(1)

Vijeće je slijedom zahtjeva Latvije od 7. kolovoza 2020. Latviji 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u maksimalnom iznosu od 192 700 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi se dopunili nacionalni napori Latvije u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.

(2)

Latvija je trebala koristiti zajam za financiranje programâ skraćenog radnog vremena, sličnih mjera i zdravstvenih mjera kako je navedeno u članku 3. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351 (2).

(3)

Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Latviji. To je dovelo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda u Latviji u vezi s novim mjerama, odnosno u vezi naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika te u vezi s dodacima za liječnike i zaposlenike u zdravstvu koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i u vezi s mjerama iz članka 3. točaka (a), (c), (d), (f) i (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

(4)

Izbijanje bolesti COVID-19 i izvanredne mjere koje je Latvija 2020. i 2021. provela radi ograničavanja izbijanja te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica dramatično su utjecale na javne financije te na njih i dalje utječu. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Latvija do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 7,4 % i dug opće države od 47,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države u Latviji smanjiti na 3,5 % BDP-a, a dug opće države na 45,9 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje realnog BDP-a Latvije za 3,5 % u 2021.

(5)

Latvija je 11. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije od 112 500 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 6. do 8.

(6)

„Uredbom Kabineta br. 709 ‚Propisi o naknadi za razdoblje mirovanja za porezne obveznike za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19’”(donesenom 24. studenoga 2020. (3) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (4)) produljen je i izmijenjen program naknada za razdoblje mirovanja za radnike, kako je naveden u članku 3. točki (a) Provedbene odluke (EU) 2020/1351. Taj se program primjenjuje na trgovačka društva, samozaposlene osobe i platitelje naknade za licenciju čiji se prihod od gospodarske djelatnosti u prosjeku smanjio za najmanje 20 % u odnosu na razdoblje od kolovoza do listopada 2020. U okviru programa isplaćuje se naknada zaposlenicima koji su na privremenom dopustu ili samozaposlenim osobama u iznosu od 50 % ili 70 % njihovih plaća ili dohotka, ovisno o poreznom režimu u okviru kojeg rade odnosno obavljaju djelatnost. Minimalna razina potpore utvrđena je u visini od 500 EUR, a maksimalna u visini od 1 000 EUR po zaposleniku po kalendarskom mjesecu. S programom naknada za razdoblje mirovanja za radnike povezan je program dodatka radnicima za djecu, kako je naveden u članku 3. točki (c) Provedbene odluke (EU) 2020/1351.

Dodatkom od 50 EUR mjesečno po djetetu pruža se dodatna potpora radnicima u mirovanju koji imaju pravo na poreznu olakšicu na osobni dohodak za uzdržavane osobe. Mjera potpore produljena je „Odlukom Kabineta br. 706 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’ ‚Sredstva za nepredviđene događaje’ ”  (5) i „Odlukom Kabineta br. 15 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’ ‚Sredstva za nepredviđene događaje’ ”  (6). Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome zaposlenicima i samozaposlenim osobama pruža dohodovna potpora.

(7)

Programom subvencioniranja plaća pruža se potpora poslodavcima koji su suočeni sa smanjenjem prihoda od bilo koje gospodarske djelatnosti za najmanje 20 %. Financijska pomoć u okviru programa pokriva 50 % prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne više od 500 EUR po kalendarskom mjesecu. Poslodavci korisnici obvezni su zadržati radna mjesta radnika za koje primaju potporu i nadoknaditi razliku između subvencije za plaće i pune redovne plaće. Program je uspostavljen „Uredbom Kabineta br. 675 ‚Propisi o pružanju pomoći poreznim obveznicima za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19’” (donesenom 10. studenoga 2020. (7) i izmijenjenom 12. siječnja 2021. (8)) i „Odlukom Kabineta br. 128 od 26. veljače 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (9). Mjerom se produljuje program subvencioniranja plaća u turizmu i izvoznim industrijama, kako je navedeno u članku 3. točki (d) Provedbene odluke (EU) 2020/1351, te se on proširuje na sve poslodavce koji ispunjavaju uvjete.

