(1)

Vijeće je Uredbom (EEZ) br. 2474/93 (2) („početni ispitni postupak”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 30,6 % na uvoz bicikala podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”). Nakon što je proveden ispitni postupak protiv izbjegavanja mjera ta je pristojba proširena Uredbom Vijeća (EZ) br. 71/97 (3) na uvoz određenih dijelova bicikala podrijetlom iz NRK-a. Uredbom Komisije (EZ) br. 88/97 (4) uveden je „program izuzeća” za određene dijelove bicikala. Otada je provedeno nekoliko ispitnih postupaka kojima su izmijenjene početne mjere.

(2)

Mjere koje su trenutačno na snazi konačne su antidampinške pristojbe uvedene Uredbom Vijeća (EU) br. 502/2013 (5). Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se od 0 % do 48,5 % („mjere na snazi”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja mjera na snazi dalje u tekstu naziva se „prethodni ispitni postupak revizije”.

(3)

Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 501/2013 (6) proširilo mjere u pogledu uvoza bicikala podrijetlom iz NRK-a i na uvoz bicikala poslanih iz Indonezije, Malezije, Šri Lanke i Tunisa, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Indonezije, Malezije, Šri Lanke i Tunisa. U tim je zemljama u okviru tog ispitnog postupka stvarnim proizvođačima izvoznicima odobreno nekoliko izuzeća.

(4)

Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2015/776 (7) proširila mjere u pogledu uvoza bicikala podrijetlom iz NRK-a na uvoz bicikala poslanih iz Kambodže, Pakistana i Filipina, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Kambodže, Pakistana i Filipina. U tim je zemljama u okviru tog ispitnog postupka stvarnim proizvođačima izvoznicima odobreno nekoliko izuzeća.

(5)

Sud Europske unije 14. prosinca 2017. (8) potvrdio je presudu Općeg suda Europske unije kojom je Uredba o uvođenju antidampinških mjera poništena u dijelu koji se odnosi na podnositelja zahtjeva, društvo Giant Co. Ltd. Stoga društvo Giant Co. Ltd. nije obuhvaćeno područjem primjene mjera ni predmetnim ispitnim postupkom.

(6)

Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2018/49 (9) izmijenila mjere u pogledu uvoza bicikala podrijetlom iz NRK-a nakon revizije novog izvoznika na temelju članka 11. stavka 4. i članka 13. stavka 4. osnovne uredbe.

(7)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku konačnih antidampinških mjera na snazi (10) Europsko udruženje proizvođača bicikala („EBMA” ili „podnositelj zahtjeva”) podnijelo je zahtjev za pokretanje revizije zbog isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe. Zahtjev je podnesen 5. ožujka 2018. Podnositelj zahtjeva postupa u ime proizvođača bicikala iz EU-a koji čine više od 45 % ukupne proizvodnje bicikala u Uniji. Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(8)

Komisija je 4. lipnja 2018. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije (11) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog isteka antidampinških mjera primjenjivih na uvoz bicikala podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(9)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga bilo je obuhvaćeno razdoblje od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2018. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(10)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog isteka mjere službeno obavijestila sljedeće strane: podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače u Uniji i njihova relevantna udruženja, poznate proizvođače izvoznike u NRK-u, poznate nepovezane uvoznike u Uniji, dobavljače dijelova i udruženja korisnika u Uniji za koje se zna da se postupak na njih odnosi te tijela iz NRK-a.

(11)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoja stajališta, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresiranim stranama pružena je mogućnost i da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe. Podatke zatražene za odabir uzorka prije pokretanja postupka dostavilo je više od 70 proizvođača iz Unije i svi su naveli da su voljni surađivati s Komisijom. Na temelju toga Komisija je odabrala privremeni uzorak od tri proizvođača, za koje je utvrđeno da su reprezentativni za industriju Unije u smislu obujma prodaje i proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. činili su 22 % procijenjene ukupne proizvodnje industrije Unije i 21 % ukupnog obujma prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(14)

