(1)

Europska komisija pokrenula je 10. listopada 2019. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju određenog teškog termalnog papira („teški termalni papir” ili „predmetni proizvod”) podrijetlom iz Republike Koreje („Koreja” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europsko udruženje za termalni papir („podnositelj pritužbe”) 26. kolovoza 2019. podnijelo pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje teškog termalnog papira u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

S obzirom na to da uvjeti utvrđeni u članku 14. stavku 5.a osnovne uredbe nisu ispunjeni, na uvoz predmetnog proizvoda nije primijenjeno evidentiranje. Nijedna strana nije iznijela primjedbe na to.

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 6. svibnja 2020. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinške marže i marže dostatne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna. Primljene su primjedbe od podnositelja pritužbe i proizvođača izvoznika koji surađuje.

(5)

Komisija je 27. svibnja 2020. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/705 (3) („privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju teškog termalnog papira podrijetlom iz Koreje.

(6)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), podnositelj pritužbe i proizvođač izvoznik koji surađuje dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli stajališta o privremenim nalazima.

(7)

Stranama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Održana su saslušanja s podnositeljem pritužbe i proizvođačem izvoznikom koji surađuje. Osim toga, na zahtjev proizvođača izvoznika koji surađuje održano je saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Preporuke koje je službenik za saslušanje dao tijekom tog saslušanja uključene su u ovu Uredbu. Tijekom lipnja 2020. Komisija je proizvođaču izvozniku poslala tri dodatne objave s više pojedinosti o izračunima sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(8)

Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(9)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Komisija je u telefonskom pozivu s društvom unakrsno provjerila odgovor na upitnik jedinog nepovezanog uvoznika koji surađuje, društva Ritrama SpA.

(10)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju određenog teškog termalnog papira („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu. Primljene su primjedbe od proizvođača izvoznika koji surađuje i podnositelja pritužbe.

(11)

Na temelju primjedbi proizvođača izvoznika Komisija je društvu Hansol dostavila dodatnu objavu o izračunu troškova nakon uvoza i povećanju uvoza tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, na što je Hansol podnio primjedbe.

(12)

Proizvođaču izvozniku omogućeno je saslušanje kod službi Komisije.

(13)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(14)

Budući da nije bilo primjedbi o odabiru uzorka, potvrđene su uvodne izjave od 7. do 13. privremene uredbe.

(15)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2019. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”), a ispitivanjem kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(16)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je Komisija odstupila od ustaljene sudske prakse i da bi razdoblje ispitnog postupka trebalo završiti 30. rujna 2019., tj. na datum bliži datumu pokretanja postupka. Proizvođač izvoznik koji surađuje smatrao je da u okviru RIP-a koji je odabrala Komisija nije bilo moguće uzeti u obzir nedavne događaje, kao što su spajanje dvaju proizvođača iz EU-a u uzorku u ožujku 2019., navodno smanjenje troškova sirovina od sredine 2019. i činjenica da se industrija Unije tek sredinom 2019. prebacila na teški termalni papir bez BPA-a. Ta se tvrdnja odbacuje. Komisija ima diskrecijsko pravo u toj odluci, pod uvjetom da je u skladu s člankom 6. osnovne uredbe, u kojem se utvrđuje da razdoblje ispitnog postupka obično obuhvaća razdoblje od najmanje šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka, što je slučaj u ovom ispitnom postupku. Nadalje, društvo Hansol nije dostavilo nikakve dokaze da su ti događaji mogli utjecati na analizu štete ili uzročnosti, a u svakom slučaju i troškovi sirovina i pitanje zaliha bez BPA-a uzeti su u obzir u privremenoj uredbi u uvodnim izjavama od 103. do 110., odnosno od 111. do 115.

(17)

Budući da nije bilo drugih primjedbi o razdoblju ispitnog postupka i razmatranom razdoblju, potvrđena je uvodna izjava 19. privremene uredbe.

(18)

Budući da nije bilo primjedbi o predmetnom proizvodu, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 20. do 22. privremene uredbe.

(19)

Budući da nije bilo primjedbi o istovjetnom proizvodu, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 23. i 24. privremene uredbe.

(20)

Budući da nije bilo primjedbi o uobičajenoj vrijednosti, potvrđene su uvodne izjave od 25. do 35. privremene uredbe.

(21)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene utvrđene su u uvodnim izjavama od 36. do 39. privremene uredbe.

