PRILOG

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE („POPIS UNIJE”)

iz članka 3. stavka 4.

A. NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

(1) Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljaju se sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa:

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:”. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za rješavanje istog uskog grla u različitim državama i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u ovom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa;

klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takav klaster podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, pri čemu će se, među ostalim, u obzir uzeti i potreba za kapacitetom; te

klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:” Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa pa se stoga mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.

(2) Trafostanice i kompresorske stanice

Trafostanice, konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice za plin smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) br. 347/2013.

(3) Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa i projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa

Nekoliko projekata uključenih na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 više se ne smatraju projektima od zajedničkog interesa zbog barem jednog od sljedećih razloga:

—	projekt je već pušten u rad ili će biti pušten u rad do kraja 2019. pa ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) br. 347/2013,

—	na temelju novostečenih podataka vidljivo je da projekt ne ispunjava opće kriterije,

—	promotor projekta nije ga ponovno prijavio u postupak odabira projekata za ovaj popis Unije ili

—	projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa.

Ti projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad ili projekata koji će biti pušteni u rad do kraja 2019.) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačni popis Unije više ne budu primjenjivi.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa”.

Nadalje, neki projekti uvršteni na popise Unije utvrđene Uredbom (EU) br. 1391/2013 i Uredbom (EU) br. 2016/89 postali su tijekom postupka provedbe sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa.

Takvi se projekti više ne smatraju samostalnim projektima od zajedničkog interesa, ali su radi transparentnosti i jasnoće sa svojim izvornim brojem projekta od zajedničkog interesa navedeni u dijelu C. Priloga VII. kao „Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa”.

(4) Definicija izraza „Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste”

„Projekti od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste” znači projekti od zajedničkog interesa koji pripadaju jednom od prioritetnih elektroenergetskih koridora i prioritetnom tematskom području elektroenergetskih autocesta.

B. POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA UNIJE

(1) Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Br.

Definicija

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Klixbülla (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

1.7.1.

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.9.

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Wexforda (IE) i Pembrokea u Walesu (UK) [trenutačno poznata kao projekt Greenlink]

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.12.

Klaster postrojenja za skladištenje električne energije u Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

1.12. 3.

Postrojenje za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka u Middlewichu [trenutačno poznato kao projekt CARES]

1.12.4.

Reverzibilna hidroelektrana u postrojenju Cruachan II

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus]

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

1.17.

Postrojenje za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka u Zuidwendingu (NL)

1.18.

Postrojenje za skladištenje električne energije na načelu reverzibilne hidroelektrane na moru u Belgiji [trenutačno poznat kao projekt iLand]

1.19.

Jedno ili više čvorišta u Sjevernome moru s interkonekcijskim vodovima za države koje omeđuju Sjeverno more (Danska, Njemačka, Nizozemska) [trenutačno poznato kao projekt North Sea Wind Power Hub]

1.20.

Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect]

(2) Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Br.

Definicija

2.4.

Interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) [trenutačno poznata kao projekt SACOI 3]

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK) [trenutačno poznata kao interkonekcijski vod North-South]

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK) [trenutačno poznata kao projekt RIDP1]

2.14.

Interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT) [trenutačno poznata kao projekt Greenconnector]

2.16.

Klaster unutarnjih dalekovoda, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Sobrada (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovoda između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između Vieire do Minho, Ribeire de Pena i Feirae (PT), prethodno poznat pod oznakom dalekovoda između Fradesa B, Ribeire de Pena i Feirae (PT)

2.17.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefrije (ES), Fontefrije (ES) i Ponte de Lime (PT) (prethodno Vile Frie/Viane do Castelo) te između Ponte de Lime i Vile Nove de Famalicão (PT) (prethodno Vile do Conde) (PT), uključujući trafostanice u Bearizu (ES), Fontefríi (ES) i Ponte di Limi (PT)

2.18.

Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kaunertalu u Tirolu (AT)

2.23.

Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt BRABO II. + III.]

2.27.

2.27.1.

Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 2]

2.27.2.

Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR) [trenutačno poznata kao Pirinejski prijelaz 1]

2.28.

2.28.2.

Reverzibilna hidroelektrana Navaleo (ES)

2.28.3.

Reverzibilna hidroelektrana Girones & Raïmats (ES)

2.28.4.

Reverzibilna hidroelektrana Cúa (ES)

2.29.

Hidroelektrana Silvermines (IE)

2.30.

