(1)

U svibnju 2014. Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 471/2014 (2) („početni ispitni postupak”) uvela konačne antisubvencijske kompenzacijske pristojbe na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina” ili „NRK”).

(2)

Pojedinačne kompenzacijske pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 3,2 % do 17,1 %. Na sva ostala društva primjenjuje se pristojba na razini cijele zemlje od 17,1 % („mjere na snazi”).

(3)

Komisija je u zasebnom postupku u svibnju 2014. uvela i antidampinške pristojbe u rasponu od 0,4 % do 36,1 % (3). U kolovozu 2015., nakon ponovljenog ispitnog postupka u pogledu apsorpcije, Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1394 (4) izmijenila antidampinške mjere.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku kompenzacijskih mjera na snazi (5) društvo EU ProSun Glass („podnositelj zahtjeva”), koje čini više od 25 % ukupne proizvodnje solarnog stakla u Uniji, zatražilo je 13. veljače 2019. pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera („zahtjev za reviziju”). Tvrdilo je da bi istekom početnih mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja te nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

(5)

U skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe Komisija je prije pokretanja postupka obavijestila Vladu Narodne Republike Kine („kineska vlada”) da je primila pravilno dokumentiran zahtjev za reviziju. Komisija je pozvala kinesku vladu na savjetovanje u cilju pojašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem zahtjeva za reviziju i postizanjem sporazumnog rješenja. Kineska vlada prihvatila je ponudu za savjetovanje, koje je potom održano 10. svibnja 2019. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje. Kineska vlada nije dalje surađivala.

(6)

Komisija je 14. svibnja 2019. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka primjenjivih kompenzacijskih mjera u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(7)

Razdoblje ispitnog postupka revizije („RIPR”) obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do kraja RIPR-a („razmatrano razdoblje”).

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku. Konkretno, stupila je u kontakt s podnositeljem zahtjeva, poznatim proizvođačima iz Unije, poznatim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a, poznatim nepovezanim uvoznicima, korisnicima proizvoda iz postupka revizije u Uniji i tijelima NRK-a.

(9)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze. Zainteresiranim stranama pružena je i mogućnost da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima („službenik za saslušanje”).

(10)

Jedan proizvođač iz Unije zatražio je da njegovo ime bude povjerljivo jer bi sudjelovanje skupine društava kojoj pripada u postupku moglo imati negativne posljedice na poslovanje skupine u Kini i zbog straha od odmazde kupaca na koje utječe ovaj ispitni postupak. Komisija je razmotrila taj zahtjev. Zaključila je da je sama prisutnost skupine u Kini apstraktna opasnost te da nije dovoljna da bi se pretvorila u stvarnu prijetnju odmazde. Službama Komisije nije predstavljen nikakav konkretan dokaz u tom pogledu. Nadalje, nijedna poslovna aktivnost skupine u Kini nije konkretno povezana s industrijom solarnog stakla. Komisija je na temelju toga odlučila odbiti zahtjev.

(11)

Društvo se zbog tog pitanja obratilo službeniku za saslušanje. Službenik za saslušanje podržao je odbijenicu Komisije jer je smatrao da se zahtjev za povjerljivost temelji na pretpostavkama o mogućoj odmazdi, a ne na stvarnim prijetnjama za društvo ili skupinu i zato što društvo nije dostavilo nikakve nove činjenice ili informacije koje bi opravdale promjenu prethodne odluke.

(12)

Nekoliko strana zatražilo je saslušanje sa službama Komisije. Saslušanje sa službama Komisije i dvama proizvođačima iz Unije u uzorku održano je 9. siječnja 2020. Saslušanje sa subjektima REC Group, Solitek i EU ProSun, udruženjem koje zastupa nekoliko korisnika, održano je 11. veljače 2020. Saslušanja su se odnosila na argumente različitih strana koji su dodatno objašnjeni u odjeljcima od 4. do 6. o šteti i interesu Unije.

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 27. osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak koji se sastoji od dvaju proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg obujma proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Uzorak se sastojao od dvaju proizvođača iz Unije koji čine više od 80 % proizvodnje proizvoda iz postupka revizije u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Jedina primjedba koju je primio podnositelj zahtjeva bila je u korist uzorka. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije. Sastoji se od sljedećih dvaju društava:

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka i pozvala ih da sudjeluju u ovom ispitnom postupku.

(16)

U postupku nije surađivao nijedan nepovezani uvoznik iz Unije.

(17)

Kako bi odlučila je li potreban odabir uzorka u pogledu proizvođačâ izvoznikâ i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)

Nijedno društvo iz NRK-a nije se javilo u roku. Jedno društvo poslalo je podnesak sa zakašnjenjem, ali na kraju nije surađivalo.

(19)

Komisija je stoga verbalnom notom od 24. svibnja 2019. obavijestila tijela NRK-a da pri ispitivanju nastavka ili ponavljanja subvencioniranja namjerava pribjeći upotrebi raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe. Tijela NRK-a nisu odgovorila na verbalnu notu.

(20)

Komisija je poslala upitnike kineskoj vladi i dvama proizvođačima iz Unije u uzorku. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik. Oba proizvođača iz Unije u uzorku dostavila su odgovore na upitnik.

(21)

Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 28. osnovne uredbe Komisija je provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama dvaju proizvođača iz Unije u uzorku.

(22)

Komisija je 26. svibnja 2020. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati kompenzacijske pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama odobreno razdoblje u kojem su mogle podnijeti primjedbe na objavu. Podnositelj zahtjeva EU ProSun i udruženje proizvođača fotonaponskih sustava Unije European Solar Manufacturing Council (u daljnjem tekstu ESMC) podnijeli su primjedbe.

(23)

Komisija je razmotrila primjedbe zainteresiranih strana i prema potrebi ih je uzela u obzir. Saslušanje sa službama Komisije i udruženjem EU ProSun održano je 9. lipnja 2020.

(24)

Proizvod iz postupka revizije solarno je staklo koje se sastoji od kaljenog natrij-kalcijeva stakla s udjelom željeza nižim od 300 ppm, sunčeve propusnosti veće od 88 % (mjereno u skladu sa spektrom zračenja AM 1,5 od 300 do 2 500 nm), toplinskog otpora do 250 °C (mjereno u skladu s normom EN 12150), otpornosti na toplinske šokove od Δ 150 K (mjereno u skladu s normom EN 12150) i mehaničke čvrstoće od 90 N/mm2 ili veće (mjereno u skladu s normom EN 1288-3) podrijetlom iz Narodne Republike Kine, koje je trenutačno obuhvaćeno oznakom KN ex 7007 19 80 (oznake TARIC 7007198012, 7007198018, 7007198080 i 7007198085) („proizvod iz postupka revizije”, koji se uobičajeno naziva „solarno staklo”).

(25)

Solarno staklo može biti s uzorcima ili bez njih, s prozirnom ili difuznom površinom ili s različitim obradama ruba. Različiti uzorci mogu se nalaziti na objema stranama stakla ili samo na jednoj strani. Solarno staklo može biti probušeno, a može se i otiskivati primjenom, primjerice, boja za keramiku. Površina stakla može se obraditi upotrebom različitih tehnologija. Najčešća je antirefleksni premaz koji se nanosi prije ili poslije postupka temperiranja. Druge tehnologije omogućuju premazivanje stakla tankim funkcionalnim slojevima koji pružaju svojstva veće propusnosti, samočišćenja, stvaranja zaštitnog filma (engl. anti-soiling) i čvrstoće.

(26)

Solarno staklo jedna je od komponenata za proizvodnju fotonaponskih modula od kristalnog silicija i tankoslojnih fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije te ravnih kolektora fototermalne energije koji služe, primjerice, za grijanje vode. Može se koristiti i u izgradnji staklenikâ (takozvano „staklo za hortikulturu” ili „staklo za staklenike”).

(27)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, solarno staklo koje proizvodi i prodaje industrija Unije u Uniji, solarno staklo koje se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i solarno staklo koje se uvozi u Uniju iz NRK-a ima ista osnovna fizikalna i kemijska svojstva te istu krajnju namjenu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 2. točke (c) osnovne uredbe.

(28)

U skladu s člankom 18. osnovne uredbe i kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je prvo ispitala je li vjerojatno da će istek postojećih mjera dovesti do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja.

(29)

U 13. petogodišnjem planu nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja NRK-a („13. petogodišnji plan”), koji obuhvaća razdoblje 2016.–2020., a time i RIPR, naglašava se strateška vizija kineske vlade za razvoj i promicanje ključnih industrija, kao što je industrija solarne energije. Trinaesti petogodišnji plan sljednik je 12. petogodišnjeg plana, u kojem je industrija solarnog stakla podržana kao ključno područje za razvoj proizvodnje.

(30)

U 30. poglavlju 13. petogodišnjeg plana izražena je predanost kineske vlade „[uspostavi] suvremenog energetskog sustava”. Ponajprije se u odjeljku 1. tog poglavlja nalaze čvrsti dokazi u prilog činjenici da kineska vlada industriju solarnog stakla i dalje smatra poticanom industrijom. Doista, u odjeljku 1. navodi se da će „[kineska vlada] nastaviti poticati razvoj […] fotonaponske energije” i da će „[kineska vlada] poboljšati politike kojima se potiče proizvodnja energije iz […] solarne […] energije”. Nadalje, u kontekstu projekata energetskog razvoja optimizirat će se „razvoj […] fotovoltaične energije u sjevernim, sjeveroistočnim i sjeverozapadnim regijama te u obalnim područjima”. Ti izvadci pokazuju da kineska vlada i dalje podupire industriju solarne energije, kojoj je solarno staklo neophodno i stoga čini integralni dio u njezinu razvoju.

(31)

U 13. planu za građevinske materijale isto se navode različite vrste stakla, uključujući kvarcno staklo i kvarcne proizvode visokog stupnja čistoće, multifunkcionalno premazano staklo visoke učinkovitosti, tehnologiju pripreme za elektrokromno/termokromno staklo, tehnologiju pripreme za proizvode od stakla u kojima su objedinjene fotonaponska i fototermalna struktura i funkcija.

(32)

Kineska vlada donijela je 2018. nove regulatorne mjere za fotonaponske instalacije (Obavijest o fotonaponskoj proizvodnji energije iz 2018. (koja se naziva „politika 531” jer je objavljena 31. svibnja 2018.)), u kojima se zadržavaju subvencije iako su one nešto smanjene. U okviru te politike kineska vlada znatno je smanjila godišnju kvotu za novi solarni kapacitet koji ispunjava uvjete za državne subvencije.

(33)

Zeleni razvoj potiče se i u strategiji „Made in China 2025” („MIC2025”). Staklo se podupire u okviru strategije MIC2025 te je posebno uključeno u Katalog za „četiri bitna” razvoja industrije iz 2016., u poglavlju 9. „Novi materijali”, pododjeljku II. „Ključni osnovni materijali”: u točki 24. navodi se popis materijala na bazi stakla, a u točki 29. navodi se popis kvarcnog stakla i kvarcnih proizvoda visokog stupnja čistoće.

(34)

Nadalje, u „Odluci br. 40 Državnog vijeća o donošenju i provedbi privremenih odredaba o promicanju industrijskog restrukturiranja” (koja se zajedno s „Privremenim odredbama o promicanju industrijskog restrukturiranja” naziva „Odluka br. 40”) navodi se da će kineska vlada aktivno podupirati razvoj industrija novih energija i ubrzati razvoj solarne energije (7), nalaže se svim financijskim institucijama da osiguraju kreditnu podršku samo za poticane projekte i obećava se provedba „drugih povlaštenih politika za poticane projekte” (8).

(35)

Osim toga, „Odlukom br. 9 Državnog vijeća o donošenju i provedbi Kataloga uputa za industrijsko restrukturiranje” („Odluka br. 9”) „aktivno se potiče” kinesku vladu i javne agencije da „usmjeravaju razvoj određenih industrija, optimiziraju nadgradnju industrijske strukture”. U točki 12. podtočki 2. Odluke br. 9 posebno se spominje poticanje proizvodnje „ultračistog float-stakla za industriju solarne energije”. Ta odluka, na snazi do 2020., zamijenjena je 2019. „Odlukom br. 29 Nacionalnog povjerenstva za razvoj i reforme o donošenju i provedbi Kataloga smjernica za industrijsko restrukturiranje” (izdanje iz 2019.), u kojoj se nalazi isti navod u točki 12. podtočki 2.

