(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) utvrđene su najveće dopuštene količine citrinina u dodacima prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus.

(2)

Na zahtjev Komisije da donese znanstveno mišljenje o zdravstvenim rizicima od citrinina u hrani i hrani za životinje, Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) donio je 2. ožujka 2012. mišljenje o opasnostima za zdravlje ljudi i životinja povezanima s prisutnošću citrinina u hrani i hrani za životinje (3). Znanstveni odbor za kontaminante zaključio je da na temelju dostupnih podataka nije moguće isključiti zabrinutost u pogledu genotoksičnosti i karcinogenosti citrinina pri razini koja nije zabrinjavajuća u pogledu nefrotoksičnosti.

(3)

Raspoloživi podaci o prisutnosti citrinina u određenim pripravcima od riže fermentirane crvenim kvascem pokazali su visoku razinu citrinina u navedenim pripravcima. Stoga je Uredbom (EZ) br. 1881/2006 utvrđena najveća dopuštena količina citrinina u pripravcima od riže fermentirane crvenim kvascem. S obzirom na nedostatno znanje u pogledu prisutnosti citrinina u pripravcima od riže fermentirane crvenim kvascem i drugoj hrani te na nesigurnosti koje još postoje u pogledu njegove kancerogenosti i genotoksičnosti, smatralo se primjerenim preispitati najveću dopuštenu količinu.

(4)

Agencija je 2015. objavila poziv na podnošenje prijedloga za ispitivanje koncentracija citrinina u uzorcima hrane s posebnim naglaskom na žitaricama i proizvodima na bazi žitarica iz različitih zemljopisnih regija u Europi. Izvješće u kojem su opisani rezultati tih ispitivanja pod naslovom Occurrence of citrinin in food (4) („Pojava citrinina u hrani”) objavljeno je 2017. Dobiveni su reprezentativni podaci o pojavi citrinina u hrani u Europi, uglavnom u žitaricama i proizvodima od žitarica te u dodacima prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem.

(5)

Novi podaci o pojavi citrinina ukazuju na to da nema potrebe utvrđivati najveće dopuštene količine citrinina u drugoj hrani osim u dodacima na bazi riže fermentirane crvenim kvascem. Međutim, za citrinin u dodacima prehrani koji sadržavaju crveni kvasac Monascus purpureus dobiveni reprezentativni podaci o njegovoj pojavi pokazuju da bi najveću dopuštenu količinu trebalo smanjiti. Nisu dobiveni nikakvi novi podaci o toksičnosti citrinina koji bi zahtijevali ažuriranje ocjene o rizicima od citrinina za javno zdravlje koju je dala Agencija. Dakle, još uvijek postoje nesigurnosti u pogledu genotoksičnosti i kancerogenosti citrinina. Zato je radi zaštite javnog zdravlja neophodno postići da količine citrinina u hrani budu najmanje koje je realno moguće postići. To je osobito relevantno za dodatke prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem jer podaci pokazuju da se u nekim uzorcima tih proizvoda mogu naći vrlo velike količine citrinina, što za posljedicu ima visoku izloženost citrininu za konzumente tih proizvoda. Istodobno, iz raspoloživih podataka proizlazi da je primjenom dobrih proizvodnih postupaka moguće postići niske razine citrinina u dodacima prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus. S obzirom na nesigurnosti koje još postoje u pogledu toksičnosti citrinina i ostvarivost niskih razina citrinina primjenom dobrih proizvodnih praksi, primjereno je sniziti najveću dopuštenu količinu citrinina u dodacima prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi.

(6)

Trebalo bi osigurati razuman rok kako bi se državama članicama i subjektima u poslovanju s hranom omogućila prilagodba novim zahtjevima iz ove Uredbe. Uredbu (EZ) br. 1881/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,