(1)

Europska komisija pokrenula je 10. listopada 2019. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju određenog teškog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje („Koreja” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 26. kolovoza 2019. podnijelo Europsko udruženje za termalni papir („podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenog teškog termalnog papira u Uniji („teški termalni papir” ili „predmetni proizvod”). Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza da određeni uvjeti nisu ispunjeni. Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Uvoz teškog termalnog papira iz Koreje naglo se smanjio za 81 % u četiri mjeseca nakon pokretanja postupka u usporedbi s istim razdobljem tijekom razdoblja ispitnog postupka. Podaci nakon pokretanja postupka temeljili su se na oznakama TARIC dodijeljenima predmetnom proizvodu pri pokretanju postupka. To je uspoređeno s prosječnim uvozom jedinog korejskog izvoznika tijekom četiri mjeseca razdoblja ispitnog postupka. Stoga nisu ispunjeni uvjeti za evidentiranje u skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe. Komisija nije odredila da se na uvoz predmetnog proizvoda primijeni evidentiranje u skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe jer uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (d), tj. dodatno značajno povećanje uvoza, nije bio ispunjen.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja pritužbe, poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače (izvoznike) i tijela Republike Koreje, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Održana su dva saslušanja s Komisijom. Tijekom saslušanja održanog 5. prosinca 2019. na zahtjev proizvođača izvoznika koji surađuje, grupe Hansol, njezin povezani uvoznik u Uniji, niz korisnika i predstavnika korejske vlade postavili su pitanja u vezi s tržištem teškog termalnog papira u Uniji, štetom, uzročnošću, pravnim temama i/ili interesom Unije. Tijekom saslušanja održanog 7. siječnja 2020. na zahtjev podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe i neki njegovi članovi postavili su pitanja povezana sa štetom, uzročnošću i interesom Unije. Tvrdnje iznesene tijekom tih saslušanja uključene su u ovu Uredbu.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odlučila odabirom uzorka na razumnu mjeru ograničiti broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka i da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je privremeni uzorak odabrala na temelju obujma proizvodnje i prodaje u Uniji koji su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. Tako utvrđeni privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije u dvjema različitim državama članicama koji su, prema dostupnim informacijama, činili oko 58,2 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i 57,5 % ukupne prodaje u Uniji. Komisija je pojedinosti o tom privremenom uzorku stavila na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i pozvala je zainteresirane strane da iznesu primjedbe na njih.

(9)

Dvije zainteresirane strane dostavile su primjedbe o privremenom uzorku. Podnositelj pritužbe u potpunosti je podržao predloženi uzorak. Proizvođač izvoznik Hansol Paper Co., Ltd. tvrdio je da predloženi uzorak nije reprezentativan jer je uključivao dva povezana društva koja se nalaze u istoj zemlji. Hansol Paper Co., Ltd. nadalje je tvrdio da se privremenim uzorkom nije osigurala odgovarajuća zemljopisna rasprostranjenost te je predložio da se u uzorak uključi Ricoh, sa sjedištem u Francuskoj.

(10)

Komisija je smatrala da su dva proizvođača koja se nalaze u Njemačkoj bili najveći proizvođači istovjetnog proizvoda u Europskoj uniji (zajedno su činili oko 47 % ukupne proizvodnje i 44 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka) i da je Njemačka imala najveću proizvodnju i najveću koncentraciju proizvođača istovjetnog proizvoda. Osim toga, Ricoh je naveo da, iako je podržao pritužbu, nije mogao surađivati u ispitnom postupku.

(11)

Stoga je potvrđen privremeni uzorak koji se sastoji od triju proizvođača iz Unije. Konačni uzorak, koji su činili Kanzan Spezialpapiere GmbH i Mitsubishi HiTec Paper Europe GmbH u Njemačkoj i Jujo Thermal Ltd. u Finskoj, smatrao se reprezentativnim za industriju Unije.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj primljenih odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Nije bilo primjedbi na tu odluku.

(14)

Komisija je pozvala tri proizvođača iz Unije u uzorku, dva nepovezana uvoznika koji su odgovorili na obrazac za odabir uzorka i poznatog proizvođača izvoznika u Koreji, grupu Hansol, da ispune relevantne upitnike dostupne na internetu.

(15)

Proizvođač izvoznik zatražio je 20. listopada 2019. izuzeće od ispunjavanja Priloga I. glavnom upitniku za tri povezana prerađivača. S obzirom na dostavljene informacije Komisija je 24. listopada 2019. privremeno pristala na taj zahtjev.

(16)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog nepovezanog uvoznika, društva Ritrama S.p.A., proizvođača izvoznika Hansol Paper Co., Ltd. („Hansol Paper”) i njegova povezanog uvoznika Hansol Europe B.V. („Hansol Europe”). Odgovor su poslala i dva korisnika.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava/subjekata:

(18)

S obzirom na to da je ograničen broj strana dostavio određene podatke, neke brojke navedene u nastavku izražene su u obliku raspona zbog povjerljivosti (3).

(19)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2019. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(20)

Predmetni proizvod jest određeni teški termalni papir, definiran kao termalni papir težine veće od 65 g/m2; koji se prodaje u svitcima širine 20 cm ili više, težine 50 kg ili više (uključujući papir) i promjera 40 cm ili više (veliki svitci), s temeljnim premazom ili bez njega, na jednoj strani ili na obje strane, premazan toplinski osjetljivom tvari (tj. mješavinom bojila i razvijača koja reagira i stvara sliku prilikom primjene topline) na jednoj strani ili na obje strane, i s premazom na gornjoj strani ili bez njega podrijetlom iz Republike Koreje, trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 4809 90 00, ex 4811 59 00 i ex 4811 90 00 (oznake TARIC 4809900020, 4811590020 i 4811900020) („predmetni proizvod”).