(36)

Naposljetku, Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnički razvoj (2006.–2020.), koji obuhvaća RIPR, jamči se da će se „pridati najveća važnost financiranju politika”, „poticati financijske institucije da daju potporu u obliku povlaštenih kredita glavnim nacionalnim znanstvenim i tehnološkim industrijalizacijskim projektima”, „poticati financijske institucije na poboljšanje i jačanje financijskih usluga za visokotehnološka poduzeća” te da će se „provesti povlaštene porezne politike radi promicanja razvoja visokotehnoloških poduzeća”. Budući da se barem neki proizvođači izvoznici solarnog stakla smatraju „poduzećima visoke i nove tehnologije” („HNTE”), tim Nacionalnim planom dodatno se potvrđuje status industrije solarnog stakla kao poticane industrije.

(37)

Zaključno, kineska vlada industriju solarnog stakla i dalje smatra industrijom koju treba poticati.

(38)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 1.3.3.3., Komisiji se (sa zakašnjenjem) javio samo jedan proizvođač izvoznik, no on je na kraju odlučio da neće surađivati. Komisija je stoga koristila raspoložive podatke u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe.

(39)

Komisija je 14. lipnja 2019. poslala upitnik kineskoj vladi i obavijestila je o nepostojanju suradnje proizvođačâ izvoznikâ. Upitnik je sadržavao i posebna pitanja za Kinesku izvozno-uvoznu banku („EXIM”) i Kinesko društvo za osiguranje izvoza i kredita („Sinosure”). Osim toga, od kineske vlade zatraženo je da proslijedi dodatak bankama navedenima u pritužbi i drugim financijskim institucijama za koje je kineska vlada znala da su osiguravale zajmove kineskim proizvođačima solarnog stakla koji su ispitani u početnom ispitnom postupku.

(40)

Komisija od kineske vlade, banke EXIM ili društva Sinosure nije primila nikakav odgovor na navedene zahtjeve. Stoga je Komisija verbalnom notom od 24. srpnja 2019. obavijestila kinesku vladu da namjerava koristiti raspoložive podatke u skladu s člankom 28. stavkom 1. osnovne uredbe u pogledu informacija zatraženih od kineske vlade, banke EXIM i društva Sinosure te relevantnih financijskih institucija. Kineska vlada obaviještena je o tome da bi nalazi koji se temelje na raspoloživim podacima mogli biti manje povoljni.

(41)

Na to nisu primljene nikakve primjedbe. Komisija je, u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, smatrala da je korištenje raspoloživih podataka nužno da bi se utvrdile bilo kakve činjenice o nastavku subvencioniranja u industriji solarnog stakla u Kini.

(42)

U skladu s tim Komisija je u analizi koristila sve podatke koji su joj bili na raspolaganju, a ponajprije:

(43)

Komisija je ispitala je li se subvencioniranje nastavilo tako što je analizirala je li industrija solarnog stakla i dalje ostvarivala koristi od subvencija protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere.

(44)

S obzirom na nalaze iz ovog odjeljka koji potvrđuju da su nastavljene subvencije protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere, Komisija je odlučila da nije potrebno ispitivati sve ostale subvencije za koje je podnositelj zahtjeva tvrdio da postoje. Nakon što Komisija utvrdi da postoje dokazi o nastavku subvencioniranja, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nije potrebno utvrditi točan iznos subvencioniranja.

(45)

Nakon objave zainteresiranim stranama nije zaprimljena nijedna primjedba.

(46)

U početnom ispitnom postupku (16) Komisija je zaključila da su banke u državnom vlasništvu ili banke u kojima država ima kontrolni vlasnički udio (i jedne i druge nazivaju se „poslovnim bankama u državnom vlasništvu”) javna tijela u skladu s člankom 2. točkom (b) osnovne uredbe. Nadalje, zaključila je da se člankom 34. Zakona NRK-a o poslovnim bankama (Zakon o bankama) od banaka u NRK-u zahtijeva da svoje poslovanje sa zajmovima provode u skladu s potrebama nacionalnog gospodarstva. Komisija je zaključila i da Odluka br. 9 i Odluka br. 40 imaju zakonsku snagu te da se tim odlukama od banaka zahtijeva da kreditno podupiru poticane industrije. Komisija je stoga zaključila da su poslovne banke u državnom vlasništvu davale financijske doprinose u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. osnovne uredbe.

(47)

Komisija je zaključila i da se članak 34. Zakona o bankama primjenjuje i na privatne banke u Kini (17). Stoga o strategiji davanja zajmova poslovnih banaka u državnom vlasništvu i privatnih banaka u konačnici odlučuje kineska vlada. Komisija je stoga smatrala da kineska vlada privatnim bankama povjerava davanje financijskih doprinosa u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne uredbe davanjem zajmova poticanim industrijama i da ih usmjerava na to.

(48)

S obzirom na specifičnost (18) Komisija je smatrala da kineska vlada usmjerava davanje povlaštenih zajmova ograničenom broju industrija, uključujući industriju solarnog stakla. Komisija je zaključila da je to očito iz 12. petogodišnjeg plana i Odluke br. 40. Kao posljedica toga utvrđeno je da su financijski doprinosi koje daju poslovne banke u državnom vlasništvu i privatne banke kojima je povjereno davanje povlaštenih zajmova ili ih se usmjerava na to, u skladu s člankom 34. Zakona o bankama, specifični u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe.

(49)

Naposljetku, Komisija je podsjetila na to da se, u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe, zajmovima dodjeljuje korist zajmoprimcu u mjeri u kojoj se oni dodjeljuju pod uvjetima koji su povoljniji od uvjeta koje bi zajmoprimac mogao stvarno ostvariti na tržištu (19). Komisija je, nakon što je primijenila raspoložive podatke, zaključila da je to zaista bilo tako.

(50)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za povlašteno davanje zajmova proizvođačima izvoznicima solarnog stakla u uzorku kretala se u rasponu od 0 % do 6,2 %, pri čemu je stopa za društva koja nisu surađivala bila na razini od 6,2 %.

(51)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (20) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o tome da su kineski proizvođači solarnog stakla nastavili ostvarivati korist od povlaštenih zajmova i kamatnih stopa nižih od tržišnih koje su im davale domaće banke u Kini. Industrija solarnog stakla potiče se u okviru 13. petogodišnjeg plana (21), što je Komisiju navelo na zaključak da su i poslovne banke u državnom vlasništvu i privatne banke još uvijek obvezne osiguravati povlašteno financiranje kineskoj industriji solarnog stakla u skladu s člankom 34. Zakona o bankama.

(52)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da su poslovne banke u državnom vlasništvu i dalje javna tijela na temelju testa koji je provelo Žalbeno tijelo (22) jer obavljaju državne poslove, čime zapravo izvršavaju državne ovlasti. Konkretno, podnositelj zahtjeva uputio je na nalaze ispitnog postupka o električnim biciklima (23) i revizije zbog predstojećeg isteka mjera za premazani fini papir (24), u kojima je potvrđeno stajalište koje je Komisija zauzela u početnom ispitnom postupku.

(53)

Zahtjev za reviziju sadržavao je i dokaze o tome da kineska vlada privatnim bankama i dalje povjerava davanje povlaštenih zajmova pri donošenju odluka o zajmovima ili ih usmjerava na to jer su i one obuhvaćene područjem primjene članka 34. Zakona o bankama. Podnositelj zahtjeva citirao je nedavni ispitni postupak o električnim biciklima u kojem je Komisija navela da se 13. petogodišnji plan ne može smatrati samo „pukim poticanjem” i da je vlada „svim financijskim institucijama (uključujući privatne financijske institucije) koje djeluju u Kini pod nadzorom CBRC-a povjerila da u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. prve alineje osnovne uredbe slijede vladine politike i industriji električnih bicikala daju zajmove po povlaštenim stopama ili ih usmjeravala na to” (25).

(54)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je iznio podnositelj zahtjeva u pogledu trenutačnog stanja u kineskom bankovnom sustavu.

(55)

Nadalje, nedavno je u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za određene organski prevučene proizvode od čelika (26), ispitnom postupku o gumama (27), ispitnom postupku o toplovaljanim plosnatim proizvodima (28) i Izvješću o Kini (29) potvrđen zaključak da bi se poslovne banke u državnom vlasništvu trebalo smatrati javnim tijelima koja osiguravaju povlašteno financiranje na temelju članka 34. Zakona o bankama, a ista je zadaća povjerena i privatnim tijelima koja se na to i usmjeravaju.

(56)

U prilogu 23. zahtjevu za reviziju podnositelj zahtjeva naveo je primjer kineskog proizvođača izvoznika solarnog stakla koji, na temelju podataka iz njegovih (polu)godišnjih izvješća, ostvaruje ili je ostvarivao korist od povlaštenih zajmova. Osim toga, i podaci iz drugih javno dostupnih godišnjih izvješća proizvođačâ izvoznikâ upućivali su na to da oni ostvaruju ili su ostvarivali korist od povlaštenih zajmova (30).

(57)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom RIPR-a. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka, zbog čega se smatra da se subvencioniranje nastavilo na razini iznad razine de minimis.

(58)

Predmetni program subvencioniranja i dalje je bio specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) osnovne uredbe s obzirom na to da se pravno stanje nije promijenilo i da kineska vlada i dalje potiče industriju solarnog stakla (31).

(59)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su proizvođači izvoznici tijekom RIPR-a nastavili primati povlaštene zajmove kao subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(60)

U početnom ispitnom postupku (32) Komisija je zaključila da su društva u uzorku primila znatna jednokratna bespovratna sredstva od raznih državnih tijela na mnogim razinama države, što je dovelo do ostvarenja koristi tijekom RIP-a. Sporna bespovratna sredstva društvima su davala nacionalna, provincijska, gradska, oblasna ili okružna državna tijela, a sva se čine specifičnima za predmetna društva, ili specifičnima u smislu lokacije ili vrste industrije.

(61)

Kineska vlada nije dostavila nikakve dodatne informacije o tim jednokratnim bespovratnim sredstvima te je odbila pristupiti savjetovanjima o tom pitanju. Komisija je stoga, na temelju prikupljenih dokaza o bespovratnim sredstvima koja su primila društva u uzorku i u nedostatku bilo kakvih drugih informacija, zaključila da su ta bespovratna sredstva bila izravni prijenos sredstava kojima se njihovim primateljima dodjeljuje korist, a time i subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. osnovne uredbe.

(62)

Kad je riječ o specifičnosti, Komisija je napomenula da su ta bespovratna sredstva bila specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. osnovne uredbe s obzirom na to da se čini da su ograničena na određena društva ili određene projekte u određenim regijama. Komisija je navela i da nije bilo nikakvih dokaza o tome da su ta bespovratna sredstva pripadala nekom sveobuhvatnom subvencijskom programu te da ona nisu ispunjavala zahtjeve nespecifičnosti iz članka 4. stavka 2 točke (b) osnovne uredbe.

(63)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za bespovratna sredstva proizvođačima izvoznicima solarnog stakla u uzorku kretala se u rasponu od 1,1 % do 3,0 %, pri čemu je stopa za društva koja nisu surađivala bila na razini od 3,0 %.

(64)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (33) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o tome da su proizvođači izvoznici solarnog stakla nastavili ostvarivati korist od bespovratnih sredstava i ad hoc subvencija.

(65)

Podnositelj zahtjeva prvo je citirao predstavnika Sjedinjenih Američkih Država za trgovinu, koji je utvrdio ulogu provincijskih i lokalnih vlasti u provedbi kineskih industrijskih politika usmjeravanjem subvencija u sektore s prekomjernim kapacitetom. Podnositelj zahtjeva tvrdi da je upravo sektor solarnog stakla jedan od tih sektora (34).

(66)

Podnositelj zahtjeva naveo je primjere slučajeva ad hoc subvencioniranja upućivanjem na konkretne stavke u revidiranim godišnjim financijskim izvješćima nekoliko proizvođača izvoznika. Pokazalo se da je jedan proizvođač izvoznik solarnog stakla primio povećanje državnih bespovratnih sredstava u iznosu od 2,68 milijuna RMB tijekom RIPR-a, što je dovelo do završne bilance državnih bespovratnih sredstava u iznosu od približno 550 milijuna RMB. Slično tomu, drugi proizvođač izvoznik solarnog stakla prijavio je iznos državnih bespovratnih sredstava viši od 14 milijuna RMB tijekom RIPR-a.

(67)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se mogli osporiti dokazi koje je u zahtjevu za reviziju iznio podnositelj zahtjeva. Podaci koji su Komisiji bili na raspolaganju stoga su pokazali da se davanje bespovratnih sredstava i ad hoc subvencija proizvođačima izvoznicima solarnog stakla kao dijelu poticane industrije (35) nastavilo tijekom RIPR-a. Ta bespovratna sredstva i ad hoc subvencije čine izravni prijenos sredstava u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. osnovne uredbe.

