PREPORUKA VIJEĆA (EU) 2020/1475

od 13. listopada 2020.

o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 21. stavak 2., članak 168. stavak 6. i članak 292. prvu i drugu rečenicu,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Status građana Unije svakom građaninu Unije daje pravo na slobodno kretanje.

(2)

Na temelju članka 21. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe. To se pravo provodi na temelju Direktive 2004/38/EZ (1) Europskog parlamenta i Vijeća. Člankom 45. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) također se predviđa sloboda kretanja i boravka. Budući da se djelovanje Unije pokazalo potrebnim za postizanje cilja utvrđenog u članku 21. UFEU-a, a u Ugovorima nisu na drugi način predviđene potrebne ovlasti, Vijeće može donijeti odredbe s ciljem lakšeg ostvarivanja prava na slobodno kretanje i boravak.

(3)	Na temelju članka 168. stavka 1. UFEU-a u utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije mora se osigurati visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.

(4)

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) proglasio je 30. siječnja 2020. izvanredno stanje javnog zdravlja od međunarodnog značaja zbog globalne epidemije novog koronavirusa koji uzrokuje koronavirusnu bolest 2019 (COVID-19). WHO je 11. ožujka 2020. ocijenio da se širenje bolesti COVID-19 može proglasiti pandemijom.

(5)	Kako bi se ograničilo širenje virusa, države članice donijele su razne mjere, od kojih su neke utjecale na pravo građana Unije na slobodno kretanje i boravak unutar državnog područja država članica, poput ograničenja ulaska ili zahtjeva da se prekogranični putnici podvrgnu karanteni.

(6)

Vijeće je 13. veljače 2020. usvojilo zaključke o bolesti COVID-19 (2) u kojima je pozvalo države članice da zajedno i u suradnji s Komisijom na razmjeran i primjeren način razviju blisku i pojačanu koordinaciju među državama članicama kako bi se osigurala učinkovitost svih mjera, uključujući, prema potrebi, mjere koje se odnose na putovanja, štiteći pritom slobodu kretanja unutar Unije, s ciljem osiguravanja optimalne zaštite javnog zdravlja.

(7)	Čelnici država odnosno vlada država članica Europske unije naglasili su 10. ožujka 2020. potrebu za zajedničkim europskim pristupom u pogledu bolesti COVID-19.

(8)	Od ožujka 2020. Komisija je donijela niz smjernica i komunikacija radi potpore koordinacijskim naporima država članica i očuvanja slobodnog kretanja unutar Unije u vremenima pandemije bolesti COVID-19 (3).

(9)

Budući da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala dosad nezabilježenu zdravstvenu krizu, zaštita javnog zdravlja postala je najvažniji prioritet i za Uniju i za njezine države članice. Na temelju zaštite javnog zdravlja države članice mogu poduzeti mjere kojima se ograničava slobodno kretanje osoba unutar Unije. U skladu s člankom 168. stavkom 7. UFEU-a države članice odgovorne su za utvrđivanje nacionalnih zdravstvenih politika, uključujući organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite, te se stoga one mogu razlikovati od jedne države članice do druge. Iako su države članice nadležne za donošenje odluka o najprikladnijim mjerama za zaštitu javnog zdravlja, uključujući primjerice zahtjeve u pogledu karantene ili testiranja, primjereno je osigurati koordinaciju takvih mjera s ciljem zaštite ostvarivanja prava na slobodno kretanje i suzbijanja ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju kao što je COVID-19.

(10)

Pri donošenju i primjeni ograničenja slobodnog kretanja države članice trebale bi poštovati načela prava EU-a, osobito načelo proporcionalnosti i nediskriminacije. Cilj je ove Preporuke olakšati koordiniranu primjenu tih načela u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19. Stoga bi se mehanizmi uspostavljeni ovom Preporukom u pogledu područja primjene i trajanja trebali odnositi samo na ograničenja donesena kao odgovor na ovu pandemiju.

(11)	Jednostrane mjere u tom području mogle bi uzrokovati znatne poremećaje jer se poduzeća i građani suočavaju s nizom različitih mjera koje se brzo mijenjaju. To je osobito štetno jer je virus već znatno utjecao na europsko gospodarstvo.

(12)

Ovom se Preporukom nastoji osigurati veća koordinacija među državama članicama koje radi očuvanja javnog zdravlja razmatraju donošenje mjera za ograničavanje slobodnog kretanja. Kako bi ta ograničenja svela na ono što je isključivo nužno, države članice trebale bi ih što više i na nediskriminirajući način primjenjivati na osobe koje dolaze iz posebno pogođenih područja ili regija umjesto na čitava državna područja država članica.

