UREDBA (EU) 2020/873EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. lipnja 2020.

o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu određenih prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zajedno s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđen je bonitetni regulatorni okvir za kreditne institucije i investicijska društva („institucije”) koji posluju u Uniji. Taj bonitetni regulatorni okvir, koji je donesen nakon financijske krize 2007. i 2008. i koji se uglavnom temelji na međunarodnim standardima koje je 2010. odobrio Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) poznatima kao okvir Basel III, pridonio je povećanju otpornosti institucija koje posluju u Uniji i učinio ih spremnijima za suočavanje s mogućim poteškoćama, uključujući i one koje bi mogle nastati zbog mogućih budućih kriza.

(2)

Od njezina stupanja na snagu Uredba (EU) br. 575/2013 više je puta izmijenjena kako bi se uklonile preostale slabosti bonitetnog regulatornog okvira i proveli neki neriješeni elementi globalne reforme financijskih usluga koji su ključni za osiguravanje otpornosti institucija. Među tim izmjenama, Uredbom (EU) 2017/2395 Europskog parlamenta i Vijeća (6) u Uredbu (EU) br. 575/2013 uvedena su prijelazna uređenja za ublažavanje učinka uvođenja Međunarodnog standarda financijskog izvješćivanja – Financijski instrumenti (MSFI 9) na regulatorni kapital. Uredbom (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća (7) u Uredbu (EU) br. 575/2013 uveden je zahtjev za minimalno pokriće gubitka za neprihodujuće izloženosti, tzv. bonitetni zaštitni mehanizam.

(3)

Osim toga, Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća (8) u Uredbu (EU) br. 575/2013 uvedeni su neki od završnih elemenata okvira Basel III. Ti elementi među ostalim uključuju novu definiciju omjera financijske poluge i zaštitnog sloja omjera financijske poluge koji sprečavaju institucije da prekomjerno povećaju financijsku polugu, kao i odredbe za povoljniji bonitetni tretman određene imovine u obliku softvera i za povoljniji tretman određenih kredita osiguranih mirovinama ili plaćama, revidirani pomoćni faktor za kredite malim i srednjim poduzetnicima („pomoćni faktor za male i srednje poduzetnike”) te novu prilagodbu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik izloženosti prema subjektima koji financiraju fizičke strukture ili objekte, sustave i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga, ili njima upravljaju („pomoćni faktor za infrastrukturu”).

(4)

Ozbiljan gospodarski šok prouzročen pandemijom bolesti COVID-19 i izvanredne mjere za sprečavanje širenja zaraze imali su dalekosežan učinak na gospodarstvo. Poduzeća se suočavaju s poremećajima u lancu opskrbe, privremenim zatvaranjem i padom potražnje, dok kućanstva trpe zbog nezaposlenosti i pada prihoda. Tijela javne vlasti u Uniji i državama članicama poduzela su odlučne mjere potpore kućanstvima i solventnim društvima kako bi prebrodila to ozbiljno, ali privremeno usporavanje gospodarske aktivnosti i posljedični manjak likvidnosti.

(5)

Institucije će imati ključnu ulogu u doprinosu oporavku. Istodobno će vjerojatno osjećati posljedice pogoršanja gospodarske situacije. Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i nadležna tijela pružila su institucijama privremeno kapitalno, likvidnosno i operativno olakšanje kako bi osigurala da institucije i dalje mogu ispunjavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva unatoč težim okolnostima. Konkretno, Komisija, Europska središnja banka i EBA u svojim su tumačenjima i smjernicama o primjeni bonitetnog okvira u kontekstu bolesti COVID-19 pojasnili primjenu fleksibilnosti koja je već ugrađena u Uredbu (EU) br. 575/2013. Te smjernice uključuju interpretativnu komunikaciju Komisije od 28. travnja 2020. o primjeni računovodstvenih i bonitetnih okvira za olakšavanje bankovnog kreditiranja u EU-u - Potpora poduzećima i kućanstvima u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 i BCBS je odobrio nešto fleksibilniju primjenu međunarodnih standarda.

(6)

Važno je da institucije koriste svoj kapital tamo gdje je najpotrebniji i da Unijin regulatorni okvir olakša to njihovo postupanje istodobno osiguravajući razborito postupanje institucija. Osim fleksibilnosti već predviđene u postojećim propisima, ciljanim izmjenama uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 osiguralo bi se nesmetano međusobno djelovanje tog bonitetnog regulatornog okvira s različitim mjerama za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19.

(7)	Izvanredne okolnosti pandemije bolesti COVID-19 i nezabilježen razmjer izazova potaknuli su pozive za hitno djelovanje kako bi se osiguralo da su institucije u mogućnosti učinkovito usmjeravati sredstva poduzećima i kućanstvima te ublažio gospodarski šok prouzročen pandemijom bolesti COVID-19.

(8)

Jamstva koja su u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 izdale nacionalne vlade ili druga javna tijela koja se smatraju jednako kreditno sposobnima sukladno standardiziranom pristupu za kreditni rizik iz dijela trećeg Uredbe (EU) br. 575/2013 po učincima na smanjenje rizika usporediva su s jamstvima koja izdaju službene agencije za kreditiranje izvoza iz članka 47.c Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga je opravdano uskladiti zahtjeve za minimalno pokriće za neprihodujuće izloženosti koje su pokrivene jamstvima koja su odobrila nacionalne vlade ili druga javna tijela s onima za neprihodujuće izloženosti koje su pokrivene jamstvima koja su odobrila službene agencije za kreditiranje izvoza.