(22)

Komisija nije primila primjedbe o izračunu izvozne cijene u slučaju izravne prodaje društva Hansol nezavisnim kupcima. Stoga je potvrđena izvozna cijena za tu prodaju, utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(23)

Nakon privremene objave društvo Hansol osporilo je dva elementa u izračunu izvozne cijene prodaje predmetnog proizvoda društva Hansol u Uniju preko društva Hansol Europe B.V., koje djeluje kao uvoznik. U skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe te su cijene utvrđene na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima, prilagođene unatrag cijeni franko tvornica oduzimanjem, među ostalim, relevantnih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezane strane i razumnog iznosa dobiti.

(24)

Prvo, društvo Hansol tvrdilo je da je Komisija predmetnom proizvodu trebala drukčije dodijeliti određene stavke troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva Hansol Europe B.V. Nakon te tvrdnje Komisija je preispitala povezane provjerene informacije te je prihvatila tvrdnju i promijenila ključ za raspodjelu.

(25)

Drugo, društvo Hansol tvrdilo je da profitna marža koju je primijenila Komisija nije bila profitna marža uvoznika predmetnog proizvoda, već korisnika, te da stoga nije bila prikladna za primjenu u tu svrhu. Društvo Hansol tvrdilo je da bi se Komisija umjesto toga trebala vratiti na primjenu stope dobiti nepovezanog uvoznika koja se primjenjuje u antidampinškom ispitnom postupku povezanom s uvozom određenog laganog termalnog papira iz Republike Koreje (4). Komisija se obratila predmetnom društvu radi analize tvrdnje društva Hansol. Predmetno društvo, koje je jedina strana koja je ispunila upitnik za uvoznika u ovom ispitnom postupku, potvrdilo je da je ono zapravo korisnik koji je pretvorio teški termalni papir u proizvod na kraju proizvodnog lanca, a ne uvoznik predmetnog proizvoda. Tvrdnja društva Hansol stoga je prihvaćena. Zbog nedostatka bilo kakvih drugih podataka Komisija je stoga zamijenila profitnu maržu koja se privremeno primjenjivala profitnom maržom koja se primjenjuje u prethodno navedenom slučaju laganog termalnog papira.

(26)

Budući da nije bilo primjedbi, potvrđene su uvodne izjave od 40. do 41. privremene uredbe.

(27)

Kao što je detaljno navedeno u uvodnim izjavama od 22. do 24., nakon tvrdnji koje je Komisija prihvatila revidirani su određeni elementi izvozne cijene.

(28)

U skladu s tim konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(29)

Budući da nije bilo primjedbi o ovom odjeljku, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama 47. i 48. privremene uredbe.

(30)

Budući da nije bilo primjedbi o potrošnji u Uniji, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 49. do 51. privremene uredbe.

(31)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik iznio je niz primjedbi povezanih s privremenim nalazima Komisije koji se odnose na analizu cijena uvoza, točnije na usporedbu cijena EU-a i dampinških cijena.

(32)

Prvo, društvo Hansol osporavalo je metodologiju koju je Komisija primijenila kako bi osigurala pravednu usporedbu između vrsta proizvoda koje se izvoze u Uniju i vrsta proizvoda koje prodaje industrija Unije. U tu svrhu Komisija je utvrdila različite osnovne značajke, koje su priopćene zainteresiranim stranama u upitnicima objavljenima na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu na dan pokretanja. Komisija je među različitim elementima utvrdila jednu od tih osnovnih značajki prema „takozvanoj” površinskoj masi proizvoda, izraženoj u (punim) gramima po četvornom metru („gramatura”).

(33)

Da bi se osigurala pravedna usporedba, svakoj vrsti proizvoda dodijeljen je određeni kontrolni broj proizvoda („PCN”), ovisno o njegovim specifičnim osnovnim značajkama. Međutim, da bi se osigurala reprezentativna razina podudaranja između izvezenog teškog termalnog papira i teškog termalnog papira koji prodaje industrija Unije, Komisija je prilagodila izvornu strukturu PCN-a grupiranjem gramatura u različite raspone. Takvi rasponi mogu biti, na primjer, od 66 do 68 grama ili od 73 do 76 grama.

(34)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik koji surađuje protivio se tom pristupu iz triju razloga:

(35)

Te su tvrdnje odbačene. U ovom slučaju jedinične cijene izračunane su po masi (u tonama), pa je utjecaj gramature na cijene i troškove već uzet u obzir u metodi izračuna koju je odabrala Komisija.

