PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2021/402

оd 4. ožujka 2021.

o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (EASE)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Pandemija bolesti COVID-19 i izvanredne mjere nužne za zaustavljanje širenja virusa i zaštitu života uzrokovali su težak i dugotrajan gospodarski šok u Europskoj uniji. U trećem tromjesečju 2020. BDP EU-a bio je gotovo 4,2 % niži nego u istom tromjesečju prethodne godine. U drugoj polovini 2020. zabilježen je velik, ali nepotpun oporavak, no očekuje se da će ponovni porast broja zaraženih osoba dovesti do umjerenog pada i odgoditi oporavak do druge polovine 2021. (1)

(2)

Odgovor politike na pandemiju bolesti COVID-19 na nacionalnoj razini i razini EU-a bio je iznimno važan za ublažavanje njezinih socioekonomskih posljedica. Uvođenje programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera za očuvanje radnih mjesta dosad je pomagalo da se ograniči porast nezaposlenosti u odnosu na smanjenje gospodarske aktivnosti. Na razini EU-a stopa nezaposlenosti se između prvog i trećeg tromjesečja 2020. povećala za manje od jednog postotnog boda. Za potrebne mjere iskorišteno je fleksibilno financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus (CRII (2) i CRII+ (3)) te iz Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) (4).

(3)

Promjene obrazaca potrošnje izazvane krizom te dvostruka zelena i digitalna tranzicija, uz potporu europskog zelenog plana (5) i europske digitalne strategije (6), postupno će transformirati naša gospodarstva. Neki sektori možda se još dugo neće potpuno oporaviti ili se uopće neće oporaviti, a poduzeća bi nakon krize mogla i dalje imati financijskih poteškoća (7). Naša strategija rasta temelji se na europskom zelenom planu te se očekuje da će se u tranziciji EU-a prema zelenom gospodarstvu do 2050. otvoriti do 2 milijuna novih radnih mjesta (8), no postoji rizik da će radna mjesta u nekim sektorima i regijama postati suvišna. Te bi promjene kratkoročno mogle dovesti do povećanja nezaposlenosti, a otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta moglo bi potrajati, ovisno o gospodarskim izgledima i raspoloživosti kvalificirane radne snage. Povećanje nezaposlenosti i neaktivnosti značilo bi gubitak vještina, što bi moglo štetno utjecati na zahvaćene pojedince i cijelo gospodarstvo. Nezaposlenost bi mogla postati stalna pojava ne uvedu li se učinkovite mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju.

(4)

Ne bude li prikladnog odgovora politike, najteže će posljedice snositi mladi. Povećanje nezaposlenosti mladih između prvog i trećeg tromjesečja 2020. bilo je trostruko veće od povećanja opće stope nezaposlenosti (9). Zakašnjeli ulazak na tržište rada mogao bi još godinama opterećivati tu generaciju.

(5)

Kriza će vjerojatno negativno utjecati i na stanje na tržištu rada skupina koje su u nepovoljnom položaju ili koje su nedovoljno zastupljene na tržištu rada, kao što su žene, stariji radnici, niskokvalificirane osobe, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u ruralnim i udaljenim područjima, LGBTIQ osobe, Romi i druge etničke ili rasne manjine posebno izložene riziku od isključenosti ili diskriminacije, kao i osobe migrantskog podrijetla. Treba naglasiti da, iako je prosječna stopa zaposlenosti žena u EU-u danas viša nego ikad prije, mnoge žene još uvijek nailaze na prepreke u pristupu tržištu rada i zadržavanju posla pa bi tu stopu trebalo povećati (10).

(6)

Potreban je strateški pristup na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se postupno prešlo s hitnih mjera poduzetih u kontekstu pandemije na mjere koje su potrebne za lakšu preraspodjelu radne snage i kapitala tijekom oporavka. EU i države članice trebale bi zajednički raditi na dinamičnom i uključivom oporavku koji donosi velik broj radnih mjesta i poticati zelenu i digitalnu tranziciju na europskom tržištu rada. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti rizicima povezanima s postupnim ukidanjem hitnih mjera bez uspostavljenih učinkovitih novih politika za podršku radnicima i poduzećima tijekom oporavka.