Reverzibilna hidroelektrana Riedl (DE)

(3) Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.4.

Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT)

3.4.

Interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N. Sante te potrebne unutarnje nadogradnje u Bugarskoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N. Sante (EL)

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska za povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao Crnomorski koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudže i Burgasa (BG)

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.9.

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Hévíza (HU) i Cirkovca (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.11.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i dalekovoda V413 (CZ)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isarta za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink]

3.14.

Unutarnje nadogradnje u Poljskoj [dio klastera trenutačno poznatog kao projekt GerPol Power Bridge], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.14.4.

Unutarnji dalekovod između Baczyne i Plewiske (PL)

3.16.

3.16.1

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Gabčikova (SK) i Gönyűa (HU) i Veľký Ďura (SK)

3.17.

Interkonekcija Mađarska – Slovačka između Sajóvánke (HU) i Rimavske Sobote (SK)

3.21.

Interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača-Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija [trenutačno poznat kao Srednji kontinentalni istočni koridor], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Đerdapske klisure i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.23.

Reverzibilna hidroelektrana u Jadenici (BG)

3.24.

Reverzibilna hidroelektrana u Amfilochiji (EL)

3.27.

Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TU) [trenutačno poznata kao projekt ELMED]

(4) Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Br.

Definicija

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i trafostanice CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.2.3.

Unutarnji dalekovod između postrojenja CHP2 i HPP u Rigi (LV)

4.4.

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

4.5.

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Ostrołęke (PL)

4.6.

Reverzibilna hidroelektrana u Estoniji

4.7.

Povećanje kapaciteta reverzibilne hidroelektrane u Kruonisu (LT)

4.8.

Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.8.1.

Interkonekcija između Tartua (EE) i Valmiere (LV)

4.8.2.

Unutarnji dalekovod između Baltija i Tartua (EE)

4.8.3.

Interkonekcija između Tsirguliine (EE) i Valmiere (LV)

4.8.4.

Unutarnji dalekovod između Virua i Tsirguliine (EE)

4.8.7.

Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE)

4.8.8.

Unutarnji dalekovod između Vilniusa i Nerisa (LT)

4.8.9.

Daljnji infrastrukturni aspekti u pogledu provedbe sinkronizacije sustava baltičkih država s europskom kontinentalnom mrežom

4.8.10.

Interkonekcija između Litve i Poljske [trenutačno poznata kao projekt Harmony Link]

4.8.11.

Nadogradnje trafostanice u Alytusu (LT)

4.8.12.

Rekonstrukcije u sjeveroistočnoj Litvi (LT)

4.8.13.

Nova trafostanica (330 kV) u Mūši (LT)

4.8.14.

Unutarnji dalekovod između Bitenaia i hidroakumulacijske elektrane u Kruonisu (LT)

4.8.15.

Nova trafostanica (330 kV) u Darbėnaiu (LT)

4.8.16.

Unutarnji dalekovod između Darbenaia i Bitenaia (LT)

4.8.17.

Unutarnji dalekovod između LE-Vilnius (LT)

4.8.18.

Unutarnji dalekovod između Dunowa i Żydowo Kierzkowa (PL)

4.8.19

Unutarnji dalekovod između Piła Krzewine i Żydowo Kierzkowa (PL)

4.8.20.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Morzyczyna (PL)

4.8.21.

Unutarnji dalekovod između Morzyczyn-Dunsoo-Słuper-Żarnowiec (PL)

4.8.22.

Unutarnji dalekovod između Żarnowiec-Gdańsk/Gdańsk Przyjaźń-Gdańsk Błonia (PL)

4.8.23.

Sinkronizacijski kondenzatori koji osiguravaju tromost, stabilnost napona, stabilnost frekvencije i struju kratkog spoja u Litvi, Latviji i Estoniji

4.10.

Klaster Finska – Švedska [trenutačno poznat kao Treća interkonekcija Finska – Švedska], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.10.1.

Interkonekcija između sjeverne Finske i sjeverne Švedske

4.10.2.

Unutarnji dalekovod između Keminmaa i Pyhänselkä (FI)

(5) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Br.	Definicija
5.3.	Terminal za UPP u Shannonu (IE) i plinovod do njega
5.19.	Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija na plinovodu s Italijom u Geli
5.21.	Prilagođavanje radi prelaska s plina niske ogrjevne vrijednosti na plin visoke ogrjevne vrijednosti u Francuskoj i Belgiji

(6) Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Br.

Definicija

6.2.