(36)

Nadalje, prema članku 2. i posebno prema članku 2.6. Sporazuma WTO-a o antidampingu i članku 1. stavku 4. osnovne uredbe zahtijeva se uspoređivanje sličnih vrijednosti, ali se ne definira nikakva posebna metodologija za to. Prema sudskoj praksi Komisije u ispitnim postupcima trgovinske zaštite upotrebljavaju se PCN-i za utvrđivanje različitih osnovnih značajki na početku ispitnog postupka, ali Komisija nije obvezna upotrebljavati ih i može odlučiti promijeniti strukturu PCN-a tijekom ispitnog postupka u mjeri kojom se osigurava pravedna usporedba. U ovom konkretnom slučaju Komisija je smatrala da je grupiranje PCN-a neophodno kako bi se postigla reprezentativna razina podudaranja između izvezenog teškog termalnog papira i teškog termalnog papira koji se prodaje u okviru industrije Unije i na taj način osigurala pravedna usporedba te da je grupiranje prikladno s obzirom na to da sama industrija, i u Uniji i u Koreji, funkcionira s određenim dopuštenim odstupanjima, tj. odstupanjem od standardne gramature za 5 do 10 grama. U tom smislu, grupiranja koje je Komisija primijenila, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 31., stoga su slijedila konzervativni pristup.

(37)

Nakon konačne objave Hansol je zatražio pojašnjenje je li prodaja upotrijebljena za utvrđivanje marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena obuhvaćala proizvod s površinskim premazom jednog od proizvođača iz Unije u uzorku.

(38)

Za izračun marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena Komisija je usporedila prodaju proizvođača izvoznika Uniji s prodajom sličnog proizvoda koji prodaju proizvođači iz Unije u uzorku, kako je objavljeno društvu Hansol i podnositelju pritužbe. U tom izračunu Komisija nije pravila razliku među trima proizvođačima iz Unije u uzorku. Zapravo, budući da se razlikuje ponuda proizvoda koju prodaju ta tri proizvođača iz Unije u uzorku, određene se vrste proizvoda koje prodaje Hansol ne mogu uspoređivati s trima proizvođačima iz Unije u uzorku. Radi povjerljivosti Komisija ne može podrobnije navesti koji su proizvođači iz Unije u uzorku prodali koje vrste proizvoda. U svakom slučaju, Komisija je potvrdila da je uskladila izvoz vrsta proizvoda s površinskim premazom društva Hansol s vrstama proizvoda s površinskim premazom koji se prodaju u okviru industrije Unije.

(39)

Drugo, proizvođač izvoznik osporio je Komisijin izračun troškova nakon uvoza. Komisija je u izračunima prema potrebi prilagodila vrijednosti izvoznih transakcija društva Hansol za troškove nakon uvoza i carine. Za pokrivanje troškova nakon uvoza, tj. troškova rukovanja, lučkih pristojbi i naknada za carinjenje, 1 % vrijednosti CIF smatralo se razumnim. Društvo Hansol nije se složilo, tvrdeći da Komisija nije izračunala troškove nakon uvoza kao 1 % vrijednosti CIF društva Hansol, već kao 1 % „izvozne vrijednosti CIF na granici EU-a” društva Hansol. Društvo Hansol zatražilo je da Komisija izračuna troškove nakon uvoza kao 1 % svoje vrijednosti CIF.

(40)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. „Izvozna vrijednost CIF na granici EU-a” društva Hansol temelji se na izvoznoj cijeni društva Hansol, uključujući prilagodbe izvršene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe za prodaju preko povezanog trgovca. Troškovi nakon uvoza moraju se dodati ili primijeniti na tu cijenu kako bi se postigla izvozna cijena „s ukupnim troškovima” na granici EU-a koja je usporediva s cijenom i ciljnom cijenom u industriji EU-a. Ta se usporedba zatim izražava kao postotak prijavljene vrijednosti CIF društva Hansol u izračunima sniženja ciljnih cijena jer bi se bilo koja predstojeća antidampinška pristojba primjenjivala i na takve stvarne vrijednosti CIF na granici Unije.

(41)

Međutim, Komisija je preispitala troškove nakon uvoza na temelju stvarnih podataka društva Hansol, umjesto primjene 1 %. Na temelju toga troškovi nakon uvoza iznosili su oko [3–6] EUR/tona. Budući da se ovaj iznos temelji na ograničenom broju računa, Komisija je to unakrsno provjerila u odnosu na nalaze primijenjene u antidampinškom ispitnom postupku povezane s uvozom određenog laganog termalnog papira iz Republike Koreje. Budući da su oba iznosa u istom rasponu, Komisija je smatrala prikladnim upotrijebiti podatke društva Hansol za ovaj ispitni postupak.

(42)

Nakon konačne objave Hansol je tvrdio da su troškovi nakon uvoza prema izračunu Komisije bili podcijenjeni i trebali su uključivati ne samo troškove carinjenja, već i troškove rukovanja, skladištenja i dokumentiranja nastale u luci ulaska. Društvo je dalo alternativni izračun, čime se dobio trošak nakon uvoza u rasponu od 10 do 40 EUR/tona.

(43)

Izračun koji je Hansol dao nakon konačne objave uključivao je i druge troškove osim onih koje je Komisija upotrijebila, kao što su troškovi skladištenja i administrativni troškovi. Tvrdnja društva Hansol da bi se ti dodatni troškovi trebali ubrajati u troškove nakon uvoza zbog specifičnosti njegova postupka prodaje, a ne u standardne usluge koje se pružaju nakon uvoza robe, nije potkrijepljena dokazima u spisu i ne može se provjeriti s obzirom na kasnu fazu ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila odbiti tu tvrdnju.

(44)

Konačno, proizvođač izvoznik osporio je da se prilagodba izvršena na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe za utvrđivanje izvozne cijene može upotrijebiti za izračun sniženja cijena (i razine uklanjanja štete) na temelju presude Općeg suda u predmetu T-383/17 (6).

(45)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Prvo, ta je presuda predmet žalbenog postupka pred Sudom (7). Stoga nalazi presude povezani s pitanjem podložnom tvrdnji društva Hansol nisu konačni.

(46)

Drugo, osnovnom uredbom ne predviđa se posebna metodologija izračuna sniženja cijena. Stoga Komisija u procjeni tog čimbenika štete ima široke diskrecijske ovlasti. Diskrecijska ovlast ograničena je zahtjevom da se zaključci temelje na pozitivnim dokazima i objektivnom ispitivanju, kako je propisano člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(47)

Kada je riječ o elementima koji se uzimaju u obzir pri izračunu sniženja cijena (posebno izvozne cijene), Komisija mora utvrditi prvu točku na kojoj dolazi (ili može doći) do natjecanja s proizvođačima iz Unije na tržištu Unije. Ta je točka zapravo kupovna cijena prvog nepovezanog uvoznika jer to društvo u načelu može odabrati da izvor robe bude industrija Unije ili kupci izvan Europe. Naime, nakon što proizvođač izvoznik uspostavi svoj sustav povezanih društava u Uniji, već je odlučio da će izvor njegove robe biti izvan Europe. Stoga bi točka za usporedbu trebao biti trenutak kad roba prijeđe granicu Unije, a ne kasnije faze distribucijskog lanca, npr. pri prodaji krajnjem korisniku robe. Tim se pristupom osigurava i usklađenost u slučajevima kada proizvođač izvoznik robu prodaje izravno nepovezanom kupcu (uvozniku ili krajnjem korisniku) jer se prema tom scenariju preprodajne cijene po definiciji ne bi upotrebljavale. Drukčiji pristup doveo bi do diskriminacije među proizvođačima izvoznicima isključivo na temelju prodajnih kanala koje upotrebljavaju.

(48)

U ovom slučaju uvozna cijena za neku od izvozne prodaje ne može se uzeti po nominalnoj vrijednosti jer su proizvođač izvoznik i uvoznik povezani. Stoga se pouzdana uvozna cijena po tržišnim uvjetima mora izračunati na temelju preprodajne cijene povezanog uvoznika prvom neovisnom kupcu kao početne točke. Za provedbu tog izračuna primjenjuju se pravila o izračunu izvozne cijene iz članka 2. stavka 9. osnovne antidampinške uredbe, a ta se pravila analogijom primjenjuju i za utvrđivanje izvozne cijene za potrebe utvrđivanja dampinga. Analognom primjenom članka 2. stavka 9. osnovne antidampinške uredbe omogućuje se postizanje cijene koja je u potpunosti usporediva s cijenom koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima, a koja je usporediva s prodajnom cijenom u industriji Unije.

(49)

Stoga je radi pravedne usporedbe opravdano od preprodajne cijene koju povezani uvoznik naplaćuje nepovezanim kupcima odbiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit kako bi se dobila pouzdana cijena.

(50)

Komisija je napomenula i da se u tom konkretnom slučaju većina prodaje industrije Unije i proizvođačâ izvoznika ostvaruje izravno (tj. bez trgovaca ili uvoznikâ). Ta izravna prodaja činila je više od 96 % prodaje proizvođačâ iz Unije u uzorku i gotovo 70 % prodaje proizvođača izvoznika.