(7)

Potreban je koherentan skup aktivnih politika tržišta rada koji uključuje privremene poticaje za zapošljavanje i promjenu radnog mjesta, politike povezane s vještinama i poboljšane službe za zapošljavanje (dalje u tekstu „učinkovita aktivna potpora zapošljavanju” ili mjere EASE) kao potpora promjenama na tržištu rada u kontekstu oporavka i dvostruke tranzicije, a u tu svrhu treba u potpunosti iskoristiti dostupna financijska sredstva EU-a.

(8)

Pravodobna i dobro osmišljena potpora zapošljavanju može pomoći radnicima i poduzećima, ali i gospodarstvu i društvu općenito. Ako se radnicima u gospodarskim sektorima pogođenima krizom pruži pravodobna i aktivna potpora, veća je vjerojatnost da će pronaći kvalitetno zaposlenje u rastućim sektorima kao što su zeleni i digitalni sektori ili u sektorima koji primjenjuju inovativne poslovne modele, ali i u sektoru socijalne ekonomije i sektorima u kojima nedostaje kvalificirane radne snage, kao što su sektori zdravstva i skrbi.

(9)

Privremeni poticaji za zapošljavanje na tržištu rada mogu učinkovito promicati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u razdoblju smanjenog gospodarskog rasta tijekom prvih faza oporavka. Trebali bi biti ciljani i olakšavati prelazak s jednog radnog mjesta na drugo, kao i otvaranje radnih mjesta koje bez njih ne bi bilo moguće. Ciljne skupine mogu uključivati ranjive i manje zastupljene skupine, među ostalim mlade koji tek ulaze na tržište rada. Konkretno, podupiranje naukovanja može pomoći mladima da razviju vještine koje su potrebne na tržištu rada i lakše se zaposle. Osim toga, poticaji za prelazak s jednog radnog mjesta na drugo, kojima se nove poslodavce potiče da zapošljavaju radnike kojima prijeti otpuštanje, mogu olakšati te prelaske i pridonijeti povećanju ponude vještina u rastućim sektorima. Te mjere može dobro upotpuniti potpora za poduzetništvo, posebno za mlade, žene i socijalne poduzetnike, među ostalim da im se pomogne s nekim od najvećih izazova za MSP-ove, kao što su regulatorne obveze, zakašnjela plaćanja i pristup financiranju.

(10)

Iz ekonomske literature proizlazi da poticaji za zapošljavanje mogu dovesti do znatnijeg prosječnog povećanja zaposlenosti nego drugi oblici aktivnih politika zapošljavanja. Uz programe osposobljavanja imaju najveće srednjoročne do dugoročne učinke jer poboljšavaju zapošljivost i vještine radnika. Poticaji za zapošljavanje i prelazak s jednog radnog mjesta na drugo u kombinaciji s osposobljavanjem na radnom mjestu mogu biti učinkovitiji od drugih oblika usavršavanja kad je riječ o osiguravanju relevantnih vještina za tržište rada. Rizik od toga da bi ti poticaji mogli pridonijeti zapošljavanju koje bi bilo moguće i bez njih može se ublažiti ciljanim mjerama, praćenjem i zahtjevima u pogledu zadržavanja u radnom odnosu. Osim toga, taj je rizik manji za vrijeme krize, kad je vjerojatnije da će mjere zapošljavanja i prekvalifikacije imati pozitivan učinak (11).

(11)

Prilike za usavršavanje i prekvalifikaciju usmjerene na potrebe na tržištu rada mogu koristiti svim poduzećima i radnicima, a posebno onima koji su izgubili ili bi mogli izgubiti radna mjesta u kontekstu znatnih strukturnih promjena na tržištima rada. Te bi se mjere trebale temeljiti na relevantnim informacijama o vještinama i individualiziranom pristupu kako bi radnici imali pristup individualnim pravima na osposobljavanje. Kratki tečajevi osposobljavanja mogu imati važnu ulogu i biti potvrđeni mikrokvalifikacijama te poduprijeti partnerstva između javnih i privatnih dionika.