(9)

U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 pokazalo se da bi mogućnost privremenog isključenja određenih izloženosti prema središnjim bankama iz izračuna mjere ukupne izloženosti institucije kako je utvrđeno u članku 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876, mogla biti ključna tijekom krizne situacije. Međutim, diskrecijsko pravo isključenja takvih izloženosti primjenjuje se tek od 28. lipnja 2021. Prije tog dana nadležna tijela, stoga, ne bi mogla iskoristiti taj instrument za suzbijanje povećanja izloženosti prema središnjim bankama koje se očekuje kao posljedica mjera monetarne politike poduzetih radi ublažavanja gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID-19. Nadalje, čini se da je djelotvornost tog instrumenta otežana zbog smanjene fleksibilnosti mehanizma prijeboja koji je povezan s takvim privremenim isključenjima, što bi moglo ograničiti kapacitet institucija za povećanje izloženosti prema središnim bankama u kriznoj situaciji. To bi u konačnici moglo prisiliti pojedinu instituciju da smanji razinu kreditiranja kućanstava i poduzeća. Stoga, kako bi se izbjegle sve neželjene posljedice povezane s mehanizmom prijeboja te osigurala djelotvornost tog isključenja u slučaju mogućih budućih šokova i kriza, mehanizam prijeboja trebalo bi izmijeniti. Uz to, kako bi se osigurala dostupnost tog diskrecijskog prava za vrijeme trenutne pandemije bolesti COVID-19, određene izloženosti prema središnim bankama trebalo bi već biti moguće privremeno isključiti prije nego što se zahtjev za omjer financijske poluge utvrđen u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 počne primjenjivati 28. lipnja 2021. Do početka primjene izmijenjenih odredbi o izračunu omjera financijske poluge kako su uvedene Uredbom (EU) 2019/876, članak 429.a trebao bi se nastaviti primjenjivati u formulaciji kako je uvedena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/62 (11).

(10)

BCBS je 2017. revidirao izračun vrijednosti izloženosti omjera financijske poluge redovnih kupnji i prodaja koje čekaju namiru kako bi se osiguralo da tretman ispravno odražava svojstvenu financijsku polugu povezanu s tim trgovanjima i da moguće računovodstvene razlike ne utječu na izračun među institucijama s usporedivim pozicijama. U Uniji je ta revizija uvedena Uredbom (EU) 2019/876. Međutim, taj povoljniji tretman počinje se primjenjivati tek 28. lipnja 2021. Stoga bi, s obzirom na to da bi se tim revidiranim izračunom primjerenije odražavala stvarna financijska poluga transakcije te bi se istodobno povećao kapacitet institucije za kreditiranje i za apsorbiranje gubitaka tijekom pandemije bolesti COVID-19, institucije već sada trebale imati mogućnost privremene primjene revidiranog izračuna prije no što se odredba uvedena Uredbom (EU) 2019/876 počne primjenjivati na sve institucije u Uniji.

(11)

Mnoge institucije koje posluju u Uniji primjenjuju MSFI 9 od 1. siječnja 2018. U skladu s međunarodnim standardima koje je donio BCBS, Uredbom (EU) 2017/2395 u Uredbu (EU) br. 575/2013 uvedena su prijelazna uređenja za ublažavanje potencijalno znatnog negativnog učinka na redovni osnovni kapital institucija koji proizlazi iz obračuna očekivanih kreditnih gubitaka na temelju MSFI-ja 9.

(12)

Primjena MSFI-ja 9 za vrijeme gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19 mogla bi dovesti do iznenadnog znatnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke jer za brojne izloženosti može biti potrebno izračunati očekivane gubitke tijekom njihova vijeka trajanja. BCBS, EBA i ESMA pojasnili su da se od institucija očekuje da ne primjene automatski svoje pristupe prema očekivanim kreditnim gubicima u iznimnim situacijama kao što je pandemija bolesti COVID-19, nego da iskoriste fleksibilnost koja proizlazi iz MSFI-ja 9, primjerice da uzmu u obzir dugoročne gospodarske trendove. BCBS je 3. travnja 2020. odlučio omogućiti veću fleksibilnost u provedbi prijelaznih uređenja koja ublažavaju učinak MSFI-ja 9. Kako bi se ograničila volatilnost regulatornoga kapitala koja je moguća ako zbog pandemije bolesti COVID-19 dođe do znatnog povećanja rezervacija za očekivane kreditne gubitke, potrebno je produljiti prijelazna uređenja i u pravu Unije.

(13)

Radi ublažavanja mogućeg učinka koje naglo povećanje očekivanih rezervacija za kreditne gubitke može imati na kapacitete institucija za kreditiranje klijenata u vrijeme kada je to najpotrebnije, prijelazna uređenja trebalo bi produljiti za dvije godine te bi institucijama trebalo dozvoliti da u svoj redovni osnovni kapital u cijelosti uključe svako povećanje novih rezervacija za očekivane kreditne gubitke koje priznaju u 2020. i 2021. za njihovu financijsku imovinu koja nije umanjena za kreditne gubitke. Tim promjenama dodatno bi se pomoglo ublažavanju učinka pandemije bolesti COVID-19 na moguće povećanje potreba institucija za rezervacijama u skladu s MSFI-jem 9, dok bi se istodobno zadržala prijelazna uređenja za iznose očekivanih kreditnih gubitaka utvrđenih prije pandemije bolesti COVID-19.