(51)

Iako podržava prethodno navedeno obrazloženje, Komisija je radi potpunosti razmotrila alternativne metodologije za izračun marže sniženja cijena.

(52)

Prvo, Komisija je razmotrila potrebu izračunavanja marže sniženja cijena uzimajući u obzir vrstu krajnjeg kupca kako bi odrazila moguću razliku u razini trgovine između industrije Unije i korejskih prodajnih transakcija. Međutim, u tom je pogledu utvrđeno da su i proizvođači iz Unije u uzorku i društvo Hansol prodavali gotovo isključivo prerađivačima (za oba oko 98 % prodaje). Stoga je zaključeno da se prodaja općenito odvijala na istoj razini trgovine i u tom pogledu nije bio potreban dodatni izračun sniženja cijena.

(53)

Drugo, Komisija je razmotrila mogućnost izračunavanja marže sniženja cijena koja se temelji samo na izravnoj prodaji u okviru industrije Unije. Kao što je prethodno spomenuto, gotovo 97 % prodaje proizvođača iz Unije u uzorku ostvareno je s nepovezanim kupcima. Stoga, čak i ako se oduzmu troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit za ograničeni broj transakcija koje se prodaju preko povezanog društva, razina snižavanja cijena teško bi se promijenila.

(54)

Zaključno, bez obzira na to kako se izračunavaju marže sniženja cijena, izvozom društva Hansol u Uniju snizile bi se prodajne cijene Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(55)

Konačno, trebalo bi naglasiti da je, osim utvrđenog sniženja cijena, koje bi nakon revizija objašnjenih u uvodnim izjavama 35., 37. i 23. (8) dostiglo 5,1 %, ispitnim postupkom utvrđeno i da je učinak dampinškog uvoza u svakom slučaju trebao uzrokovati i sniženje cijena, u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe, na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Cijene u okviru industrije Unije povećale su se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja, dok bi se u uvjetima poštenog tržišnog natjecanja očekivalo njihovo povećanje u omjeru usporedivim s rastom troškova proizvodnje, koji su porasli za 23 %. Kao što je spomenuto u uvodnim izjavama 76. i 82. privremene uredbe, a za razliku od 2016. kada dampinški uvoz nije vršio takav pritisak, industrija Unije nije mogla povećati cijene u skladu s troškovima proizvodnje zbog cjenovnog pritiska koji je posljedica sve veće količine dampinškog korejskog uvoza na tržište Unije (+ 83 % tijekom razmatranog razdoblja). To je stanje ozbiljno utjecalo na profitabilnost industrije Unije, koja je tijekom razmatranog razdoblja pala za gotovo 70 % i završila na vrlo niskim razinama tijekom RIP-a.

(56)

Stoga je, bez obzira na nalaze snižavanja cijena u ovom slučaju, dampinški uvoz doveo do znatnog sprečavanja rasta cijena jer se njime spriječilo povećanje cijena, pri čemu su troškovi proizvodnje porasli za 9 postotnih bodova više od prodajnih cijena Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(57)

Nakon konačne objave Hansol je ponovio svoju tvrdnju, ali bez navođenja dodatnih elemenata, da je Komisija trebala izračunati marže sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena za prodaju ostvarenu putem povezanog uvoznika na temelju ponderirane prosječne prodajne cijene prvim neovisnim kupcima na tržištu Unije koju naplaćuje povezani uvoznik. Društvo Hansol tvrdilo je da Komisija to nije učinila te da je time namjerno zanemarila nalaze Općeg suda u predmetu Jindal Saw (9) i Kazchrome (10), što je dovelo do kršenja vladavine prava i načela pravne sigurnosti.

(58)

Ta se tvrdnja odbacuje iz razloga koji su već objašnjeni u uvodnim izjavama od 45. do 49.

(59)

Nadalje, društvo Hansol tvrdilo je da su, budući da je utvrđivanje marže sniženja cijena prema njegovu mišljenju pogrešno, pogrešni i nalazi Komisije o sprečavanju rasta cijena, a time i cijela analiza štete i uzročnosti. Isto tako tvrdilo je da pogreška u snižavanju cijena i u određivanju sprečavanja rasta cijena dovodi do utvrđivanja antidampinške pristojbe koja je viša od one koja je dovoljna za uklanjanje štete uzrokovane dampinškim uvozom prema članku 9. stavku 4. osnovne uredbe.