Interkonekcija između Poljske, Slovačke i Mađarske s povezanim unutarnjim nadogradnjama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.2.1.

Interkonekcija Poljska – Slovačka

6.2.2.

Plinski koridor između sjevera i juga u istočnoj Poljskoj

6.2.13.

Razvoj i poboljšanje prijenosnog kapaciteta interkonekcijskog voda Slovačka-Mađarska

6.5.

Klaster Krk: terminal za UPP sa spojnim i evakuacijskim plinovodima prema Mađarskoj i šire, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Razvoj terminala za UPP na Krku (HR) do 2,6 bcm/a – Faza I. i spojni plinovod Omišalj – Zlobin (HR)

6.5.5.

Kompresorska stanica 1 u hrvatskom sustavu za transport plina

6.8.

Klaster za razvoj i poboljšanje infrastrukture kojom se omogućuje rad balkanskog plinskog čvorišta, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotine (EL) i Stare Zagore (BG) i kompresorske stanice u Kipi (EL) [trenutačno poznata kao projekt IGB]

6.8.2.

Obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog transportnog sustava

6.8.3.

Plinska interkonekcija Bugarska – Srbija [trenutačno poznata kao projekt IBS] (navedeno pod 6.10. na 3. popisu projekata od zajedničkog interesa)

6.9.

6.9.1.

Terminal za UPP u sjevernoj Grčkoj

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.2.

Proširenje podzemnog skladišta plina Čiren (BG)

6.20.3.

Podzemno skladište plina te stanica za mjerenje i regulaciju na jugu Kavale (EL)

te jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

6.20.6.

Podzemno skladište plina Sarmasel u Rumunjskoj

6.23.

Interkonekcija Mađarska – Slovenija – Italija (Nagykanizsa (HU) — Tornyiszentmiklós (HU) — Lendava (SI) – Kidričevo (SI) – Ajdovščina (SI) – Šempeter (SI) – Gorizia (IT))

6.24.

Klaster za postupno povećanje kapaciteta na dvosmjernom transportnom koridoru (Bugarska) – Rumunjska – Mađarska – (Austrija) (trenutačno poznatom kao projekt ROHUAT/BRUA) kako bi se na interkonekciji Rumunjska-Mađarska postignuo kapacitet od 1,75 bcm/a u 1. fazi, 4,4 bcm/a u 2. fazi te mogli uključiti novi resursi iz Crnog mora u 2. fazi:

6.24.1.

ROHU(AT)/BRUA – 1. faza, uključujući:

—	razvoj transportnog kapaciteta u Rumunjskoj od Podişora do Recasa, uključujući novi plinovod, mjernu stanicu i tri nove kompresorske stanice u Podisoru, Bibestu i Jupi

6.24.4.

ROHU(AT)/BRUA –2. faza, uključujući:

—	kompresorsku stanicu Városföld (HU)

—	povećanje transportnog kapaciteta u Rumunjskoj od Recasa do Horije prema Mađarskoj do 4,4 bcm/a te proširenje kompresorskih stanica u Podisoru, Bibestu i Jupi

—	obala Crnog mora – plinovod Podișor (RO) za preuzimanje plina iz Crnog mora

—	rumunjsko-mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 2. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti (HU)

6.26.

6.26.1.

Klaster Hrvatska – Slovenija – Austrija u Rogatecu, uključujući:

—	interkonekciju Hrvatska – Slovenija (Lučko – Zabok – Rogatec)

—	kompresorsku stanicu Kidričevo, druga faza nadogradnje (SI)

—	kompresorske stanice 2 i 3 u hrvatskom sustavu za transport plina

—	GCA 2015/08: ulaz/izlaz Murfeld (AT)

—	nadogradnju interkonekcije Murfeld/Ceršak (AT-SI)

—	nadogradnju interkonekcije Rogatec

6.27.

UPP terminal u Gdanjsku (PL)

(7) Prioritetni koridor Južni plinski koridor (SGC)

Br.

Definicija

7.1.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za integriranu, namjensku i prilagodljivu infrastrukturu i povezanu opremu za transport najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od kaspijske regije preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske do tržišta EU-a u Grčkoj i Italiji, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.1.1.

Plinovod prema EU-u od Turkmenistana i Azerbajdžana preko Gruzije i Turske [trenutačno poznat kao kombinacija projekata Transkaspijskog plinovoda (TCP) i budućeg proširenja Južnokavkaskog plinovoda (SCPFX)]

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora [trenutačno poznat kao Transjadranski plinovod (TAP)], uključujući stanicu za mjerenje i regulaciju te kompresorsku stanicu u Nea Messimvriji, kao i interkonekciju TAP.