(68)

U prilogu 23. zahtjevu za reviziju podnositelj zahtjeva naveo je primjere kineskih proizvođača izvoznika solarnog stakla koji, na temelju podataka iz njihovih (polu)godišnjih izvješća, ostvaruju ili su ostvarivali koristi od bespovratnih sredstava i ad hoc subvencija.

(69)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka.

(70)

Predmetna bespovratna sredstva i ad hoc subvencije i dalje su specifični u smislu članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b) osnovne uredbe, s obzirom na to da se nikako ne osporava raspoloživi podatak prema kojem je Komisija u početnom ispitnom postupku utvrdila da su ta bespovratna sredstva specifična.

(71)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su proizvođači izvoznici tijekom RIPR-a nastavili primati bespovratna sredstva i ad hoc subvencije kao subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(72)

U početnom ispitnom postupku (36) Komisija je zaključila da je za neka, ali ne sva, društva u uzroku utvrđeno da ostvaruju korist od povlaštenih poreznih politika za društva koja su priznata kao „poduzeća visoke i nove tehnologije”. Komisija je utvrdila da je takvo priznanje ovisilo o ispunjavanju određenog niza kriterija, koje bi, ako su ti kriteriji ispunjeni, dovelo do smanjenja stope poreza na dobit trgovačkih društava na 15 %, u usporedbi sa standardnom stopom od 25 %.

(73)

Komisija je kao pravnu osnovu za taj program utvrdila:

(74)

Komisija je taj porezni program kvalificirala kao otpis ili nenaplatu u uobičajenim okolnostima dospjelog prihoda države u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Slijedom toga, Komisija je smatrala da je povlaštenim poreznim politikama za priznata poduzeća visoke i nove tehnologije dodijeljena korist korisnicima koja je jednaka iznosu porezne uštede.

(75)

Kad je riječ o specifičnosti, Komisija je zaključila da je ta subvencija bila specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je bila ograničena na poduzeća koja su dobila potvrdu da su poduzeća visoke i nove tehnologije i koja su ispunjavala sve zahtjeve administrativnih mjera iz 2008. Nadalje je utvrđeno da prihvatljivost za te porezne povlastice nije bila automatska te da nikakvi objektivni kriteriji za njih nisu utvrđeni ni zakonodavstvom niti ih je utvrdilo tijelo koje dodjeljuje povlastice. Komisija je utvrdila da je prihvatljivost ovisila o dodjeljivanju potvrde o poduzeću visoke i nove tehnologije u okviru diskrecijskog postupka.

(76)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike solarnog stakla koji ostvaruju korist od povlaštenih poreznih politika za priznata poduzeća visoke i nove tehnologije kretala se u rasponu od 0,4 % do 1,8 %, pri čemu je stopa za društva koja nisu surađivala bila na razini od 1,8 %.

(77)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (37) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o tome da su proizvođači izvoznici solarnog stakla nastavili ostvarivati korist od povlaštenih poreznih politika za poduzeća visoke i nove tehnologije.

(78)

Podnositelj zahtjeva citirao je (privremena) izvješća triju velikih proizvođača izvoznika solarnog stakla, pri čemu je istaknuo da oni imaju status priznatih poduzeća visoke i nove tehnologije, čime ostvaruju korist od smanjene stope poreza na dobit trgovačkih društva od 15 %.

(79)

Podnositelj zahtjeva uputio je i na Administrativne mjere za priznavanje poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Ke Fa Huo [2016.] br. 32 (Okružnica 32.)), čiji se sažetak nalazi u prilogu 24. zahtjevu za reviziju. Okružnicom 32. mijenjaju se kriteriji koje društva koja podnose zahtjev za dobivanje statusa poduzeća visoke i nove tehnologije moraju ispuniti i ona predstavlja trajnu predanost kineske vlade subvencioniranju poticanih industrija, kao što je industrija solarnog stakla (38).

(80)

Osim dokaza koje je iznio podnositelj zahtjeva Komisija je nastavak povlaštenih poreznih politika za priznata poduzeća visoke i nove tehnologije u poticanim industrijama nedavno potvrdila i u ispitnom postupku o električnim biciklima (39), ispitnom postupku o gumama (40) te u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za određene organski prevučene proizvode od čelika (41). U ispitnom postupku o električnim biciklima Komisija je kao pravnu osnovu za taj program utvrdila:

(81)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je iznio podnositelj zahtjeva i nedavni nalazi Komisije. Podaci koji su bili na raspolaganju Komisiji stoga su pokazali da su se tijekom RIPR-a nastavile povlaštene porezne politike za proizvođače izvoznike solarnog stakla koji su priznati kao poduzeća visoke i nove tehnologije, a protiv kojih su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere. Te porezne politike čine otpis ili nenaplatu u uobičajenim okolnostima dospjelog prihoda države u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe.

(82)

Povlaštenim poreznim politikama za priznata poduzeća visoke i nove tehnologije dodjeljuje se korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe koja je jednaka iznosu porezne uštede. Kako je prethodno navedeno, podnositelj zahtjeva dostavio je u prilogu 23. dokaze o tome da su najmanje tri proizvođača izvoznika solarnog stakla ostvarivala te koristi.

(83)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka.

(84)

Kao i u početnom ispitnom postupku, povlaštene porezne politike za priznata poduzeća visoke i nove tehnologije specifične su u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer je zakonodavstvom, u skladu s kojim je djelovalo tijelo nadležno za odobravanje statusa poduzeća visoke i nove tehnologije, pristup tim programima ograničen samo na određena poduzeća i industrije.

(85)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su barem neki proizvođači izvoznici tijekom RIPR-a nastavili primati subvencije kroz povlaštene porezne politike za poduzeća visoke i nove tehnologije.

(86)

U početnom ispitnom postupku (42) Komisija je zaključila da je jedno društvo u uzroku primilo rabate na rashode za istraživanje i razvoj te utvrdila da je provincijsko tijelo vlasti ograničilo povrat novoosnovanim poduzećima visoke i nove tehnologije.

(87)

Komisija je smatrala da je pravna osnova za porezni rabat na rashode za istraživanje i razvoj bio članak 30. kineskog Zakona o porezu na dobit poduzeća te da je to bio oblik otpisa ili nenaplate, u uobičajenim okolnostima, dospjelog prihoda države u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe. Komisija je nadalje utvrdila da je poreznim rabatom na rashode za istraživanje i razvoj dodijeljena korist primatelju koja je jednaka iznosu porezne uštede.

(88)

Kad je riječ o specifičnosti, Komisija je navela da bi članak 30. Zakona o porezu na dobit poduzeća trebalo tumačiti zajedno s člankom 25. Zakona o porezu na dobit poduzeća, u kojem se navodi da je to porezno oslobođenje rezervirano za industrije i projekte koje potiče država. Dakle, samo su poticane industrije i poticani projekti mogli imati pristup tom programu, a za industriju solarnog stakla utvrđeno je da je ona takva poticana industrija. Komisija je stoga zaključila da je subvencija bila specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) osnovne uredbe.

(89)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođača izvoznika solarnog stakla koji ostvaruje korist od poreznog rabata na rashode za istraživanje i razvoj iznosila je 0,7 %, što je ujedno bila i preostala stopa.

(90)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (43) podnositelj zahtjeva naveo je pravni okvir za porezni rabat na rashode za istraživanje i razvoj upućivanjem, među ostalim, na članke 25. i 30. Zakona o porezu na dobit poduzeća kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. Podnositelj zahtjeva nadalje je u prilogu 23. zahtjevu za reviziju dostavio dokaze o tome da su najmanje dva proizvođača izvoznika solarnog stakla prijavila svoje rashode za istraživanje i razvoj te da oni imaju status poduzeća visoke i nove tehnologije, što su ključni uvjeti za ostvarivanje prava na porezni rabat na rashode za istraživanje i razvoj.

(91)

Osim na temelju dokaza koje je iznio podnositelj zahtjeva Komisija je postojanje poreznog rabata na rashode za istraživanje i razvoj nedavno potvrdila kao subvenciju u ispitnim postupcima o električnim biciklima (44) i gumama (45). U tim je ispitnim postupcima Komisija utvrdila da se za rashode za istraživanje i razvoj nastale razvojem novih tehnologija, novih proizvoda i novih vještina koji ne čine nematerijalnu imovinu i uračunati su u dobit i gubitak u trenutačnom razdoblju može ostvariti dodatni odbitak od 50 % nakon što su u potpunosti odbijeni s obzirom na stvarno stanje. U slučajevima u kojima prethodno navedeni rashodi za istraživanje i razvoj čine nematerijalnu imovinu može ih se amortizirati na temelju 150 % troškova nematerijalne imovine. Nadalje, Komisija je kao pravnu osnovu za taj program utvrdila:

(92)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je iznio podnositelj zahtjeva i nedavni nalazi Komisije. Podaci koji su Komisiji bili na raspolaganju stoga su pokazali da se tijekom RIPR-a nastavilo davanje poreznog rabata na rashode za istraživanje i razvoj kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. Porezni rabat na rashode za istraživanje i razvoj čini otpis ili nenaplatu, u uobičajenim okolnostima, dospjelog prihoda države u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe.

(93)

Poreznim rabatom na rashode za istraživanje i razvoj dodjeljuje se korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe koja je jednaka iznosu porezne uštede.

(94)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka.

(95)

Ta subvencija specifična je u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se samim zakonodavstvom primjena te mjere ograničava samo na određena poduzeća koja imaju rashode za istraživanje i razvoj u određenim prioritetnim područjima visoke tehnologije koja određuje država.

(96)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su barem neki proizvođači izvoznici tijekom RIPR-a primali subvencije kroz porezni rabat na rashode za istraživanje i razvoj.

(97)

U početnom ispitnom postupku (46) Komisija je zaključila da je jedno društvo u uzorku dobilo oslobođenje od poreza na prihode od dividendi za kvalificirana rezidentna poduzeća.

(98)

Komisija je smatrala da su pravna osnova za oslobođenje od poreza na dividende članci 25. i 26. Zakona o porezu na dobit poduzeća i članak 83. Pravilnika za provedbu Zakona o porezu na dobit poduzeća te da je to oslobođenje činilo otpis ili nenaplatu, u uobičajenim okolnostima, dospjelog prihoda države u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. osnovne uredbe. Komisija je nadalje utvrdila da je poreznim rabatom na rashode za istraživanje i razvoj dodijeljena korist primatelju koja je jednaka iznosu porezne uštede.

(99)

Kad je riječ o specifičnosti, Komisija je utvrdila da se taj program subvencioniranja primjenjivao samo na poduzeća koja su bila rezidenti u Narodnoj Republici Kini i koja su ulagala u druga rezidentna poduzeća. Osim toga, Komisija je, slično kao i u slučaju poreznog rabata na rashode za istraživanje i razvoj, zaključila da je člankom 25. Zakona o porezu na dobit poduzeća to porezno oslobođenje bilo rezervirano za industrije i projekte koje potiče država. Komisija je stoga zaključila da je subvencija bila specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (a) osnovne uredbe.

(100)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođača izvoznika solarnog stakla koji ostvaruje korist od poreznog rabata na rashode za istraživanje i razvoj iznosila je 5,8 %, što je ujedno bila i preostala stopa.

(101)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (47) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o postojanju proizvođača izvoznika solarnog stakla koji ostvaruju korist od tog oslobođenja. Pravnu osnovu za to oslobođenje predstavljaju članak 25. i članak 26. stavak 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća i članak 83. Pravilnika za provedbu Zakona o porezu na dobit poduzeća, što je naveo podnositelj zahtjeva (48) te nedavno potvrdila i proširila Komisija u ispitnom postupku o električnim biciklima (49) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za premazani fini papir (50).

(102)

U članku 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća pojam „rezidentno poduzeće” definira se kao „poduzeće osnovano na temelju kineskog prava na državnom području Kine ili poduzeće osnovano na temelju prava strane države (regije), ali čije se stvarno upravljačko tijelo nalazi na državnom području Kine”. Nadalje, u članku 26. stavku 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća navodi se da se „[d]ividende, bonusi i druga dobit od ulaganja u vlasnički kapital koje ostvaruju kvalificirana rezidentna poduzeća” smatraju oslobođenima od poreza. Drugim riječima, oslobođenje od poreza na dividende za kvalificirana rezidentna poduzeća primjenjivat će se na rezidentnog (tj. kineskog) proizvođača izvoznika solarnog stakla ako taj proizvođač izvoznik ima vlasnički udio u rezidentnom poduzeću (51).