(60)

Ta se tvrdnja odbacuje. Snižavanje cijena ispravno je izračunano prema objašnjenju u uvodnim izjavama od 45. do 49. Kao što je utvrđeno u uvodnim izjavama 55. i 56., pravilno je utvrđeno sprečavanje rasta cijena na temelju podataka u tablicama 2., 3., 7. i 10. privremene uredbe. U svakom slučaju, kao što je jasno objašnjeno u uvodnoj izjavi 54., Komisija je utvrdila postojanje znatnog sniženja cijena bez obzira na metodu koja se upotrebljava za izračunavanje takvih učinaka na cijene. Komisija je nadalje podsjetila da je snižavanje cijena samo jedan od mnogih čimbenika štete koje je Komisija analizirala, a u zaključcima o sprečavanju rasta cijena, šteti i uzročnosti uzimaju se u obzir taj čimbenik i svi ostali relevantni čimbenici. Kad je riječ o utvrđivanju konačne antidampinške pristojbe u skladu sa zasebnim pravilima iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe, Komisija je podsjetila da ni sniženje cijena ni sprečavanje rasta cijena ne utječu na to. U ovom slučaju, razina uklanjanja štete temelji se na sniženju ciljnih cijena (upućivanjem na ciljnu cijenu izračunanu u skladu s člankom 7. stavcima 2.c i 2.d osnovne uredbe), a ne na razini sniženja cijena ili sprečavanju rasta cijena.

(61)

Budući da nije bilo nikakvih dodatnih primjedbi o uvozu iz predmetne zemlje, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 52. do 59. privremene uredbe.

(62)

Budući da nije bilo primjedbi, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 60. do 64. privremene uredbe.

(63)

Budući da nije bilo primjedbi o makroekonomskim pokazateljima, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 65. do 73. privremene uredbe.

(64)

Budući da nije bilo primjedbi o mikroekonomskim pokazateljima, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 74. do 86. privremene uredbe.

(65)

Budući da nije bilo primjedbi o zaključku o šteti, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 87. do 90. privremene uredbe.

(66)

Budući da nije bilo primjedbi o uzročnoj vezi između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 91. do 120. privremene uredbe.

(67)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu industrije Unije, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama od 123. do 126. privremene uredbe.

(68)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu nepovezanih uvoznika i korisnika, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama od 127. do 134. privremene uredbe.

(69)

Budući da nije bilo primjedbi o interesu drugih zainteresiranih strana, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama od 135. do 138. privremene uredbe.

(70)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedbi, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnoj izjavi 139. privremene uredbe.

(71)

Tvrdnje proizvođača izvoznika o troškovima nakon uvoza, usporedivosti cijena i prilagodbama u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe u okviru izračuna snižavanja cijena primjenjuju se i na izračun razine uklanjanja štete, no Komisija ih je odbacila u prethodnim uvodnim izjavama od 31. do 60.

(72)

Nakon privremene objave proizvođač izvoznik iznio je primjedbe o ciljnoj dobiti koja se privremeno primjenjuje za izračunavanje razine uklanjanja štete. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 144. privremene uredbe, Komisija je iskoristila dobit na razini od 8 do 11 % koju je industrija Unije ostvarila 2016. jer je ta dobit ostvarena prije naglog porasta korejskog uvoza. Društvo Hansol nije se složilo da se profitna marža od 8 do 11 % ukupnog prihoda može smatrati razinom profitabilnosti koja se može očekivati u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja. Društvo Hansol tvrdilo je da je uvoz iz Koreje počeo rasti tek od 2018. Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije 2017. bili su na najvišoj razini, a uvoz iz Koreje i drugih zemalja bio je najniži u predmetnom razdoblju. Korejski uvoz 2017. bio je 31 % niži u odnosu na 2016. Kao rezultat toga Hansol je tvrdio da razina dobiti koja je upotrijebljena za izračun ciljne cijene ne bi trebala biti veća od razine dobiti koju je industrija Unije ostvarila 2017., točnije na razini od 5 do 8 %.

(73)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Na dobit koju je industrija Unije ostvarila 2017. već je utjecao korejski uvoz. Doista, kako je utvrđeno u tablici 3. privremene uredbe, korejske izvozne cijene smanjile su se za 5 % od 2016. do 2017., dok su troškovi proizvodnje industrije Unije porasli za 5 % od 2016. do 2017., a njezine cijene porasle su za samo 1 %, kako je prikazano u tablici 7. privremene uredbe. Zbog pritiska nižih korejskih cijena industrija Unije već 2017. nije mogla u potpunosti prenijeti povećanje troškova na cijene, što je posljedično utjecalo na njezinu profitabilnost. Stoga je Komisija smatrala da se na temelju ciljne dobiti na razini dobiti iz 2017. ne bi uzela u obzir razina profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(74)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija trebala provesti prilagodbe za izgubljena ulaganja u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe za dva proizvođača iz Unije u uzorku.