(21)

Teški termalni papir je posebni papir. Ima termički aktivni premaz koji reagira stvaranjem slike na primjenu topline pisačima s termalnim glavama za ispis. Teški termalni papir uglavnom se koristi za samoljepljive etikete za ambalažu za e-trgovinu, karte i oznake.

(22)

Može se proizvesti uz upotrebu nekoliko vrsta razvijača: razvijača koji sadržavaju (bis)fenolne tvari kao što su bisfenol A i bisfenol S (teški termalni papir koji sadržava (bis)fenol) ili razvijača koji ne sadržavaju fenol (teški termalni papir bez fenola). Ovim su ispitnim postupkom obuhvaćene sve vrste. Međutim, Komisija napominje da je od 2. siječnja 2020. teški termalni papir s bisfenolom A zabranjen u Uniji (4).

(23)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(24)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(25)

Čini se da je Hansol Paper bio jedini proizvođač predmetnog proizvoda u predmetnoj zemlji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(26)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje društva Hansol Paper bio reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka. Iz toga slijedi da je ukupna prodaja istovjetnog proizvoda društva Hansol Paper na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(27)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje Hansol Paper, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju s reprezentativnom domaćom prodajom.

(28)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja društva Hansol Paper na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je jednaka vrsti proizvoda koja se prodaje za izvoz u Uniju ili usporediva s njom bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Domaća prodaja vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniji. Komisija je utvrdila da se jedna vrsta proizvoda (koja čini 25–45 % ukupne domaće prodaje društva Hansol Paper na njegovu domaćem tržištu) prodavala u obujmu manjem od 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju. Za tu vrstu proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 33. i 34. u nastavku.

(29)

Komisija je zatim za predmetnu vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(30)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(31)

U ovom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(32)

Uobičajena vrijednost stvarna je domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje predmetnih vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(33)

Analiza domaće prodaje pokazala je da je od 60 do 80 % (5) ukupne domaće prodaje vrste proizvoda koja je identična vrsti proizvoda prodanoj za izvoz u Uniji ili usporediva s njom bilo profitabilno te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(34)

Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu ili ona nije bila dovoljna, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. osnovne uredbe.

(35)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(36)

Društvo Hansol Paper izvozilo je u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili neizravno preko društva Hansol Europe, povezanog uvoznika u Uniji.

(37)

Za prodaju predmetnog proizvoda izravno nezavisnim kupcima u Uniji izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(38)

Za prodaju predmetnog proizvoda u Uniju preko društva Hansol Europe koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Prodajna cijena povezane strane nepovezanim kupcima prilagođena je naniže na cijenu franko tvornica oduzimanjem troškova prodaje, općih i administrativnih troškova povezane strane, razumnog iznosa dobiti i troškova prijevoza.

(39)

U pogledu korištene profitne marže, u skladu s ustaljenom sudskom praksom sudova Unije (6), Komisija nije upotrijebila profitnu maržu povezanog društva jer se ona smatra nepouzdanom. Samo je jedna strana ispunila upitnik namijenjen nepovezanim uvoznicima u Uniji i pristala otkriti profitnu maržu koju je ostvarila u svojim aktivnostima povezanima s predmetnim proizvodom. Dobit društva Hansol Europe stoga je privremeno zamijenjena profitnom maržom te strane.

(40)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica.

(41)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost prilagođena je za troškove prijevoza, pakiranja i kredita. Izvozna cijena za rukovanje, utovar i popratne troškove, prijevoz, osiguranje, troškove pakiranja, troškove kredita, bankovne naknade, proviziju i rabate na kraju godine kada je utvrđeno da su razumni, točni i potkrijepljeni provjerenim dokazima.

(42)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost odgovarajuće vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(43)

Na temelju toga privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi 22,3 % za jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(44)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Republike Koreje, ako ih bude, Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udio ukupnog obujma izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(45)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz društva Hansol Paper činio 100 % ukupnog izvoza iz predmetne zemlje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je na temelju toga odlučila preostalu dampinšku maržu utvrditi na istoj razini kao maržu proizvođača izvoznika koji surađuje.

(46)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(47)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je sedam poznatih proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(48)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila 214 227 tona. Komisija je tu količinu odredila na temelju odgovora na upitnik koje je podnio podnositelj pritužbe, koji su unakrsno provjereni s pojedinačnim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 8. i 11., tri proizvođača iz Unije odabrana su za uzorak koji predstavlja 58,2 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(49)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju prodaje industrije Unije u Uniji, procjena podnositelja pritužbe u pogledu uvoza teškog termalnog papira iz drugih zemalja i prodaje u Uniji jedinog korejskog proizvođača izvoznika, kako je navedena u njegovu odgovoru na upitnik.

(50)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(51)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji blago se povećala za 1 %. Povećala se za 5 % u razdoblju od 2016. do 2018., a zatim se smanjila za 4 % u razdoblju ispitnog postupka.

(52)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju odgovora na upitnik koje je dostavio jedini korejski proizvođač izvoznik. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji.