(12)	Učinkovite politike za poticanje prelazaka s jednog radnog mjesta na drugo trebale bi biti popraćene učinkovitim službama za zapošljavanje koje imaju bolje institucionalne kapacitete i mogu pružiti prilagođenu podršku tražiteljima zaposlenja, među ostalim intenzivnijom upotrebom digitalnih alata.

(13)

Europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja (12) i kvalitativni okvir za pripravništvo (13) osiguravaju smjernice i najbolju praksu koji će biti sve relevantniji u kontekstu oporavka. Potporu za naukovanje trebalo bi prije svega osigurati malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), među ostalim putem privremenih bonusa za zapošljavanje ili smanjenja troškova rada, kad je to primjereno.

(14)

Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u obnovi gospodarstva jer kroz dijalog pridonose ublažavanju posljedica pandemije za zapošljavanje i društvo te svladavanju izazova povezanih s dvostrukom tranzicijom. Okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja promiče se, među ostalim, njihovo uključivanje u operacije restrukturiranja, predviđanje promjena i utvrđivanje potreba za vještinama.

(15)

U kontekstu restrukturiranja poslovanja bit će presudno olakšati preraspodjelu radne snage. Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća (14) osigurava se da održiva poduzeća u financijskim poteškoćama imaju pristup učinkovitim alatima ranog upozoravanja i okvirima za preventivno restrukturiranje kako bi mogla nastaviti s radom. U okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (15) opisuju se primjeri dobre prakse za predviđanje potreba za vještinama i osposobljavanjem u postupcima restrukturiranja poslovanja.

(16)

Cilj je nove industrijske strategije za Europu (16) izgraditi globalno konkurentnu, klimatski neutralnu, čistu, kružnu i digitaliziranu europsku industriju. Usmjerena je na europske industrijske ekosustave, koji uključuju sve sudionike u lancu vrijednosti: od poduzeća do sveučilišta, istraživačkih ustanova, pružatelja usluga i dobavljača. Identifikacija ekosustavâ može ponuditi koristan okvir za utvrđivanje potrebnih vještina.

(17)	U skladu s europskim stupom socijalnih prava svatko ima pravo na pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje, među ostalim na potporu pri traženju posla i osposobljavanju, a uvjeti zapošljavanja trebali bi biti u skladu s kriterijima kvalitete (17).

(18)

Kako bi se promicala uključivost, potrebno je svima osigurati iste prilike u promjenama na tržištu rada, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju. Prioritet bi i dalje trebale biti niskokvalificirane odrasle osobe i osobe migrantskog podrijetla. Isto tako, važno je obuhvatiti svako područje, od velikih gradova do ruralnih, obalnih i udaljenih područja u cijelom EU-u, uključujući najudaljenije regije.

(19)

Paket potpore za zapošljavanje mladih (18) donesen je s obzirom na poteškoće s kojima se suočavaju mladi u EU-u kako bi im se pomoglo da se lakše uključe na tržište rada. Kao odgovor na to, države članice donijele su dvije Preporuke Vijeća u cilju jačanja Garancije za mlade (19) i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (20) te ih trenutačno provode.

(20)

U Programu vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (21) iznesen je sveobuhvatan plan za podupiranje razvoja novih i boljih vještina kako bi se olakšala prilagodba tržištu rada koje se stalno mijenja. Osim toga, u okviru pakta za vještine (22) javne i privatne organizacije pozvane su da se udruže i poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i prekvalifikaciju ljudi u Europi.

(21)

U kontekstu održivih javnih financija, paketi politika sadržani u mjerama EASE bit će najučinkovitiji ako ih se podrži odgovarajućim okvirnim uvjetima, kao što su suvremene institucije tržišta rada, uklanjanje prepreka ulaganjima, ulasku, rastu i izlasku poduzeća s tržišta, učinkovit sustav poreznih olakšica i efikasna javna uprava. Provedba odgovarajućih preporuka za pojedine zemlje, koje donosi Vijeće u okviru europskog semestra, posebno je važna kako bi se potaknuo gospodarski oporavak koji će imati trajne učinke.