Nakon pokretanja postupka činilo se da nekoliko proizvođača iz Unije postupak proizvodnje djelomično ili u cijelosti daje u podugovor trećim trgovačkim društvima koja posluju u okviru ugovora o doradi („podugovaratelji”). Zato je Komisija od deset najvećih proizvođača iz Unije zatražila dodatne informacije o njihovim poslovnim modelima i obujmima proizvodnje. Komisija je s obzirom na nove informacije koje su joj dostavljene odlučila u uzorak uključiti još dva proizvođača iz Unije kako bi obuhvatila različite poslovne modele koji se primjenjuju u EU-u. Konačni je uzorak obuhvaćao 27 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i 26 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje nepovezanim kupcima u Uniji tijekom 2017. Nisu zaprimljene druge primjedbe. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(15)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak, svi nepovezani uvoznici pozvani su na sudjelovanje u predmetnom ispitnom postupku. Od njih je zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje su navedenu u popisu iz Priloga II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Osim toga, Komisija je u fazi pokretanja postupka stupila u kontakt sa 75 uvoznika utvrđenih u zahtjevu za reviziju te je od njih zatražila da objasne svoju djelatnost i popune Prilog II. Obavijesti o pokretanju postupka. Nijedan od njih nije se javio.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača proizvoda iz postupka revizije u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)

Šest proizvođača izvoznika/proizvođača javilo se nakon pokretanja postupka, a jedan od njih naknadno je povukao svoj pristanak na suradnju. Od pet preostalih proizvođača izvoznika/proizvođača koji surađuju samo su dva izvozila bicikle u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(19)

Komisija je u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe odabrala reprezentativni uzorak od triju grupa proizvođača izvoznika/proizvođača koji se temelji na najvećem prijavljenom obujmu izvoza u EU i treće zemlje te proizvodnji proizvoda iz postupka revizije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(20)

Na temelju toga tri grupe kineskih proizvođača izvoznika/proizvođača u uzorku ostvaruju otprilike 89 % ukupne prijavljene proizvodnje i prodaje pet društava/grupa društava koji surađuju. Sveukupno gledano, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije udio triju grupa u uzorku u prodaji u EU-u bicikala iz NRK-a iznosio je 18 %, a u proizvodnji bicikala u NRK-u 1 %.

(21)

Strane su dobile priliku dostaviti primjedbe na predloženi uzorak. Komisija je zaprimila samo primjedbe podnositelja zahtjeva. Prvo, podnositelj zahtjeva tvrdio je da proizvođači koji su se javili nisu kineski proizvođači bicikala jer su povezani s tajvanskim društvima. Drugo, podnositelj zahtjeva tvrdio je da društva u uzorku i društva koja su se javila nisu tipični kineski proizvođači bicikala s obzirom na to da se ne nalaze u trima glavnim centrima kineske industrije bicikala. Treće, podnositelj zahtjeva tvrdio je da društva u uzorku i društva koja su se javila ne proizvode početne bicikle. Četvrto, podnositelj zahtjeva tvrdio je da se na dva društva u uzorku primjenjuje stopa antidampinške pristojbe ad valorem od nula posto.

(22)

Komisija je napomenula da podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve dokaze o tome da bi lokacija utjecala na vrstu ili troškove proizvodnje ni o tome da odabrana društva ne proizvode početne bicikle. Osim toga, Komisija je mogla utvrditi da proizvođači izvoznici u uzorku proizvode i početne bicikle.

(23)

Osim toga, Komisija je pri odabiru uzorka bila dužna poštovati odredbe članka 17. osnovne uredbe i odabrati reprezentativni uzorak među društvima koja su se javila. Komisija je pojasnila da su među tim društvima koja surađuju, bez obzira na vlasništvo nad društvom, lokaciju i asortiman proizvoda društva, sva društva odabrana za uzorak proizvodila bicikle u NRK-u tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(24)

Stoga su odbačeni prigovori EBMA-e na odabir uzorka.

(25)

Komisija je poslala upitnike pet proizvođača iz Unije u uzorku, trima proizvođačima izvoznicima u uzorku, podnositelju zahtjeva i kineskoj vladi. Na upitnik su odgovorili pet proizvođača iz Unije u uzorku i njihovih deset podugovaratelja, tri proizvođača izvoznika u uzorku i podnositelj zahtjeva.

(26)

Komisija je provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih strana:

(27)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(28)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala proizvođače iz predmetne zemlje da dostave informacije iz Priloga III. Obavijesti o pokretanju postupka koje se odnose na ulazne materijale koji se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije. Istih šest proizvođača izvoznika/proizvođača koji su poslali odgovore za odabir uzorka dostavilo je i informacije iz Priloga III.