(14)

Institucije koje su prethodno odlučile koristiti ili ne koristiti prijelazna uređenja trebale bi, pod uvjetom da su dobile prethodno odobrenje nadležnog tijela, moći tu odluku izmijeniti u bilo kojem trenutku tijekom novog prijelaznog razdoblja. Nadležno tijelo trebalo bi osigurati da takve promjene nisu potaknute s ciljem regulatorne arbitraže. Nakon toga i podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela institucije mogu odlučiti prestati koristiti prijelazna uređenja.

(15)

Izvanredni učinak pandemije bolesti COVID-19 očituje se i u ekstremnim razinama volatilnosti na financijskim tržištima, što zajedno s neizvjesnošću dovodi do povećanih prinosa na javni dug koji pak dovodi do nerealiziranih gubitaka u ulaganjima institucija u javni dug. Kako bi se ublažio znatan negativan učinak volatilnosti tržišta dužničkih instrumenata središnje države tijekom pandemije bolesti COVID-19 na regulatorni kapital institucija, a time i na sposobnost institucija da kreditiraju klijente, za ublažavanje utjecaja prekomjerne volatilnosti trebalo bi ponovno uspostaviti privremeni bonitetni filtar kojim bi se neutralizirao taj učinak.

(16)

Institucije imaju obvezu svakodnevno retroaktivno testirati svoje interne modele kako bi procijenile stvaraju li ti modeli dostatne kapitalne zahtjeve za apsorbiranje gubitaka u knjizi trgovanja. Neispunjavanje zahtjeva za retroaktivno testiranje, koje se naziva i prekoračenje, ako premašuje određeni broj godišnje, dovelo bi do primjene dodatnog kvantitativnog multiplikatora na kapitalne zahtjeve za tržišni rizik izračunane primjenom internih modela. Zahtjev za retroaktivno testiranje vrlo je prociklički u razdoblju ekstremne volatilnosti kao što je volatilnost uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19. Kao posljedica krize, znatno se povećao kvantitativni multiplikator tržišnog rizika koji se primjenjuje na interne modele. Iako se okvirom za tržišni rizik Basel III nadležnim tijelima dozvoljava da olakšaju takve izvanredne događaje u okviru internih modela tržišnog rizika, takvo diskrecijsko pravo nadzora nije u potpunosti dostupno na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga bi za ublažavanje negativnih učinaka ekstremne volatilnosti tržišta zabilježene tijekom pandemije bolesti COVID-19 nadležnim tijelima trebalo uvesti dodatnu fleksibilnost, kako bi se isključila prekoračenja koja su se dogodila između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021., a koja nisu rezultat nedostataka internih modela. Na temelju iskustva stečenog tijekom pandemije bolesti COVID-19 Komisija bi trebala procijeniti bi li takvu fleksibilnost trebalo staviti na raspolaganje i tijekom budućih epizoda ekstremne volatilnosti tržišta.

(17)

U ožujku 2020. Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora revidirala je rokove za provedbu završnih elemenata okvira Basel III. Dok većinu tih završnih elemenata još uvijek treba provesti u pravu Unije, zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge za globalne sistemski važne institucije već je bio proveden putem izmjena uvedenih Uredbom (EU) 2019/876. Stoga, i kako bi se na međunarodnoj razini osigurali ravnopravni uvjeti za institucije s poslovnim nastanom u Uniji koje posluju i izvan Unije, datum početka primjene zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge koji je utvrđen u toj uredbi trebalo bi odgoditi za godinu dana na 1. siječnja 2023. S obzirom na odgodu primjene zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, u razdoblju odgode ne bi bilo posljedica zbog neispunjavanja tog zahtjeva kako je utvrđen u članku 141.c Direktive 2013/36/EU ni povezanog ograničenja raspodjele utvrđenog u članku 141.b te direktive.

(18)

Kad je riječ o kreditima koje kreditne institucije odobravaju umirovljenicima ili zaposlenima na neodređeno vrijeme uz bezuvjetan prijenos dijela mirovine ili plaće dužnika toj kreditnoj instituciji, članak 123. Uredbe (EU) br. 575/2013 izmijenjen je Uredbom (EU) 2019/876 kako bi se omogućio povoljniji tretman takvih kredita. Primjena takvog tretmana u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 potaknula bi institucije da povećaju kreditiranje zaposlenika i umirovljenika. Stoga je potrebno skratiti rok početka primjene te odredbe kako bi je institucije mogle primjenjivati već za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

(19)

Kako pomoćni faktor za male i srednje poduzetnike i pomoćni faktor za infrastrukturu omogućuju povoljniji tretman određenih izloženosti prema malim i srednjim poduzenicima i infrastrukturi, njihova primjena u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 potaknula bi institucije da povećaju prijeko potrebno kreditiranje. Stoga je potrebno skratiti rok početka primjene tih dvaju pomoćnih faktora kako bi ih institucije mogle primjenjivati već za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.

