(1)

Bolesti biljaka ili najezde štetnih organizama već nekoliko godina nanose sve veće štete u proizvodnji voća i povrća u Uniji. Na primjer, u razdoblju 2013.–2018. pojava i širenje organizma Xyllela fastidiosa pogodili su stabla koštičavog voća kao što su šljive, trešnje i bademi u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj. U razdoblju 2018.–2019. unos i širenje invazivnog virusa smeđe naboranosti ploda rajčice (ToBRFV) nanijeli su štete u proizvodnji rajčica (Solanum lycopersicum L.) i paprika (Capsicum annuum) u Italiji i Njemačkoj. Kad je riječ o štetnim organizmima, na primjer vrsta Eurytoma schreineri Schreiner, unesena u Uniju 2013. putem uvoza, nanijela je štete u proizvodnji šljiva, marelica i trešanja u Bugarskoj i susjednim zemljama. Nedavno, u 2019., mramorastosmeđa štitasta stjenica (Halyomorpha halys) izazvala je velike gubitke u proizvodnji u sjevernim talijanskim regijama Emilija Romagna, Veneto, Trentino-Južni Tirol, Lombardija, Pijemont i Furlanija-Julijska krajina i negativno utjecala na vrijednost proizvodnje koju su organizacije proizvođača u tim regijama stavile na tržište.

(2)

S obzirom na povećanje učestalosti fitosanitarnih šteta potrebno je dugoročno rješenje u pogledu izračuna vrijednosti proizvodnje koju proizvođačke organizacije stavljaju na tržište kako bi se u budućnosti povećala otpornost tih organizacija. Potrebno je izmijeniti Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2017/891 (2) tako što će se utvrditi fleksibilnost u izračunu vrijednosti proizvodnje koju organizacije proizvođača stavljaju na tržište u Uniji za slučaj da su suočene s fitosanitarnom štetom zbog koje njihovi proizvodi više nisu upotrebljivi ni za konzumaciju ni za preradu.

(3)

Golemi gubici u vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište uzrokovani fitosanitarnom štetom imaju velik utjecaj na iznos pomoći Unije koju organizacije proizvođača primaju u narednoj godini jer se iznos pomoći izračunava kao postotak vrijednosti proizvodnje koju je svaka organizacija proizvođača stavila na tržište. Ako je izgubljen velik dio cijele berbe, organizacije proizvođača u opasnosti su da izgube status priznate organizacije jer je jedan od kriterija za priznavanje organizacije postizanje određene, na nacionalnoj razini utvrđene, minimalne vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. To bi značilo dvostruki gospodarski gubitak, što bi ugrozilo dugoročnu stabilnost organizacija proizvođača.

(4)

Stoga bi za organizacije proizvođača trebalo omogućiti veću fleksibilnost u izračunu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. To je potrebno kako bi se izbjegle situacije da organizacije proizvođača koje investiraju u preventivne mjere ali svejedno pretrpe znatnu fitosanitarnu štetu ne samo da pretrpe gubitke u vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište nego im se i financijska pomoć Unije u narednoj godini znatno i naglo smanji. Takva fleksibilnost u izračunu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište trebala bi međutim biti dostupna samo organizacijama proizvođača koje dokažu da su poduzele potrebne preventivne mjere protiv bolesti biljaka i najezdi štetnih organizama kao što su zaštitne mreže, praćenje štetnih organizama i bolesti, biološka kontrola štetnih organizama i druge mjere u cilju smanjenja pojave štetnih organizama i bolesti i štete u proizvodnji koju oni uzrokuju.

(5)

S obzirom na povećanu učestalost najezdi štetnih organizama ili bolesti biljaka i posljedične znatno veće gubitke u proizvodnji u usporedbi sa štetama povezanima s vremenskim uvjetima, zaštitna mjera iz članka 23. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 prema kojem se smatra da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište tog proizvoda predstavlja 65 % njegove vrijednosti u prethodnom referentnom razdoblju, nije dovoljna.

(6)

Stoga, i radi potrebe da se postigne gospodarska i financijska stabilnost organizacija proizvođača pogođenih velikim gubicima u vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište uzrokovanima fitosanitarnom štetom, gornju granicu za izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište trebalo bi povećati. S obzirom na to i uzimajući u obzir znatnu štetu uzrokovanu nedavnim najezdama štetnih organizama, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište iz članka 23. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 trebalo bi povećati na 85 %.

(7)

S obzirom na provedbu operativnih programa po kalendarskim godinama i uzimajući u obzir činjenicu da se izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište kojim se određuje iznos financijske pomoći Unije temelji na prethodnoj kalendarskoj godini, potrebno je da ova Uredba stupi na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(8)

Delegiranu uredbu (EU) 2017/891 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,