(53)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(54)

Korejski uvoz općenito se povećao za 83 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon smanjenja od 31 % u 2017., uvoz iz Republike Koreje znatno se povećao za 165 % od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Njegov se tržišni udio ukupno povećao za 80 % tijekom cijelog razdoblja, a najznatnije povećanje dogodilo se od 2017. do razdoblja ispitnog postupka (+ 165 %).

(55)

Komisija je utvrdila cijenu uvoza na temelju odgovora na upitnik koje je dostavio proizvođač izvoznik.

(56)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(57)

Cijene uvoza iz predmetne zemlje naglo su se povećale 2018. za 17 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom i za ukupno 34 % tijekom razmatranog razdoblja.

(58)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(59)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak hipotetskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijene od 11,1 % za uvoz iz predmetne zemlje. Za otprilike 99,4 % obujma izvoza utvrđeno je da pridonosi sniženju cijena.

(60)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(61)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(62)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik podnositelja pritužbe. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(63)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(64)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični troškovi, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(65)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(66)

Proizvodnja teškog termalnog papira podrazumijeva visoke fiksne troškove. Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije smanjio se za 2 %, uz još veće smanjenje od 6 postotnih bodova od 2017. Proizvodni kapacitet povećao se za 6 %. Smanjenje stope iskorištenosti kapaciteta za 8 % u cijelom razdoblju povezano je s kombinacijom smanjenja obujma proizvodnje i povećanja proizvodnog kapaciteta.

(67)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

(68)

Iako se obujam prodaje industrije Unije od 2016. do 2017. povećao za 9 %, otada se stalno smanjivao, što je dovelo do pada od 2 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa smanjenjem njezina obujma proizvodnje.

(69)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije u obujmu prodaje slično se kretao. Smanjio se za 3 %.

(70)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja Unije blago se povećala za 1 %, dok se obujam prodaje industrije Unije donekle smanjio za 2 %. Industrija unije izgubila je tržišni udio, za razliku od uvoza iz predmetne zemlje, čiji se tržišni udio znatno povećao tijekom razmatranog razdoblja preuzevši gotovo cijelo povećanje potrošnje.

(71)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(72)

Razina zaposlenosti industrije Unije ostala je prilično stabilna tijekom razmatranog razdoblja te se blago povećala za 2 %. Taj trend treba objasniti kontinuiranom prirodom procesa proizvodnje teškog termalnog papira, koji je vrlo automatiziran, kontinuiran i u znatnoj mjeri racionaliziran. Proizvodnja termalnog papira podrazumijeva visoke fiksne troškove. Strojevi se ne mogu lako zaustaviti bez znatnog utjecaja na proces proizvodnje. Zbog toga se umjesto smanjenja broja zaposlenika na bilo kojem stroju proizvođači prebacuju na proizvodnju druge vrste papira. Razine zaposlenosti stoga slijede proizvodnju različitih vrsta papira i raspodjelu među tim vrstama. Industrija Unije nastojala je zadržati radna mjesta unatoč smanjenju profitabilnosti.

(73)

Dampinška marža bila je znatno iznad granice de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na to da se obujam uvoza iz predmetne zemlje povećao.

(74)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

(75)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna jedinična prodajna cijena povećala se za 14 %, a jedinični trošak proizvodnje za 23 %. To povećanje troškova proizvodnje ponajprije je posljedica povećanih troškova kemijskog leuko bojila („ODB2”) koje se nanosi kao premaz u postupku proizvodnje teškog termalnog papira. Krajem 2017. i tijekom 2018. privremena zatvaranja postrojenja za proizvodnju bojila ODB2 u Narodnoj Republici Kini („NRK”) prouzročila su ozbiljnu nestašicu te kemikalije u svijetu. Kao rezultat toga, cijene proizvodnje povećavale su se od četvrtog tromjesečja 2017. i tijekom cijele 2018., što je stoga utjecalo na razdoblje ispitnog postupka.

(76)

Razlika između prosječne jedinične prodajne cijene i jediničnog troška proizvodnje pokazuje da industrija Unije nije mogla u potpunosti nadoknaditi povećanje troškova proizvodnje zbog pritiska na cijene koji je posljedica dampinškog korejskog uvoza.

(77)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(78)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja. Troškovi rada po zaposleniku povećali su se osobito u 2017. kada su se povećale proizvodnja i produktivnost.

(79)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja razine završnih zaliha industrije Unije znatno su se povećale i ostvarile rast od 19 % tijekom razdoblja ispitnog postupka u usporedbi s 2016.

(81)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(82)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se tijekom razmatranog razdoblja drastično smanjila za gotovo 70 % jer industrija nije višim prodajnim cijenama uspjela nadoknaditi sve veće troškove proizvodnje. Znatan pritisak na cijene industrije Unije zbog povećanog uvoza iz Koreje, osobito tijekom razdoblja od 2017. do razdoblja ispitnog postupka, industriji Unije nije omogućio da iskoristi blago povećanje potrošnje u Uniji.

(83)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok imao je snažnu silaznu tendenciju, uglavnom zbog smanjenja profitabilnosti.

(84)

Razina godišnjih ulaganja, i u druge proizvode osim teškog termalnog papira, tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 137 %. Međutim, povećane razine ulaganja nisu rezultirale odgovarajućim povećanjima kapaciteta za teški termalni papir (vidjeti tablicu 4.). Cilj ulaganja u teški termalni papir bio je samo zadržati postojeće kapacitete i na odgovarajući način zamijeniti potrebna proizvodna sredstva. Proizvodnja teškog termalnog papira industrija je koja se intenzivno koristi imovinom. Industrija Unije mora redovito zamjenjivati strojeve koji su istrošeni ili su postali neupotrebljivi. Samo je jedan proizvođač iz Unije ulagao u dodatne kapacitete nove proizvodne linije (stroj za proizvodnju papira i premazivanje), koji će se uglavnom upotrebljavati za proizvode koji nisu teški termalni papir.