(22)

Za svladavanje izazova na tržištu rada u kontekstu oporavka i dvostruke tranzicije potrebno je izdvojiti dostatna sredstva za financiranje mjera EASE. Kao horizontalno načelo, države članice moraju osigurati da ne dođe do dvostrukog financiranja iz programâ i instrumenata Unije. Osim toga, moraju osigurati da mjere potpore budu u skladu s pravilima o državnim potporama, kad je to primjenjivo.

(23)

Aktivne mjere tržišta rada i mjere za poboljšanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje mogu primati potporu u okviru strukturnih fondova, konkretno Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) (23) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) (24), Fonda za pravednu tranziciju (25), Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (26), Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) (27) te pričuve za prilagodbu Brexitu (28). Države članice mogu iskoristiti i Instrument za tehničku potporu (29) za osmišljavanje i provedbu reformi u području vještina i aktivnih politika tržišta rada.

(24)

Mjere opisane u ovoj preporuci usmjerene na potporu otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju, a posebno one koje se odnose na relevantne izazove navedene u odgovarajućim preporukama za pojedine zemlje, mogu se podupirati putem Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru koherentnih paketa reformi i ulaganja. Mjere EASE koje države članice predlažu u svojim planovima za oporavak i otpornost trebaju ispunjavati kriterije prihvatljivosti i kriterije za ocjenjivanje utvrđene u Uredbi o uspostavi Mehanizma (30). U okviru Mehanizma u pravilu se ne mogu financirati stalni rashodi, osim u opravdanim slučajevima, a mogu se financirati samo reforme i ulaganja koji imaju trajan učinak i vode do strukturnih promjena u upravi ili relevantnim politikama. Financiranje u okviru Mehanizma bit će moguće samo ako Komisija pozitivno ocijeni pojedinačne mjere koje predloži država članica, Vijeće odobri planove te se uspješno ostvare odgovarajuće ključne etape i ciljevi.

(25)

U svojim Zaključcima o europskom semestru 2021. (31) Vijeće potiče države članice da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe ključne reforme i ulaganja u područjima tržišta rada, socijalne politike, zdravstvene skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. U Smjernicama za države članice o tim planovima (32) Komisija ističe da bi oni trebali biti prilika za odlučan politički odgovor i podržati prelazak politika zapošljavanja s očuvanja radnih mjesta na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i potporu za prelazak s jednog radnog mjesta na drugo radi olakšavanja i ubrzavanja strukturnih promjena.

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

S obzirom na izazove na tržištu rada uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, aktualnom tranzicijom sa sektora koji slabe na gospodarske djelatnosti koje imaju veći potencijal za rast i stratešku vrijednost u kontekstu zelene i digitalne tranzicije i demografskim promjenama, države članice trebale bi promicati oporavak koji donosi velik broj radnih mjesta, poticati razvoj vještina i podupirati građane u prelasku na nova kvalitetna radna mjesta, u skladu sa sljedećim smjernicama:

Koherentni paketi politika za potporu tranziciji na tržištu rada

Države članice trebale bi izraditi koherentne pakete politika u kojima bi kombinirale privremene i trajne mjere kako bi svladale poteškoće na tržištu rada uzrokovane pandemijom i uspješno provele zelenu i digitalnu tranziciju.

Te pakete politika trebale bi činiti tri komponente razrađene u ovoj preporuci: i. poticaji za zapošljavanje i prelaske s jednog radnog mjesta na drugo te potpora za poduzetnike, ii. mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju i mjere potpore i iii. poboljšana potpora službi za zapošljavanje pri prelasku s jednog radnog mjesta na drugo. U nastavku se te mjere nazivaju mjerama EASE. Te bi mjere posebno trebale:

—	biti popraćene provedbom odgovarajućih preporuka za pojedine zemlje koje je Vijeće donijelo u okviru europskog semestra,

—

polaziti od potreba za vještinama i njihovog mogućeg nedostatka u svim gospodarskim sektorima i regijama, uključujući industrijske ekosustave definirane u „novoj industrijskoj strategiji za Europu” da se utvrdi koji od njih imaju najveći potencijal za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i olakša tranzicija prema klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i kružnom gospodarstvu, u skladu s europskim zelenim planom,

—	posebno voditi računa o zelenoj i digitalnoj tranziciji, polazeći i od izazova i prilika iznesenih u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, ali i o skupinama u nepovoljnom položaju i nedovoljno zastupljenim skupinama na tržištu rada, posebno o mladima i ženama.