(20)

Bonitetni tretman određene imovine u obliku softvera izmijenjen je Uredbom (EU) 2019/876 kako bi se dodatno podržao prelazak na digitaliziraniji bankarski sektor. U kontekstu ubrzanog uvođenja digitalnih usluga koje je posljedica javnih mjera donesenih za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19, trebalo bi skratiti rok početka primjene tih izmjena.

(21)

Javno financiranje izdavanjem državnih obveznica nominiranih u domaćoj valuti druge države članice moglo bi biti potrebno radi potpore mjerama za borbu protiv posljedica pandemije bolesti COVID-19. Kako bi se izbjegla nepotrebna ograničenja za institucije koje ulažu u takve obveznice, primjereno je ponovno uvesti prijelazna uređenja za izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama kada su te izloženosti nominirane u domaćoj valuti druge države članice u pogledu tretmana takvih izloženosti u skladu s okvirom za kreditni rizik te produljiti prijelazna uređenja u pogledu tretmana takvih izloženosti u okviru ograničenjâ velike izloženosti.

(22)

U iznimnim okolnostima koje je izazvala pandemija bolesti COVID-19 od dionika se očekuje da doprinesu naporima za oporavak. EBA, Europska središnja banka i druga nadležna tijela izdala su preporuke institucijama da suspendiraju isplate dividendi i otkupa dionica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Kako bi se osigurala dosljedna primjena takvih preporuka, nadležna tijela trebala bi u potpunosti iskoristiti svoje nadzorne ovlasti, uključujući ovlasti za izricanje obvezujućih ograničenja raspodjele za institucije ili ograničenja varijabilnih primitaka, prema potrebi, u skladu s Direktivom 2013/36/EU. Na temelju iskustva s pandemijom bolesti COVID-19, Komisija bi trebala procijeniti treba li nadležnim tijelima dodijeliti dodatne obvezujuće ovlasti za uvođenje ograničenja raspodjele u iznimnim okolnostima.

(23)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest maksimalno povećanje kapaciteta institucija za kreditiranje i za apsorbiranje gubitaka povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, istodobno i dalje osiguravajući kontinuiranu otpornost tavkih institucija, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(24)

Kako bi izvanredne mjere potpore donesene radi smanjivanja učinka pandemije bolesti COVID-19 bile potpuno učinkovite u smislu očuvanja veće otpornosti bankarskog sektora i poticanja institucija da nastave kreditiranje, potrebno je da se olakšavajući učinak tih mjera odmah odrazi u načinu na koji se utvrđuju regulatorni kapitalni zahtjevi. Uzimajući u obzir hitnost tih prilagodbi bonitetnog regulatornog okvira, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(25)

S obzirom na hitnost situacije koja proizlazi iz iznimnih okolnosti uzrokovanih izbijanjem pandemije bolesti COVID-19, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(26)	Uredbe (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 575/2013

Uredba (EU) br. 575/2013 mijenja se kako slijedi:

u članku 47.c stavku 4. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„4. Odstupajući od stavka 3. ovog članka, sljedeći faktori primjenjuju se na dio neprihodujuće izloženosti za koji jamstvo ili osiguranje pruža službena agencija za kreditiranje izvoza ili za koji jamstvo ili kontrajamstvo pruža priznati pružatelj zaštite iz članka 201. stavka 1. točaka od (a) do (e), ako bi neosiguranim izloženostima u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. bio dodijeljen ponder rizika 0 %:”;

2.	u članku 114. stavak 6. briše se;

u članku 150. stavku 1. prvom podstavku točki (d) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.	izloženostima prema središnjim državama i središnjim bankama dodjeljuje se ponder rizika 0 % prema članku 114. stavku 2. ili 4.;”;

članak 429.a, kako je izmijenjen Uredbom (EU) 2019/876, mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodna rečenica u točki (n) zamjenjuje se sljedećim:

„(n)	sljedeće izloženosti prema središnjoj banci institucije pod uvjetima iz stavaka 5. i 6.:”;

(b)

stavak 5. mijenja se kako slijedi:

i.	uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Institucije mogu isključiti izloženosti navedene u stavku 1. točki (n) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„(c)	nadležno tijelo institucije je nakon savjetovanja s relevantnom središnjom bankom odredilo datum kada se smatra da su izvanredne okolnosti započele i javno objavilo taj datum; taj datum određuje se na kraj tromjesečja.”;

(c)

u stavku 7. definicije „EMLR” i „CB” zamjenjuju se sljedećim:

„EMLR = mjera ukupne izloženosti institucije kako je izračunana u skladu s člankom 429. stavkom 4., uključujući izloženosti koje su isključene u skladu sa stavkom 1. točkom (n) ovog članka, na datum iz stavka 5. točke (c) ovog članka; i

CB = dnevni prosjek ukupne vrijednosti izloženosti institucije prema njezinoj središnjoj banci, izračunan za cijelo razdoblje održavanja pričuva središnje banke koje neposredno prethodi datumu iz stavka 5. točke (c), koje su prihvatljive za isključenje u skladu sa stavkom 1. točkom (n).”;

5.	članak 467. briše se;

članak 468. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 468.