(8)

Naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika pruža se potpora zaposlenicima koji ne mogu raditi na daljinu i koji se moraju brinuti o djeci mlađoj od 10 godina ili o osobama s invaliditetom kada su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni zbog izbijanja bolesti COVID-19. Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome pruža dohodovna potpora roditeljima i skrbnicima i pomaže u očuvanju radnih mjesta tako što se sprečava da roditelji i skrbnici koji se moraju brinuti o djeci ili o osobama s invaliditetom dok su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni moraju raskinuti radni odnos. Naknade za bolovanje predviđene su u „Izmjeni ‚Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti’ od 26. studenoga 2020.” (10) i „Odluci Kabineta br. 707 od 1. prosinca 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (11) i „Odluci Kabineta br. 13 od 11. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (12).

(9)

Latvija je isto tako produljila i uvela niz zdravstvenih mjera za suzbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19. To se posebno odnosi na mjere navedene u uvodnim izjavama od 10. do 12.

(10)

Produljenje naknada za bolovanje povezano s bolešću COVID-19, kako su navedene u članku 3. točki (g) Provedbene odluke (EU) 2020/1351, do 30. lipnja 2021. utvrđeno je „Izmjenama ‚Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti’ od 12. studenoga 2020.” (13). Mjerom se osiguravaju naknade za bolovanje koje plaća država za osobe koje su morale biti odsutne s posla zbog obveze samoizolacije ili karantene, dok obično dio naknade za bolovanje plaća poslodavac.

(11)

Dodatna potpora pruža se za rashode povezane sa zdravljem namijenjene za osobnu zaštitnu opremu, kako su navedeni u članku 3. točki (f) Provedbene odluke (EU) 2020/1351. Rashodi su izvršeni već 2020., uključujući one utvrđene „Uredbom Kabineta br. 380 od 9. lipnja 2020. ‚Propisi o sredstvima za osiguravanje epidemiološke sigurnosti potrebnima za ustanove uvrštene na popis prioritetnih ustanova i potreba’” (14).

(12)

Dodaci za liječnike i zaposlenike u zdravstvu koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u iznosu od 20 % do 100 % mjesečne plaće za rad obavljen u uvjetima povećanog rizika i povećanog radnog opterećenja, kako su predviđeni u „Odluci Kabineta br. 136 od 27. ožujka 2020. i Odluci Kabineta br. 656 od 6. studenoga 2020. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (15), „Odluci Kabineta br. 743 od 8. prosinca 2020. ‚Izmjene Odluke Kabineta br. 655 od 6. studenoga 2020. ‚O proglašenju izvanrednog stanja’’” (16) i „Odluci Kabineta br. 37 od 21. siječnja 2021. ‚O dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna’‚Sredstva za nepredviđene događaje’” (17). Ti se dodaci isplaćuju dodatno uz maksimalni dodatak utvrđen u „Zakonu o primicima od rada za dužnosnike i zaposlenike državnih i vladinih tijela”. Mjerom se podupiru radna mjesta osiguravanjem zdravstvene sigurnosti zaposlenika i kontinuiteta ključnih javnih usluga.

(13)

Latvija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Latvija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 405 297 901 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi i na nove mjere i na proširenje postojećih mjera koje se izravno odnose na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Latviji. Latvija vlastitim sredstvima namjerava financirati 100 097 901 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.

(14)

Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Latvijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te na primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu Latvije od 11. ožujka 2021.

(15)

Na zdravstvene mjere, kako su navedene u zahtjevu Latvije od 11. ožujka 2021. i u uvodnim izjavama od 10. do 12., odnosi se iznos od 22 304 365 EUR.

(16)

Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Latviji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.

(17)

Latvija i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672.

(18)

Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.

(19)

Latvija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Latvija te rashode izvršila.

(20)

Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Latvije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim: