstvenog tržišta robe i usluga nužno je otkloniti sva preostala nepotrebna ograničenja, poboljšati mehanizme nadzora tržišta i poduzeti mjere za jamčenje potrebnih administrativnih kapaciteta kako bi se postigli ti ciljevi.

(13)

Reforme i ulaganja kojima se poboljšava integracija na tržištu rada te prelaženje s jednog radnog mjesta na drugo, uz poseban naglasak na digitalna i zelena radna mjesta, ključni su za povećanje gospodarske i socijalne otpornosti te potporu oporavku. Krizne mjere koje su hitno poduzete na nacionalnoj razini i razini Unije ublažile su negativne gospodarske i socijalne posljedice za radnike. Istodobno je još hitnijom postala provedba niza dugotrajnih reformi: primjerice učinkovite i aktivne politike na tržištu rada, uključujući individualiziranu potporu; poboljšanje kvalitete i uključivosti sustava obrazovanja i osposobljavanja u cilju jačanja obrazovnih rezultata od rane dobi; odlučne mjere prekvalifikacije i usavršavanja te ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje odraslih i u platforme za učenje na daljinu; rješavanje problema manjka vještina; i povećanje izgleda za zapošljavanje najranjivijih segmenata radno aktivnog stanovništva, uključujući mlade i dugotrajno nezaposlene, te uklanjanje rodnog jaza. Poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje radnih uvjeta, osobito osiguravanjem primjerenih minimalnih plaća i rješavanjem pitanja segmentiranosti tržišta rada i prepreka mobilnosti radne snage, ključni su za potporu održivom i uključivom oporavku. Socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje imaju važnu ulogu u uspješnom osmišljavanju i provedbi politika.

(14)

Pristup odgovarajućim, uključivim i održivim zdravstvenim sustavima i sustavima socijalne zaštite, koji djeluju kao automatski stabilizatori tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, važan je čimbenik gospodarske i socijalne otpornosti. Pristup tim sustavima koristan je za održavanje socijalne kohezije, dostojanstvenog životnog standarda i dobrog zdravlja stanovništva, što je ključno za gospodarstvo s produktivnom radnom snagom, te rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti. Ulaganja kojima se podupiru zdravstvene reforme i otpornost zdravstvenih sustava moraju ostati prioritet država članica. Provedba europskog stupa socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 2017., ključna je za usmjeravanje politika. U okviru suočavanja s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 postalo je još važnije osigurati odgovarajuću socijalnu zaštitu za sve osobe, u smislu kvalitetne zdravstvene i dugotrajne skrbi i zamjenskog dohotka za sve radnike, uključujući radnike s netipičnim ugovorima i samozaposlene osobe. Mnoge države članice donijele su privremene mjere potpore dohotku i mjere socijalne pomoći u korist ranjivih skupina s vrlo niskim primanjima i radnika koji nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Poduzete mjere odnose se na naknade, uvjete prihvatljivosti i dodatne usluge u naravi. Jačanje primjerenosti i obuhvata sustava socijalne zaštite potrebno je provesti s ciljem osiguravanja dugoročne održivosti javnih financija i međugeneracijske pravednosti.

(15)

Premda je posljednjih godina ostvaren znatan napredak, gospodarske posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 ponovno su opteretile financijski sektor. U odnosu na stanje koje je prethodilo početku svjetske financijske krize, banke u europodručju raspolagale su na početku aktualne krize većim kapacitetima za pokrivanje gubitaka. Zahvaljujući toj činjenici, kao i kombinaciji s mjerama monetarne i fiskalne politike, izbjegnuto je pooštravanje uvjeta financiranja na tržištu nakon početne faze krize te je osigurano neprekinuto kreditiranje privatnog sektora. Kriza će vjerojatno dodatno opteretiti ionako nisku razinu profitabilnosti banaka i udio neprihodonosnih kredita. Takav razvoj događaja mogao bi otežati kreditiranje gospodarstva, a ono je ključno za oporavak. Razvoj sekundarnih tržišta neprihodonosnih kredita i, prema potrebi, učinkovito djelovanje nacionalnih društava za upravljanje imovinom i reforma okvirâ za nesolventnost osobito su važni za postizanje napretka u tom području i rješavanje strukturnih problema niske profitabilnosti. Brze i opsežne intervencije politika doprinose povjerenju i očuvanju makrofinancijske stabilnosti. Programi državnih jamstava za kredite pomažu održavanju kreditiranja gospodarstva, zaštiti poduzeća i smanjenju povratnih veza s bankovnim sektorom, ali predstavljaju i nepredviđene obveze za proračune država članica. Produljenje moratorija na nesolventnost te restrukturiranje neprihodonosnih kredita podrazumijevaju postizanje osjetljive ravnoteže između osiguravanja nastavka potpore održivim poduzećima i rizika od pogrešnog usmjeravanja sredstava, povećanih gubitaka u slučaju mogućeg stečaja i povećane razine nejasnoća u pogledu osnovne kreditne kvalitete.