Privremeni tretman nerealiziranih dobitaka i gubitaka koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 35., tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. („razdoblje privremenog tretmana”), institucije iz izračuna stavki redovnoga osnovnoga kapitala mogu isključiti iznos A određen u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu je:

a	=	iznos nerealiziranih dobitaka i gubitaka akumuliranih od 31. prosinca 2019., iskazan u bilanci kao „promjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit”, koji odgovara izloženostima prema središnjim državama, prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave iz članka 115. stavka 2. ove Uredbe i prema subjektima javnog sektora iz članka 116. stavka 4. ove Uredbe, isključujući onu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu Uredbi Komisije (EZ) br. 1126/2008 („Prilog u vezi s MSFI-jem 9”); i
f	=	faktor koji se primjenjuje za svaku izvještajnu godinu tijekom razdoblja privremenog tretmana u skladu sa stavkom 2.

2. Institucije primjenjuju sljedeće faktore f za izračun iznosa A iz stavka 1.:

(a)	1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b)	0,7 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c)	0,4 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.

3. Ako institucija odluči primijeniti privremeni tretman iz stavka 1. ona obavješćuje nadležno tijelo o svojoj odluci najmanje 45 dana prije datuma dostave izvješća o informaciji koja se temelji na tom tretmanu. Podložno prethodnom odobrenju nadležnog tijela, institucija tijekom razdoblja privremenog tretmana jednom može izmijeniti svoju prvotnu odluku. Institucije javno objavljuju ako primjenjuju taj tretman.

4. Ako institucija iz svojeg redovnoga osnovnoga kapitala isključi iznos nerealiziranih gubitaka u skladu sa stavkom 1. ovog članka, ona ponovno izračunava sve zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i u Direktivi 2013/36/EU koji su izračunani primjenom bilo koje od sljedećih stavki:

(a)	iznosa odgođene porezne imovine koja je oduzeta od stavki redovnoga osnovnoga kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (c) ili ponderirana rizikom u skladu s člankom 48. stavkom 4.;

(b)	iznosa specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik.

Pri ponovnom izračunu predmetnog zahtjeva institucija ne uzima u obzir učinke koje na te stavke imaju rezervacije za očekivane kreditne gubitke koje se odnose na izloženosti prema središnjim državama, prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave iz članka 115. stavka 2. ove Uredbe i prema subjektima javnog sektora iz članka 116. stavka 4. ove Uredbe, isključujući onu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9.

5. U razdobljima iz stavka 2. ovog članka, uz objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u dijelu osmom, institucije koje su odlučile primijeniti privremeni tretman utvrđen u stavku 1. ovog članka objavljuju iznose regulatornoga kapitala, redovnoga osnovnoga kapitala i osnovnoga kapitala, stopu ukupnog kapitala, stopu redovnoga osnovnoga kapitala, stopu osnovnoga kapitala i omjer financijske poluge koje bi imale ako ne bi primijenile taj tretman.”;

članak 473.a mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.	u prvom podstavku uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „1. Odstupajući od članka 50. i do kraja prijelaznih razdoblja iz stavaka 6. i 6.a ovog članka, iznos izračunan u skladu s ovim stavkom mogu u svoj redovni osnovni kapital uvrstiti:”;

ii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Iznos iz prvog podstavka izračunava se kao zbroj sljedećeg:

(a)	za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. iznos (ABSA) izračunan prema sljedećoj formuli:

pri čemu je:

A2,SA	=	iznos izračunan u skladu sa stavkom 2.;
A4,SA	=	iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3.;

	=	zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2020.;
	=	zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2018. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji;
f1	=	primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.;
f2	=	primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.a;
t1	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A2,SA;
t2	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A4,SA;
t3	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos ;

(b)	za izloženosti koje podliježu ponderiranju rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 3. iznos (ABIRB) izračunan prema sljedećoj formuli:

pri čemu je:

A2,IRB	=	iznos izračunan u skladu sa stavkom 2. prilagođen u skladu sa stavkom 5. točkom (a);
A4,IRB	=	iznos izračunan u skladu sa stavkom 4. na temelju iznosa izračunanih u skladu sa stavkom 3. prilagođenih u skladu sa stavkom 5. točkama (b) i (c);

;

	=	zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. ove Uredbe, na dan 1. siječnja 2020. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost kao nulu;
	=	zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na dan 1. siječnja 2018. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. ove Uredbe. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost kao jednaku nuli;
f1	=	primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.;
f2	=	primjenjivi faktor utvrđen u stavku 6.a;
t1	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A2,IRB;
t2	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos A4,IRB;
t3	=	povećanje redovnoga osnovnoga kapitala zbog poreznog odbitka za iznos .”;

(b)

u stavku 3. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 na datum izvješćivanja i, ako se primjenjuje članak 468. ove Uredbe, isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9;

(b)

zbroj očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 i, ako se primjenjuje članak 468. ove Uredbe, isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9, na dan 1. siječnja 2020. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji.”;

(c)

u stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

institucije zamjenjuju iznos izračunan u skladu s ovim člankom stavkom 3. točkom (a) zbrojem očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 i, ako se primjenjuje članak 468. ove Uredbe, isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. ove Uredbe na datum izvješćivanja. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost iznosa iz ovog članka stavka 3. točke (a) kao jednaku nuli;