7.3.

Klaster projekata od zajedničkog interesa za infrastrukturu za dovođenje novog plina iz rezervi plina na istočnom Sredozemlju, uključujući:

7.3.1.

Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do Grčkog kopna preko Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju

te ovisno o tome jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

7.3.3.

Plinovod koji povezuje Grčku i Italiju [trenutačno poznat kao projekt plinovoda Poseidon]

7.3.4.

Nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u Italiji, uključujući nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznato kao projekt Adriatica Line] i nadogradnje unutarnjih transportnih kapaciteta u regiji Apulija [cjevovod Matagiola – Masafara]

7.5.

Razvoj plinske infrastrukture u Cipru [trenutačno poznat kao projekt Cyprus Gas2EU]

(8) Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Br.

Definicija

8.2.

Klaster za dogradnju infrastrukture u istočnom dijelu regije Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Pojačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.4.

Povećanje kapaciteta Podzemnog skladišta plina Inčukalns (LV)

8.3.

Klaster za infrastrukturu, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.3.1.

Nadogradnje interkonekcije Nybro – Poljska/Danska

8.3.2.

Interkonekcija Poljska – Danska [trenutačno poznata kao Baltički cjevovod]

8.5.

Interkonekcija Poljska – Litva [trenutačno poznata kao projekt GIPL]

(9) Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Br.

Definicija

9.1.

Naftovod Adamowo – Brody: naftovod koji povezuje pretovarište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukrajina) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Naftovod Bratislava – Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.4.

Naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska), uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku (faza II.)

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: druga linija naftovoda

9.6.

TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

(10) Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Br.	Definicija
10.3.	SINCRO.GRID (Slovenija, Hrvatska) – Inovativna integracija sinergijskih, dokazanih tehnoloških rješenja za istodobno povećanje sigurnosti poslovanja slovenskih i hrvatskih elektroenergetskih sustava
10.4.	ACON (Češka, Slovačka) – Glavni cilj ACON-a (ponovno povezanih mreža) poticanje je integracije češkog i slovačkog tržišta električne energije
10.6.	Pametna granična inicijativa (Francuska, Njemačka) – Pametna granična inicijativa povezat će politike Francuske i Njemačke kako bi one podržale svoje gradove i teritorije u njihovim strategijama energetske tranzicije i europske tržišne integracije
10.7.	Danube InGrid (Mađarska, Slovačka) – projektom se potiče prekogranična koordinacija upravljanja elektroenergetskom mrežom, posebno usmjerena na unapređivanje prikupljanja i razmjene podataka
10.8.	Data Bridge (Estonija, Latvija, Litva, Danska, Finska, Francuska) – je projekt kojim se želi izgraditi zajednička europska platforma za objedinjavanje podataka radi integracije različitih vrsta podataka (pametni mjerni podaci, mrežni operativni podaci, tržišni podaci) s ciljem razvoja nadogradivih rješenja za EU koja bi se mogla prenijeti i primijeniti na slične probleme
10.9.	Projektom prekogranične fleksibilnosti (Estonija, Finska) – želi se poduprijeti integraciju obnovljivih izvora energije i povećati sigurnost opskrbe prekograničnim pružanjem usluga fleksibilnosti u Estoniji, Finskoj i Aalandu koje pruža distribuirana proizvodnja energije.

(11) Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Popis projekata od zajedničkog interesa s dvostrukom oznakom kao elektroenergetske autoceste

Br.

Definicija

Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

1.3.

Klaster Danska – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Klixbülla (DE)

1.6.

Interkonekcija Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao Keltski interkonekcijski vod]

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

1.7.1.

Interkonekcija između Cotentina (FR) i okolice Exetera (UK) [trenutačno poznata kao projekt FAB]

1.7.3.

Interkonekcija između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) [trenutačno poznata kao projekt ElecLink]

1.7.5.

Interkonekcija između okolice Dunkerquea (FR) i okolice Kingsnortha (UK) [trenutačno poznata kao projekt Gridlink]

1.8.

Klaster Njemačka – Norveška [trenutačno poznat kao projekt NordLink]

1.8.1.

Interkonekcija između Wilstera (DE) i Tonstada (NO)

1.10.

Klaster interkonekcija Ujedinjena Kraljevina – Norveška, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

1.10.1.