(75)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 145. privremene uredbe, Komisija je odbacila te tvrdnje jer nisu bile dovoljno potkrijepljene. Komisija je pregledala tvrdnje nakon privremene objave i potvrdila privremeni zaključak. U dostavljenim informacijama spomenuti su neki projekti ulaganja, a proizvođači iz Unije dostavili su i neke ponude za kupnju. Međutim, proizvođači iz Unije nisu objasnili što se na kraju dogodilo s tim projektima, ponude za kupnju nisu se mogle povezati s projektima ulaganja, a brojke navedene u odgovorima na upitnik nisu se podudarale s dostavljenim dokumentima. Na temelju toga Komisija nije mogla utvrditi jesu li ta ulaganja bila doista planirana.

(76)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je Komisija zahtijevala prevelik teret dokazivanja, tražeći dokaze da su ulaganja izgubljena zbog pogoršanja financijskog položaja industrije Unije, što je pak bilo uzrokovano nepoštenim uvozom. Nadalje je dodao da su predmetna društva jasno objasnila razloge zbog kojih projekti ulaganja nisu provedeni i da se dokumentacija podudarala s odgovorima na upitnike predmetnih društva te je pružio dodatno objašnjenje u vezi s izračunom dvaju društava.

(77)

Na temelju objašnjenja podnositelja pritužbe Komisija je uspjela uskladiti brojke navedene u odgovorima na upitnik s dostavljenom dokumentacijom. Budući da su te brojke samo za jedno od dvaju društava potkrijepljene detaljnijim dokazima da su ta ulaganja bila doista planirana i izgubljena tijekom razdoblja ispitnog postupka, Komisija je odlučila prihvatiti tvrdnju za to društvo i u skladu s tim povećati ciljnu dobit.

(78)

Proizvođač izvoznik osporio je i Komisijino dodavanje budućih troškova za zaštitu okoliša ciljnoj cijeni industrije Unije u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe tvrdeći da, poput Unije, i Koreja ima vlastiti ETS pod nazivom Korejski sustav trgovanja emisijama, koji je uspostavljen 2015. Budući da će Hansol, slično proizvođačima iz Unije, u budućnosti morati kupovati emisijske jedinice onečišćujućih tvari, a očekuje se da će se cijena tih jedinica povećati, na njegove izvozne cijene utjecat će mehanizmi ETS-a u istoj mjeri kao i cijene proizvođača iz Unije. Dakle, povećavši ciljnu cijenu proizvođača iz Unije za iznos budućih troškova koji proizlaze iz ETS-a, a da pritom nije dodala sličan iznos izvoznoj cijeni društva Hansol koja bi odražavala njegove buduće troškove za usklađivanje s Korejskim sustavom trgovanja emisijama, Komisija nije usporedila cijene koje su usporedive.

(79)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Činjenica da Koreja primjenjuje vlastiti ETS nije bitna za primjenu članka 7. stavka 2.d osnovne uredbe, u skladu s kojim se budući troškovi za zaštitu okoliša, među ostalim, moraju uzeti u obzir za utvrđivanje ciljne cijene industrije Unije.

(80)

Prilagodbe obrazložene u uvodnim izjavama od 23. do 25., 41. i od 76. do 77. rezultirale su smanjenom razinom uklanjanja štete od 16,9 %.

(81)

Kao što je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe i s obzirom na to da Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, analizirala je kretanje obujma uvoza kako bi utvrdila je li došlo do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja opisanom u uvodnoj izjavi 4. i stoga odražava dodatnu štetu nastalu takvim povećanjem pri određivanju marže štete.

(82)

Na temelju podataka iz baze podataka Surveillance 2 obujam uvoza iz Koreje u razdoblju od tri tjedna prethodnog objavljivanja bio je 71 % veći od prosječnog obujma uvoza u razdoblju ispitnog postupka od tri tjedna. Na temelju toga Komisija je zaključila da je tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja došlo do znatnog povećanja uvoza koji je predmet ispitnog postupka.