(103)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o najmanje jednom proizvođaču izvozniku solarnog stakla koji ima više društava kćeri (52), dok je Komisija otkrila više proizvođača izvoznika u sličnoj situaciji. Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je iznio podnositelj zahtjeva i nalazi Komisije iz ovog i prethodnih ispitnih postupaka. Podaci koji su Komisiji bili na raspolaganju stoga su pokazali da se tijekom RIPR-a nastavilo davati oslobođenje od poreza na dividende proizvođačima izvoznicima solarnog stakla koji imaju vlasničke udjele u rezidentnim poduzećima. To oslobođenje od poreza na dividende čini otpis ili nenaplatu, u uobičajenim okolnostima, dospjelog prihoda države u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne uredbe (53).

(104)

Korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe za proizvođača izvoznika solarnog stakla koji ima pravo na oslobođenje od poreza na dividende jednaka je iznosu porezne uštede.

(105)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka.

(106)

Ta je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) osnovne uredbe jer se pravnom osnovom za to oslobođenje od poreza na dividende pristup toj subvenciji ograničava na dva različita načina. Prvo, subvencija je dostupna samo društvima koja imaju vlasničke udjele u rezidentnim poduzećima, isključujući ona društva koja ulažu u nerezidentna poduzeća (54). Drugo, članak 26. stavak 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća nalazi se u istom poglavlju kao i članak 25. Zakona o porezu na dobit poduzeća, to jest „Poglavlju IV. ‚Povlaštena porezna postupanja’”. U članku 25. Zakona o porezu na dobit poduzeća, koji je uvodni članak u to poglavlje, navodi se da „[v]ažne industrije i projekti čiji razvoj podupire i potiče država imaju pravo na povlaštena postupanja u području poreza na dobit poduzeća”, čime se dostupnost subvencije iz članka 26. stavka 2. Zakona o porezu na dobit poduzeća jasno ograničava na poticane industrije, kao što je industrija solarnog stakla (55).

(107)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su barem neki proizvođači izvoznici solarnog stakla tijekom RIPR-a primali subvencije kroz oslobođenje od poreza na dividende za kvalificirana rezidentna poduzeća.

(108)

U početnom ispitnom postupku (56) Komisija je utvrdila da društva nisu mogla neposredno kupovati zemljište u NRK-u, već samo prava korištenja zemljišta od lokalnih tijela. Pravna osnova za taj sustav bio je Zakon NRK-a o upravljanju zemljištem, u kojem se navodi da sve zemljište pripada narodu te ga poduzeća ne mogu kupovati niti im se ono može prodavati osim putem davanja ponuda, licitacijom ili dražbom pod uvjetima utvrđenima zakonom. Međutim, utvrđeno je da u praksi kineska vlada određuje cijenu, a društva tu cijenu plaćaju. Komisija je zaključila da je taj sustav značio ponudu robe u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. osnovne uredbe.

(109)

Komisija je navela da je korist koja je dodijeljena proizvođačima izvoznicima solarnog stakla u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe ustupanjem prava na korištenje zemljišta razlika između cijene plaćene za pravo korištenja zemljišta i primjerene vanjske referentne vrijednosti. Komisija je odlučila koristiti Kineski Taipei kao primjerenu vanjsku referentnu vrijednost, napominjući da bi cijene prava korištenja zemljišta u NRK-u, kada bi prevladali tržišni uvjeti, za proizvođače izvoznike solarnog stakla bile vrlo slične cijenama zemljišta u Kineskom Taipeiju. Komisija je zaključila da su cijene koje su plaćali proizvođači izvoznici solarnog stakla bile jednake početnoj cijeni koju je odredila kineska vlada ili više od te cijene za pet CNY po četvornom metru, što je činilo naknadu manju od primjerene u usporedbi s vanjskom referentnom vrijednošću, pa je time stoga dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima solarnog stakla.

(110)

Kad je riječ o specifičnosti, Komisija je utvrdila da se Odlukom br. 40 zahtijeva da javna tijela osiguraju da zemljište bude ustupljeno poticanim industrijama, a jedna od njih je i industrija solarnog stakla (57). Nadalje, u članku 18. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup pravima korištenja zemljišta. Komisija je stoga zaključila da je ta subvencija bila specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) osnovne uredbe.

(111)

Stopa subvencije koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku za proizvođače izvoznike solarnog stakla u uzorku koji ostvaruju korist od ustupanja prava korištenja zemljišta koje osigurava vlada kretala se u rasponu od 3,2 % do 17,1 %, pri čemu je stopa za društva koja nisu surađivala bila na razini od 17,1 %.

(112)

U zahtjevu za reviziju i odgovarajućim prilozima (58) podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze o činjenici da su predmetne lokalne vlasti najmanje jednom proizvođaču izvozniku solarnog stakla zemljište dodijelile besplatno radi poticanja projekata u području industrija visoke tehnologije. Podnositelj zahtjeva nadalje je tvrdio da je struktura tržišta kako je opisana u početnom ispitnom postupku prevladavala i tijekom RIPR-a.

(113)

Osim argumenata koje je iznio podnositelj zahtjeva, Komisija je nedavno utvrdila da prava korištenja zemljišta čine subvenciju u ispitnom postupku o električnim biciklima (59), ispitnom postupku o gumama (60), reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za određene organski prevučene proizvode od čelika (61) i reviziji zbog predstojećeg isteka mjera za premazani fini papir (62). U svim trima slučajevima Komisija je potvrdila da se pravno stanje i struktura tržišta koji su opisani u početnom ispitnom postupku nisu promijenili. U ispitnim postupcima o električnim biciklima i gumama Komisija je kao pravnu osnovu za ustupanje prava korištenja zemljišta konkretnije utvrdila:

(114)

Zbog nesuradnje kineske vlade i proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla nisu izneseni nikakvi argumenti kojima bi se osporili dokazi koje je iznio podnositelj zahtjeva i nedavni nalazi Komisije. Podaci koji su bili na raspolaganju Komisiji stoga su pokazali da se tijekom RIPR-a nastavilo ustupanje prava korištenja zemljišta koje osigurava vlada kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku. Ustupanje prava korištenja zemljišta koje osigurava vlada čini ponudu robe u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. osnovne uredbe.

(115)

Ustupanjem prava korištenja zemljišta koje osigurava vlada dodjeljuje se korist u smislu članka 3. stavka 2. osnovne uredbe jer se prava korištenja zemljišta dodjeljuju proizvođačima izvoznicima solarnog stakla za naknadu manju od primjerene u smislu članka 6. točke (d) osnovne uredbe. S obzirom na to Komisija je u nedavnim ispitnim postupcima o električnim biciklima i gumama zaključila, kao i u početnom ispitnom postupku, da tržište za prava korištenja zemljišta u NRK-u još uvijek ne postoji jer cijene proizvoljno određuju nadležna tijela. Kao rezultat toga i dalje vrijedi zaključak da cijene za prava korištenja zemljišta čine naknadu manju od primjerene u usporedbi s vanjskom referentnom vrijednošću, pa je time stoga dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima solarnog stakla.

(116)

Zbog nesuradnje proizvođačâ izvoznikâ solarnog stakla Komisija nije imala nikakve informacije za pojedina društva na temelju kojih bi se mogao izračunati iznos subvencije dodijeljene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, za nalaz o nastavku subvencioniranja koji je utvrdila u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija nije smatrala potrebnim izračunati te iznose. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi ti iznosi i dalje bili znatni. Ništa u dokumentaciji nije upućivalo na to da se razina subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka.

(117)

S obzirom na specifičnost, u članku 18. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup pravima korištenja zemljišta. Iz toga proizlazi da je ta subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkama (a) i (c) osnovne uredbe jer je povlašteno ustupanje prava korištenja zemljišta ograničeno na društva koja pripadaju određenim industrijama, a vladina praksa u tom području nejasna je i netransparentna.

(118)

U skladu s tim Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi koji pokazuju da su barem neki proizvođači izvoznici tijekom RIPR-a primali subvencije kroz ustupanje prava korištenja zemljišta.

(119)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je zaključila da su proizvođači solarnog stakla u NRK-u tijekom RIPR-a i dalje ostvarivali koristi od subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. S obzirom na nepostojanje suradnje u ovom predmetu Komisija nije imala nikakve pokazatelje o tome da se razina nastavljenog subvencioniranja smanjila u usporedbi sa stanjem tijekom početnog ispitnog postupka. Komisija je zaključila i da je razina nastavljenog subvencioniranja bila iznad razine de minimis. Dokazi iz zahtjeva za reviziju upućuju na to da bi korist na temelju tih subvencija i dalje bila znatna.

(120)

Nastavak subvencioniranja tijekom RIPR-a pokazatelj je vjerojatnosti nastavka subvencioniranja u slučaju isteka mjera. Nadalje, Komisija je analizirala i vjerojatnost povećanja obujma subvencioniranog uvoza ako se dopusti da mjere isteknu. U tu je svrhu Komisija analizirala sljedeće elemente: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, politiku određivanja cijena kineskih proizvođača izvoznika na drugim tržištima i privlačnost tržišta Unije. Zbog nesuradnje proizvođačâ/izvoznikâ iz NRK-a Komisija je procjenu temeljila na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. osnovne uredbe.

(121)

S obzirom na to da nisu surađivali, nijedan od kineskih izvoznika/proizvođača nije dostavio informacije o proizvodnom kapacitetu u Kini. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je proizvodni kapacitet kineske industrije solarnog stakla veći od 750 milijuna m2 godišnje (63). U zahtjevu za reviziju nalaze se dokazi o tome da to odgovara vrijednosti od 78 % globalnog proizvodnog kapaciteta solarnog stakla (64). Nadalje, podnositelj zahtjeva tvrdio je da je domaća potražnja za solarnim staklom u Kini 2016. iznosila samo 600 milijuna m2 i da se dodatno smanjila u drugoj polovini RIPR-a kao posljedica provedbe politike 531 (65). Taj je učinak potvrđen, na primjer, u godišnjem izvješću kineskog proizvođača izvoznika (66). U usporedbi s tim, industrija Unije imala je u RIPR-u proizvodni kapacitet od [33–38] milijuna m2 (uvodna izjava 150.), a potražnja u Uniji iznosila je [13–18] milijuna m2 (uvodne izjave 134. i 135.). Kineski proizvodni kapacitet stoga je mnogo veći od potražnje u Uniji (s faktorom od približno 37), a zbog politike 531 može se povećati i usmjerenost na tržište Unije.

(122)

Osim toga, Komisija je na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. utvrdila da je jedan kineski proizvođač izvoznik izvozio veliku većinu proizvoda iz postupka revizije u Uniju tijekom RIPR-a. Na internetskim stranicama tog proizvođača izvoznika naveden je proizvodni kapacitet od [15–25] tisuća m2 dnevno ili [5,5–9] milijuna m2 godišnje. Tijekom RIPR-a samo je [10–20] % tog proizvodnog kapaciteta upotrijebljeno za tržište Unije. Vrlo je vjerojatno da će kombinacija politike 531 i ukidanja uvedenih mjera dovesti do većeg iskorištavanja tog proizvodnog kapaciteta za tržište Unije.

(123)

Zaključno, zbog kombinacije velikog proizvodnog kapaciteta, promjena u kineskoj potražnji, relativno ograničene potražnje Unije i dostupnih podataka o trgovačkim društvima vjerojatno je povećanje obujma subvencioniranog uvoza iz NRK-a ako bi se dopustilo da mjere isteknu.

(124)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se morala osloniti na raspoložive podatke da bi utvrdila kineske izvozne cijene za tržišta ostalih trećih zemalja. Budući da nisu postojale druge pouzdane informacije, Komisija je upotrijebila podatke o izvozu iz baze GTA. Ti su podaci bili dostupni samo na razini šesteroznamenkaste „tarifne oznake”, pa su uz proizvod iz postupka revizije uključivali i nekoliko drugih proizvoda od stakla. Komisija je zaključila da ti podaci nisu dovoljno precizni da bi se upotrijebili u ispitnom postupku.

(125)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je industrija Unije jedino preostalo značajno tržište za solarno staklo izvan NRK-a, pri čemu je kinesko tržište već zasićeno kao posljedica politike 531 (67). Kineski je tržišni udio tijekom RIPR-a i dalje iznosio 9 % unatoč uvedenim mjerama, pa je tržište Unije i dalje privlačno izvozno tržište za kineske proizvođače solarnog stakla. Kako je navedeno u odjeljku 6.2.3., očekuje se i da će tržište Unije rasti. Nije bila moguća točna usporedba cijena s podacima o kineskom izvozu u druge zemlje zbog prethodno navedenog problema s bazom GTA.