(13)

Za koordiniran pristup država članica potrebno je zajedničko djelovanje u sljedećim ključnim područjima: primjeni zajedničkih kriterija i pragova pri donošenju odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja, mapiranju opasnosti od prenošenja bolesti COVID-19 na temelju dogovorenog kôda u boji te koordiniranog pristupa u pogledu mjera, ako postoje, koje se mogu na odgovarajući način primijeniti na osobe koje se kreću između područjâ, ovisno o razini rizika od prijenosa u tim područjima.

(14)

Kriteriji i pragovi iz ove Preporuke temelje se na podacima koje su dostavile države članice. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao bi svakog tjedna objavljivati i ažurirati sveobuhvatan skup podataka i karte sa statusom zajedničkih kriterija za regije EU-a na temelju podataka koje mu dostave države članice.

(15)

S obzirom na razvoj epidemiološke situacije Komisija bi uz podršku Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala redovito ocjenjivati kriterije, potrebe za podacima i pragove navedene u ovoj Preporuci, a među ostalim i potrebu za razmatranjem drugih kriterija ili prilagodbom pragova, te svoje nalaze proslijediti Vijeću na razmatranje, zajedno s prijedlogom izmjene Preporuke, ako je to potrebno.

(16)

Ova se Preporuka ne bi trebala tumačiti na način da se njome olakšava ili potiče donošenje ograničenja slobodnog kretanja u kontekstu pandemije, već se njome nastoji osigurati koordinirani pristup za slučaj da država članica odluči uvesti takva ograničenja. Odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja i dalje ostaje u nadležnosti država članica, koje moraju djelovati u skladu sa zahtjevima propisanima pravom Unije. Jednako tako, države članice zadržavaju fleksibilnost da ne uvedu ograničenja, čak i ako su ispunjeni kriteriji i pragovi iz ove Preporuke.

(17)	Ograničenja slobodnog kretanja trebalo bi razmatrati samo ako države članice imaju dovoljno dokaza da opravdaju takva ograničenja zbog njihove koristi za javno zdravlje i ako imaju opravdane razloge vjerovati da bi ona bila djelotvorna.

(18)

Kako bi se ograničili poremećaji na unutarnjem tržištu i u obiteljskom životu dok traje pandemija, od putnika koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, poput radnika ili samozaposlenih osoba koje obavljaju ključne poslove, prekograničnih radnika, radnika u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, pomoraca i osoba koje putuju iz nužnih poslovnih ili obiteljskih razloga, uključujući članove prekograničnih obitelji koji redovito putuju, ne bi se trebalo zahtijevati da se podvrgnu karanteni.

(19)	Jasno, pravodobno i sveobuhvatno informiranje drugih država članica i opće javnosti ključno je za ograničavanje učinaka svih uvedenih ograničenja slobodnog kretanja te se njime osigurava predvidivost, pravna sigurnost i poštovanje građana,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

Opća načela

Pri donošenju i primjeni mjera za zaštitu javnog zdravlja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 države članice trebale bi koordinirati svoje djelovanje, u mjeri u kojoj je to moguće, na temelju sljedećih načela:

Sva ograničenja slobodnog kretanja osoba unutar Unije koja se uvode radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19 trebala bi se temeljiti na konkretnim i ograničenim razlozima od javnog interesa, odnosno zaštiti javnog zdravlja. Pri primjeni tih ograničenja potrebno je poštovati opća načela prava EU-a, osobito načela proporcionalnosti i nediskriminacije. Sve poduzete mjere stoga ne bi trebale nadilaziti ono što je nužno za očuvanje javnog zdravlja.

Sva takva ograničenja trebala bi se što prije ukinuti čim epidemiološka situacija to dopusti.

Među državama članicama ne smije biti diskriminacije, primjerice, primjenom povoljnijih pravila za putovanje u susjednu državu članicu ili iz nje u usporedbi s putovanjem u druge države članice koje se nalaze u istoj epidemiološkoj situaciji i iz njih.

Ograničenja se ne mogu temeljiti na državljanstvu dotične osobe, već se trebaju temeljiti na lokaciji (lokacijama) u kojoj je osoba boravila tijekom 14-dnevnog razdoblja prije dolaska.

Države članice trebale bi uvijek prihvatiti svoje državljane i građane Unije i članove njihovih obitelji koji borave na njihovu državnom području te bi trebale olakšati brz tranzit preko svojih državnih područja.