(85)

Ukupna razina ulaganja bila je neznatna u odnosu na ukupne troškove izgradnje nove proizvodne linije. U društvima u uzorku ulaganja su ostala niža od stope amortizacije. U svojoj odluci o laganom termalnom papiru („LWTP”) (7) Komisija je smatrala da je „unatoč činjenici da su se ulaganja udvostručila, apsolutna razina ulaganja ostala ograničena, osobito uzimajući u obzir činjenicu da je, primjerice, vrijednost nove proizvodne linije LWTP-a procijenjena na 120 milijuna EUR”. S obzirom na to da se teški termalni papir proizvodi na istim strojevima kao i lagani termalni papir i da su ukupne razine ulaganja u teški termalni papir bile čak i niže od razina zabilježenih tijekom ispitnog postupka Komisije o laganom termalnom papiru (tijekom razdoblja ispitnog postupka ulaganja u teški termalni papir iznosila su 6,5–7,0 milijuna EUR u usporedbi s ulaganjima u lagani termalni papir u iznosu 4,5–9,0 milijuna EUR u 2015., tj. tijekom razdoblja ispitnog postupka o laganom termalnom papiru), može se zaključiti da je razina ulaganja industrije Unije bila na štetno niskoj razini.

(86)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja kretao se negativno zbog trenda profitabilnosti i novčanog toka. Proizvođači u uzorku općenito su zadržali svoju razinu ulaganja u iznosima koji su potrebni za održavanje poslovanja.

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja šteta industrije Unije bila je materijalna i očita u smislu pokazatelja štete povezanih s cijenom, kao što su profitabilnost ili novčani tok.

(88)

Nadalje, kad je riječ o pokazateljima povezanima s obujmom, obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije smanjili su se od 2017. za 10 postotnih bodova i dosegli još manji obujam prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u usporedbi s 2016. S druge strane, tijekom razmatranog razdoblja jedini korejski izvoznik uspio je gotovo udvostručiti svoj izvoz i znatno je povećao svoj tržišni udio za gotovo 5 postotnih bodova. Posebno je značajno bilo povećanje u razdoblju od 2017. do razdoblja ispitnog postupka. Korejski izvoznik gotovo je utrostručio svoj izvoz i tržišni udio. Položaj industrije Unije znatno se pogoršao zbog povećanja dampinškog uvoza.

(89)

Poteškoće prikupljanja kapitala ugrozile su mogućnosti ulaganja u nove i inovativne postupke proizvodnje teškog termalnog papira. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije ulagala je na najmanjoj potrebnoj razini kako bi se modernizirala i zamijenila zastarjelu opremu te provela tehničke nadogradnje koje su propisane zakonodavstvom o zaštiti okoliša. Unatoč konkretnim mjerama u cilju optimizacije unutarnjih postupaka industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja radi poboljšanja njezinih ukupnih rezultata, njezino se stanje znatno pogoršalo posebno u pogledu profitabilnosti i gubitka tržišnog udjela.

(90)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(91)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje cijena sirovina, navodna nesposobnost industrije Unije da zadovolji potražnju za proizvodima bez bisfenola A („bez BPA-a”) i domaće tržišno natjecanje među proizvođačima iz Unije.

(92)

Povećanje uvoza iz Koreje i pogoršanje stanja industrije Unije jasno su povezani. Uvoz iz Koreje povećao se tijekom cijelog razmatranog razdoblja za 83 %. Znatno povećanje tržišnog udjela uvoza iz Koreje očito je bilo na štetu industrije Unije, čiji se tržišni udio smanjio za 3 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja i za 10 % od 2017.

(93)

Korejske cijene bile su stalno znatno niže od cijena Unije. Cijene korejskog uvoza bile su niže od cijena industrije Unije, uz maržu sniženja cijena od 11,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Industrija Unije nije mogla nadoknaditi povećanje troškova proizvodnje svojim prodajnim cijenama u Uniji, što dokazuje pritisak predmetnog uvoza na cijene. Ta je situacija ozbiljno utjecala na profitabilnost industrije Unije, koja je pala na vrlo niske razine u razdoblju ispitnog postupka.

(94)

S obzirom na jasno utvrđenu vremensku podudarnost, s jedne strane, stalno rastuće razine dampinškog uvoza po cijenama za koje je utvrđeno da su bile niže od cijena u Uniji, te, s druge strane, stagnacije obujma prodaje, gubitka tržišnog udjela i smanjenja profitabilnosti industrije Unije, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje industrije Unije.

(95)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(96)

Za godine prije razdoblja ispitnog postupka obujam uvoza iz trećih zemalja temeljio se na pritužbi. Za razdoblje ispitnog postupka obujam je izračunan množenjem podataka iz pritužbe za 2018. varijancom od 2018. do razdoblja ispitnog postupka (–0,1 %) iz podataka Eurostata o oznakama KN 4809 90 00, 4811 59 00 i 4811 90 00. Cijena tijekom razmatranog razdoblja temeljila se na Eurostatovim podacima, u kojima je kao najbliža zamjenska vrijednost uzeta razlika u korejskim cijenama između predmetnog proizvoda i ostalih proizvoda obuhvaćenih istim oznakama KN. Stoga je izvršena prilagodba na temelju omjera cijene između Eurostatovih cijena za Koreju i stvarnih prodajnih cijena korejskog proizvođača izvoznika.