(16)

Dovršetak ustroja ekonomske i monetarne unije ostaje ključan element. Uklanjanjem preostalih praznina mogle bi se dodatno povećati stabilnost i otpornost europodručja te, posljedično, ojačati međunarodna uloga eura, koji je posljednjih godina općenito ostao stabilan. Pritom bi pri daljnjem postupanju trebalo uzeti u obzir pouke stečene u okviru sveobuhvatnog odgovora europskih gospodarskih politika na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Pored kratkoročnog stabilizirajućeg učinka i uloge u podupiranju oporavka, instrument Next Generation EU ima potencijal za dugoročniji utjecaj na ekonomsku i monetarnu uniju stimuliranjem ulaganja kojima se potiče rast i strukturnih reformi te jačanjem otpornosti europodručja na buduće šokove. Izdavanje znatnog obujma dužničkih instrumenata denominiranih u eurima, među ostalim, zelenih i socijalnih obveznica, povećat će dubinu i likvidnost tržišta visokokvalitetnih dužničkih vrijednosnih papira denominiranih u eurima te može ojačati međunarodnu ulogu eura. Ekonomskoj i monetarnoj uniji, međutim, i dalje nedostaju važni elementi, kao što su dovršena bankovna unija i produbljena unija tržišta kapitala. Ostaje ključnim i jačanje bankovne unije. Potrebno je s time u vezi bez odgode, na sporazumnoj osnovi i s jednakom razinom ambicije, nastaviti rad na svim elementima, među ostalim elementima o kojima se raspravljalo u okviru Radne skupine na visokoj razini za europski sustav osiguranja depozita. Nastavak provedbe paketa reformi Europskog nadzornog mehanizma i, s obzirom na napredak u smanjenju rizika i dodatne mjere navedene u izjavi Euroskupine od 30. studenoga 2020., ubrzavanje stupanja na snagu zajedničkog zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10), do početka 2022. predstavljaju još jedan važan korak prema dovršetku bankovne unije i jačanju ekonomske i monetarne unije. Trebalo bi nastaviti s radom na rješenjima kojima se nadilaze ograničenja postojećeg sustava za osiguravanje likvidnosti pri sanaciji. Produbljivanje unije tržišta kapitala ključan je prioritet, što je vidljivo iz novog akcijskog plana iz rujna 2020. Snažna i otporna ekonomska i monetarna unija bit će važna i za jačanje međunarodne uloge eura i osiguravanje ekonomske i financijske autonomije Unije, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije od 19. siječnja 2021. naslovljenoj „Europski gospodarski i financijski sustav: Poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”, uz potpuno poštovanje unutarnjeg tržišta Unije te ostvarivanje na otvoren i transparentan način u odnosu na države članice izvan europodručja,

1.

osiguraju usmjerenosti politika na potporu oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Budući da i dalje traje izvanredno zdravstveno stanje, donesu fiskalne politike koje u svim državama članicama europodručja ostaju poticajne tijekom 2021. Donesu mjere politika koje su prilagođene okolnostima u pojedinačnim zemljama te pravodobne, privremene i ciljane. Nastave koordinirati djelovanja kako bi se učinkovito borile protiv pandemije bolesti COVID-19 te podupirale gospodarstvo i održiv oporavak. Čim to dopuste epidemiološke i gospodarske okolnosti, postupno ukinu hitne mjere, istodobno suzbijajući posljedice krize na društvo i tržište rada. Provode fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija te osiguravanja održivosti duga uz jačanje ulaganja. Provode reforme kojima se za potrebe svih osoba poboljšava pokrivenost uslugama zdravstvenih sustava i sustava socijalne zaštite te primjerenost i održivost tih sustava. Posvete posebnu pozornost kvaliteti proračunskih mjera. Poboljšaju okvire javne nabave i upravljanje javnim financijama, uključujući posebice okvire za ulaganja te primjenu alata za izradu zelenih proračuna. Koriste preispitivanja potrošnje za bolje usmjeravanje javnih rashoda na potrebe oporavka i otpornosti.