(29)

Kako bi prikupila informacije potrebne za svoj ispitni postupak, Komisija je i kineskoj vladi poslala upitnik o navodnim znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik.

(30)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane i da u roku od 37 dana od datuma objave te obavijesti u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze u pogledu primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Nisu zaprimljeni nikakvi podnesci ni dodatni dokazi u tom pogledu.

(31)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti.

(32)

Komisija je 4. srpnja 2018. objavila prvu bilješku u dokumentaciji („prva bilješka o čimbenicima proizvodnje”) u kojoj je zainteresirane strane pozvala da iznesu stajališta o relevantnim izvorima koje bi Komisija mogla upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) drugom alinejom osnovne uredbe. Komisija je u toj bilješci navela sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila šest mogućih reprezentativnih zemalja, a to su: Brazil, Meksiko, Rusija, Srbija, Tajland i Turska.

(33)

Komisija je svim zainteresiranim stranama dala mogućnost da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila primjedbe jednog proizvođača izvoznika i jednog proizvođača iz Unije te podnositelja zahtjeva, dok tijela predmetne zemlje nisu dostavila nikakve primjedbe.

(34)

Komisija se u drugoj bilješci od 9. kolovoza 2018. („druga bilješka o čimbenicima proizvodnje”) očitovala o primjedbama na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje. Komisija je sastavila i popis čimbenika proizvodnje te je zaključila da je u toj fazi Srbija najprikladnija reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija nije zaprimila nikakve primjedbe.

(35)

Komisija je 7. lipnja 2019. objavila važne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala uvesti antidampinške pristojbe („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje u kojem su mogle podnijeti primjedbe na objavu.

(36)

Komisija je zaprimila primjedbe od podnositelja zahtjeva i Kineske gospodarske komore za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”).

(37)

Proizvod koji je predmet ove revizije jesu bicikli i druga slična vozila (uključujući dostavne tricikle, no isključujući monocikle), bez motornog pogona, razvrstani u oznake KN 8712 00 30 i ex 8712 00 70 (oznake TARIC 8712007091, 8712007092 i 8712007099) („proizvod iz postupka revizije” ili „bicikli”).

(38)

Komisija je uočila da je od prethodnog ispitnog postupka revizije došlo do promjena u sektoru. Došlo je do brojnih tehnoloških promjena, poglavito u području upotrijebljenih sirovina. Nadalje, tržište se znatno promijenilo te su određene kategorije bicikala postale popularnije i pripao im je znatan tržišni udio. Kako bi uzela u obzir taj razvoj, Komisija je odlučila prilagoditi kategorije bicikala upotrijebljene u prethodnom ispitnom postupku revizije. Sve su zainteresirane strane obaviještene o toj odluci i pozvane da dostave primjedbe. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(39)

Bicikli su stoga razvrstani prema sljedećim glavnim vrstama:

(40)

Sve vrste bicikala kako su prethodno navedene imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva. Nadalje, prodaju se u sličnim kanalima distribucije na tržištu Unije, kao što su trgovine na malo, sportski lanci, trgovine na veliko i neovisni trgovci biciklima. Osnovna primjena i upotreba bicikala identične su pa se neki modeli koji pripadaju različitim vrstama mogu zamijeniti jedni drugima i jedni su drugima konkurencija.

(41)

Na temelju toga zaključeno je da sve vrste bicikala čine jedan proizvod.

(42)

Ovim je ispitnim postupkom revizije zbog isteka mjere potvrđeno da bicikli koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu NRK-a i Srbije kao reprezentativne zemlje te proizvod koji proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene. Ti se proizvodi smatraju identičnima, odnosno sličnima u svim pogledima, u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(43)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(44)

Šest društava/grupa društava dostavilo je odgovor na obrazac za odabir uzorka, a jedno od tih društava/grupa društava naknadno je povuklo svoj pristanak na suradnju. Ukupni prijavljeni obujam izvoza bicikala u Uniju koji je izvršilo pet društava koja surađuju iznosio je [120 000 do 150 000] jedinica tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što odgovara 18 % ukupnog obujma uvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a koji je zabilježio Eurostat za isto razdoblje. Ukupni prijavljeni proizvodni kapacitet društava/grupa društava koji surađuju iznosio je oko milijun jedinica, što je otprilike 1 % ukupnog procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta (117 milijuna jedinica).