(c)

institucije zamjenjuju iznos izračunan u skladu s ovim člankom stavkom 3. točkom (b) zbrojem očekivanih kreditnih gubitaka u dvanaestomjesečnom razdoblju kako je određeno u skladu s točkom 5.5.5. Priloga u vezi s MSFI-jem 9 i iznosa rezervacija za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja kako je određeno u skladu s točkom 5.5.3. Priloga u vezi s MSFI-jem 9, isključujući rezervacije za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke tijekom vijeka trajanja za financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke kako je utvrđeno u Dodatku A Prilogu u vezi s MSFI-jem 9 i, ako se primjenjuje članak 468. ove Uredbe, isključujući očekivane kreditne gubitke određene za izloženosti mjerene po fer vrijednosti na temelju ostale sveobuhvatne dobiti u skladu s točkom 4.1.2 A Priloga u vezi s MSFI-jem 9, na dan 1. siječnja 2020. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji, umanjeno za zbroj povezanih iznosa očekivanih gubitaka za iste izloženosti izračunane u skladu s člankom 158. stavcima 5., 6. i 10. ove Uredbe na dan 1. siječnja 2020. ili na dan početne primjene MSFI-ja 9, ovisno o tome koji je datum kasniji. Ako je rezultat izračuna negativan broj, institucija određuje vrijednost iznosa iz ovog članka stavka 3. točke (b) kao jednaku nuli.”;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Institucije primjenjuju sljedeće faktore f1 za izračun iznosâ ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a) odnosno točke (b):

(a)	0,7 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b)	0,5 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c)	0,25 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

(d)	0 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2024.

Institucije čija financijska godina počinje nakon 1. siječnja 2020., ali prije 1. siječnja 2021., prilagođavaju datume iz prvog podstavka točaka od (a) do (d) tako da odgovaraju njihovoj financijskoj godini i prilagođene datume prijavljuju svojim nadležnim tijelima te ih javno objavljuju.

Institucije koje računovodstvene standarde iz stavka 1. počinju primjenjivati 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma primjenjuju relevantne faktore u skladu s prvim podstavkom točkama od (b) do (d), počevši od faktora koji odgovara godini prve primjene tih računovodstvenih standarda.”;

(e)

umeće se sljedeći stavak:

„6.a Institucije primjenjuju sljedeće faktore f2 za izračun iznosâ ABSA i ABIRB iz stavka 1. drugog podstavka točke (a), odnosno točke (b):

(a)	1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020.;

(b)	1 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.;

(c)	0,75 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.;

(d)	0,5 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.;

(e)	0,25 tijekom razdoblja od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024.

Institucije čija financijska godina počinje nakon 1. siječnja 2020., ali prije 1. siječnja 2021., prilagođavaju datume iz prvog podstavka točaka od (a) do (e) tako da odgovaraju njihovoj financijskoj godini i prilagođene datume prijavljuju svojim nadležnim tijelima te ih javno objavljuju.

Institucije koje računovodstvene standarde iz stavka 1. počinju primjenjivati 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma primjenjuju relevantne faktore u skladu s prvim podstavkom točkama od (b) do (e), počevši od faktora koji odgovara godini prve primjene tih računovodstvenih standarda.”;

(f)

umeće se sljedeći stavak:

„7.a Odstupajući od stavka 7. točke (b) ovog članka, pri ponovnom izračunu zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi i Direktivi 2013/36/EU institucije mogu iznosu ABSA iz stavka 1. drugog podstavka točke (a) ovog članka dodijeliti ponder rizika 100 %. Za potrebe izračuna iznosa mjere ukupne izloženosti navedene u članku 429. stavku 4. ove Uredbe, institucije mjeri ukupne izloženosti dodaju iznose ABSA i ABIRB navedene u ovom članku stavku 1. drugom podstavku točkama (a) i (b).

Institucije mogu samo jednom odabrati hoće li primjenjivati izračun iz stavka 7. točke (b) ili izračun iz prvog podstavka ovog stavka. Institucije objavljuju svoju odluku.”;

(g)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. U razdobljima iz stavaka 6. i 6.a ovog članka, uz objavljivanje informacija koje se zahtijevaju u dijelu osmom, institucije koje odluče primjenjivati prijelazna uređenja utvrđena u ovom članku izvješćuju nadležna tijela i objavljuju iznose regulatornoga kapitala, redovnoga osnovnoga kapitala i osnovnoga kapitala, stopu redovnoga osnovnoga kapitala, stopu osnovnoga kapitala, ukupnu stopu kapitala i omjer financijske poluge koje bi imali ako ne bi primijenili ovaj članak.”;

(h)

stavak 9. mijenja se kako slijedi:

prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„9. Institucija odlučuje hoće li primijeniti uređenja iz ovog članka tijekom prijelaznog razdoblja te obavješćuje nadležno tijelo o svojoj odluci do 1. veljače 2018. Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju prvotnu odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja. Institucije javno obznanjuju svaku odluku donesenu u skladu s ovim podstavkom.