2.

dodatno ojačaju konvergenciju, otpornost te održivi i uključiv rast. Ublaže rizik od povećanja razlika, a gospodarsku i socijalnu otpornost u europodručju ojačaju daljnjim rješavanjem strukturnih izazova i provedbom reformi kojima se jačaju produktivnost i zapošljavanje, osigurava neometano preusmjeravanje resursa i poboljšava funkcioniranje tržištâ i javne uprave te povećava razina javnih ulaganja i potiču privatna ulaganja, s ciljem potpore pravičnom i uključivom oporavku u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Nastave s integracijom jedinstvenog tržišta robe i usluga, uključujući digitalno jedinstveno tržište, uklanjanjem nepotrebnih ograničenja, unapređenjem nadzora tržišta i jamčenjem dostatnih administrativnih kapaciteta. Na tržištu rada provode učinkovite i aktivne politike te podupiru prelaženje s jednog radnog mjesta na drugo, osobito prema radnim mjestima u zelenom i digitalnom gospodarstvu. Potiču pravične radne uvjete, suzbiju segmentiranost tržišta rada te ojačaju uključivost. Osiguraju učinkovito sudjelovanje socijalnih partnera u donošenju politika te ojačaju socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Ojačaju uključive sustave obrazovanja i osposobljavanja te povećaju ulaganja u razvoj vještina kako bi se riješio problem njihova manjka. U vezi s OECD-ovim uključivim okvirom o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti nastave unutar Vijeća raditi na globalnom sporazumnom rješenju kako bi se svladali porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, pri čemu se postizanje dogovora u okviru navedenog foruma očekuje do sredine 2021. Obave odgovarajuće pripreme za daljnje postupanje u svrhu odgovora na porezne izazove koji proizlaze iz digitalnoga gospodarstva, među ostalim i u slučaju nepostizanja međunarodnog sporazumnog rješenja do sredine 2021. Ostvare dodatan napredak u pogledu suzbijanja agresivnog poreznog planiranja, smanjenja poreznog klina i podupiranja prijelaza na određivanje cijena ugljika i okolišno oporezivanje.

3.

ojačaju nacionalne institucionalne okvire. Prioritetno nastave provoditi reforme u svrhu uklanjanja uskih grla za ulaganja i osiguravanja učinkovite i pravodobne uporabe sredstava Unije, među ostalim iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ojačaju učinkovitost i digitalizaciju javne uprave, uključujući pravosudne i zdravstvene sustave, te javnih službi za zapošljavanje. Smanje administrativno opterećenje poduzeća i poboljšaju poslovno okruženje. Nastave s poboljšavanjem okvira za borbu protiv prijevare i korupcije te za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma. Promiču konkretna djelovanja za poboljšanje učinkovitosti, djelotvornosti i proporcionalnosti okvirâ za nesolventnost, riješe problem neprihodujućih izloženosti i osiguraju učinkovitu raspodjelu kapitala.

4.

osiguraju makrofinancijsku stabilnost. Očuvaju kanale kreditiranja gospodarstva i mjere za potporu održivim poduzećima dokle god je to potrebno tijekom ove dosad nezabilježene krize uzrokovane bolešću COVID-19. U bankovnom sektoru očuvaju dobre bilance, među ostalim daljnjim rješavanjem problema neprihodonosnih kredita, primjerice razvojem sekundarnih tržišta takvih kredita.

5.

dovrše ekonomsku i monetarnu uniju i ojačaju međunarodnu ulogu eura. Kako bi se povećala otpornost europodručja ostvare napredak u produbljivanju ekonomske i monetarne unije, i to dovršetkom bankovne unije, nastavkom rada, bez odgode i s jednakom razinom ambicije, na svim elementima, među ostalim elementima o kojima se raspravljalo u okviru Radne skupine na visokoj razini za Europski sustav osiguranja depozita, te produbljivanjem unije tržišta kapitala, kao i potporom inicijativama za provedbu politika u pogledu digitalnog financiranja, financiranja malih ulagatelja i održivog financiranja. Nastave rad na rješenjima kojima se nadilaze ograničenja postojećeg sustava za osiguravanje likvidnosti pri sanaciji te na jačanju Unijinog regulatornog i nadzornog okvira, među ostalim osiguravanjem dosljednog i djelotvornog nadzora i izvršavanja pravilâ za sprečavanje pranja novca.