(45)

S obzirom na nisku razinu suradnje Komisija je primijenila članak 18. i svoje je zaključke o kineskom tržištu bicikala, uključujući proizvodnju, kapacitet i rezervni kapacitet, temeljila na raspoloživim činjenicama.

(46)

Osim toga, jedna od grupa u uzorku, Ideal Group, nije Komisiji dostavila svoje prodajne cijene za prodaju prvom neovisnom kupcu preko povezanog trgovca u Uniji i u ostatku svijeta. Stoga je Komisija primijenila članak 18. osnovne uredbe i iskoristila najbolje raspoložive činjenice za taj dio izvozne prodaje te grupe.

(47)

Statistički podaci Eurostata za razdoblje ispitnog postupka revizije pokazuju da je u Uniju iz NRK-a uvezeno 747 313 bicikala, što čini otprilike 4 % ukupne potrošnje u Uniji. Komisija je na temelju toga zaključila da je stvarni uvoz u razdoblju ispitnog postupka revizije bio dovoljno reprezentativan da se ispita je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(48)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(49)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, „(a)ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u predmetnom ispitnom postupku zaključila da je, na temelju raspoloživih dokaza te s obzirom na izostanak suradnje kineske vlade i prigovora proizvođača izvoznika, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(50)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe definirano je da su „znatni poremećaji […] oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(51)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe procjenom postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe uzima se u obzir, među ostalim, neiscrpni popis elemenata iz prethodne odredbe. Kada se vrši procjena postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više od tih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici proizvoda iz postupka revizije. Budući da taj popis nije kumulativan, doista nije potrebno voditi računa o svim elementima kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Osim toga, iste činjenične okolnosti mogu se primijeniti za dokazivanje postojanja jednog ili više elemenata popisa. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. U sveobuhvatnoj procjeni postojanja poremećaja mogu se ujedno uzeti u obzir opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, posebno ako vlada na temelju ključnih elemenata gospodarskog i administrativnog uređenja zemlje izvoznice ima znatne ovlasti za intervenciju u tržišne sile pa to upućuje na činjenicu da cijene i troškovi nisu rezultat sila slobodnog tržišta.

(52)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(53)

Komisija je na temelju te odredbe objavila Izvješće za NRK („Izvješće”) (12). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Komisija se u tom pogledu s obzirom na izostanak suradnje u ovom predmetu oslonila na Izvješće, iz kojeg proizlazi da postoje znatne državne intervencije na mnogim razinama gospodarstva, uključujući posebne poremećaje u ključnim čimbenicima proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) i posebnim sektorima (na primjer u sektorima aluminija, čelika i kemikalija). Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja.

(54)

Zahtjevom se potkrjepljuju i tvrdnje o znatnim poremećajima u smislu prethodno navedenog članka 2. stavka 6.a točke (b) te dopunjuje Izvješće.

(55)

Prvo, podnositelj zahtjeva upućuje na odredbe 13. petogodišnjeg plana za industriju bicikala i električnih bicikala („13. plan za bicikle”). Konkretne odredbe tog plana navode se u odjeljku 5.1. zahtjeva. Nadalje, podnositelj zahtjeva upućuje na to da u industriji bicikala (odjeljak 5.2. zahtjeva) postoje poduzeća u državnom vlasništvu te da se vrši veliki pritisak da se manji proizvođači konsolidiraju kao što je propisano 13. planom za bicikle (odjeljak 5.2. zahtjeva).

(56)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koji proizlaze iz javno dostupnih izvora, posebno kineskog zakonodavstva, objavljenih službenih kineskih dokumenata o politikama, izvješća koja su objavile međunarodne organizacije te studija/članaka istaknutih akademika, izričito navedenih u Izvješću. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u njezinu gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije.

(57)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., kineska vlada nije uopće odgovorila na primljeni upitnik. Proizvođači izvoznici koji su odgovorili na upitnike nisu dostavili primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepili ili osporili postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće, i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u tom predmetu.

(58)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu jest „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (13). Stoga opći ustroj kineskoga gospodarstva ne samo da omogućuje znatne državne intervencije u gospodarstvo, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (14).