(83)

Kako bi uzela u obzir dodatnu štetu prouzročenu povećanjem uvoza, Komisija je odlučila prilagoditi razinu uklanjanja štete na temelju rasta obujma uvoza, što se smatra relevantnim ponderiranim faktorom na temelju odredbi članka 9. stavka 4. Stoga je izračunala faktor množenja utvrđen dijeljenjem zbroja obujma uvoza tijekom tri tjedna razdoblja prethodnog objavljivanja od [2 000–2 200] tona i 52 tjedna RIP-a s obujmom uvoza u RIP-u ekstrapoliranim na 55 tjedana. Dobiveni rezultat od 1,04 odražava dodatnu štetu uzrokovanu daljnjim povećanjem uvoza. Marža štete od 16,9 % stoga je pomnožena tim faktorom. Stoga konačna razina uklanjanja štete za društvo Hansol i sva ostala društva iznosi 17,6 %.

(84)

Nakon konačne objave društvo Hansol tvrdilo je da Komisija nije pružila nikakve dokaze na kojima je temeljila to povećanje uvoza i je li taj uvoz proizvelo društvo Hansol u Koreji i prodalo ga neovisnim kupcima u Uniji tijekom trotjednog razdoblja prethodnog objavljivanja, što ukazuje da je dio tog uvoza mogao prodati bilo koji drugi proizvođač teškog termalnog papira u Koreji.

(85)

Ta se tvrdnja odbacuje. Člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe zahtijeva se da Komisija analizira sve relevantne informacije kojima raspolaže kada donosi konačne mjere kako bi utvrdila dolazi li do daljnjeg znatnog porasta uvoza koji je predmet ispitnog postupka u razdoblju prethodnog objavljivanja. Komisija je zaista analizirala sve relevantne informacije kojima je raspolagala, odnosno količine uvoza predmetnog proizvoda iz Koreje u razdoblju ispitnog postupka, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 52. i 53. privremene uredbe i potvrđeno u konačnoj fazi, te statistike iz baze podataka Surveillance 2 kako bi utvrdila ukupni uvoz predmetnog proizvoda iz Koreje tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, o čemu je više pojedinosti objavljeno društvu Hansol. Analiza je provedena na razini cijele zemlje, a i dodatna šteta od povećanja uvoza primijenjena je na razini cijele zemlje, kako se zahtijeva člankom 9. stavkom 4., s obzirom na to da je predmet ispitnog postupka sav uvoz iz Koreje.

(86)

Hansol je nadalje tvrdio da je porast uvoza teškog termalnog papira iz Koreje u Uniju izravna posljedica povećane potražnje za teškim termalnim papirom zbog pandemije bolesti COVID-19 jer se povećala potrošnja etiketa. Ekonomski šok uzrokovan pandemijom predstavlja temeljnu i iznimnu promjenu okolnosti koja je drastično utjecala na funkcioniranje tržišta etiketa u Uniji i diljem svijeta, stoga primjena članka 9. stavka 4. trećeg podstavka osnovne uredbe nije opravdana.

(87)

Ta se tvrdnja odbacuje. Člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom zahtijeva se da Komisija uvaži dodatnu štetu proizašlu iz daljnjeg bitnog povećanja uvoza podložnog ispitnom postupku, ako u razdoblju prethodnog objavljivanja nije evidentiran uvoz, bez upućivanja na uzrok tog povećanja. Budući da je porast uvoza iz Koreje tijekom tog razdoblja objektivno bio vrlo velik, Komisija je u skladu s tom odredbom prilagodila marže štete jer tekst tog članka glasi „uvažava”. Komisija je u tom slučaju učinila sljedeće. Utvrdila je da nije iskazana tvrdnja protiv metode upotrijebljene za uvažavanje dodatne štete nastale povećanjem uvoza.

(88)

Kako je predviđeno člankom 9. stavkom 4. trećim podstavkom osnovne uredbe, takvo povećanje marže štete primjenjuje se u razdoblju koje nije dulje od onoga koje je navedeno u članku 11. stavku 2.

(89)

S obzirom na zaključke donesene u odnosu na damping, štetu, uzročnost i interes Unije, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere da bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz predmetnog proizvoda.

(90)

Trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz određenog teškog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 4. drugog podstavka osnovne uredbe.

(91)

Budući da nije bilo primjedbi u pogledu preostale antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na druga društva osim društva Hansol, potvrđena je uvodna izjava 153. privremene uredbe.

(92)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

(93)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Koreje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(94)

Društvo može zatražiti primjenu svoje pojedinačne stope antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (11). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kako bi se dokazalo da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva da ostvaruje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(95)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili teški termalni papir u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(96)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena privremenom uredbom.

(97)

Konačne stope pristojbi niže su od privremenih stopa pristojbi. Stoga bi se trebali osloboditi iznosi osigurani iznad konačne stope antidampinške pristojbe na taj uvoz.

(98)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(99)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,