„(57)

i.

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Kao alternativu postupku iz stavka 1., tijelo za homologaciju dodjeljuje EU homologaciju vozila s homologiranim sustavom motora s obzirom na emisije ako su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:”;

ii.

točka (b) briše se;

i.

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Kao alternativu postupku iz stavka 1., tijelo za homologaciju dodjeljuje EU homologaciju vozila s obzirom na emisije ako su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:”;

ii.

točka (b) briše se;

‚A.1.2.1.

Za vozila s referentnom masom većom od 2 380 kg, ali koja ne prelazi 2 610 kg, za dobivanje proširenja EU homologacije vozila s obzirom na njegov motor homologiran na temelju Uredbe (EZ) br. 595/2009 i ove Uredbe proizvođač mora ispuniti zahtjeve povezane s emisijama CO2 i potrošnjom goriva utvrđenima putem postupaka ispitivanja emisija tipa 1. navedenih u Podprilogu 6. Prilogu XXI. Uredbi Komisije (EU) 2017/1151, uz korekcije samo za dijagram brzine i RCB. Emisije CO2 utvrđuju se u skladu s tablicom A6/2, ne uzimajući u obzir rezultate ispitivanja kriterijskih emisija, pri čemu se vozilo tijekom ispitivanja smatra VH te vozilo ne smije aktivirati nijedan AES. Ispitna izvješća navedena u dijelu I. Dodatka 8.a do točke 2.1., uključujući i tu točku, i Dodatku 8.b Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) 2017/1151 zajedno s rezultatima emisija onečišćujućih tvari dostavljaju se homologacijskim tijelima.

Proizvođač homologacijskom tijelu mora dostaviti potpisanu izjavu da sve varijante i izvedbe za koje se zahtijeva to proširenje ispunjavaju zahtjeve za homologaciju motornih vozila iz Uredbe (EZ) br. 595/2009 i da je provedeno ispitivanje tipa 1 u skladu s prethodnim stavkom.

Postojeće EU homologacije tipa za vozilo s referentnom masom većom od 2 380 kg, ali koja ne prelazi 2 610 kg s obzirom na motor homologiran u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 mogu se proširiti najkasnije do datuma početka primjene ove Uredbe.

Za namjenske motore s kompresijskim paljenjem koji kao gorivo upotrebljavaju etanol (ED95) za izračun vrijednosti potrošnje goriva upotrebljava se fiksan omjer ugljika, vodika i kisika, C1H2,92O0,46.’”;

(a)

potpuni opis sustava za prinudu koji se zahtijeva Prilogom XIII., uključujući pripadajuće strategije nadzora;

(b)

opis mjera sprečavanja neovlaštenog zahvata i preinaka iz članka 5. stavka 4. točke (b) te članka 7. stavka 4. točke (a).”;

„koji se odnose na:

„2.1.1.

„2.4.6.

Postavljanje i rad PEMS-a moraju jamčiti hermetičku zatvorenost i najmanji mogući gubitak topline. Kako bi se izbjeglo stvaranje čestica, priključci moraju biti termički stabilni pri temperaturama ispušnih plinova koje se očekuju tijekom ispitivanja. Ako se za povezivanje ispuha i spojne cijevi upotrebljavaju priključci od elastomera, oni nisu u kontaktu s ispušnim plinom kako bi se izbjegle mjerne pogreške pri velikom opterećenju motora.

2.4.7.

Uzorkovanje emisija mora biti reprezentativno i mora se provoditi na mjestima s dobro izmiješanim ispušnim plinovima na kojima je utjecaj zraka iz okoline iza točke uzorkovanja minimalan. Ako je primjenjivo, emisije se uzorkuju iza mjerača masenog protoka ispušnih plinova, a udaljenost od senzora protoka mora biti najmanje 150 mm. Sonda za uzorkovanje postavlja se na udaljenost koja iznosi najmanje onoliko koliko iznosi trostruki unutarnji promjer ispušne cijevi ispred točke na kojoj ispuh izlazi u okoliš. Ispušni plin se uzorkuje u središtu struje ispušnih plinova. Ako se za uzorkovanje emisija upotrebljava nekoliko sondi, sonda za uzorkovanje čestica postavlja se ispred drugih sondi za uzorkovanje. Sonda za uzorkovanje čestica ne smije ometati uzorkovanje plinovitih onečišćujućih tvari. Tip i specifikacija sonde i njezina držača moraju biti detaljno dokumentirani ili u izvješću o ispitivanju tehničke službe (u slučaju ispitivanja pri homologaciji) ili u dokumentaciji proizvođača vozila (u slučaju ispitivanja sukladnosti u uporabi).