(126)

Komisija je napomenula i da su druge zemlje, točnije Indija i Turska, uvele mjere trgovinske zaštite u pogledu proizvoda iz postupka revizije, zbog čega je vjerojatnije da bi se tok izvoza iz NRK-a mogao usmjeriti u Uniju.

(127)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je Unija privlačno tržište za kineski izvoz.

(128)

Uzimajući u obzir znatni proizvodni kapacitet NRK-a i privlačnost tržišta Unije kineskim proizvođačima izvoznicima Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek kompenzacijskih mjera doveo do povećanja obujma subvencioniranog uvoza.

(129)

Komisija je zaključila da postoje dostatni dokazi da se subvencioniranje industrije solarnog stakla u NRK-u nastavilo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da će se vjerojatno nastaviti i u budućnosti. Komisija je utvrdila i da bi stavljanje kompenzacijskih mjera izvan snage vjerojatno dovelo do preusmjeravanja obujma subvencioniranog uvoza proizvoda iz postupka revizije na tržište Unije. Komisija je na temelju raspoloživih podataka zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi istek kompenzacijskih mjera doveo do nastavka subvencioniranja.

(130)

Istovjetni je proizvod u Uniji tijekom RIPR-a proizvodilo 11 proizvođača. Oni predstavljaju „industriju Unije” u skladu s člankom 9. stavkom 1. osnovne uredbe.

(131)

Ukupna proizvodnja Unije tijekom RIPR-a utvrđena je u visini od 12 milijuna m2. Komisija je tu vrijednost utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija, kao što su zahtjev za reviziju i odgovori društava u uzorku na upitnik. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., proizvođači iz Unije odabrani su za uzorak koji čini više od 80 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(132)

Kako bi se zaštitila povjerljivost osjetljivih poslovnih informacija na temelju članka 29. osnovne uredbe, podaci o dvama proizvođačima iz Unije u uzorku prikazani su u obliku indeksa ili u rasponima.

(133)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza iz NRK-a i trećih zemalja na temelju vrijednosti iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. Obujam prodaje proizvođačâ iz Unije provjeren je i prema potrebi ažuriran provjerenim podacima proizvođačâ iz Unije u uzorku. Obujam uvoza provjeren je usporedbom s podacima Eurostata.

(134)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(135)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji smanjila se za 35 %. Do najvećeg smanjenja (od 19 postotnih bodova) došlo je u razdoblju od 2017. do RIPR-a. Do smanjenja je došlo zbog manje potražnje za fotonaponskim modulima među proizvođačima iz Unije.

(136)

Na tržištu Unije solarno staklo sve se više počelo upotrebljavati za tržište izgradnje staklenika. Međutim, potražnja (i povezana potrošnja) i dalje se temeljila na projektima te je bila ograničena u usporedbi s trenutačnom potrošnjom solarnog stakla na tržištima fotonaponskih ili solarnih toplinskih modula.

(137)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. te ga provjerila usporedbom s podacima Eurostata. Tržišni udio utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji kako je određeno u tablici 1. Kretanje uvoza u Uniju iz NRK-a i tržišnog udjela u razmatranom razdoblju:

Tablica 2.

Obujam uvoza iz NRK-a i tržišni udio

(138)

Obujam uvoza iz NRK-a smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 76 %, s više od 5 milijuna m2 u 2015. na 1,2 milijuna m2 u RIPR-u. U istom razdoblju tržišni udio uvoza iz NRK-a smanjio se s 24 % na 9 % (smanjenje od 64 %). Do najvećeg smanjenja tržišnog udjela (74 %) došlo je u razdoblju od 2015. do 2016, nakon donošenja protuapsorpcijskih mjera u kolovozu 2015. (68), kada se antidampinška pristojba na razini cijele zemlje povećala s 25 % na 67,1 %. Međutim, od 2016. do RIPR-a tržišni udio uvoza iz NRK-a povećao se za 3 postotna boda te je u RIPR-u dosegnuo 9 %.

(139)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je prosječnu uvoznu cijenu uvoza iz NRK-a utvrdila na temelju činjenica raspoloživih u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, odnosno na temelju informacija iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. Podaci su provjereni usporedbom s podacima Eurostata. Tijekom RIPR-a prosječna uvozna cijena iznosila je 6,34 EUR/m2.

Tablica 3.

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a

(140)

U razmatranom razdoblju prosječna uvozna cijena povećala se za 26 %. U istom razdoblju cijena na tržištu Unije povećala se za 19 % (vidjeti tablicu 8.).

(141)

Komisija je utvrdila da uvozne cijene snižavaju cijene industrije Unije. Utvrdila je snižavanje cijena tijekom RIPR-a usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođačâ iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima na tržištu Unije na razini franko tvornica i odgovarajuće ponderirane prosječne cijene uvoza iz NRK-a, utvrđene na osnovi cijena CIF, prilagođene za carinsku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza.

(142)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak hipotetskog prometa tijekom RIPR-a. Dobiva se tako da se pomnože prosječna prodajna cijena industrije Unije i količine izvezene u Uniju. Usporedba cijena pokazala je ponderiranu prosječnu maržu snižavanja cijena od gotovo 10 % zbog uvoza iz NRK-a na tržište Unije.

(143)

Obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja i njihov tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se na sljedeći način:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(144)

Obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja povećao se za 194 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio tog uvoza tijekom RIPR-a činio je 12 %, što je povećanje u odnosu na 3 % iz 2015. Malezija je glavna zemlja koja izvozi u Uniju i koja ne podliježe mjerama te je, iako je na tržište ušla tek 2017., tijekom RIPR-a već postigla tržišni udio od 7 %. Uvoz iz Indije isto se znatno povećao te je u RIPR-u dosegnuo tržišni udio od 3 %. Turski tržišni udio smanjio se s približno 4 % u 2016. na 2 % tijekom RIPR-a. Naposljetku, prosječna cijena cjelokupnog uvoza iz trećih zemalja koje ne podliježu mjerama povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 20 % te je tijekom RIPR-a dosegnula 7,31 EUR/m2.

(145)

U razmatranom razdoblju i uz iznimku 2016. prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja bila je veća od prosječne cijene kineskog uvoza. U RIPR-u je prosječna uvozna cijena kineskih proizvođača (od 6,34 EUR/m2) bila približno 13 % manja od prosječne cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja (od 7,31 EUR/m2).

(146)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su u razmatranom razdoblju utjecali na stanje industrije Unije. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(147)

Komisija je procijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju i provjerenih odgovora na upitnik. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije i obuhvaćaju: proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visinu subvencijske marže te oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(148)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Ti su se podaci odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku i obuhvaćaju: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, prosječne troškove rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja te sposobnost prikupljanja kapitala. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(149)

Komisija je obujam proizvodnje i kapacitet utvrdila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju. Ti su podaci provjereni i prema potrebi ažurirani provjerenim podacima proizvođačâ iz Unije u uzorku.

(150)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se na sljedeći način:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(151)

Poboljšanje obujma proizvodnje, kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta od 2015. do 2016. odgovaralo je uvođenju viših antidampinških pristojbi nakon ponovljenog ispitnog postupka u pogledu apsorpcije (69), dok je smanjenje nakon tog datuma pratilo smanjenje potrošnje u Uniji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 134.

(152)

Ukupna proizvodnja Unije povećala se 2016. za 3 % prije nego što se počela smanjivati dvije uzastopne godine, što je dovelo do smanjenja od 26 % u razdoblju od 2015. do RIPR-a. Sličan se obrazac pojavio i u pogledu proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta industrije Unije. Važan uzrok tih smanjenja bio je stečaj jednog velikog proizvođača iz Unije 2017. (Ducatt, koji je 2015. činio približno 20 % proizvodnje Unije i približno 15 % kapaciteta).

(153)

Komisija je obujam prodaje utvrdila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju. Ti su podaci provjereni i prema potrebi ažurirani provjerenim podacima proizvođačâ iz Unije u uzorku. Prodaja industrije Unije i tržišni udio u Uniji kretali su se tijekom razmatranog razdoblja na sljedeći način:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio u Uniji

(154)

Od 2015. do 2016. obujam prodaje industrije Unije povećao se za 8 %. U 2017. smanjio se za 11 % iz godine u godinu te je na kraju bio 3 % niži od razine iz 2015. U RIPR-u je smanjenje prodaje industrije Unije bilo značajnije te je ona na kraju tijekom tog razdoblja bila 29 % niža od razina iz 2015. Kad je riječ o tržišnom udjelu, obrazac je sličan, ali industrija Unije povećala je svoj tržišni udio sa 73 % u 2015. na 79 % u RIPR-u jer je u istom razdoblju došlo do smanjenja potrošnje u Uniji od 35 % (vidjeti tablicu 1.).

(155)

U razdoblju od 2015. do RIPR-a potrošnja solarnog stakla smanjila se za 35 %. Smanjenje potrošnje negativno je utjecalo na proizvodnju industrije Unije i obujam prodaje. Međutim, obujam proizvodnje smanjio se za samo 26 %, a obujam prodaje za 29 %. Za razliku od toga, tržišni udio industrije Unije povećao se za 8 %.

(156)

Komisija je podatke o zaposlenosti i produktivnosti utvrdila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju. Ti su podaci provjereni i prema potrebi ažurirani provjerenim podacima proizvođačâ iz Unije u uzorku. Zaposlenost i produktivnost u industriji Unije kretale su se u razmatranom razdoblju na sljedeći način:

Tablica 7.

Zapošljavanje i produktivnost

(157)

Tijekom razmatranog razdoblja zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 26 %. To smanjenje odgovara smanjenju od 29 % proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti tablicu 5.)

(158)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.4., tržišni udio kineskog uvoza povećao se od 2016. da bi dosegnuo 9 % u RIPR-u. Znatno subvencioniranje nastavilo se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3., te su cijene kineskih proizvođača izvoznika bile i dalje u znatnoj mjeri niže od prodajnih cijena industrije Unije.

(159)

Analiza pokazatelja štete pokazuje da je viša stopa pristojbe uvedena 2015. nakon ponovljenog antiapsorpcijskog ispitnog postupka pozitivno utjecala na industriju Unije, koja se oporavila od prethodnog subvencioniranja. Međutim, subvencionirani uvoz nastavio je vršiti pritisak na industriju Unije. Zbog zajedničkog učinka povećanja obujma jeftinog subvencioniranog uvoza iz NRK-a i stvarnih kompenzacijskih marži industrija Unije nije se mogla u potpunosti oporaviti od prethodnog subvencioniranja.

(160)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretale su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Prodajna cijena i trošak proizvodnje

(161)

U razmatranom razdoblju prosječne jedinične prodajne cijene kvadratnog metra povećale su se za 19 %. Za razliku od toga, troškovi proizvodnje ostali su relativno stabilni.

(162)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se na sljedeći način:

Tablica 9.

Troškovi rada

(163)

Od 2015. do RIPR-a prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 18 %.

(164)

Razine zaliha industrije Unije kretale su se tijekom razmatranog razdoblja na sljedeći način:

Tablica 10.

Zalihe

(165)

Zalihe su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 32 % u apsolutnom smislu i za 29 % u relativnom smislu. Međutim, s obzirom na razlike proizvoda iz postupka revizije u smislu veličine, uzoraka, premazivanja itd. za svakog kupca, proizvođači iz Unije u uzorku proizvodili su samo na temelju narudžbe. Za zalihe tih društava stoga su evidentirani proizvodi čija je proizvodnja bila raspoređena unutar određene godine, ali je ona namijenjena određenom kupcu kojem će se kasnije prodati.

(166)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(167)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođačâ iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije povećala se s [–10 %–0 %] na [5 %–15 %], dok se novčani tok poboljšao za 365 %. Nominalna ulaganja smanjila su se tijekom razmatranog razdoblja za 75 %. Povrat ulaganja, izražen kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine, znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja.

(168)

Kretanje novčanog toka, odnosno sposobnosti industrije da sama financira svoje djelatnosti, bilo je pozitivno tijekom razmatranog razdoblja. Zbog poboljšanja profitabilnosti i novčanog toka sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije znatno se povećala u razdoblju od 2015. do RIPR-a.

(169)

Na ekonomske pokazatelje industrije Unije u razmatranom je razdoblju utjecalo smanjenje potrošnje solarnog stakla u Uniji od 35 % u razdoblju od 2015. do RIPR-a.

(170)

Unatoč smanjenju potrošnje industrija Unije zadržala je u razdoblju od 2015. do 2017. relativno stabilan obujam proizvodnje. Obujam proizvodnje više se smanjio (za 25 %) u razdoblju od 2017. do RIPR-a. Tržišni udio industrije Unije povećao se sa 73 % u 2015. na 79 % u RIPR-u.