Interkonekcija između između Blythea (UK) i Kvilldala (NO) [trenutačno poznata kao projekt North Sea Link]

1.10.2.

Interkonekcija između Peterheada (UK) i Simadalena (NO) [trenutačno poznata kao projekt NorthConnect]

1.14.

Interkonekcija između Revsinga (DK) i Bicker Fena (UK) [trenutačno poznata kao projekt Viking Link]

1.15.

Interkonekcija između područja Antwerpena (BE) i okolice Kemsleya (UK) [trenutačno poznata kao projekt Nautilus]

1.16.

Interkonekcija između Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine

1.19.

1.20.

Interkonekcija između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine [trenutačno poznata kao projekt NeuConnect]

Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

2.7.

Interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES) [trenutačno poznata kao projekt Biskajski zaljev]

2.9.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Ultranet]

2.10.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha/Bergrheinfelda-West (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao projekt Suedlink]

2.13.

Klaster interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.13.1.

Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK)

2.13.2.

Interkonekcija između Srananagha (IE) i Turleenana (UK)

Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao Euroazijski interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

3.12.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isara za povećanje unutarnjeg prijenosnog kapaciteta između sjevera i juga [trenutačno poznat kao projekt SuedOstLink]

(12) Prekogranična mreža ugljikovog dioksida

Br.	Definicija
12.2.	Projekt CO2-Sapling je komponenta prometne infrastrukture u okviru projekta Acorn, cjelovitog lanca hvatanja i skladištenja ugljika (Ujedinjena Kraljevina, u daljnjim fazama Nizozemska i Norveška)
12.3.	Projektom CO2 TransPorts nastoji se uspostaviti infrastruktura za olakšavanje hvatanja, prijevoza i skladištenja CO2 velikih razmjera u lukama Rotterdam, Antwerpen i North Sea Port.
12.4.	Projekt Northern lights je komercijalni projekt prekograničnog transportnog povezivanja za CO2 koji obuhvaća nekoliko europskih inicijativa za hvatanje ugljika (Ujedinjena Kraljevina, Irska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Švedska) i transport uhvaćenog CO2 brodom do odlagališta u norveškom epikontinentalnom pojasu
12.5.	U okviru projekta Athos predlaže se infrastruktura za transport CO2 iz industrijskih područja u Nizozemskoj koja je otvorena za primanje dodatnog CO2 od drugih država poput Irske i Njemačke. Osnovna ideja projekta je izgradnja prekogranične interoperabilne prometne infrastrukture velikog kapaciteta s otvorenim pristupom.
12.6.	Cilj projekta Ervia Cork jest prenamjena postojećih kopnenih i odobalnih plinovoda i izgradnja novog namjenskog cjevovoda za CO2 koji bi služio za transport uhvaćenog CO2 od postrojenja za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika iz teške industrije i plinskih turbina s kombiniranim kružnim procesom, do postrojenja za odlaganje.

C. POPISI „PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA” I „PROJEKATA KOJI SU POSTALI DIJELOM DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA NA DRUGOM I/ILI TREĆEM POPISU PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA”

1. Prioritetni koridor Mreža sjevernih mora (NSOG)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
1.1.1.
1.1.2.
1.1.3.
1.2.
1.3.2.
1.4.
1.5.
1.7.4.
1.8.2.
1.9.2.
1.9.3.
1.9.4.
1.9.5.
1.9.6.
1.11.1.
1.11.2.
1.11.3.
1.11.4.
1.12.1.
1.12.2.
1.12.5.

2. Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
2.2.1.
2.2.2.
2.2.3.
2.2.4.
2.3.1.
2.3.2.
2.5.1.
2.5.2.
2.6.
2.8.
2.11.1.
2.11.2.
2.11.3.
2.12.
2.15.1.
2.15.2.
2.15.3.
2.15.4.
2.16.2.
2.19.
2.20.
2.21.
2.22.
2.24.
2.25.1.
2.25.2.
2.26.
2.28.1.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
2.1.	3.1.4.

3. Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i južnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
3.1.3.
3.2.1.
3.2.2.
3.2.3.
3.3.
3.5.1.
3.5.2.
3.6.1.
3.6.2.
3.8.2.
3.8.3.
3.8.6.
3.9.2.
3.9.3.
3.9.4.
3.10.3.
3.13.
3.14.1.
3.15.1.
3.15.2.
3.16.2.
3.16.3.
3.18.1.
3.18.2.
3.19.2.
3.19.3.
3.20.1.
3.20.2.
3.22.5.
3.25.
3.26.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
3.19.1.	3.22.5.