(97)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja smanjio se za 31 % u pogledu obujma tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio u Uniji za 32 %. Taj obujam uvoza izvršen je po nešto nižim cijenama od prodajnih cijena industrije Unije, ali znatno iznad prosječne cijene korejskog izvoznika. Stoga je i uvoz iz ostalih trećih zemalja trpio zbog povećanja korejskog uvoza.

(98)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da bi uvoz iz NRK-a pridonio nižim cijenama i pogoršao pritisak u cilju smanjenja cijena koji su već stvorile agresivne politike određivanja cijena određenih proizvođača iz Unije. Uvoz iz NRK-a bio je na vrlo niskim razinama, između 1 500 i 2 500 tona u 2018. (8) Procijenjeno je da je tržišni udio tog uvoza iznosio otprilike 1 % potrošnje u Uniji. U usporedbi s tim uvoz iz Koreje, kako je provjereno, iznosio je te godine od 15 500 do 17 500 tona. Na tako niskim razinama kineski uvoz nije imao primjetan učinak na stanje industrije Unije tijekom predmetnog razdoblja. Štoviše, cijene tog uvoza u Uniju prema metodi opisanoj u uvodnoj izjavi 96. bile su znatno više od uvoznih cijena iz Koreje i na sličnoj razini kao cijene industrije Unije.

(99)

Stoga je privremeno zaključeno da uvoz iz trećih zemalja vjerojatno nije prouzročio štetu proizvođačima iz Unije i da se njime ne umanjuje uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(100)

Obujam izvoza (nepovezane prodaje) industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati industrije Unije

(101)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam izvoza industrije Unije nepovezanim kupcima smanjio se za 14 %. Cijene su porasle za 16 %. Udio izvoza industrije Unije u njezinu ukupnom obujmu prodaje smanjio se za oko 10 % tijekom razmatranog razdoblja i dosegnuo 17,7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utjecaj izvoznih rezultata industrije Unije stoga je bio ograničen.

(102)

Privremeno je zaključeno da izvozni rezultati industrije Unije nisu mogli znatno utjecati na štetu koju je pretrpjela industrija Unije i da ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(103)

Privremena zatvaranja proizvodnih postrojenja u NRK-u 2017. i 2018. uzrokovala su manjak kemijske sirovine ODB2 krajem 2017. i tijekom 2018. Cijene bojila ODB2 porasle su za oko 500 % u razdoblju od rujna 2017., kada su zatvorene prve kineske tvornice, do početka 2018. Ovisno o posebnom razredu predmetnog proizvoda (9), ta je kemikalija činila od 7 do 15 % ukupnih troškova proizvodnje teškog termalnog papira u razdoblju ispitnog postupka (10). Ta je nestašica utjecala na strukturu troškova globalne industrije termalnog papira jer je jednako pogodila sve proizvođače teškog termalnog papira diljem svijeta, pa i u Koreji.

(104)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da je zbog povećanja cijena sirovina, posebno zbog nestašice bojila ODB2, i dugoročnih ugovora smanjena profitabilnost i prouzročena šteta industriji Unije. Industrija Unije ne bi mogla uzeti u obzir povećanje troškova proizvodnje u svojoj prodajnoj cijeni zbog dugoročne prirode svojih ugovora o isporuci teškog termalnog papira. Stoga bi se usmjerila na segment laganog termalnog papira zbog fleksibilnih karakteristika tržišta opskrbe laganim termalnim papirom s obzirom na to da se cijene ne dogovaraju dugoročno.

(105)

Suočena s tom situacijom, i suprotno tvrdnjama proizvođača izvoznika, industrija Unije mogla bi povećati svoje cijene gotovo odmah zbog toga što nije imala fiksne dugoročne ugovore sa svojim kupcima, već vrlo fleksibilne „prijateljske sporazume”. Velika većina kupaca, uključujući velike laminatore, odmah je prihvatila povećanje cijena zbog nestašice bojila ODB2.

(106)

Međutim, s obzirom na to da se povećanje troškova proizvodnje podudaralo s porastom dampinškog uvoza iz Koreje, europski proizvođači nisu mogli prenijeti cijelo povećanje svojih troškova proizvodnje na svoje kupce. Mogli su samo djelomično povećati svoje prodajne cijene kako bi nadoknadili povećanje cijena sirovine (11). Dampinški uvoz prisilio ih je da apsorbiraju velik dio povećanja troškova. Korejski proizvođač izvoznik uspio je prenijeti povećanje troškova na svoje kupce jer je tijekom razmatranog razdoblja povećao prodajne cijene za 34 %. Budući da su korejske cijene bile dosljedno niže od cijena Unije i dampinške, industrija Unije zbog toga nije mogla u potpunosti prenijeti povećanje troškova. S obzirom na agresivnu politiku određivanja cijena korejskog proizvođača izvoznika, industrija Unije mogla bi na svoje prodajne cijene u Uniji prenijeti samo oko 50 % povećanja troška proizvodnje.

(107)

Kako bi se dodatno potvrdila uzročno-posljedična veza između povećanog dampinškog uvoza iz Koreje i štete koju je pretrpjela industrija Unije, provedena je usporedba s učinkom na lagani termalni papir. U proizvodnji teškog termalnog papira i laganog termalnog papira doista se upotrebljavaju identična tehnologija i strojevi: u oba proizvodna postupka upotrebljavaju se isti ulazni elementi i oba imaju slična obilježja tržišta. Isto povećanje troškova sirovine utjecalo je na lagani termalni papir u sličnoj mjeri kao na predmetni proizvod. Tijekom razdoblja ispitnog postupka na uvoz laganog termalnog papira iz Koreje primjenjivale su se antidampinške pristojbe.