Institucija koja je odlučila primijeniti prijelazna uređenja iz ovog članka može odlučiti ne primijeniti stavak 4., pri čemu o toj odluci obavješćuje nadležno tijelo do 1. veljače 2018. Institucija u tom slučaju određuje A4,SA, A4,IRB, , , t2 i t3 iz stavka 1. kao jednake nuli. Ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju prvotnu odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja. Institucije javno obznanjuju svaku odluku donesenu u skladu s ovim podstavkom.”;

ii.

dodaju se sljedeći podstavci:

„Institucija koja je odlučila primjenjivati prijelazna uređenja iz ovog članka može odlučiti ne primijeniti stavak 2., pri čemu o toj odluci bez odgode obavješćuje nadležno tijelo. Institucija u tom slučaju određuje A2,SA, A2,IRB i t1 iz stavka 1. kao jednake nuli. Ako je institucija za to dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela, svoju prvotnu odluku može izmijeniti tijekom prijelaznog razdoblja.

Nadležna tijela najmanje jednom godišnje obavješćuju EBA-u o primjeni ovog članka od strane institucija pod njihovim nadzorom.”;

8.	u članku 495. stavak 2. briše se;

umeću se sljedeći članci:

„Članak 500.a

Privremeni tretman javnog duga izdanog u valuti druge države članice

1. Odstupajući od članka 114. stavka 2., do 31. prosinca 2024. za izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama država članica ako su te izloženosti nominirane i financirane u domaćoj valuti druge države članice primjenjuje se sljedeće:

(a)	do 31. prosinca 2022. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 0 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.;

(b)	u 2023. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 20 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.;

(c)	u 2024. ponder rizika primijenjen na vrijednosti izloženosti jest 50 % pondera rizika dodijeljenog tim izloženostima u skladu s člankom 114. stavkom 2.

2. Odstupajući od članka 395. stavka 1. i članka 493. stavka 4., nadležna tijela mogu institucijama dopustiti izloženosti navedene u stavku 1. ovog članka uz sljedeća maksimalna ograničenja:

(a)	100 % osnovnoga kapitala institucije do 31. prosinca 2023.;

(b)	75 % osnovnoga kapitala institucije između 1. siječnja i 31. prosinca 2024.;

(c)	50 % osnovnoga kapitala institucije između 1. siječnja i 31. prosinca 2025.

Ograničenja navedena u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) primjenjuju se na vrijednosti izloženosti nakon što se uzme u obzir učinak smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 399. do 403.

3. Odstupajući od članka 150. stavka 1. točke (d) podtočke ii., nakon što dobiju prethodno odobrenje nadležnih tijela i pod uvjetima utvrđenima u članku 150., institucije također mogu primijeniti standardizirani pristup na izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama ako je tim izloženostima dodijeljen ponder rizika 0 % na temelju stavka 1. ovog članka.

Članak 500.b

Privremeno isključenje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 429. stavka 4., institucija može do 27. lipnja 2021. iz svoje mjere ukupne izloženosti isključiti sljedeće izloženosti prema središnjoj banci institucije, pod uvjetima utvrđenima u stavcima 2. i 3. ovog članka:

(a)	kovanice i novčanice koje predstavljaju zakonsku valutu u nadležnosti središnje banke;

(b)	imovinu koja predstavlja potraživanja prema središnjoj banci, uključujući pričuve koje se drže u središnjoj banci.

Iznos koji je institucija isključila ne smije prelaziti prosječni dnevni iznos izloženosti navedenih u točkama (a) i (b) prvog podstavka tijekom najnovijeg punog razdoblja održavanja pričuva središnje banke institucije.

2. Institucija može isključiti izloženosti navedene u stavku 1. ako je nadležno tijelo institucije utvrdilo, nakon savjetovanja s odnosnom središnjom bankom, i javno objavilo da postoje iznimne okolnosti u kojima je isključenje opravdano kako bi se olakšalo provođenje monetarnih politika.

Izloženosti koje se isključuju na temelju stavka 1. moraju ispunjavati oba sljedeća uvjeta:

(a)	nominirane su u istoj valuti kao i depoziti koje je institucija preuzela;

(b)	njihovo prosječno dospijeće znatno ne prelazi prosječno dospijeće depozita koje je institucija preuzela.

Institucija koja isključuje izloženosti prema svojoj središnjoj banci iz mjere ukupne izloženosti u skladu sa stavkom 1. objavljuje i omjer financijske poluge koji bi imala da te izloženosti nije isključila.

Članak 500.c

Isključenje prekoračenja iz izračuna dodatnog faktora pri retroaktivnom testiranju s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

Odstupajući od članka 366. stavka 3., u iznimnim okolnostima nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da u pojedinačnim slučajevima iz izračuna dodatnog faktora iz članka 366. stavka 3. isključe prekoračenja utvrđena retroaktivnim testiranjem hipotetskih ili stvarnih promjena koje je institucija provela, pod uvjetom da ta prekoračenja ne proizlaze iz nedostataka internog modela i pod uvjetom da su nastala između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021.

Članak 500.d

Privremeni izračun vrijednosti izloženosti redovnih kupnji i prodaja koje čekaju namiru s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19

1. Odstupajući od članka 429. stavka 4., institucije mogu do 27. lipnja 2021. izračunati vrijednost izloženosti redovnih kupnji i prodaja koje čekaju namiru u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.