Države članice trebale bi poticati poslodavce i predstavnike zaposlenika na predviđanje potreba za ljudskim kapitalom, među ostalim u okviru zajedničkih dijagnoza, individualne potpore zaposlenicima i vanjskih partnerstava za osiguravanje potpore radnicima, u skladu s okvirom EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja.

Države članice trebale bi se oslanjati na socijalni dijalog i uključiti socijalne partnere u osmišljavanje, provedbu i evaluaciju politika koje razvijaju kako bi svladale poteškoće na tržištu rada nastale uslijed pandemije bolesti COVID-19.

i. Poticaji za zapošljavanje i prelaske s jednog radnog mjesta na drugo te potpora za poduzetnike

Države članice trebale bi iskoristiti poticaje za zapošljavanje i prelaske s jednog radnog mjesta na drugo da potaknu otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i podupru zapošljivost radnika, prateći tranziciju na tržištu rada sa sektora koji slabe na one koji rastu, uključujući zelene i digitalne sektore. Ti bi programi trebali biti ciljani i privremeni te bi se potpora trebala postupno ukidati, a trebali bi uključivati i odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se osiguralo da nova radna mjesta budu održiva i da se zadrže i nakon isteka poticaja. U pravilu bi u njima važnu ulogu trebalo imati osposobljavanje relevantno za tržište rada te bi se, prema potrebi, trebala uzeti u obzir regionalna dimenzija potreba tržišta rada.

Države članice trebale bi uvesti ili pojačati programe potpore za naukovanje i plaćeno pripravništvo, posebno u mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima te u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom određenih vještina. U tim bi programima važnu ulogu trebalo imati osposobljavanje te bi ih trebalo pratiti i ocjenjivati kako bi se omogućilo stabilno uključivanje na tržište rada. Potpora bi trebala biti povezana s relevantnim okvirima za promicanje kvalitete radnih mjesta, kao što je europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja ili kvalitativni okvir za pripravništvo.

Države članice trebale bi radi promicanja poduzetništva podupirati dodjelu bespovratnih sredstava, zajmove i vlasnički kapital za osnivanje poduzeća, a samozaposlenim osobama osigurati bolji pristup socijalnoj zaštiti. Mjere bi trebale uključivati financijsku i nefinancijsku potporu za poduzetnike, osobe koje kreću iznova i potencijalne poduzetnike. Trebalo bi na uključiv način osmisliti prilagođenu potporu za osobe iz nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju te za socijalne, zelene i digitalne projekte.

ii. Mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju i mjere potpore

Države članice trebale bi uvesti sveobuhvatne strategije za vještine za različite gospodarske sektore i ekosustave i u tu svrhu podupirati suradnju poduzeća, socijalnih partnera, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, javnih službi za zapošljavanje i drugih relevantnih dionika u svim industrijskim ekosustavima i lancima vrijednosti ili regijama, u skladu s paktom za vještine, te olakšavati međusektorsku i geografsku mobilnost, među ostalim i radi pospješivanja zelene i digitalne tranzicije.

10.

Države članice trebale bi raspolagati aktualnim informacijama o tržištu rada i vještinama, među ostalim na regionalnoj, prekograničnoj i sektorskoj razini, za potrebe sastavljanja kurikuluma za obrazovanje i osposobljavanje i potpore javnim službama za zapošljavanje. Informacije o vještinama trebale bi biti dostupne i pojedincima i relevantnim dionicima.

11.