(108)

Osim toga, dva od triju proizvođača u uzorku proizvodila su i prodavala znatne količine laganog termalnog papira tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka marža profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku za teški termalni papir iznosila je od 2 do 5 %. Ta je brojka znatno niža od provjerene marže profitabilnosti za druge proizvedene proizvode (u kojima lagani termalni papir ima velik udio) koju su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku 2018. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, unatoč vrhuncu cijena bojila ODB2. Proizvođači iz Unije uspjeli su prebroditi povećanja ulaznih troškova na tržištu koje nije narušeno uvozom po nepoštenim cijenama (12). To pokazuje da pritisak dampinškog uvoza na cijene uzrokuje smanjenje profitabilnosti industrije Unije u pogledu teškog termalnog papira.

(109)

Proizvođač izvoznik tvrdio je i da zbog nestašice bojila ODB2 industrija Unije nije mogla zadovoljiti potražnju na tržištu Unije te je dodao da se proizvodni kapacitet industrije Unije smanjio 2018. i tijekom razdoblja ispitnog postupka zbog nestašice bojila ODB2. Međutim, industrija Unije imala je više nego dostatan rezervni kapacitet za zadovoljavanje potražnje (vidjeti uvodnu izjavu 65.) te je u ispitnom postupku Komisije utvrđeno da nijedan proizvođač iz Unije u uzorku nikad nije odbio narudžbenicu zbog nestašice bojila ODB2.

(110)

Privremeno je zaključeno da povećanje cijene bojila ODB2 stoga nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(111)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da je spor prijelaz industrije Unije na proizvode bez BPA-a uzrokovao njezin navodno slab rast prodaje.

(112)

Prvo, ispitnim postupkom utvrđeno je da većina europskih proizvođača proizvodi proizvode bez BPA-a već više od 20 godina (13).

(113)

Osim toga, industrija Unije tvrdila je i pokazala u svojoj prodaji tijekom razdoblja ispitnog postupka da je nastavila prodavati papir koji sadržava BPA zbog stalne potražnje za takvim papirom jer su proizvodi koji sadržavaju BPA jeftiniji (14). Korisnici teškog termalnog papira, kao što su laminatori i prerađivači, nastavili su naručivati teški termalni papir koji sadržava BPA iako su uvelike bili dostupni alternativni proizvodi bez BPA-a. Time se potkrepljuje tvrdnja industrije Unije da su kupci odlučili odgoditi prelazak što je dulje moguće (u praksi do sredine 2019.) zbog više cijene alternativnih proizvoda bez BPA-a.

(114)

Nisu dostavljeni dokazi da proizvođači iz Unije u bilo kojem trenutku nisu imali dovoljno BPA-a ni bisfenola S („BPS”) (razvijač koji je uglavnom zamijenio BPA od 2020. i koji je već bio u širokoj uporabi barem od 2018.). Tijekom razdoblja ispitnog postupka korejski izvoznik i proizvođači iz Unije prodavali su znatne količine i teškog termalnog papira koji sadržava BPA i teškog termalnog papira koji sadržava BPS.

(115)

Stoga je industrija Unije mogla isporučivati proizvode bez BPA-a tijekom razmatranog razdoblja. Njezina prodaja proizvoda bez BPA-a nije pridonijela šteti koju je pretrpjela industrija Unije i nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(116)

Proizvođač izvoznik tvrdio je da je domaća konkurencija dodatno smanjila cijene u Uniji: neki proizvođači iz Unije navodno su u potpunosti uključivali povećanje troškova proizvodnje u svoje cijene teškog termalnog papira, dok su drugi proizvođači iz Unije navodno odlučili zadržati cijene niskima kako bi stekli tržišni udio. Te različite strategije pogoršale su slabu profitabilnost industrije Unije.

(117)

Proizvođač izvoznik tu tvrdnju nije potkrijepio nikakvim dokazima o praksama koje su protivne tržišnom natjecanju. U dokumentaciji ne postoji ništa što bi upućivalo na to da je tržišno natjecanje među proizvođačima iz Unije bilo nepošteno. Osim toga, tržišno natjecanje među proizvođačima iz Unije ne znači da dampinške uvozne cijene nisu prisilile te proizvođače da ponude niže cijene od konkurenata nego što bi ponudili u situaciji poštenog tržišnog natjecanja, odnosno da prodaju po neodrživim cijenama.

(118)

Među europskim proizvođačima, društva koja su relativno kasno relativno malo povećala cijene nisu zabilježila povećanje svojih tržišnih udjela. Naprotiv, njihovi tržišni udjeli nastavili su se smanjivati tijekom predmetnog razdoblja, kao i ostalim proizvođačima iz Unije (15).

(119)

Stoga domaća konkurencija na europskom tržištu nije pridonijela šteti koju je pretrpjela industrija Unije i nije umanjila uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(120)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz Koreje imao znatan utjecaj na materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Smatralo se da su ostali čimbenici, razmatrani pojedinačno ili zajedno, kao što su uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje cijena sirovina, navodna nesposobnost industrije Unije da zadovolji potražnju za proizvodima bez BPA-a i navodna domaća konkurencija među europskim proizvođačima, samo pogoršali štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz Koreje, ali privremeno nije utvrđeno da umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(121)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera u pogledu uvoza iz predmetne zemlje nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(122)

Komisija je poslala upitnike poznatim zainteresiranim stranama. Međutim, primila je odgovore od samo dva uvoznika i pet korisnika, među kojima su samo jedan uvoznik i dva korisnika dostavili upitnik.