Posebnu bi pažnju trebale posvetiti posebnostima prekograničnih regija, najudaljenijih regija, eksklava i zemljopisno izoliranih područja te potrebi za suradnjom na lokalnoj i regionalnoj razini.

Države članice trebale bi redovito razmjenjivati informacije o svim pitanjima obuhvaćenima područjem primjene ove Preporuke.

Zajednički kriteriji

Države članice trebale bi uzeti u obzir sljedeće ključne kriterije kada razmatraju ograničavanje slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19:

(a)	„14-dnevnu kumulativnu stopu prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19”, odnosno ukupan broj novoprijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 na 100 000 stanovnika na regionalnoj razini u posljednjih 14 dana;

(b)	„stopu pozitivnih testova”, odnosno postotak pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID-19 u odnosu na sve testove provedene tijekom proteklog tjedna;

(c)	„stopu testiranja”, odnosno broj testova na infekciju bolešću COVID-19 na 100 000 stanovnika provedenih tijekom proteklog tjedna.

Podaci prema zajedničkim kriterijima

Kako bi se osigurala dostupnost sveobuhvatnih i usporedivih podataka, države članice trebale bi Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti na tjednoj osnovi dostavljati dostupne podatke prema kriterijima iz točke 8.

Države članice trebale bi te podatke dostavljati i za regionalnu razinu kako bi se osiguralo da se eventualne mjere mogu usmjeriti na regije za koje su strogo neophodne.

Države članice trebale bi razmjenjivati informacije o svim strategijama testiranja koje provode.

Mapiranje rizičnih područja

10.

Na temelju podataka koje su dostavile države članice Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao bi objaviti kartu država članica EU-a s pojedinačno označenim regijama, kako bi doprinio donošenju odluka u državama članicama. Karta bi trebala uključivati i skupove podataka iz Islanda, Lihtenštajna, Norveške i, čim to uvjeti dopuste (4), Švicarske Konfederacije. Na toj bi se karti područja trebalo označiti sljedećim bojama:

(a)	zelenom, ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 manja od 25, a stopa pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID-19 manja od 4 %;

(b)

narančastom, ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 manja od 50, ali je stopa pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID‐19 4 % ili veća, ili ako se 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 kreće od 25 do 150, ali je stopa pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID-19 manja od 4 %;

(c)	crvenom, ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 50 ili veća, a stopa pozitivnih testova na infekciju bolešću COVID-19 4 % ili veća, ili ako je 14-dnevna kumulativna stopa prijavljenih slučajeva bolesti COVID-19 veća od 150 na 100 000 stanovnika;

(d)	sivom, ako ne postoji dovoljno informacija za procjenu kriterija iz točaka od (a) do (c) ili ako je stopa testiranja na infekciju bolešću COVID-19 na 100 000 stanovnika 300 ili manja.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao bi usto objavljivati zasebne karte za svaki ključni pokazatelj koji doprinosi sveobuhvatnoj karti: za 14-dnevnu stopu prijavljenih slučajeva na regionalnoj razini te za stopu testiranja i stopu pozitivnih testova na nacionalnoj razini tijekom proteklog tjedna. Kad podaci budu dostupni na regionalnoj razini, sve karte trebale bi se temeljiti na tim podacima.

11.

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao bi svaki tjedan objavljivati ažurirane verzije karata i podataka na kojima se one temelje.

Zajednički pragovi u slučaju razmatranja ograničenja slobodnog kretanja iz razloga povezanih s javnim zdravljem

12.

Države članice ne bi trebale ograničavati slobodno kretanje osoba koje putuju u područja drugih država članica klasificirana kao „zelena” na temelju točke 10. ili iz njih.

13.

U slučaju razmatranja primjene ograničenja na područje koje nije klasificirano kao „zeleno” na temelju točke 10.:

(a)	države članice trebale bi poštovati razlike u epidemiološkoj situaciji između narančastih i crvenih područja i djelovati razmjerno;

(b)	države članice mogle bi uzeti u obzir dodatne kriterije i trendove. U tu svrhu Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti dostavljat će na tjednoj osnovi podatke o veličini populacije, stopi hospitalizacije, stopi prijema na intenzivnu skrb i stopi smrtnosti, ako su dostupni.

(c)	države članice trebale bi uzeti u obzir epidemiološku situaciju na svojem državnom području, uključujući politike testiranja, broj testova koji se provode i stopu pozitivnih testova te druge epidemiološke pokazatelje.