(171)

Unatoč početnom smanjenju tržišnog udjela kineskog uvoza nakon uvođenja protuapsorpcijskih mjera u kolovozu 2015., tržišni udio kineskog uvoza ostao je u RIPR-u relativno značajan (9 %).

(172)

Makroekonomski pokazatelji odražavali su ranjivost industrije Unije. Poboljšali su se nakon donošenja protuapsorpcijskih mjera 2015., ali su se kasnije pogoršali zbog slabije potrošnje u Uniji. Kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.6., taj se obrazac može uočiti u pogledu proizvodnje Unije/proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje i tržišnog udjela te produktivnosti. Broj zaposlenika stabilno se smanjivao tijekom razmatranog razdoblja.

(173)

Za razliku od toga mikroekonomski pokazatelji pokazivali su bolje stanje industrije Unije. Jedinični trošak proizvodnje bio je u razmatranom razdoblju stabilan, dok su se cijene na tržištu Unije povećale. To se pozitivno stanje odrazilo i na profitabilnost koja se povećala s [–10 %–0 %] u 2015. na [5 %–15 %] u RIPR-u.

(174)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je smatrala da se industrija Unije u velikoj mjeri oporavila od materijalne štete proizišle iz subvencioniranog uvoza iz NRK-a u smislu članka 8. stavka 4. osnovne uredbe. Ipak, s obzirom na manju potrošnju u Uniji i relativno velik tržišni udio kineskog subvencioniranog uvoza, stanje industrije Unije i dalje je osjetljivo.

(175)

Budući da industrija Unije nije nastavila trpjeti materijalnu štetu, Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju isteka mjera, u skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe.

(176)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete, analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapaciteti u NRK-u te privlačnost tržišta Unije.

(177)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, analiza proizvodnih i rezervnih kapaciteta u NRK-u temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. osnovne uredbe. Komisija se u tom pogledu oslonila na bazu podataka iz članka 14. stavka 6., Eurostat i dokaze koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju.

(178)

Komisija je dodatno analizirala učinke vjerojatnog ponavljanja subvencioniranog uvoza na industriju Unije. U analizi su u obzir uzeti vjerojatno buduće povećanje potrošnje solarnog stakla u Uniji i profitabilno stanje industrije Unije na kraju razmatranog razdoblja.

(179)

Kina je najveći svjetski proizvođač solarnog stakla. Od 2015. njezin se proizvodni kapacitet znatno povećao, s 460 milijuna m2 u 2015. na gotovo 770 milijuna m2 u RIPR-u. Tako velik kapacitet u velikoj je mjeri nadmašio domaću potrošnju, na koju je od 2018. negativno utjecala politika „531” kineske vlade iz uvodne izjave 32.

(180)

Istodobno postoje dokazi o proširenju kapaciteta nekih kineskih proizvođača izvoznika (70).

(181)

Tržište Unije relativno je veliko i izgledno je da će u budućnosti rasti (71). Unatoč početnom smanjenju u razdoblju od 2015. do 2016. uvoz kineskih proizvođača izvoznika povećavao se od 2016. te je u RIPR-u dosegnuo 9 %. To pokazuje da je tržište Unije, unatoč uvedenim mjerama, ostalo privlačno za kineske proizvođače izvoznike.

(182)

Nadalje, cijene Unije bile su tijekom RIPR-a relativno veće u usporedbi s cijenama trenutačnog kineskog uvoza (vidjeti tablice 4. i 9.). Kineske uvozne cijene snižavale su prodajne cijene industrije Unije tijekom RIPR-a. Zbog toga je tržište Unije privlačno u smislu cijena. Stoga je vrlo vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera kineski izvoznici znatno povećali svoj udio u potrošnji u Uniji samo zahvaljujući svojim niskim cijenama.

(183)

Osim toga, mjerama trgovinske zaštite na uvoz proizvoda iz postupka revizije koje su uvedene u Indiji i Turskoj, koje su druga važna tržišta, ograničavaju se mogućnosti kineskih proizvođača izvoznika da izvoze u te zemlje i dodatno se povećava privlačnost tržišta Unije na koje se taj izvoz može preusmjeriti u slučaju da se mjere na uvoz solarnog stakla u Uniju ne produlje.

(184)

S obzirom na velike rezervne kapacitete u Kini, privlačnost tržišta Unije i relativno velike cijene Unije vjerojatno je da će se, u slučaju isteka mjera, u Uniju uvoziti veliki obujam subvencioniranog kineskog solarnog stakla po cijenama koje snižavaju cijene industrije Unije.

(185)

Komisija je ispitala vjerojatni učinak na pokazatelje štete ako se dopusti da mjere isteknu.

(186)

Prema proizvođačima iz Unije, vjerojatno povećanje subvencioniranog uvoza iz Kine imalo bi velik negativan učinak na njihovo financijsko stanje. Prema njihovu mišljenju, korisnici bi vjerojatno počeli kupovati jeftino solarno staklo iz Kine, umjesto da kao glavne dobavljače zadrže subjekte iz industrije Unije. Smatrali su da bi se prodaja solarnog stakla koje prodaju svojim kupcima stoga smanjila za 30 %–75 %, ovisno o društvu i kupcu. Zbog niskih kineskih cijena koje su na raspolaganju smatrali su da bi došlo do pritiska na cijene industrije Unije, koje bi se stoga smanjile za 0,9–2,6 EUR/m2, ovisno o kupcu i proizvodu. Nadalje, proizvođači iz Unije smatrali su da bi učinak na staklo za hortikulturu bio manji jer se solarno staklo koje se koristi za izgradnju staklenika reže na određeni oblik, jer se narudžbe temelje na projektima i zato što pravovremena isporuka ima važnu ulogu.

(187)

Na temelju prethodno navedenih pretpostavki industrija Unije predvidjela je različite scenarije vjerojatnog učinka isteka mjera na svoje financijsko stanje te je simulirala učinak smanjenja prodaje i/ili cijene na svoju strukturu troškova. U jednom je scenariju uzet u obzir predviđeni rast tržišta. U svim različitim scenarijima simulacije su pokazale da bi istek mjera doveo do znatnih gubitaka industrije Unije.

(188)

Komisija je ocijenila prethodno navedene scenarije kako bi utvrdila jesu li realistični. Od 2009. do 2012. (tj. prije uvođenja mjera), uvoz solarnog stakla u Uniju naglo se povećao s 1,2 milijuna m2 u 2009. na 8,35 milijuna m2 u 2012. Naglo povećanje jeftinog uvoza dovelo je do sniženja cijena, gubitka tržišnog udjela i pogoršanja profitabilnosti industrije Unije te je uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije (72).

(189)

Komisija je u tom kontekstu analizirala vjerojatni učinak jeftinog uvoza na trenutačno stanje industrije Unije, pri čemu je kao početnu točku uzela provjerene informacije proizvođačâ iz Unije. Smatrala je da bi u slučaju ponovne pojave jeftinog kineskog solarnog stakla na tržištu Unije to staklo prvo moglo dobiti tržišni udio na štetu industrije Unije, prije nego što preuzme tržišni udio izvoza proizvođačâ iz trećih zemalja u Uniju.

(190)

Komisija je u tom kontekstu analizirala vjerojatni učinak jeftinog uvoza na trenutačno stanje industrije Unije, pri čemu je kao početnu točku uzela provjerene informacije proizvođačâ iz Unije. Komisija je na temelju nalaza iz početnog ispitnog postupka smatrala da bi u slučaju ponovnog rasta jeftinog kineskog solarnog stakla na tržištu Unije, to staklo prvo moglo dobiti tržišni udio na štetu industrije Unije, a tek onda preuzeti tržišni udio izvoza proizvođačâ iz trećih zemalja u Uniju.

(191)

Komisija je na temelju toga izračunala da bi u slučaju povećanja kineskog uvoza po niskim cijenama za 3,5 milijuna m2 na štetu prodaje Unije, posljedično smanjenje proizvodnje Unije i povećanje jediničnog troška proizvodnje zbog fiksnih troškova dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije Unije do praga isplativosti (odnosno do prihoda koji su jednaki ukupnim fiksnim i varijabilnim troškovima).

(192)

Taj je izračun konzervativan. S obzirom na velik proizvodni kapacitet kineskih društava i njihovih trenutačnih niskih cijena, koje znatno snižavaju cijene industrije Unije, kineski proizvođači izvoznici vjerojatno će izvoziti količinu veću od 3,5 milijuna m2 i vršiti pritisak na cijene Unije, što će dovesti do daljnjih gubitaka i štetnog stanja industrije Unije.

(193)

Nadalje, budući da industrija Unije ne proizvodi zalihe, mora se organizirati na temelju ugovora ili narudžbi kupaca (vidjeti odjeljak 4.6.3.3. – Zalihe). Stoga bi bilo kakva važna smanjenja obujma prodaje društava mogla dovesti do neodrživih gubitaka i stečaja.

(194)

Komisija je stoga zaključila da bi istek mjera na uvoz iz NRK-a vjerojatno ubrzo doveo do ponavljanja materijalne štete nanesene industriji Unije.

(195)

U skladu s člankom 31. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđeno vjerojatno ponavljanje štetnog subvencioniranja. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti različiti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije i korisnika.

(196)

U uvodnoj izjavi 194. zaključeno je da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela ozbiljno pogoršanje stanja ako bi se dopustilo da kompenzacijske mjere isteknu. Stoga bi nastavak mjera koristio industriji Unije jer bi mogla zadržati obujam prodaje, tržišni udio i profitabilnost te dodatno poboljšati svoje gospodarsko stanje.

(197)

Suprotno tomu, prekidom primjene mjera vjerojatno bi se potaknulo znatno povećanje kineskog uvoza na tržište Unije po subvencioniranim, sniženim cijenama koje bi dovele do ponavljanja štete za industriju Unije i ugrozile njezinu održivost.

(198)

U početnoj fazi stupljeno je u kontakt s više od 40 korisnika. Četiri korisnika dostavila su odgovore na upitnik.

(199)

Nekoliko korisnika solarnog stakla (proizvođači fotonaponskih i fototermalnih modula) izrazilo je da se protivi nastavku mjera.

(200)

Argumenti korisnikâ odnosili su se na veće troškove proizvodnje, sposobnost proizvođača solarnog stakla da odgovore na potražnju, planirano ulaganje u proizvodnju solarnih ploča i aspekte povezane s okolišem. Istaknuli su i da je nakon ukidanja antidampinških i antisubvencijskih pristojbi na uvoz fotonaponskih modula i ćelija iz Kine industrija Unije bila pogođena nepoštenim tržišnim natjecanjem s Kinom. Korisnici su smatrali nepoštenim što se, iako trenutačno ne postoje mjere trgovinske zaštite za solarne ćelije i module, i dalje primjenjuju pristojbe na uvoz jedne komponente fotonaponskih modula, solarno staklo (73). Nakon objave EU ProSun ponovio je da ne postoji dosljedan pristup sektoru. Iako su mjere na uvoz solarnih modula i ćelija istekle, Komisija je bila spremna zadržati mjere uvedene na solarno staklo. Slično tome, nakon objave udruženje solarne industrije Unije ESMC tvrdilo je da bi zadržavanje uvoznih pristojbi na solarno staklo uzrokovalo poteškoće za sadašnje proizvođače solarnih modula u Uniji jer povećava njihove troškove za staklo, dok moduli koji se uvoze u Uniju ne podliježu takvim carinama, čak i ako se upotrebljava kinesko staklo.

(201)

Komisija je podsjetila da činjenica da odluka o ukidanju mjera na solarne module iz rujnu 2018. ne znači da proizvođači solarnih modula imaju pravo na ukidanje mjere na proizvode na uzlaznom tržištu. Umjesto toga, u skladu s člankom 31. osnovne uredbe, Komisija mora provesti ispitivanje interesa Unije za svaki ispitni postupak zasebno. Komisija je stoga provjerila bi li nastavak mjera uvedenih na solarno staklo imao nerazmjeran negativan učinak na korisnike, kako je detaljnije opisano u nastavku.

(202)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da mjere negativno utječu na njihovo poslovanje jer su povećale njihove troškove proizvodnje. Činjenica da moraju plaćati više cijene nego njihovi konkurenti izvan Unije prema njihovu je mišljenju proizvođače solarnih ploča iz Unije stavila u izravan nepovoljniji konkurentni položaj u odnosu na uvezene solarne ploče. Korisnici su tvrdili i da je, iako su posljednjih godina različite komponente fotonaponskih modula postale znatno jeftinije, cijena solarnog stakla ostala ista, pa se njegov relativni trošak u fotonaponskom modulu povećao. U skladu s tim, solarno staklo sada je drugi najveći čimbenik troška u proizvodnji solarne ploče.