(123)

Svi članovi ETPA-e podržali su pritužbu. Od svih društava koja nisu članovi ETPA-e Ricoh Industrie France S.A.S. (Ricoh) bilo je najvažnije s obzirom na obujam prodaje (prema procjeni podnositelja pritužbe ostvaruje oko 20 % ukupne prodaje industrije Unije). Ricoh je izjavio da će poduprijeti pritužbu.

(124)

Konfederacija europskih industrija papira („CEPI”) iznijela je primjedbe na ispitni postupak i u potpunosti ga podržala jer bi antidampinške mjere protiv korejskog uvoza pridonijele ponovnoj uspostavi ravnopravnih uvjeta na tržištu teškog termalnog papira i bile snažan signal izvoznicima da je Europska unija predana slobodnoj globalnoj trgovini pod konkurentnim i pravednim uvjetima.

(125)

Proizvođači iz Unije naveli su da bi uvođenje mjera moglo zaštititi radna mjesta, potaknuti veća ulaganja i pridonijeti promjeni tendencije smanjenja profitabilnosti koja je uočena otkad je korejski izvoznik ušao na tržište EU-a. Uvođenjem mjera ponovno bi se uspostavili ravnopravni uvjeti i pravedna razina cijene na tržištu Unije te poboljšala profitabilnost industrije Unije do razina koje se smatraju uobičajenima za tu kapitalno intenzivnu industriju.

(126)

Komisija je stoga u ovoj fazi privremeno zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(127)

Jedna je strana odgovorila na upitnik za uvoznike. Nije se izjasnila o tome bi li se složila s uvođenjem mjera. Od svih kupnji teškog termalnog papira koje je to društvo ostvarilo tijekom razdoblja ispitnog postupka samo je relativno mali postotak (od 10 do 20 %) podrijetlom iz Koreje i ono se u opskrbi uvelike oslanjalo na proizvođače iz Unije. Prijavljene profitne marže, ukupno i od ponovne prodaje uvezenog teškog termalnog papira, iznosile su više od 20 % prometa. S obzirom na visoku profitnu maržu i relativno skroman dio kupnje iz Koreje, pristojbe ne bi trebale imati nerazmjeran učinak na situaciju tog uvoznika.

(128)

Stoga je Komisija u privremenoj fazi smatrala da se antidampinškim pristojbama na teški termalni papir ne bi naštetilo interesima tog nepovezanog uvoznika.

(129)

Komisiji se javilo pet korisnika, a samo su dva korisnika dostavila određene detaljne informacije. Prvi od njih vratio je prazan upitnik zbog povjerljivosti podataka. Stoga Komisija nije mogla kvantificirati moguće učinke antidampinških pristojbi na njegovu situaciju.

(130)

Drugi je korisnik tvrdio da su tijekom nestašice bojila ODB2 proizvođači iz Unije povećali cijene i nisu mogli isporučiti dostatne količine te je zbog toga počeo nabavljati od korejskog izvoznika. Međutim, taj korisnik nije dostavio dokaze da industrija Unije nije mogla isporučiti zatražene količine i čini se da taj korisnik nije prihvatio povećanja cijena povezana s nestašicom bojila ODB2 te je zbog toga počeo nabavljati od korejskog izvoznika po nižim cijenama. Komisija je nadalje napomenula da izvanredni događaji privremene prirode do kojih je došlo u prošlosti (kao što je nestašica bojila ODB2) i za koje ne postoje dokazi da će se u budućnosti ponoviti tijekom razdoblja primjene mjera, nisu važniji od potrebe da se uklone učinci štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(131)

Nijedan od tih dvaju korisnika nije dostavio dovoljno provjerljivih informacija na temelju kojih bi Komisija mogla objektivno analizirati učinak mjera na njihovu situaciju. Konkretno, oboje su odbili zahtjev Komisije da dostave svoje profitne marže kako bi Komisija mogla kvantificirati moguće učinke antidampinških pristojbi na njihove rezultate.

(132)

Tri su korisnika tvrdila da je, za razliku od europskih proizvođača, korejski izvoznik uspio osigurati cjenovno pristupačan termalni papir bez BPA-a. U ispitnom postupku Komisije pokazalo se da je ta tvrdnja neutemeljena, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 111. do 115. Nisu dostavljeni dokazi da proizvođači iz Unije nisu imali dovoljno proizvoda bez BPA-a ili da ih nisu mogli isporučiti. Ispitnim postupkom Komisije utvrđeno je da većina europskih proizvođača proizvodi proizvode bez BPA-a već više od 20 godina.

(133)

Tri korisnika protivila su se mogućem uvođenju mjera jer je proizvođač izvoznik osigurao stabilnu opskrbu i bio važan dobavljač na tržištu Unije. Nijedno od tih triju društava nije dostavilo dokaze kojima bi potkrijepilo svoje tvrdnje. Proizvodni kapacitet industrije Unije povećao se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja te industrija Unije ima znatan rezervni kapacitet. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 111. do 115., industrija Unije je tijekom razmatranog razdoblja, unatoč teškim tržišnim uvjetima, uvijek uspjela isporučiti i termalni papir bez BPA-a i termalni papir koji sadržava BPA.