(d)	države članice trebale bi uzeti u obzir strategije testiranja i obratiti posebnu pozornost na situaciju u područjima s visokim stopama testiranja.

Koordinacija među državama članicama

14.

Države članice koje na osnovu vlastitih postupaka donošenja odluka namjeravaju primijeniti ograničenja na osobe koje putuju u područje ili iz područja koje nije klasificirano kao „zeleno” na temelju točke 10., trebale bi o svojoj namjeri prije stupanja na snagu prvo obavijestiti dotičnu državu članicu. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti prekograničnoj suradnji, najudaljenijim regijama, eksklavama i zemljopisno izoliranim područjima. O toj namjeri prije stupanja na snagu također bi trebalo obavijestiti ostale države članice i Komisiju. Ako je moguće, informacije bi trebalo dati 48 sati unaprijed.

U svrhu informiranja ostalih država članica i Komisije države članice trebale bi upotrebljavati uspostavljene komunikacijske mreže, uključujući mrežu integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR). Kontaktne točke IPCR-a trebale bi osigurati da se informacije bez odgode prosljeđuju njihovim nadležnim tijelima.

15.

Države članice trebale bi odmah obavijestiti ostale države članice i Komisiju o ukidanju ili ublažavanju bilo kakvih prethodno uvedenih mjera ograničavanja, koje bi trebalo stupiti na snagu što je prije moguće.

Ograničenja slobodnog kretanja trebalo bi ukinuti kada se područje ponovno klasificira kao „zeleno” na temelju točke 10., uz uvjet da je prošlo najmanje 14 dana od njihova uvođenja.

16.

Najkasnije sedam dana nakon donošenja ove Preporuke države članice trebale bi postupno ukinuti ograničenja koja su se prije donošenja ove Preporuke primjenjivala na područja koja su na temelju točke 10. klasificirana kao „zelena”.

Zajednički okvir u pogledu mogućih mjera za putnike koji dolaze iz područja povećanog rizika

17.

Države članice ne bi u načelu trebale odbiti ulazak osobama koje putuju iz drugih država članica.

Države članice koje na osnovi vlastitih postupaka odlučivanja smatraju potrebnim uvesti ograničenja slobodnog kretanja mogle bi od osoba koje putuju iz područja koje na temelju točke 10. nije klasificirano kao „zeleno” zahtijevati da se nakon dolaska podvrgnu:

(a)	karanteni/samoizolaciji; i/ili

(b)	testu na infekciju bolešću COVID-19.

Države članice putnicima bi mogle ponuditi mogućnost da se umjesto testu navedenom u podtočki (b) podvrgnu testu na infekciju bolešću COVID-19 prije dolaska.

Države članice trebale bi ojačati koordinaciju u pogledu trajanja karantene/samoizolacije i mogućnostima zamjene. Kad god je to moguće i u skladu sa strategijama o kojima odlučuju države članice, trebalo bi poticati razvoj testiranja.

18.

Države članice trebale bi uzajamno priznavati rezultate testova na infekciju bolešću COVID-19 koje su provele ovlaštene zdravstvene ustanove u drugim državama članicama. Države članice trebale bi pojačati suradnju u pogledu različitih aspekata povezanih s testiranjem, uključujući verifikaciju certifikata o testiranju, uzimajući u obzir istraživanja i savjete epidemioloških stručnjaka te najbolje prakse.

19.

Od putnika koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe ne bi se trebalo zahtijevati da se podvrgnu karanteni dok izvršavaju tu nužnu funkciju, a osobito ne od:

(a)	radnika ili samozaposlenih osoba koji obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pograničnih i upućenih radnika te sezonskih radnika kako su navedeni u Smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 (5);

(b)	radnika u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;

(c)	pacijenata koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga;

(d)	učenika, studenata i stažista koji svakodnevno putuju u inozemstvo;

(e)	osoba koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga;

(f)	diplomata, osoblja međunarodnih organizacija i osoba koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija, vojnog osoblja i policijskih službenika te humanitarnih djelatnika i osoblja civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;

(g)	putnika u tranzitu;

(h)

pomoraca;

(i)	novinara pri obavljanju svojih dužnosti.

20.

Države članice mogle bi zahtijevati od osoba koje ulaze na njihovo državno područje da predaju obrasce za lociranje putnika u skladu s odredbama o zaštiti podataka. Trebalo bi razviti zajednički europski obrazac za lociranje putnika kako bi ga države članice mogle upotrebljavati. Kada je to moguće, trebalo bi se koristiti digitalnom opcijom za dostavljanje informacija o lokaciji putnika kako bi se pojednostavila obrada i ujedno osigurao jednak pristup svim građanima.