(203)

Nadalje, korisnici su istaknuli da, iako većinom proizvode takozvane module „staklo/folija”, tj. module kod kojih se na prednjoj strani nalazi staklo, a na stražnjoj plastična folija, sve više počinju proizvoditi takozvane module „staklo/staklo”, tj. module kod kojih se staklo nalazi na objema stranama. Budući da su za proizvodnju modula „staklo/staklo” potrebne dvije staklene ploče umjesto jedne, udvostručuje se udio solarnog stakla u troškovima proizvodnje.

(204)

Udruženje EU ProSun, koje zastupa nekoliko korisnika, tvrdilo je da udio solarnog stakla u trošku solarne ploče iznosi 10 %. Dva druga korisnika navela su da je udio stakla u njihovim troškovima iznosio 7 % odnosno 10 % za modul „staklo/folija” i 14 % odnosno 22 % za modul „staklo/staklo”.

(205)

Prema mišljenju udruženja EU ProSun, učinak mjera na troškove iznosio bi 3 % za modul „staklo/folija” i 6 % za modul „staklo/staklo”.

(206)

Udruženje EU ProSun Glass, koje zastupa industriju solarnog stakla Unije, tvrdilo je da je učinak troška pristojbi na troškove proizvodnje modula ograničen. Dostavilo je izračune koji pokazuju da, na temelju trenutačnih cijena Unije za solarno staklo, udio troškova solarnog stakla u fotonaponskom modulu iznosi 4 %. Dodatni troškovi zbog uvedenih mjera, na temelju trenutačnih kineskih ponuđenih cijena, prema njegovim su izračunima činili 1,5 % konačnog troška modula. To je udruženje smatralo da je dodatni učinak troška na korisnike još manji jer je većina korisnika u Uniji aktivna u stambenom segmentu tržišta i, uz modul, prodaje cijeli set koji uključuje i instalaciju i bateriju. Ako se prodaje cijeli set, udio stakla u modulu manji je od 0,5 %.

(207)

U početnom postupku smatralo se da solarno staklo čini tek ograničen dio (približno 6–8 %) troškova solarnih modula (74). Nadalje, budući da su korisnici velike količine solarnog stakla kupovali od proizvođačâ iz Unije i da su mogli kupiti staklo iz drugih zemalja osim NRK-a, zaključeno je da je učinak početnih mjera na troškove solarnih modula manji od 1 %.

(208)

Međutim, od početnog ispitnog postupka razina antidampinških mjera povećala se s 25 % na 67 %, što je dodatno utjecalo na trošak u usporedbi sa stanjem u početnom ispitnom postupku.

(209)

Komisija je utvrdila da se struktura troška solarnih modula, unatoč argumentima korisnikâ, nije znatno promijenila u odnosu na početni ispitni postupak. Prema studiji neovisnog instituta, na temelju razina cijena iz 2017.–2018., relativni udio troška solarnog stakla u modulu u prosjeku je iznosio 9 % (75) i stoga nije bio znatno viši od udjela od 6–8 %, koji je utvrđen u početnom ispitnom postupku. Komisija je primijetila da to odgovara informacijama korisnikâ, prema kojima je troškovni udio stakla u modulu iznosio od 7 % do 10 % (vidjeti uvodnu izjavu 204.).

(210)

Kad je riječ o sve većem udjelu modula „staklo/staklo” na tržištu, Komisija je utvrdila da je u RIPR-u ta vrsta činila približno 10 % potrošnje u Uniji te je njezin udio na tržištu stoga i dalje ograničen. Iako se njezin udio povećava, ne očekuje se da će u sljedećih pet godina postati veći od 30 % (76).

(211)

Naposljetku, korisnici su i dalje kupovali većinu stakla na tržištu Unije i nekoliko korisnika tvrdilo je da će i dalje nastaviti s tim i u slučaju isteka mjera.

(212)

Na temelju prethodno navedenih elemenata Komisija je primijetila da su malo relativno povećanje udjela solarnog stakla u troškovima proizvodnje solarnih modula iz uvodne izjave 209., povećanje proizvodnje modula „staklo/staklo” i povećanje razine mjera doveli do većeg učinka mjera na troškove korisnika od onog koji je utvrđen u početnom ispitnom postupku. Komisija je procijenila da se učinak troška mjera na proizvođače fotonaponskih modula kreće od 2 do 3 %.

(213)

Nakon objave EU ProSun tvrdio je da su informacije o udjelu troškova solarnog stakla u solarnim modulima koje je dostavio Fraunhofer Institute für Solare Energiesysteme ISE („Institut Fraunhofer”), a koje je Komisija utvrdila u uvodnoj izjavi 209., zastarjele. Prema novim informacijama koje je EU ProSun primio od Instituta Fraunhofer, udio troškova solarnog stakla u trošku solarnih modula povećao se od 2019. s 9 % na 11 %. Nadalje, EU ProSun tvrdio je da je, prema istom izvoru, budući udio modula „staklo/staklo” veći od udjela koji je Komisija navela u uvodnoj izjavi 210. jer se studija na koju se Komisija poziva u istoj uvodnoj izjavi odnosila na svjetsko tržište, a ne samo na tržište Unije. Prema podacima Instituta Fraunhofer očekivalo se da će udio modula staklo/staklo na tržištu Unije biti veći. EU ProSun nadalje je smatrao da danas udio modula staklo/staklo iznosi 18,5 %, a ne 10 % kao što je navedeno u studiji.

(214)

EU ProSun tvrdio je i da su marže industrije solarnih ploča uglavnom niže od 5 % ili čak negativne. Stoga je smatrao da je tržište solarnih modula u Uniji vrlo osjetljivo na cijene te bi stoga daljnje povećanje troškova za od2 % do 3 % dovelo do daljnjih zatvaranja poslovanja i otpuštanja radnika.

(215)

Komisija je primila na znanje informacije koje je Institut Fraunhofer dostavio udruženju EU ProSun o povećanju udjela troškova solarnog stakla u trošku solarnih modula od 2019. Komisija je napomenula je da te promjene nisu obuhvaćen razdobljem ispitnog postupka revizije i da mogu biti relevantne samo pri procjeni budućeg opterećenja za proizvođače solarnih modula. Komisija je nadalje u vezi s tržišnim udjelom modula staklo/staklo primila na znanje informacije da se studija iz uvodne izjave 210. odnosila na svjetsko tržište te da se stanje i izgledi za budućnost u Uniji mogu razlikovati. Međutim, u pogledu točnog udjela smatrala je da udio od 18,5 %, koji je EU ProSun naveo, nije potkrijepljen nikakvim dokazima. Komisija je u analizi provjerenih podataka proizvođača iz Unije u razdoblju ispitnog postupka utvrdila da je tadašnji udio modula staklo/staklo na tržištu iznosio samo 14 %. Budući da su dva provjerena proizvođača činila više od 80 % prodaje solarnog stakla na tržištu u razdoblju ispitnog postupka revizije, Komisija je zaključila da je taj udio reprezentativan za stanje na tržištu.

(216)

Nadalje, čak i da se udio modula staklo/staklo blago povećao nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, time se ne bi promijenili zaključci da bi zadržavanjem mjera na trenutačnoj razini učinak troškova na korisnike ostao ograničen. Kako su potvrdili EU ProSun i nekoliko korisnika, potonji su kupovali znatne količine solarnog stakla od proizvođača iz Unije i to se prema mišljenju korisnika ne bi promijenilo ni ubuduće. Nadalje, korisnici su mogli uvoziti solarno staklo iz drugih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere, a u razdoblju ispitnog postupka revizije uvezeno staklo iz tih zemalja činilo je 12 % tržišnog udjela (vidjeti tablicu 4.).

(217)

U pogledu argumenta korisnika da bi daljnje povećanje troškova za od 2 % do 3 % dovelo do daljnjih zatvaranja i otpuštanja, Komisija je podsjetila da zadržavanje mjera ne bi trebalo dovesti do daljnjih povećanja cijena jer samo zadržava postojeće pristojbe na solarno staklo iz Kine. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 216., zbog zemljopisne blizine korisnici će nastaviti nabavljati većinu solarnog stakla od proizvođača iz Unije i/ili bi mogli uvoziti solarno staklo iz drugih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere kao što su Turska, Malezija i Indija.

(218)

Na temelju toga Komisija je zaključila da bi zadržavanje mjera sada vjerojatno dovelo do većih troškova proizvodnje za korisnike u odnosu na troškove početnih mjera, s obzirom na to da se relativni trošak stakla u ukupnim troškovima proizvodnje neznatno povećao. Međutim, u usporedbi s ukupnim troškovima proizvodnje, Komisija je zaključila da bi učinak troškova na korisnike i dalje bio ograničen i stoga ne bi postao presudan za zadržavanje njihova poslovanja u Uniji.

(219)

Prema mišljenju korisnikâ industrija solarnog stakla u Uniji nema dovoljan proizvodni kapacitet da bi odgovorila na potražnju za solarnim staklom na tržištu. Nadalje su tvrdili da proizvođači solarnog stakla u Uniji nisu povećali svoje kapacitete niti to planiraju. Prema njihovu mišljenju trenutačni proizvodni kapaciteti manji su od trenutačne potražnje za solarnim staklom. Korisnici stoga smatraju da ih to stanje prisiljava da upotrebljavaju staklo uvezeno iz drugih zemalja kao što je Malezija ili Turska ili da uvoze staklo iz Kine po većoj cijeni. Međutim, tvrde i da staklo uvezeno iz tih zemalja nije uvijek dovoljno kvalitetno.

(220)

Za razliku od toga, industrija Unije smatrala je da je opskrba solarnim staklom na tržištu dovoljna da bi pokrila potražnju. Tvrdila je da nikada nije odbila opskrbu nijednog proizvođača solarnih ploča iz Unije zbog navodnog nedostatka raspoloživog kapaciteta. Upravo suprotno, bila je spremna raspravljati o mogućim dodatnim narudžbama i potvrdila je svoju sposobnost dostave većih obujmova.

(221)

Komisija je prvo primijetila da je potrošnja solarnog stakla u RIPR-u iznosila [13–18] milijuna m2 (vidjeti tablicu 1.). Drugo, ukupna proizvodnja industrije Unije koju je Komisija provjerila iznosila je [11–14] milijuna m2. Treće, ukupni provjereni kapacitet dvaju proizvođača iz Unije iznosio je [14–18] milijuna m2.

(222)

Komisija je stoga zaključila da su samo dva provjerena proizvođača solarnog stakla u RIPR-u imala rezervni kapacitet od [5–8,5] milijuna m2, koji se mogao isporučiti bez dodatnih ulaganja. Komisija je stoga utvrdila da je taj argument korisnikâ neutemeljen.

(223)

Nakon objave EU ProSun je tvrdio da već nakon razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodni kapacitet proizvođača solarnog stakla nije pokrivao potražnju za solarnim staklom korisnika jer su dva korisnika u 2019./2020. uložila u nove kapacitete od ukupno 950 MW. Na temelju toga EU ProSun je smatrao da već danas nema dovoljno ponude solarnog stakla na tržištu. Kao odgovor na taj argument, EU ProSun Glass, koji predstavlja proizvođače iz Unije, ponovio je nakon objave da je nekoliko važnih proizvođača solarnih ploča za koje je EU ProSun naveo da posluju na tržištu već zatvorilo svoju proizvodnju. Stoga su novostvoreni kapaciteti zamijenili postojeće.

(224)

Komisija je prvo primijetila da su prema podacima udruženja EU ProSun proizvođači solarnih modula 2019. imali kombinirani kapacitet od više od 5 GW. Međutim, primijetila je i da je nekoliko proizvođača solarnih modula zaista prestalo s proizvodnjom. Kombinirani kapaciteti društava koja su zatvorila svoju proizvodnju premašili su 1 GW (77). Stoga su nalazi Komisije potvrdili da su novoizgrađeni kapaciteti djelomično zamijenili ulaganja u 2019./2020. nekoliko društava koje je EU ProSun naveo.

(225)

Drugo, Komisija je smatrala da postojeći i novoizgrađeni kapaciteti ne odgovaraju nužno proizvodnji solarnih modula. Prema podacima udruženja EU ProSun, 2019. iskorišteno je manje od polovine proizvodnog kapaciteta solarnih modula. Stoga je Komisija smatrala da se novoizgrađeni kapaciteti nisu automatski pretočili u ekvivalentnu proizvodnju i rast potražnje za solarnim staklom, barem ne odmah nakon njihova uvođenja.