Ako se čestice uzorkuju bez razrjeđivanja u ispušnoj cijevi, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na najmanje 373 K (100 °C) od točke uzorkovanja nerazrijeđenog ispušnog plina do točke razrjeđivanja ili detektora čestica.

Svi dijelovi sustava za uzorkovanje od ispušne cijevi do detektora čestica koji su u dodiru s nerazrijeđenim ili razrijeđenim ispušnim plinom moraju biti konstruirani tako da se taloženje čestica svede na najmanju mjeru. Svi dijelovi moraju biti izrađeni od antistatičkih materijala kako bi se spriječili elektrostatički učinci.”;

„2.5.5.

Tijekom rada PEMS-a ne smije se pojaviti nijedna pogreška ni kritično upozorenje. Nulta razina analizatora broja čestica bilježi se tako što se zrak iz okoline uzorkuje visokoučinkovitim filtrom čestica iz zraka (HEPA) na ulazu voda za uzorkovanje u razdoblju od 12 sati prije početka ispitivanja. Signal se bilježi sa stalnom učestalošću od najmanje 1,0 Hz uprosječenom tijekom 2 minute. Konačna apsolutna koncentracija mora biti unutar proizvođačevih specifikacija, ali ne smije prekoračiti 5 000 čestica po kubičnom centimetru. ”;

„2.6.1.

Za svrhu postupka ispitivanja „početak ispitivanja” znači prvo paljenje motora s unutarnjim izgaranjem.

Uzorkovanje emisija, mjerenje parametara ispušnih plinova i bilježenje podataka o motoru i okolini moraju početi prije početka ispitivanja. Zabranjeno je umjetno zagrijavanje sustava za kontrolu emisija vozila prije početka ispitivanja.

Na početku ispitivanja temperatura rashladne tekućine ne smije biti veća od temperature okoline za više od 5 °C i ne smije biti veća od 303 K (30 °C). Evaluacija podatka počinje kad temperatura rashladne tekućine prvi put dosegne 303 K (30 °C) ili kad se stabilizira unutar +/– 2 K u razdoblju od 5 minuta, ovisno što bude prije, ali u svakom slučaju najkasnije 10 minuta nakon početka ispitivanja.”;

„2.6.3.

Kraj ispitivanja nastupa prestankom vožnje i isključenjem motora s unutarnjim izgaranjem.

Motor s unutarnjim izgaranjem isključuje se što je prije moguće na završetku vožnje. Bilježenje podataka nastavlja se dok ne istekne vrijeme odziva sustava za uzorkovanje.”;

„(a)

„2.7.6.

Nulta razina analizatora broja čestica provjerava se prije početka ispitivanja i nakon kraja ispitivanja te se bilježi u skladu sa zahtjevima iz točke 2.5.5.”;

„3.1.1.

Podaci iz analizatora plina moraju se pravilno uskladiti prema postupcima iz stavka 9.3.5. Priloga 4. Pravilnika UNECE-a br. 49. Podaci iz analizatora broja čestica moraju biti vremenski usklađeni sa svojim vremenom transformacije, u skladu s uputama proizvođača instrumenta.

3.1.2.

Podaci iz analizatora plina i broja čestica moraju se pravilno uskladiti s podacima iz mjerača protoka ispušnih plinova uporabom postupka iz točke 3.1.4.

3.1.3.

Podaci iz PEMS-a (analizatori plina, analizator broja čestica i EFM-ovi) moraju se pravilno uskladiti s podacima iz ECU-a motora primjenom postupka iz točke 3.1.4.”;

„1

:

analizatori plina (koncentracije THC, CO, CO2, NOx) i analizator broja čestica;”

„3.6.

Izračun trenutačnog broja čestica u emisijama

Trenutačan broj čestica (PNi) u emisijama [#/s] određuje se množenjem trenutačne koncentracije broja čestica [#/cm3] s trenutačnim masenim protokom ispušnih plinova [kg/s], pri čemu se obje vrijednosti korigiraju prema vremenu transformacije i usklađuju s njim, u skladu s točkom 1.4.3. Dodatka 3. Sve negativne trenutačne vrijednosti emisija unose se u sva naknadna ocjenjivanja podataka kao nula. Sve značajne znamenke međurezultata ulaze u izračun trenutačnih emisija. Za izračun trenutačnog broja čestica u emisijama primjenjuje se sljedeća formula:

PNi

trenutačan broj čestica u emisijama [#/s]

cPNi

izmjerena koncentracija broja čestica [#/m3] normalizirana na 273 K (0 °C), uključujući unutarnje razrjeđivanje i gubitak čestica

qmewi

izmjereni maseni protok ispušnih plinova [kg/s]

ρe

gustoća ispušnog plina [kg/m3] na 273 K (0 °C).”;

„4.2.1.