(59)

Osim toga, u skladu s kineskim zakonodavstvom socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom Komunističke partije Kine (KPK). Strukture kineske države i KPK-a isprepliću se na svim razinama (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne mogu razlikovati. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice te odredbe: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” umetnuta je nova druga rečenica koja glasi: „[G]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (15) To pokazuje kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. Ta je kontrola svojstvena kineskom sustavu i nadilazi situaciju koja je uobičajena u drugim zemljama, u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(60)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (16). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i regulatorno okruženje.

(61)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te su prisutni na svim razinama vlasti. Planovi na pokrajinskoj razini detaljni su, dok se u nacionalnim planovima određuju širi ciljevi. U planovima se utvrđuju i sredstva podupiranja relevantnih industrija/sektora te rokovi u kojima ciljeve treba ostvariti. U nekim se planovima postavljaju izričiti ciljevi za proizvodnju. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s državnim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti moraju djelotvorno prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnosti koja je određena sustavom planiranja. No to nije samo zato što su planovi obvezujući, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.2.5. u nastavku) (17).

(62)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.2.9. u nastavku) (18). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, na primjer tržišta dionica, tržišta obveznica, tržišta privatnog vlasničkog kapitala itd. Iako su manje važni od bankarskog sektora, ti dijelovi financijskog sektora ustrojeni su na institucionalnoj i operativnoj razini tako da nisu usmjereni na maksimalno postizanje učinkovitog funkcioniranja financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućavanje intervencija države i KPK-a (19).

(63)

Treće, na razini regulatornog okruženja državne intervencije u gospodarstvu javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje drugih ciljeva politike osim gospodarske učinkovitosti, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim zakonodavstvom izričito se propisuje da se javna nabava provodi kako bi se lakše ostvarili ciljevi određeni u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (20). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja te primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (21).

(64)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim aksiomima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima. (22)

(65)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, država ih politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u NRK-u.

(66)

Kada je riječ o državnom vlasništvu, u sektoru bicikala kineska vlada i dalje ima određeni udio u svojem vlasništvu. Iako je industrija bicikala u NRK-u vrlo rascjepkana i postoji velik broj malih proizvođača, veliki proizvođači bicikala, uključujući Flying Pigeon i Phoenix, poduzeća su u državnom vlasništvu; međutim, nije moguće procijeniti točne podatke na temelju informacija dobivenih od proizvođača izvoznika koji surađuju.

(67)

Kad je riječ o državnoj kontroli, vlada i KPK održavaju strukture koje osiguravaju njihov stalan utjecaj nad poduzećima. Država (a na mnoge načine i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u donošenju njihovih operativnih odluka. Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru čelika i željeza detaljnije se razrađuju u odjeljku 3.3.2.4. u nastavku.

(68)

U odjeljcima 3.3.2.4. i 3.3.2.5. u nastavku iznosi se analiza političkog nadzora nad sektorom koji provodi država i smjernica koje mu ona pruža. S obzirom na visoku razinu državne kontrole i intervencija u sektoru bicikala kako je opisano u nastavku, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u skladu s tržišnim uvjetima.

(69)

Kontrola, politički nadzor i smjernice koje sektoru pružaju kineska tijela vidljivi su i iz ciljeva vodećeg sektorskog udruženja, tj. Kineske organizacije za bicikle („CBA”), koja je čvrsto povezana s kineskom vladom i KPK-om. Kako je istaknuto na internetskim stranicama CBA-a, to udruženje ima 650 članova koji čine 80 % ukupnog godišnjeg obujma proizvodnje i izvoza u industriji. Udruženje ima sljedeće ciljeve: biti središte sila u industriji, rješavati sporna pitanja u industriji, služiti industriji i poticati razvoj industrije (23). U statutu CBA-a, uključujući njegov članak 2., upućuje se na snažnu vezu s kineskom vladom i KPK-om,: „Udruženje ima sljedeće ciljeve: u skladu s Xi Jinpingovom teorijom socijalizma s kineskim obilježjima za novo doba i ozračjem 19. nacionalnog kongresa KPK-a, u potpunosti provesti relevantne nacionalne politike industrije, poduprijeti državnu upravu kako bi se ojačalo upravljanje industrijom […]. Udruženje je dužno pridržavati se Ustava, zakona i drugih propisa te nacionalnih politika i poštovati temeljne vrijednosti socijalizma.” (24) Nadalje, CBA je objavio 13. plan za bicikle, a u prethodnom ispitnom postupku Europske komisije utvrđeno je da je ta organizacija u trenutku objave bila čvrsto povezana s kineskom vladom (25).