Države članice trebale bi se pobrinuti da ponuda obrazovanja i osposobljavanja ispunjava potrebe na tržištu rada. Konkretno, programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) trebali bi nuditi uravnoteženu kombinaciju strukovnih vještina i kompetencija te prilike za učenje na radnom mjestu i naukovanje, a u prvom planu trebaju biti mladi. Kratki tečajevi usklađeniji s potrebama zaposlenika mogu omogućiti fleksibilniji razvoj karijere, među ostalim i starijim osobama.

12.

Države članice trebale bi odraslim osobama, bez obzira na njihov trenutačni položaj na tržištu rada, osigurati pravo na kvalitetno osposobljavanje i profesionalno usmjeravanje kako bi se ispunile njihove buduće profesionalne potrebe. Kad je moguće, takva se prava mogu povezati s plaćenim dopustom za osposobljavanje kako bi se iskoristio sav njihov potencijal.

13.

Države članice trebale bi ojačati kapacitete za priznavanje i vrednovanje učenja i iskustva stečenog izvan formalnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo da radnici mogu predstaviti svoje vještine potencijalnim poslodavcima, čime bi se promicala učinkovita preraspodjela radnika, u skladu s Preporukom Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja iz 2012. i njezinom evaluacijom iz 2020. U tom kontekstu mikrokvalifikacije mogu olakšati prenošenje i priznavanje ishoda učenja stečenih na kratkim tečajevima ili putem iskustava učenja.

iii. Poboljšana potpora službi za zapošljavanje pri prelasku s jednog radnog mjesta na drugo

14.

Države članice trebale bi pružati individualnu potporu tražiteljima zaposlenja, uključujući savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo, procjenu i vrednovanje vještina, pomoć pri traženju posla, potporu za poduzetnike i, prema potrebi, upućivanje na socijalne službe. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti mladima, ponajviše onima koji tek ulaze na tržište rada, kao i suzbijanju rodne pristranosti i drugih oblika diskriminacije.

15.

Države članice trebale bi pružati potporu radnicima koji su zakinuti zbog restrukturiranja poduzeća, i to u bliskoj suradnji s poduzećima koja traže dodatne vještine i radnu snagu. Takva bi potpora trebala uključivati mogućnost individualnog razvoja karijere radi stjecanja vještina potrebnih za prelazak na drugo radno mjesto u istom poduzeću, planove za ponovno zapošljavanje ili vanjsko osposobljavanje i pronalaženje novog radnog mjesta u drugom poduzeću, te olakšati prekograničnu mobilnost i promicati priznavanje ili vrednovanje vještina.

16.

Države članice trebale bi osigurati da javne službe za zapošljavanje raspolažu potrebnim operativnim kapacitetima kako bi mogle izravno pružati ili na drugi način pridonositi pružanju prethodno navedenih oblika potpore. U suradnji sa socijalnim službama trebalo bi poticati aktivnosti informiranja koje provode javne službe za zapošljavanje, pogotovo za dugoročno nezaposlene ili neaktivne mlade do kojih je teško doprijeti.

Mogućnosti financiranja, praćenje i izvješćivanje

17.

Države članice trebale bi izdvojiti dostatna sredstva za financiranje mjera EASE i ujedno se pobrinuti da se mjere financirane u okviru programa i instrumenata Unije ne financiraju dvostruko. Države članice trebale bi osigurati da mjere potpore budu u skladu s pravilima o državnim potporama, kad je to primjenjivo.

18.

Države članice bi za pripremu i provedbu mjera EASE trebale u potpunosti iskoristiti potporu dostupnu na razini EU-a iz strukturnih fondova, posebno Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Fonda za pravednu tranziciju, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji, Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU), pričuve za prilagodbu Brexitu i Instrumenta za tehničku potporu.

19.

Države članice trebale bi uključiti mjere EASE u planove za oporavak i otpornost koje dostavljaju Komisiji radi dodjele potpore u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. U skladu s uvjetima utvrđenima u pravnom okviru Mehanizma za oporavak i otpornost prihvatljivost tih mjera ovisit će, među ostalim, o njihovoj usklađenosti s područjem primjene i ciljevima Mehanizma, njihovom doprinosu rješavanju pitanja utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedine zemlje koje je donijelo Vijeće u okviru europskog semestra te njihovoj komplementarnosti i koordinaciji s drugim programima i instrumentima EU-a, u cilju potpunog i optimalnog iskorištavanja dostupne potpore.

