(1)

U skladu s Aktom o pristupanju iz 2011. Hrvatska može u razdoblju od sedam godina od pristupanja, koje istječe 30. lipnja 2020., zadržati na snazi ograničenja stjecanja poljoprivrednog zemljišta za državljane druge države članice, državljane država stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (SEGP) i pravne osobe osnovane u skladu s pravom druge države članice ili države stranke SEGP-a. To je privremena iznimka od slobodnog kretanja kapitala zajamčenog člancima od 63. do 66. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Navedeno prijelazno razdoblje može se produljiti samo jednom za najviše tri godine.

(2)

Glavni razlog za uvođenje prijelaznog razdoblja prilikom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bila je potreba za zaštitom socioekonomskih uvjeta za poljoprivredne djelatnosti nakon uvođenja jedinstvenog tržišta i prelaska na zajedničku poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj. Konkretno, prijelazno razdoblje uvedeno je kako bi se odgovorilo na bojazni u pogledu mogućeg utjecaja liberalizacije stjecanja poljoprivrednog zemljišta na poljoprivredni sektor. Razlog su tome bile znatne razlike u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u Hrvatskoj u odnosu na Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu (dalje u tekstu „države članice iz skupine EU-15”) (1). Prijelazno razdoblje uvedeno je i radi: i. olakšavanja postupka povrata i privatizacije poljoprivrednog zemljišta; ii. poboljšavanja zemljišnih knjiga i katastra te uređivanja vlasničkih prava; i iii. razminiranja poljoprivrednog zemljišta. Komisija je u izvješću od 8. svibnja 2017. „Preispitivanje prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta utvrđenih u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske EU-u iz 2011.” (dalje u tekstu „srednjoročno preispitivanje”) već naglasila važnost ostvarenja navedenih ciljeva do kraja predviđenog prijelaznog razdoblja (2).

(3)

Hrvatska je 15. studenoga 2019. podnijela zahtjev da se prijelazno razdoblje za stjecanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj produlji za tri godine.

(4)

Prema podacima kojima raspolaže Eurostat, cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj među najnižima su u Europskoj uniji. Potpuna konvergencija prodajnih cijena poljoprivrednog zemljišta nije bila niti očekivana niti se smatra preduvjetom za okončanje prijelaznog razdoblja. Ipak, zamjetne razlike u cijenama poljoprivrednog zemljišta između Hrvatske i gotovo svih drugih država članica, posebno skupine EU-15, takve su da mogu spriječiti neometan napredak prema konvergenciji cijena.

(5)

Eurostatovi podaci pokazuju i da i dalje postoji raskorak u BDP-u po stanovniku izmjerenom u standardima kupovne moći između Hrvatske i gotovo svih ostalih država članica, posebno država članica iz skupine EU-15. Stoga su postojeće cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj relativno visoke u odnosu na kupovnu moć.

(6)

Prema istraživanju o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. (3) za strukturu zemljišnih posjeda u Hrvatskoj karakteristično je da prevladavaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i rascjepkana poljoprivredna gospodarstva. U usporedbi s prosječnim poljoprivrednikom u Europskoj uniji, prosječni hrvatski poljoprivrednik koristi za 30 % manju površinu poljoprivrednog zemljišta, uzgaja upola manje uvjetnih grla i ima za 56 % niži standardni ekonomski rezultat (output). Proces konsolidacije tih malih poljoprivrednih gospodarstava još je u tijeku. Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstava jedan je od glavnih čimbenika koji ograničavaju razvoj hrvatskog poljoprivrednog sektora.

(7)

Niža produktivnost hrvatskih poljoprivrednika u usporedbi s drugim europskim poljoprivrednicima nepovoljno utječe na njihovu konkurentnost. Poljoprivredna produktivnost Republike Hrvatske u 2018. niža je za 70,2 % od prosječne poljoprivredne produktivnosti Europske unije. Hrvatska tijela izvijestila su da hrvatska poljoprivreda nije dovoljno konkurentna na jedinstvenom europskom tržištu.

(8)

Nadalje, u zahtjevu za produljenje razdoblja istaknula su da im je potrebno više vremena za potpunu provedbu određenih projekata koji bi trebali olakšati stjecanje poljoprivrednog zemljišta, među kojima su: i. privatizacija i povrat zemljišta; ii. uređivanje vlasničkih prava; iii. uređivanje podataka u zemljišnim knjigama i katastru; i iv. nastavak razminiranja minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta.

(9)

U tom se kontekstu može očekivati, kako predviđaju hrvatska tijela, da bi ukidanje ograničenja 1. srpnja 2020. stvorilo pritisak na cijene zemljišta u svim zemljopisnim područjima Hrvatske. Stoga se nije posegnulo za mogućnosti ograničavanja produljenja prijelaznog razdoblja na odabrana, posebno pogođena zemljopisna područja. Trend rasta cijena poljoprivrednog zemljišta vrlo vjerojatno bi kratkoročno i srednjoročno bio nepovoljan za strukturnu preobrazbu hrvatske poljoprivrede, uključujući tranziciju malih u srednja poljoprivredna gospodarstva. Zbog toga postoji opasnost od ozbiljnih poremećaja na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon završetka prijelaznog razdoblja.

(10)

Stoga bi trebalo odobriti produljenje prijelaznog razdoblja iz poglavlja 3. Priloga V. Aktu o pristupanju iz 2011. za tri godine.

(11)

Kako bi se tržište u potpunosti pripremilo za liberalizaciju, i dalje je od presudne važnosti, čak i u nepovoljnim gospodarskim okolnostima, poticati napredak hrvatske poljoprivrede nizom različitih mjera. Te su mjere već istaknute u srednjoročnom preispitivanju i uključuju sljedeće: i. dovršetak poljoprivredne reforme; i ii. povrat i privatizaciju poljoprivrednog zemljišta tijekom prijelaznog razdoblja.

(12)

Budući da je otvoreno jedinstveno tržište uvijek bilo ključ europskog blagostanja, povećan dotok stranog kapitala donio bi sa sobom potencijalnu korist i za poljoprivredno tržište u Hrvatskoj. Kao što je već naglašeno u srednjoročnom preispitivanju, strana ulaganja u poljoprivredni sektor imala bi i znatne dugoročne učinke na dostupnost kapitala te stručnog znanja i iskustava, funkcioniranje tržištâ zemljišta te poljoprivrednu produktivnost. Postupno smanjenje ograničenja koja se odnose na strano vlasništvo tijekom prijelaznog razdoblja olakšalo bi i pripremu tržišta za potpunu liberalizaciju.

(13)

Radi pravne sigurnosti i kako bi se izbjegle pravne praznine u nacionalnom pravnom sustavu Hrvatske nakon isteka trenutačnog prijelaznog razdoblja, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,