(70)

Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da na tržištu bicikala NRK-a u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vlade odnosno koja ta vlada politički nadzire ili im pruža smjernice.

(71)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (26), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. U skladu s pravom trgovačkih društava Kine u svakom društvu mora se uspostaviti organizacija KPK-a (s najmanje tri člana KPK-a kako je određeno u Statutu KPK-a (27)), a društvo je dužno osigurati potrebne uvjete za aktivnosti te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege (28). Godine 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u donošenju poslovnih odluka u društvima u kojima djeluju sve veći (29). Ta se pravila općenito primjenjuju u cijelom kineskom gospodarstvu, uključujući sektor željeza i čelika. Prema tome, utvrđeno je da se ta pravila primjenjuju i na proizvođače bicikala i dobavljače ulaznih materijala za te bicikle.

(72)

U sektoru bicikala posebno postoji uska povezanost između postupka odlučivanja u poduzećima koja su aktivna u sektoru i postupka odlučivanja u državi, točnije u KPK-u. Osobe uključene u partijsku strukturu djeluju paralelno u upravljačkim tijelima nekoliko kineskih proizvođača bicikala. Na primjer, predsjednik društva Shanghai Phoenix Enterprise od 2012. obnaša u tom društvu i dužnost partijskog tajnika (30). Slično tomu, zamjenik tajnika partijskog odbora u društvu Shanghai Zhonglu istodobno je bio član Nadzornog odbora (31).

(73)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.2.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih materijala imaju dodatni učinak narušavanja tržišta (32).

(74)

Na temelju svega iznesenoga zaključuje se da zbog prisutnosti države u društvima u sektoru bicikala te u financijskom sektoru i ostalim sektorima ulaznih materijala u kombinaciji s okvirom opisanim u odjeljku 3.3.2.3. i idućim odjeljcima kineska vlada može utjecati na cijene i troškove.

(75)

Smjer kineskoga gospodarstva uvelike se određuje u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, ciljevi iz instrumenata planiranja obvezujući su, a tijela na svakoj upravnoj razini nadziru način na koji odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se dijele u skladu s tržišnim silama (33).

(76)

I u Planu razvoja lake industrije (2016.–2020.) („Plan razvoja lake industrije”), koji je kineska vlada izradila radi provedbe 13. petogodišnjeg plana i strategije Made in China 2025., kao ključna industrija istaknuta je i industrija bicikala. U tom se planu preporučuje i „promicanje razvoja industrije bicikala u smjeru proizvodnje lakih, diversificiranih, modernih i pametnih bicikala. Ubrzavanje istraživanja i razvoja te primjene tehnologije lakih materijala visoke čvrstoće, prijenosa, pogonskog sustava, novih izvora energije, pametnih senzora i interneta stvari. Usmjeravanje na razvoj diversificiranih bicikala prikladnih za moderne i svakodnevne namjene, vježbu i fitness, duge terenske vožnje i lako sklapanje […]”.

(77)

U Planu razvoja lake industrije navode se i neke konkretne mjere politike za promicanje ključnih industrija. Prvi skup mjera odnosi se na jačanje reforme pristupa tržištu, uglavnom pojednostavnjenjem administrativnih koraka (tj. ukidanjem nepotrebnih odobrenja, smanjivanjem i standardiziranjem naknada i postupka odobravanja). Drugi skup mjera odnosi se na povećanje potpore financiranju poreznom politikom:

(78)

Treći skup mjera odnosi se na povećanje potpore financijskoj politici, posebno:

(79)

Planovi razvoja lake industrije razvijaju se i na lokalnoj razini. Primjer je Plan razvoja lake i tekstilne industrije grada Tianjina za 12. petogodišnje razdoblje (2011.–2015.), u kojem se zagovaralo stvaranje četiriju nacionalnih industrijskih baza lake industrije u toj pokrajini: „Grad Tianjin izgradit će nacionalnu bazu za proizvodnju i izvoz bicikala. U industrijskom parku ‚Kinesko kraljevstvo bicikala’ u okrugu Wuqing i industrijskom parku za (električne) bicikle u okrugu Binhai kao jezgri intenzivno ćemo razvijati proizvodnju (električnih) bicikala, rezervnih dijelova itd.”