4. Prioritetni koridor Plana interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
4.1.
4.4.1.
4.5.1.
4.5.3.
4.5.4.
4.5.5.
4.8.5.
4.8.6.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
4.3.	4.8.9.
4.9.	4.8.9.

5. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.2.
5.4.1.
5.4.2.
5.5.1.
5.5.2.
5.6.
5.7.1.
5.7.2.
5.9.
5.10.
5.11.
5.12.
5.13.
5.14.
5.15.1.
5.15.2.
5.15.3.
5.15.4.
5.15.5.
5.16.
5.17.1.
5.17.2.
5.18.
5.20.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
5.8.1.	5.5.2.
5.8.2.	5.5.2.

6. Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
6.2.10.
6.2.11.
6.2.12.
6.2.14.
6.3.
6.4.
6.5.3.
6.5.4.
6.5.6.
6.7.
6.8.3.
6.9.2.
6.9.3.
6.11.
6.12.
6.16.
6.17.
6.19.
6.20.1.
6.20.5.
6.21.
6.22.1.
6.22.2.
6.24.1. Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti Uklonjena stavka: kompresorska stanicu GCA Mosonmagyarovar (razvoj na austrijskoj strani)
6.24.4. Uklonjena stavka: plinovod Ercsi-Százhalombatta (HU) Uklonjena stavka: Rumunjsko – mađarski reverzibilni tok: mađarski odjeljak, 1. faza – kompresorska stanica u Csanádpaloti
6.24.10.
6.25.1.
6.25.2.
6.25.4.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
6.1.1.	6.2.10.
6.1.2.	6.2.11.
6.1.3.	6.2.11.
6.1.4.	6.2.11.
6.1.5.	6.2.11.
6.1.6.	6.2.11.
6.1.7.	6.2.11.
6.1.8.	6.2.2.
6.1.9.	6.2.11.
6.1.10.	6.2.2.
6.1.11.	6.2.2.
6.1.12.	6.2.12.
6.2.3.	6.2.2.
6.2.4.	6.2.2.
6.2.5.	6.2.2.
6.2.6.	6.2.2.
6.2.7.	6.2.2.
6.2.8.	6.2.2.
6.2.9.	6.2.2.
6.5.2.	6.5.6.
6.6.	6.26.1.
6.8.4.	6.25.4.
6.13.1.	6.24.4.
6.13.2.	6.24.4.
6.13.3.	6.24.4.
6.14.	6.24.1.
6.15.1.	6.24.10.
6.15.2.	6.24.10.
6.18.	7.3.4.
6.24.2.	6.24.1.
6.24.3.	6.24.1.
6.24.5.	6.24.4.
6.24.6.	6.24.4.
6.24.7.	6.24.4.
6.24.8.	6.24.4.
6.24.9.	6.24.4.
6.25.3.	6.24.10.
6.26.2.	6.26.1.
6.26.3.	6.26.1.
6.26.4.	6.26.1.
6.26.5.	6.26.1.
6.26.6.	6.26.1.

7. Prioritetni koridor Južnog plinskog koridora (SGC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
7.1.1. Uklonjena stavka: Transanatolijski plinovod
7.1.2.
7.1.5.
7.1.7.
7.2.1.
7.2.2.
7.2.3.
7.4.1.
7.4.2.

Projekti koji su postali dijelom drugih projekata od zajedničkog interesa na drugom i/ili trećem popisu projekata od zajedničkog interesa
Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa čiji je sada sastavni dio
7.1.6.	7.1.3.
7.1.4.	7.3.3.
7.3.2.	7.5.

8. Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (BEMIP Plin)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
8.1.1.
8.1.2.1.
8.1.2.2.
8.1.2.3.
8.1.2.4.
8.2.2.
8.2.3.
8.4.
8.6.
8.7.
8.8.

9. Prioritetni koridor za povezivanje u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (OSC)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

9.3.

10. Prioritetno tematsko područje uvođenja pametnih mreža

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

10.1.

10.2.

10.5.

11. Prioritetno tematsko područje elektroenergetskih autocesta

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa
1.5.
1.7.4.
2.2.
2.4.
2.5.1.
3.1.3.
4.1.

12. Prioritetno tematsko područje prekogranične mreže ugljikovog dioksida

Brojevi projekata od zajedničkog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa

12.1.

”