(134)

Komisija je stoga u privremenoj fazi zaključila kako se čini da učinci mogućeg uvođenja pristojbi na korisnike ne nadmašuju pozitivne učinke mjera na industriju Unije. Naime, nijedan korisnik nije dostavio pouzdane informacije koje bi Komisiji omogućile da ocijeni bi li uvođenje pristojbi imalo značajan utjecaj na njih, ako bi ga uopće imalo.

(135)

Korejski izvoznik i vlada Koreje tvrdili su da bi se uvođenjem antidampinških pristojbi kupcima iz Unije onemogućio pristup cjenovno pristupačnom teškom termalnom papiru bez BPA-a. U ispitnom postupku Komisije pokazalo se da je ta tvrdnja neutemeljena.

(136)

Prvo, industrija Unije pokazala je dovoljan kapacitet za zadovoljavanje potražnje za proizvodima bez BPA-a i za potpuno prebacivanje proizvodnje teškog termalnog papira koji sadržava BPA na proizvodnju teškog termalnog papira bez BPA-a. Drugo, razine zaliha industrije Unije znatno su se povećavale tijekom predmetnog razdoblja, što znači da su bile dostupne dovoljne količine da se odmah počne opskrbljivati industriju Unije. Treće, antidampinške pristojbe ne sprečavaju kupce da teški termalni papir nabavljaju izvan Unije. Dostupni su i drugi izvori opskrbe kako je prikazano u tablici 11. (Uvoz iz ostalih trećih zemalja). Kupci bi stoga mogli pronaći alternativne izvore opskrbe po konkurentnim i poštenim cijenama.

(137)

Korejski izvoznik i vlada Koreje tvrdili su da bi u slučaju nove nestašice sirovina antidampinške pristojbe na uvoz iz Koreje ozbiljno ugrozile europske korisnike teškog termalnog papira. Komisija je podsjetila da je učinak antidampinških mjera ponovno uspostavljanje poštenog i djelotvornog tržišnog natjecanja među svim dionicima, da industrija Unije ima dovoljan kapacitet kako je navedeno u uvodnim izjavama 65. i 66. te da nijedan korisnik koji se javio nije dostavio informacije koje bi Komisiji omogućile da ispita tu tvrdnju.

(138)

Korejski izvoznik i vlada Koreje podsjetili su na Sporazum o slobodnoj trgovini između Koreje i EU-a, koji je stupio na snagu 2015., i tvrdili da bi uvođenje antidampinških pristojbi naštetilo trgovinskim odnosima između Unije i Koreje. Komisija je napomenula da se to ne može razmotriti u okviru analize interesa Unije u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. U svakom slučaju, Komisija je podsjetila da su se u skladu sa Sporazumom o slobodnoj trgovini između Koreje i EU-a obje stranke složile da su instrumenti trgovinske zaštite i dalje u potpunosti primjenjivi te da je uzrok ovog postupka ponašanje korejskih proizvođača izvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(139)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je privremeno zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz teškog termalnog papira podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(140)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(141)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(142)

Šteta bi se uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a osnovnoj uredbi, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(143)

U članku 7. stavku 2.c osnovne uredbe utvrđuje se najniža ciljna dobit od 6 %. U skladu s tim člankom, Komisija za utvrđivanje ciljne dobiti mora uzeti u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz Koreje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, troškove istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(144)

Ispitni postupak pokazao je da je stvarna profitabilnost industrije Unije 2016., odnosno prije porasta korejskog uvoza, bila na razini od 8 do 11 %.

(145)

Dva proizvođača u uzorku iznijela su tvrdnju o izgubljenim ulaganjima. Komisija je tu tvrdnju istražila u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. Međutim, predmetna društva nisu mogla dostaviti dokumente u prilog toj tvrdnji pa je ona privremeno odbačena.

(146)

S obzirom na prethodno navedene činjenice, Komisija je odlučila upotrijebiti profitnu maržu koju je industrija ostvarila 2016. kao ciljnu dobit. Ta ciljna dobit dodana je stvarnim troškovima proizvodnje industrije Unije kako bi se utvrdila neštetna cijena.

(147)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, Komisija je procijenila buduće troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka, a koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Na temelju raspoloživih dokaza, Komisija je utvrdila dodatni trošak u rasponu između 6 i 10 EUR po toni, koji je dodan neštetnoj cijeni.

(148)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Privremeno je utvrđeno da marža sniženja ciljnih cijena koja iz toga proizlazi iznosi 22,5 %.

(149)

Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 45., ista marža sniženja ciljnih cijena primjenjuje se na sve ostale proizvođače izvoznike, ako postoje.

(150)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(151)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenog teškog termalnog papira podrijetlom iz Republike Koreje u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila maržu štete i dampinšku maržu. Iznos pristojbi trebalo bi odrediti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža, tj. na razini dampinške marže.

(152)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(153)

Kako je objašnjeno i u uvodnoj izjavi 45., razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuje činio ukupni izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga se preostala antidampinška pristojba temelji na pristojbi društva koje surađuje.

(154)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Koreje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(155)

Društvo može zatražiti primjenu pojedinačne stope antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (16). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kako bi se dokazalo da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(156)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(157)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(158)

Primljene su primjedbe od grupe Hansol i proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je uzela u obzir primjedbe za koje se smatralo da su administrativne prirode te je u skladu s njima ispravila marže.

(159)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u roku od 15 dana dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima u roku od pet dana.

(160)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,