(80)

Slično tomu, u 13. petogodišnjem planu Tianjina za industrijski gospodarski razvoj utvrđuju se jasni ciljevi potpore industrijama bicikala i električnih bicikala, uključujući industrije rezervnih dijelova, kao što su:

(81)

Nadalje, u 13. petogodišnjem planu za industriju bicikala i električnih bicikala („13. plan za bicikle”), koji je izdao CBA, bicikli su uključeni u „perspektivne industrije”: „Perspektivne su industrije promaknute do razine nacionalne strategije, a odnose se, na primjer, na nove izvore energije, nove materijale, internet, očuvanje energije i zaštitu okoliša te informacijsku tehnologiju, pa je neizbježan trend za tradicionalne industrije da ulaze u društvo proizvođača srednje i vrhunske kvalitete. Osobito nakon što je na Petoj plenarnoj sjednici predloženo ‚promicanje niskougljičnog razvoja prometa i prijevoza te poticanje zelenog putovanja biciklima’, industrija bicikala zasigurno će dobiti nove povijesne mogućnosti za razvoj.”

(82)

U 13. planu za bicikle postavljeni su mjerljivi ciljevi koje kineska vlada treba ostvariti u industriji bicikala do 2020.: „prihod od glavnog poslovanja natprosječno velikih poduzeća iz cijele industrije ostvarit će prosječnu godišnju stopu rasta od 6 % i premašiti iznos od 200 milijardi RMB do 2020. Opseg izvoza bicikala i rezervnih dijelova ostat će stabilan, a izvoz električnih bicikala izrazito će se povećati. Integriranje industrije dodatno će se pojačati, a doprinos vodećih poduzeća obujmu proizvodnje premašit će 50 %. Industrija će se poticati, zajednički izgraditi i usavršiti od tri do pet industrijskih klastera i karakterističnih regija. Udio bicikala i električnih bicikala srednje i vrhunske kvalitete s litijskim baterijama povećavat će se svake godine.” Nadalje, u 13. planu za bicikle predviđa se da će se jačati izgradnja marke i ulagati napori u stvaranje međunarodne marke.

(83)

Kako je prikazano u prethodnom tekstu, kineska vlada pomno nadzire i podupire industriju bicikala. Kako bi se proveli različiti ciljevi utvrđeni u različitim planovima, potreban je snažan angažman kineske vlade u industriji bicikala.

(84)

Komisija je smatrala da je prethodno predočeni skup dokaza povezan sa sektorom bicikala dovoljan za formiranje mišljenja da se javnim politikama ili mjerama utječe na sile slobodnog tržišta u tom sektoru.

(85)

Međutim, Komisija je ujedno utvrdila da postoje znatne državne intervencije u sektor sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju bicikala. Većina komponenata koje se upotrebljavaju za proizvodnju bicikala izrađena je od sirovina s znatnom intervencijom kineske vlade (34), uključujući aluminij i čelik (koji se mogu upotrebljavati za izradu okvira, vilica, upravljača, kotača i žbica, lanaca, mjenjača, zupčanika, sajli, nosača), gumu (za proizvodnju kotača) i kemikalije (plastični elementi i boje).

(86)

Na primjer, aluminij se obrađuje u Planu razvoja industrije obojenih metala 2016.–2020. (13. petogodišnji plan za industriju obojenih metala), u kojem se navode strogi kvantitativni i kvalitativni ciljevi i opsežne mjere potpore industriji kojima je svrha razvoj industrije. Čelik se obrađuje u Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020. („13. petogodišnji plan za industriju čelika”), koji obuhvaća gotovo sve aspekte razvoja industrije, uključujući ciljeve za ostvarenje proizvodnog kapaciteta, modernizaciju sustava opskrbe i osiguravanje učinkovite opskrbe, restrukturiranje industrije, financijsku potporu, kvantitativne ciljeve, geografski položaj čeličana. Slično tomu, u 13. petogodišnjem planu za petrokemijsku i kemijsku industriju (2016.–2020.) propisuje se stroga regulacija sektora kemikalija koja obuhvaća sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju elemenata bicikala, kao što su guma, boje i plastika.