Specifične emisije e ([mg/kWh] ili [#/kWh]) izračunavaju se za svaki prozor i svaku onečišćujuću tvar na sljedeći način:

m

masena emisija onečišćujuće tvari [mg/prozor] ili broj čestica [#/prozor]

W(t2,i) – W(t1,i)

rad motora tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti [kWh].

4.2.1.1.

Ako je ispitivanje u skladu s ovim Prilogom provedeno s komercijalnim gorivom deklariranim u točki 3.2.2.2.1. dijela 1. Dodatka 4. Prilogu I., specifične emisije e ([mg/kWh] ili [#/kWh]) izračunavaju se za svaki prozor i svaku onečišćujuću tvar množenjem specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 4.2.1. s korekcijskim faktorom za snagu u skladu s točkom 1.1.2. podtočkom (a.1.) Priloga I.”;

„4.2.3.

Izračun faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini valjani prozor i za svaku onečišćujuću tvar na sljedeći način:

e

specifične efektivne emisije plinovite onečišćujuće tvari [mg/kWh] ili [#/kWh];

L

primjenjiva granična vrijednost [mg/kWh] ili [#/kWh].”;

„4.3.2.

Izračun faktora sukladnosti

Faktori sukladnosti izračunavaju se za svaki pojedini valjani prozor i za svaku onečišćujuću tvar na sljedeći način:

m

masena emisija plinovite onečišćujuće tvari [mg/prozor] ili broj čestica [#/prozor]

mCO2(t2,i) – mCO2(t1,i)

masa CO2 tijekom i-tog prozora za izračun srednje vrijednosti [kg];

mCO2,ref

masa motornog CO2 određena za WHTC [kg];

mL

masena emisija plinovite onečišćujuće tvari ili broj čestica koji odgovaraju primjenljivoj graničnoj vrijednosti [mg] odnosno [#]. ”;

„4.4.

4.4.1.

CFcold

faktor sukladnosti za razdoblje ispitivanja s pokretanjem hladnog motora, koji je jednak najvišem faktoru sukladnosti utvrđenom za tu onečišćujuću tvar u skladu s postupcima izračuna iz točke 4.1. te ili točke 4.2. ili točke 4.3., ovisno o slučaju, pomičnih prozora za izračun srednje vrijednosti s početkom na temperaturi rashladne tekućine manjoj od 343 K (70 °C);

CFwarm

faktor sukladnosti za razdoblje ispitivanja sa zagrijanim motorom, koji je jednak 90. kumulativnom percentilu faktora sukladnosti utvrđenih za tu onečišćujuću tvar u skladu s postupcima izračuna iz točke 4.1. te ili točke 4.2. ili točke 4.3., ovisno o slučaju, pri čemu evaluacija podataka počinje nakon što temperatura rashladne tekućine prvi put dosegne 343 K (70 °C).”;

„1.

Plinovite emisije i broj čestica mjere se u skladu s postupkom iz Dodatka 1. U Dodatku se opisuju značajke prijenosne opreme za mjerenje koja se upotrebljava za provođenje takvih ispitivanja.”;

„2.5.

2.5.1.

2.5.1.1.

Slika 1.

Primjer postavljenog analizatora broja čestica:

(isprekidane crte prikazuju opcionalne dijelove)

EFM: mjerač masenog protoka ispušnih plinova

d: unutarnji promjer

PND: uređaj za razrjeđivanje broja čestica

2.5.1.2.

2.5.1.3.

2.5.1.4.

2.5.1.5.

2.5.1.6.

2.5.1.7.

2.5.1.8.

2.5.1.9.

2.5.2.

2.5.2.1.

Tablica 1.

Zahtjevi za učinkovitost sustava analizatora broja čestica (i voda za uzorkovanje)

2.5.2.2.

2.5.3.

2.5.3.1.

2.5.3.2.

Tablica 2.

Zahtjevi za linearnost analizatora broja čestica (i voda za uzorkovanje)

2.5.3.3.

2.5.3.4.

Ako se analizator broja čestica umjerava u dijelovima, linearnost se može provjeriti samo za detektor broja čestica, ali učinkovitost ostalih dijelova i voda za uzorkovanje moraju se uzeti u obzir u izračunu nagiba.

2.5.4.

2.5.4.1.

2.5.4.2.

2.5.4.3.