2. Gotovinu koja se odnosi na redovne prodaje i na vrijednosne papire koji se odnose na redovne kupnje te koji se iskazuju u bilanci do datuma namire institucije tretiraju kao imovinu u skladu s člankom 429. stavkom 4. točkom (a).

3. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje čekaju namiru primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum trgovanja, poništavaju svaki prijeboj, dopušten tim okvirom, gotovinskih potraživanja za redovne prodaje koje čekaju namiru s gotovinskim obvezama za redovne kupnje koje čekaju namiru. Nakon što su poništile računovodstveni prijeboj, institucije mogu izvršiti prijeboj tih gotovinskih potraživanja s gotovinskim obvezama se ako povezane redovne prodaje i kupnje namiruju na temelju isporuke po plaćanju.

4. Institucije koje, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, na redovne kupnje i prodaje koje čekaju namiru primjenjuju računovodstveno priznavanje na datum namire, u mjeru ukupne izloženosti uključuju cijelu nominalnu vrijednost obveza za plaćanje koje se odnose na redovne kupnje.

Institucije mogu izvršiti prijeboj cijele nominalne vrijednosti obveza za plaćanje koje se odnose na redovne kupnje s cijelom nominalnom vrijednošću gotovinskih potraživanja koja se odnose na redovne prodaje koje čekaju namiru samo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)	i redovne kupnje i redovne prodaje namiruju se na temelju isporuke po plaćanju;

(b)	kupljenoj i prodanoj financijskoj imovini koja je povezana s gotovinskim obvezama i potraživanjima mjerena je po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka te je imovina uključena u knjigu trgovanja institucije.

5. Za potrebe ovog članka, „redovna kupnja ili prodaja” znači kupnja ili prodaja vrijednosnih papira na temelju ugovora čiji uvjeti zahtijevaju isporuku vrijednosnih papira u roku koji je općenito određen zakonom ili konvencijom na dotičnom tržištu.”;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 518.b

Izvješće o prekoračenjima i nadzornim ovlastima za ograničavanje raspodjela

Komisija do 31. prosinca 2021. izvješćuje Europski parlament i Vijeće opravdavaju li iznimne okolnosti koje uzrokuju ozbiljne gospodarske poremećaje i time utječu na uredno funkcioniranje i integritet financijskih tržišta da se:

(a)	tijekom takvih razdoblja nadležnim tijelima dopusti da iz internih modela za tržišne rizike institucija isključe prekoračenja koja ne proizlaze iz nedostataka tih modela;

(b)	tijekom takvih razdoblja nadležnim tijelima dodijele se dodatne obvezujuće ovlasti za izricanje ograničenja raspodjela od strane institucija tijekom takvih razdoblja.

Komisija, po potrebi, razmatra daljnje mjere.”.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) 2019/876

Članak 3. Uredbe (EU) 2019/876 mijenja se kako slijedi:

umeće se sljedeći stavak:

„3.a

Sljedeće točke iz članka 1. ove Uredbe primjenjuju se od 27. lipnja 2020.:

(a)	točka 59., u dijelu koji se odnosi na odredbe o tretmanu određenih kredita koje su kreditne institucije odobrile umirovljenicima ili zaposlenicima utvrđene u članku 123. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)	točka 133., u dijelu koji se odnosi na odredbe o prilagodbi izloženosti ponderiranih rizikom prema MSP-ovima koje nisu u statusu neispunjavanja obveza utvrđene u članku 501. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

točka 134., u dijelu koji se odnosi na odredbe o prilagodbi kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik izloženosti prema subjektima koji financiraju fizičke strukture ili objekte, sustave i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga ili njima upravljaju utvrđene u članku 501.a Uredbe (EU) br. 575/2013.”;

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.	Točka 46. podtočka (b) u članku 1. ove Uredbe, koja sadržava odredbe o uvođenju novog kapitalnog zahtjeva za GSV institucije utvrđene u članku 92. stavku 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, primjenjuje se od 1. siječnja 2023.”;

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.

Točka 18. u članku 1. ove Uredbe, u dijelu koji se odnosi na članak 36. stavak 1. točku (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, koja sadržava odredbu o izuzeću od odbitaka razborito vrednovane imovine u obliku softvera, primjenjuje se od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 36. stavka 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.”.

Članak 3.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 27. lipnja 2020.

Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak ovog članka, članak 1. točka (4) primjenjuje se od 28. lipnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 2020.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednica

N. BRNJAC

(1) SL C 180, 29.5.2020., str. 4.

(2) Mišljenje od 10. lipnja 2020. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 18. lipnja 2020. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 24. lipnja 2020.

(4) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(5) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(6) Uredba (EU) 2017/2395 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu prijelaznih uređenja za ublažavanje učinka uvođenja MSFI-ja 9 na regulatorni kapital te za tretman velikih izloženosti u slučaju određenih izloženosti javnog sektora koje su nominirane u domaćoj valuti bilo koje države članice (SL L 345, 27.12.2017., str. 27.).

(7) Uredba (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu minimalnog pokrića gubitka za neprihodujuće izloženosti (SL L 111, 25.4.2019., str. 4.).

(8) Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.).

(9) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(10) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(11) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/62 od 10. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu omjera financijske poluge (SL L 11, 17.1.2015., str. 37.).