21.

Sve mjere koje se primjenjuju na osobe koje dolaze iz područja koje je na temelju točke 10. klasificirano kao „crveno”, „narančasto” ili „sivo” ne smiju biti diskriminirajuće, tj. trebaju se jednako tako primjenjivati na državljane dotične države članice koji se vraćaju u svoju zemlju.

22.

Države članice trebale bi osigurati da svi formalni zahtjevi prema građanima i poduzećima budu od konkretne koristi za javnozdravstvena nastojanja za suzbijanje pandemije te da ne predstavljaju nepotrebno i neopravdano administrativno opterećenje.

23.

Ako osoba po dolasku na odredište razvije simptome, testiranje, dijagnoza, izolacija i otkrivanje kontakata obavljat će se u skladu s lokalnom praksom i ulazak joj se ne bi trebao odbiti. Informacije o slučajevima otkrivenima po dolasku trebaju se s pomoću sustava ranog upozoravanja i odgovora bez odgode proslijediti tijelima nadležnima za javno zdravlje u zemljama u kojima je dotična osoba boravila tijekom prethodnih 14 dana, u svrhu otkrivanja kontakata.

24.

Ograničenja ne bi trebala biti u obliku zabrana obavljanja određenih usluga prijevoza.

Komunikacija i informiranje javnosti

25.

Države članice trebale bi relevantnim dionicima i općoj javnosti pružiti jasne, sveobuhvatne i pravodobne informacije o svim ograničenjima slobodnog kretanja, svim popratnim zahtjevima (na primjer negativnim testovima na infekciju bolešću COVID-19 ili obrascima za lociranje putnika) i mjerama koje se primjenjuju na putnike koji dolaze iz rizičnih područja što ranije prije stupanja na snagu novih mjera. U pravilu bi te informacije trebalo objaviti 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu, uzimajući u obzir da je potrebna određena fleksibilnost za epidemiološke krize.

Te bi informacije trebale biti dostupne i na internetskoj platformi „Re-open EU”, na kojoj bi se trebalo nalaziti upućivanje na kartu koju redovito objavljuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti na temelju točaka 10. i 11.

Sadržaj mjera, njihovo zemljopisno područje primjene i kategorije osoba na koje se primjenjuju trebaju biti jasno opisani.

Preispitivanje

26.

Komisija bi uz potporu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti trebala redovito preispitivati ovu Preporuku. Komisija bi o tome trebala redovito izvješćivati Vijeće.

Sastavljeno u Luxembourgu 13. listopada 2020.

Za Vijeće

Predsjednik

M. ROTH

(1) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(2) SL C 57, 20.2.2020., str. 4.

(3) Smjernice za mjere upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga (SL C 86I, 16.3.2020., str. 1.), Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL C 102I, 30.3.2020., str. 12.), „Zajednički europski plan za ukidanje mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19” predsjednice Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, Komunikacija Komisije „Smjernice za slobodno kretanje zdravstvenih djelatnika i minimalno usklađivanje osposobljavanja u kontekstu hitnih mjera protiv bolesti COVID-19” (SL C 156, 8.5.2020., str. 1.), Komunikacija Komisije „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama – COVID-19” (SL C 169, 15.5.2020., str. 30.), Komunikacija Komisije o trećoj procjeni primjene privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU COM(2020) 399 final, Komunikacija Komisije „Smjernice o sezonskim radnicima u EU-u u kontekstu pandemije bolesti COVID-19” (SL C 235I, 17.7.2020., str. 1.), Komunikacija Komisije „o uvođenju zelenih traka u okviru mjera upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga” (SL C 96I, 24.3.2020., str. 1.), Smjernice Europske komisije: Olakšavanje izvođenja operacija zračnog prijevoza tereta tijekom pandemije bolesti COVID-19 (SL C 100I, 27.3.2020., str. 1.), Smjernice Komisije za zaštitu zdravlja, repatrijaciju i putne aranžmane pomoraca, putnika i drugih osoba na brodovima (SL C 119, 14.4.2020., str. 1).

(4) Podložno sporazumu sklopljenom između EU-a i Švicarske Konfederacije o suradnji u području javnog zdravlja, među ostalim o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti u skladu s Uredbom (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (SL L 142, 30.4.2004., str. 1).

(5) SL C 102I , 30.3.2020., str. 12.