20.

Države članice trebale bi pratiti i ocjenjivati mjere EASE kako bi se moglo razviti još politika i intervencija potkrijepljenih dokazima, a ujedno osigurati učinkovito iskorištavanje resursa i pozitivan povrat ulaganja te putem postojećih okvira izvješćivati o iskustvima i napretku u promicanju zapošljavanja i podupiranju prelazaka s jednog radnog mjesta na drugo.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 2021.

Za Komisiju

Nicolas SCHMIT

Član Komisije

(1) Europska komisija (2021.): Europska gospodarska prognoza – zima 2021. (privremena). European Economy, Institutional Paper 144, veljača 2021.

(2) Uredba (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus) (SL L 99, 31.3.2020., str. 5.).

(3) Uredba (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 1303/2013 u pogledu posebnih mjera radi pružanja iznimne fleksibilnosti za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (SL L 130, 24.4.2020., str. 1.).

(4) Uredba Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (SL L 159, 20.5.2020., str. 1.).

(5) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

(6) Europska komisija (2020.), Strategija EU-a „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”.

(7) Analiza koju je provelo osoblje Banke za međunarodne namire pokazala je da se do kraja 2021. može očekivati znatno povećanje broja poduzeća u stečaju u svim naprednim gospodarstvima. Vidjeti: Banerjee, R. Cornelli, G. i E. Zakrajšek (2020.), The outlook for business bankruptcies (Izgledi za stečajeve poduzeća), BIS bilten br. 30.

(8) Europska komisija (2019.), Zapošljavanje i socijalni razvoj u Europi 2019.

(9) Između prvog i trećeg tromjesečja 2020. stopa nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 24 godine u EU-u povećala se za tri postotna boda, dok se stopa opće nezaposlenosti povećala za 0,8 postotnih bodova. Izvor: Eurostat

(10) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025., COM(2020) 152 final.

(11) „Programi aktivnih politika na tržištu rada najčešće su posebno uspješni ako se sudionike uključi u program tijekom gospodarskog pada, a njihovo sudjelovanje završi u razdoblju povoljnih gospodarskih uvjeta.” Card, D., Kluve, J., Weber, A. (2018.). What works? A meta-analysis of recent active labor market program evaluations. (Kako uspjeti? Metaanaliza nedavnih evaluacija aktivnih programa na tržištu rada). Journal of the European Economic Association, 16(3), 894–931, str. 34.

(12) Preporuka Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (SL C 153, 2.5.2018., str. 1.).

(13) Preporuka Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo (SL C 88, 27.3.2014., str. 1.).

(14) Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172, 26.6.2019., str. 18.).

(15) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Okvir EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja”, COM(2013) 882 final.

(16) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Nova industrijska strategija za Europu”, COM(2020) 102 final.

(17) Vijeće Europske unije (2017.), Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava.

(18) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju, COM(2020) 276 final.

(19) Preporuka Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade, 2020/C 372/01 (SL C 372, 4.11.2020., str. 1.).

(20) Preporuka Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, 2020/C 417/01 (SL C 417, 2.12.2020., str. 1.).

(21) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, COM(2020) 274 final.

(22) Europska komisija (2020.), Pakt za vještine.

(23) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+), COM(2018) 382 final.

(24) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu, COM(2018) 372 final.

(25) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (COM(2020) 22 final).

(26) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (EGF), COM(2018) 380 final.

(27) Uredba (EU) 2020/2221 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva (REACT-EU) (SL L 437, 28.12.2020., str. 30.).

(28) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu, COM(2020) 854 final.

(29) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu, COM(2020) 409 final.

(30) Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).

(31) Zaključci Vijeća o europskom semestru 2021.: aspekti zapošljavanja i socijalni aspekti Godišnje strategije održivog rasta 2021.

(32) SWD(2021) 12 final, dio 1/2.