(226)

Treće, Komisija je podsjetila da su u razdoblju ispitnog postupka revizije uz dva provjerena proizvođača solarnog stakla postojali i drugi proizvođači solarnog stakla. Prema podacima industrije solarnog stakla u Uniji ukupni kapacitet proizvođača solarnog stakla iznosio je između [33–38] milijuna m2 (vidjeti tablicu 5.) (78). Ukupni kapacitet solarnog stakla na tržištu stoga je gotovo 3 puta veći od njegove trenutačne proizvodnje.

(227)

Na temelju toga Komisija je odbacila argument udruženja EU ProSun da trenutačno nedostaje ponude solarnog stakla na tržištu Unije.

(228)

Sve zainteresirane strane složile su se da se potražnja za solarnim pločama, a time i solarnim staklom, povećava i da će se u nadolazećim godinama znatno povećati. Glavni pokretači uključuju cilj Unije u pogledu obnovljive energije do 2030., njegovo moguće postroženje i općenito europski zeleni plan, čiji je cilj klimatska neutralnost i poticanje industrije zelenih tehnologija EU-a, uključujući obnovljive izvore energije i druge tehnologije s niskom razinom emisije ugljika. Povećanje se očekuje u svim segmentima tržišta (stambeni, komercijalni, industrijski i javne usluge), ovisno o osmišljavanju javnih politika u svakoj državi članici.

(229)

Trenutačno proizvodnja solarnih modula u Uniji iznosi 1,7 GW (79). Budući da se u budućnosti očekuje veća potražnja, nekoliko korisnika iz Austrije, Francuske, Njemačke, Italije i Slovenije najavilo je da planira povećati proizvodne kapacitete. Sveukupno, i uz pretpostavku da će se planovi za novi kapacitet potpuno provesti i upotrebljavati, planirana ulaganja korisnika bi, uz 900 MW iz odjeljka 6.2.2., dovela do 2,9 GW dodatne proizvodnje u sljedeće od 2 do 3 godine, čime bi se utrostručila proizvodnja fotonaponskih modula. Osim toga, udruženje EU ProSun tvrdilo je da bi u 2. fazi provedbe jedno od planiranih ulaganja činilo dodatni kapacitet od 2 GW. Navelo je i da jedno švicarsko-njemačko društvo želi ulagati u proizvodnju veličine GW.

(230)

Na temelju toga EU ProSun i neki korisnici tvrdili su da bi u slučaju zadržavanja mjera njihova planirana ulaganja bila ugrožena jer bi morali snositi dodatne troškove i jer na tržištu ne bi postojala dovoljna ponuda solarnog stakla.

(231)

Industrija solarnog stakla Unije smatrala je da bi novo najavljeno povećanje kapaciteta bilo korisno za tu industriju. Međutim, prema njezinu mišljenju, novi planirani kapaciteti u određenoj mjeri zamjenjuju kapacitete prethodno zatvorenih proizvodnih postrojenja. Osim toga, smatrala je da se nova ulaganja možda neće provesti kako je najavljeno, kao i u drugim slučajevima u prošlosti. Nadalje, tvrdila je da bilo kakvo novo postrojenje koje treba izgraditi neće moći raditi u punom kapacitetu od samog početka rada.

(232)

Kako bi ispitala te tvrdnje, Komisija je ponovno ocijenila nalaze. Ponovila je sljedeće: prvo, dokazi u spisu ne ukazuju na to da su planirana ulaganja uvjetovana ukidanjem kompenzacijskih mjera koje su na snazi. Dokazi u spisu zapravo pokazuju da se mnogi najavljeni projekti temelje na perspektivi budućeg rasta tržišta za solarne ploče, a ne na postojanju ili nepostojanju mjera uvedenih na solarno staklo. Stoga se odluka o zadržavanju mjera uvedenih na solarno staklo ne može smatrati presudnim čimbenikom za osmišljavanje ili provedbu prethodno navedenih projekata proširenja.

(233)

Drugo, Komisija je podsjetila da je analiza učinka troška iz odjeljka 6.2.1. pokazala da su troškovi mjera za predmetne korisnike poprilično mali. Planirana ulaganja ne dovode taj zaključak u pitanje jer bi troškovi za tu dodatnu proizvodnju u sektoru korisnika imali isti ograničeni učinak.

(234)

Treće, na temelju analize iz odjeljka 6.2.2. Komisija je ponovno istaknula da će trenutačni kapacitet industrije Unije vjerojatno pokriti veću potražnju do koje će doći zbog planiranih ulaganja. Nadalje, bilo kakvo povećanje potražnje u svakom bi slučaju bilo postupno, što bi industriji solarnog stakla omogućilo da se prilagodi i prema potrebi poveća svoje kapacitete, kako i sama tvrdi. Osim toga, korisnici bi mogli nastaviti nabavljati staklo iz drugih zemalja kao što su Turska, Malezija i Indija, kao što su činili i u RIPR-u.

(235)

Nakon objave EU ProSun nadalje je tvrdio da proizvođači solarnog stakla nemaju kapacitete da zadovolje buduću potražnju za solarnim staklom. Naveo je i da korisnici ne mogu uvoziti to staklo jer kvaliteta uvoznog stakla nedostatna. Kako bi potkrijepio taj argument, dostavio je izvješće jednog od korisnika u kojem je navedeno da je određena isporuka malezijskog trgovačkog društva bila manjkava.

(236)

Komisija nije bila uvjerena da je kvaliteta solarnog stakla iz ostalih trećih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere toliko lošija da se ne može smatrati vjerodostojnom alternativom za europske proizvođače modula. U svojem antidampinškom ispitnom postupku o uvozu solarnog stakla iz Malezije sve su se strane složile da se taj uvoz stvarno natječe sa solarnim staklom proizvedenim u Uniji. Kako je prethodno navedeno, uvoz solarnog stakla u Uniju iz Malezije povećao se i u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegao je tržišni udio od 7 %. To upućuje na zaključak da je malezijsko solarno staklo općenito dovoljno visoke kvalitete iako je u pojedinačnim slučajevima isporuka solarnog stakla uvezenog iz te zemlje imala nedostatke i nije u potpunosti odgovarala dogovorenim uvjetima i specifikacijama. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(237)

Nakon objave EU ProSun tvrdio je i da bi šteta koju bi moglo prouzročiti zadržavanje mjera uvedenih na solarno staklo odmah utjecala na više od 1 000 radnih mjesta i oko 50 milijuna EUR ulaganja te na više od 4 000 radnih mjesta i milijardu EUR ulaganja koja će se provesti tijekom sljedeće dvije godine.

(238)

Komisija je odbacila taj argument i podsjetila da su mnogi planovi proširenja već provedeni dok su mjere još bile na snazi, bez obzira na odluku o zadržavanju ili ukidanju mjera. Na temelju zaključaka sažetih u odjeljcima od 6.2.1. do 6.2.3. Komisija je smatrala da zadržavanje mjera nije spriječilo ostvarenje planiranih ulaganja nekoliko korisnika.

(239)

Iako su primjedbe primljene nakon objave dodatno potkrijepile da je nastavak mjera protivan interesima korisnika, njima je potvrđeno i da je sektor tek na početku tekućeg procesa ulaganja. Komisija je zaključila da učinak mjera na strukturu troškova korisnikâ trenutačno nije nerazmjeran, da njihova sigurnost opskrbe nije ugrožena jer su dostupni rezervni kapaciteti u Uniji i drugi izvori nedampinškog uvoza te da njihovi planovi ulaganja još nisu provedeni u dostatnoj mjeri.

(240)

U svakom slučaju, ako se to pokaže točnim i nastupe promijenjene okolnosti trajne prirode, Komisija je podsjetila da industrija korisnikâ može podnijeti zahtjev za reviziju oblika i/ili razine mjera, ograničen na štetu koju je pretrpjela industrija Unije u kombinaciji sa stanjem ponude za industriju korisnika u skladu s člankom 19. stavkom 3. osnovne uredbe, što bi moglo dovesti do nove ocjene interesa Unije.

(241)

Korisnici su tvrdili da zadržavanje mjera uvedenih na solarno staklo nije u skladu s ciljevima Komisije u pogledu upotrebe čiste energije. Upravo suprotno, posljedica produljenja mjera uvedenih na solarno staklo bila bi nemogućnost industrije solarnih modula Unije da provede nova ulaganja. Nadalje, iako se očekuje da će se tržište Unije za instalacije solarnih modula povećati, industrija solarnih modula Unije bila bi prisiljena napustiti tržište jer zbog manjka ponude solarnog stakla ne bi provela planirana nova ulaganja te stoga ne bi bila konkurentna.

(242)

Komisija je u kontekstu šireg europskog zelenog plana u ožujku 2020. predložila obvezujući europski propis o klimi kojim se u zakonodavstvo nastoji ugraditi cilj klimatske neutralnosti do 2050. (80) Europski zeleni plan osim toga sadržava izričiti cilj u pogledu „[o]pskrb[e] čistom, cjenovno pristupačnom i sigurnom energijom” (81), osobito mogućim postroženjem cilja Unije u pogledu obnovljive energije do 2030.

(243)

Na obama tržištima, odnosno na tržištu stakla za hortikulturu (staklo za staklenike) i tržištu fotonaponskih i fototermalnih modula, proizvođači solarnog stakla iz Unije osmišljavaju nova inovativna rješenja za poboljšanje upotrebe zelene energije, surađuju s istraživačkim ustanovama i sveučilištima te ulažu u istraživanje i razvoj. U tom kontekstu Komisija je smatrala da je nastavak mjera ključan kako bi se osiguralo postojanje održive industrije solarnog stakla i poboljšali istraživanje i razvoj u tom području.

(244)

Komisija je nadalje smatrala da bi u slučaju isteka mjera održivost industrije solarnog stakla Unije bila ugrožena te bi korisnici (uglavnom proizvođači fotonaponskih modula) postali ovisni o uvozu, najvjerojatnije iz Kine. Posljedica isteka mjera bila bi i nemogućnost industrije solarnog stakla da ulaže u inovacije te istraživanje i razvoj. Komisija je stoga smatrala da je iz perspektive zaštite okoliša ključno održati industriju solarnog stakla održivom.

(245)

Komisijinom zelenom politikom istodobno se podupire i upotreba obnovljive energije u Uniji. Glavna mogućnost inovacije nalazi se u proizvodnji ćelija u industriji na kraju proizvodnog lanca. Ako bi se mjere zadržale, taj dio „zelene” industrije, tj. uglavnom proizvođači solarnih modula, morao bi snositi određene dodatne troškove. Međutim, s obzirom na analizu iz odjeljka 6.2.1., Komisija je zaključila da dodatni troškovi korisnika nisu dovoljno veliki da bi spriječili njihov rad ili buduće proširenje.

(246)

Komisija je stoga zaključila da zadržavanje mjere sveukupno ne šteti politikama zaštite okoliša Unije.

(247)

Skupina koja je aktivna u distribuciji solarnog stakla za izgradnju staklenika izrazila je potporu nastavku mjera. Skupina nije bila izravni korisnik, ali je usko surađivala s korisnicima/poljoprivrednicima na pronalasku primjerenog stakla za izgradnju staklenika. Tvrdila je da je kvalitetno staklo s malim udjelom željeza i nizom različitih uzoraka potrebno kako bi se osigurala djelotvornost staklenikâ. Prema njezinu mišljenju, opskrba takvim staklom i uska suradnja s proizvođačima na pronalasku inovativnih rješenja ne bi bile moguće ako bi se dopustilo da mjere isteknu, a to bi stoga negativno utjecalo na proizvodnju solarnog stakla u Uniji. Prema tvrdnjama te skupine, nije bilo moguće uvoziti slično staklo jer proizvođači iz inozemstva nisu mogli ponuditi isti opseg različitih uzoraka i varijacija potrebnih za uspješan dovršetak njihovih projekata u uobičajenom vremenskom okviru.

(248)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan uvoznik. U izostanku podataka nije bilo dokaza da bi uvođenje mjera bilo protivno interesu tih strana.

(249)

Na temelju raspoloživih informacija o interesu Unije Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja konačnih kompenzacijskih mjera na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz NRK-a.

(250)

Iz prethodno navedenog proizlazi da bi se, kako je predviđeno člankom 18. osnovne uredbe, trebale zadržati kompenzacijske mjere koje se primjenjuju na uvoz solarnog stakla podrijetlom iz Kine.

(251)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena pojedinačnih kompenzacijskih pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne kompenzacijske pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati kompenzacijsku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(252)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te bi trebala osigurati da daljnja primjena stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(253)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja se koriste pojedinačnom nižom stopom pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 23. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. U tom se postupku među ostalim može ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i naknadnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(254)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi kompenzacijske pristojbe.

(255)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa kompenzacijske pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (82). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva da ostvaruje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(256)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (83), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(257)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (84),