(1)

Pariškim klimatskim sporazumom donesenim na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (2) („Pariški sporazum”), nastoji se snažnije odgovoriti na klimatske promjene, među ostalim usklađivanjem investicijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

(2)

Komisija je 11. prosinca 2019. donijela Komunikaciju Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Europski zeleni plan” (3). Europski zeleni plan je nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Za njegovu je provedbu potrebno ulagateljima poslati jasne dugoročne signale kako bi se izbjegla neiskoristivost imovine i osiguralo održivo financiranje.

(3)

Uredbom (EU) 2016/1011 zahtijeva se da administratori referentnih vrijednosti za svaku pruženu i objavljenu referentnu vrijednost objasne kako se u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici.

(4)

Kada bi se za svaku referentnu vrijednost ili obitelj referentnih vrijednosti različito formulirala objašnjenja o tome kako se u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti uzimaju u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, otežala bi se usporedivost među referentnim vrijednostima i nastale bi nejasnoće u pogledu područja primjene i ciljeva okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika. Stoga je potrebno utvrditi minimalni sadržaj takvih objašnjenja i predložak koji će se koristiti.

(5)

Kako bi se informacije za ulagatelje bolje prilagodile, pri utvrđivanju zahtjeva za objašnjenje načina na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u ključnim elementima metodologije u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti ili obitelji referentnih vrijednosti trebala bi se uzeti u obzir vezana imovina na kojoj se referentne vrijednosti temelje. Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na referentne vrijednosti koje nemaju vezanu imovinu koja utječe na klimatske promjene, kao što su referentne kamatne stope i referentne vrijednosti deviznog tečaja. U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2016/1011 ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na robne referentne vrijednosti.

(6)

Objašnjenje o načinu na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u ključnim elementima metodologije referentnih vrijednosti trebalo bi pružiti na temelju agregirane ponderirane prosječne vrijednosti i ne bi ga trebalo navoditi za svaku sastavnicu referentnih vrijednosti. Kada je to relevantno i primjereno, administratori referentnih vrijednosti trebali bi imati mogućnost pružiti dodatne informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima.

(7)

Kako bi korisnici referentnih vrijednosti dobili točne i ažurne informacije, administratori referentnih vrijednosti trebali bi ažurirati informacije pružene u predlošku u skladu s promjenama metodologije te navesti razlog i datum ažuriranja informacija.

(8)

Kako bi se ulagateljima omogućila maksimalna transparentnost, administratori referentnih vrijednosti trebali bi jasno navesti ostvaruju li okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve,