PRILOG

Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)

točka 2.1.1. zamjenjuje se sljedećim:

„ Načelo

Sastojci životinjskog podrijetla koji mogu biti prisutni u krmivima i krmnim smjesama poslanima na analizu identificiraju se na temelju tipičnih i mikroskopski prepoznatljivih karakteristika kao što su mišićna vlakna i ostale čestice mesa, hrskavica, kosti, rogovi, dlaka, čekinje, krv, kapljice mlijeka, kristali laktoze, perje, ljuske jaja, riblje kosti i krljušt.”

(2)	točka 2.1.2.1.3.2. zamjenjuje se sljedećim: „Glicerol (nerazrijeđen, viskoznost: 1 490 cP) ili sredstvo za pripremu preparata s ekvivalentnim svojstvima za pripremu privremenih preparata.”

(3)	točka 2.1.2.2.2. zamjenjuje se sljedećim: „Pribor za mljevenje: nož ili mlin s rotorom. Ako se koristi mlin s rotorom zabranjena je upotreba mlinskih sitâ ≤ 0,5 mm.”

(4)	točka 2.1.2.2.3. zamjenjuje se sljedećim: „Sita s mrežicom kvadratnih očica širine 0,25 mm i 1 mm. Osim kod prethodnog prosijavanja uzorka, promjer sita ne smije biti veći od 10 cm kako bi se izbjegao gubitak materijala. Kalibracija sita nije potrebna.”

(5)

točki 2.1.2.2. dodaju se sljedeće točke:

„2.1.2.2.9

Laboratorijska peć

2.1.2.2.10

Centrifuga

2.1.2.2.11

Filtar papir: kvalitativni celulozni filtar (veličine pora 4–11 μm).”

(6)	točka 2.1.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „Uzorkovanje Koristi se reprezentativni uzorak uzet u skladu s odredbama iz Priloga I. ovoj Uredbi.”

(7)	točka 2.1.3.3.1. zamjenjuje se sljedećim: „Sušenje uzorka: uzorci sa sadržajem vlage > 14 % suše se prije rukovanja u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.”

(8)

točka 2.1.3.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„Prethodno prosijavanje uzorka: kako bi se prikupile informacije o mogućem okolišnom zagađenju hrane za životinje, preporučuje se da se hrana u peletima i zrnu prethodno prosije na 1 mm i da se dvije dobivene frakcije, koje se moraju smatrati različitim uzorcima, zatim odvojeno pripreme i analiziraju te da se o njima odvojeno izvijesti.”

(9)

zadnji odlomak točke 2.1.3.3.4. zamjenjuje se sljedećim:

„Talog se prikuplja na filtar papiru koji se stavlja u lijevak kako bi se omogućilo odvajanje preostalog trikloretilena (TCE) i pritom izbjeglo nakupljanje masti u talogu. Talog se zatim suši. Preporučuje se da se talog zatim izvaže (s preciznošću od 0,001 g) u svrhu kontrole faze sedimentacija. Konačno, osim ako se prosijavanje smatra nepotrebnim, talog se prosijava na 0,25 mm te se dvije dobivene frakcije ispituju.”

(10)	prva rečenica točke 2.1.4.1. zamjenjuje se sljedećim: „Mikroskopski preparati pripremaju se od taloga i, po izboru laboranta, od flotata ili sirovine.”

(11)

točka 2.1.4.2., uključujući njezine dijagrame 1. i 2., zamjenjuje se sljedećim:

„Dijagram toka pregleda za određivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima

Pripremljeni mikroskopski preparati promatraju se u skladu s dijagramima toka pregleda propisanima u dijagramima 1. i 2.

Mikroskopski pregledi provode se koristeći sastavljeni mikroskop na talogu i, po izboru laboranta, na flotatu ili na sirovini. Uz sastavljeni mikroskop može se koristiti i stereomikroskop za grube frakcije. Svaki preparat pregledava se u cijelosti i pod različitim povećanjima. Precizna objašnjenja o korištenju dijagrama toka pregleda detaljno su navedena u standardiziranim operativnim postupcima (SOP) koje je utvrdio referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje (EURL-AP) i objavio na svojim internetskim stranicama.

Najmanji broj preparata koji se mora promotriti u svakoj fazi dijagramâ toka pregleda mora se strogo poštovati, osim u slučajevima kada cijeli materijal frakcije ne omogućuje postizanje utvrđenog broja preparata, primjerice u slučaju nedobivanja taloga. Pri svakom određivanju upotrebljava se najviše 6 preparata za bilježenje broja čestica.

Ako se na flotatu ili sirovini pripremaju dodatni preparati primjenom posebnog sredstva za pripremu preparata s osobinama bojenja, kako je utvrđeno u točki 2.1.2.1.4., za potrebe daljnjeg utvrđivanja struktura (npr. perja, dlaka, mišića ili čestica krvi) otkrivenih na preparatima pripremljenima drugim sredstvom za pripremu preparata, kako je utvrđeno u točki 2.1.2.1.3., broj čestica računa se na temelju broja preparata po određivanju koji nije veći od 6, uključujući dodatne preparate s posebnim sredstvom za pripremu preparata.

Za lakšu identifikaciju vrste i podrijetla čestica laborant može koristiti pomoćne alate kao što su sustavi za potporu pri odlučivanju, zbirke slika i referentni uzorci.

Dijagram 1. Dijagram toka pregleda za određivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima za prvo određivanje

(D1 i D2 odnose se na prvo i drugo određivanje; *: kopneni kralježnjaci, ribe)

Dijagram 2. Dijagram toka pregleda za određivanje životinjskih čestica u krmnim smjesama i krmivima za drugo određivanje

(D1 i D2 odnose se na prvo i drugo određivanje; *: kopneni kralježnjaci, ribe)

”

(12)

točka 2.1.4.3. zamjenjuje se sljedećim:

„Broj određivanja

Određivanja se provode na različitim poduzorcima od po 50 g.

Ako se nakon prvog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 1. ne otkriju životinjske čestice, nije potrebno provesti dodatno određivanje, a o rezultatima analize potrebno je izvijestiti korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.1.

Ako se nakon prvog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 1. otkrije jedna ili više životinjskih čestica danog podrijetla (tj. od kopnenih kralježnjaka ili ribe), a podrijetlo pronađenih čestica potvrđuje prijavljeni sadržaj uzorka, nije potrebno provesti drugo određivanje. Ako je broj životinjskih čestica danog podrijetla otkrivenih tijekom tog prvog određivanja veći od 5, o rezultatima analize potrebno je izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Inače je o rezultatima analize potrebno izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2.

U drugim slučajevima, ako laboratoriju nije dostavljena deklaracija sadržaja, provodi se drugo određivanje na temelju novog poduzorka.

Ako je, nakon drugog određivanja provedenog u skladu s dijagramom toka pregleda propisanim u dijagramu 2., zbroj životinjskih čestica danog podrijetla otkrivenih u dva određivanja veći od 10, o rezultatima analize potrebno je izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.3. Inače je o rezultatima analize potrebno izvijestiti po životinjskom podrijetlu korištenjem terminologije iz točke 2.1.5.2.”

(13)

točka 2.1.5. zamjenjuje se sljedećim:

„ Prikaz rezultata

Pri izvješćivanju o rezultatima, laboratorij mora navesti na kojoj vrsti materijala je provedena analiza (talog, flotat ili sirovina). U izvješću se jasno navodi koliko je određivanja provedeno i je li prije pripreme preparata provedeno prosijavanje frakcija u skladu sa zadnjim stavkom točke 2.1.3.3.4.

Laboratorijsko izvješće mora sadržavati barem informacije o prisutnosti sastojaka podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe.

O različitim slučajevima izvješćuje se na sljedeće načine.

2.1.5.1

Nije otkrivena nijedna čestica danog podrijetla:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka.”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost čestica podrijetlom od ribe.”

2.1.5.2

Pri provedbi samo jednog određivanja otkriveno je od 1 do 5 životinjskih čestica danog podrijetla ili pri provedbi dvaju određivanja otkriveno je od 1 do 10 čestica danog podrijetla (broj otkrivenih čestica manji je od praga utvrđenog u standardiziranim operativnim postupcima (SOP) koje je utvrdio referentni laboratorij EU-a za životinjske bjelančevine u hrani za životinje (EURL-AP) i objavio na svojim internetskim stranicama (1)):

Ako je provedeno samo jedno određivanje:

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku nije utvrđena prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

Ako su provedena dva određivanja:

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja nije utvrđena prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

—

„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja nije utvrđena prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...]. Ta niska razina prisutnosti niža je od praga utvrđenog za tu mikroskopsku metodu.”

Osim toga:

—	U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj su frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.

—	Ako se otkriju samo životinjske čestice koje se ne mogu kategorizirati kao čestice podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe (npr. mišićna vlakna), u izvješću se navodi da su otkrivene samo takve životinjske čestice i da se ne može isključiti da potječu od kopnenih kralježnjaka.

2.1.5.3

Pri provedbi samo jednog određivanja otkriveno je više od 5 životinjskih čestica danog podrijetla ili je pri provedbi dvaju određivanja otkriveno više od 10 čestica danog podrijetla:

Ako je provedeno samo jedno određivanje:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku utvrđena je prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...].”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku utvrđena je prisutnost više od 5 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...].”

Ako su provedena dva određivanja:

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja utvrđena je prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od kopnenih kralježnjaka. Čestice su identificirane kao... [kosti, hrskavica, mišić, dlaka, rogovi...].”

—	„Koliko je bilo moguće utvrditi pregledom svjetlosnim mikroskopom, u dostavljenom uzorku tijekom dva određivanja utvrđena je prisutnost više od 10 čestica podrijetlom od ribe. Čestice su identificirane kao... [riblje kosti, riblja krljušt, hrskavica, mišić, otolit, škrge...].”

Osim toga:

—	U slučaju prethodnog prosijavanja uzorka, u laboratorijskom izvješću mora biti navedeno u kojoj su frakciji (prosijana frakcija, peletirana frakcija ili zrna) bile otkrivene životinjske čestice, jer otkrivanje životinjskih čestica samo u prosijanoj frakciji može biti znak okolišnog zagađenja.

—	Ako se otkriju samo životinjske čestice koje se ne mogu kategorizirati kao čestice podrijetlom od kopnenih kralježnjaka ili ribe (npr. mišićna vlakna), u izvješću se navodi da su otkrivene samo takve životinjske čestice i da se ne može isključiti da potječu od kopnenih kralježnjaka.”

(1) http://eurl.craw.eu/