(87)

Osim toga, sektor čelika obilježen je velikom prisutnošću poduzeća u državnom vlasništvu. Nekoliko velikih proizvođača u vlasništvu je države, a neki od njih izričito se navode u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” (35) kao primjeri uspjeha 12. petogodišnjeg plana (npr. Baosteel, Anshan Iron and Steel, Wuhan Iron and Steel itd.). Čelik se strogo regulira u nizu planova, direktiva i drugih dokumenata koji se odnose na čelik i izdani su na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, na primjer u „Planu za prilagodbu i modernizaciju industrije čelika za razdoblje 2016.–2020.” U tom se planu navodi da je industrija čelika „važan osnovni sektor kineskog gospodarstva, nacionalni temelj” (36).

(88)

U 13. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj (37) predviđa se pružanje potpore poduzećima koja proizvode vrste proizvoda od čelika visoke klase (38). Osim toga, usmjeren je na postizanje kvalitete, trajnosti i pouzdanosti proizvoda podupiranjem društava koja upotrebljavaju tehnologije povezane s čistom proizvodnjom čelika, preciznim valjanjem i poboljšanjem kvalitete (39).

(89)

U „Katalogu smjernica za restrukturiranje industrije (verzija iz 2011.) (izmjena iz 2013.)” (40) („Katalog”) željezo i čelik navode se kao poticane industrije. Točnije, u Katalogu se potiču „[r]azvoj i primjena tehnologija za visokokvalitetne i moderne proizvode od čelika veće učinkovitosti, uključujući, no ne ograničavajući se na automobilske limove visoke čvrstoće ne manje od 600 MPa, visokoučinkovite čelične cjevovode za prijenos nafte i plina, široke i debele ploče visoke čvrstoće za plovila, čelik za brodostrojarstvo, ploče umjerene debljine ne manje od 420 MPa za zgrade, mostove i ostale konstrukcije, čelik za brze željeznice i željeznice za teške terete, silicijski čelik s malim gubitkom željeza i visokom magnetnom indukcijom, čelik otporan na koroziju i habanje, legirani nehrđajući čelik koji štedi resurse (moderni feritni nehrđajući čelik, dupleksni nehrđajući čelik i nehrđajući čelik s dušikom), posebne čelične šipke i žičane šipke za visokoučinkovite osnovne dijelove (visokoučinkoviti zupčanici, vijci razreda 12.9 ili višeg, opruge visoke čvrstoće i ležajevi s dugim vijekom trajanja) te visokokvalitetne posebne kovane materijale od čelika (među ostalim alatni i kalupni čelik, nehrđajući čelik i čelik za strojeve)”. Primjenjivost Kataloga potvrđena je u nedavnom antisubvencijskom ispitnom postupku o određenim toplovaljanim plosnatim proizvodima od željeza, nelegiranog ili drugog legiranog čelika („HRF”) podrijetlom iz NRK-a (41).

(90)

Snažne državne intervencije postoje i u sektoru aluminija u NRK-u. Prvo, sektor aluminija obilježen je velikom prisutnošću poduzeća u državnom vlasništvu. Prema procjenama, poduzeća u državnom vlasništvu čine više od 50 % ukupno proizvedenog primarnog aluminija u NRK-u. (42) U nedavnoj studiji industrije obojenih metala u NRK-u isto se tako upućuje na činjenicu da poduzeća u državnom vlasništvu imaju prevladavajući udio na domaćem tržištu (43). Iako se povećanje kapaciteta iz posljednjih godina djelomično pripisuje društvima u privatnom vlasništvu, takvo bi povećanje kapaciteta obično uključivalo i različite oblike sudjelovanja (lokalnih) vlasti, kao što je toleriranje nezakonitog širenja kapaciteta (44). Osim toga, povećao se i kapacitet za proizvodnju aluminija među glavnim poduzećima u državnom vlasništvu, iako u manjoj mjeri (45).

(91)

Cilj je 13. petogodišnjeg plana za industriju obojenih metala unaprjeđenje raspona vrsta proizvoda koje proizvodi kineska industrija aluminija, među ostalim podupiranjem inovacija. U njemu se poziva na brzi razvoj sustava mješovitog vlasništva i jačanje dinamičnosti poduzeća u državnom vlasništvu. Predviđa se i mogućnost stvaranja zaliha obojenih metala i poboljšanja sigurnosti resursa, uključujući aluminij, te se određuju konkretni kvantitativni ciljevi za smanjenje potrošnje električne energije, povećanje omjera recikliranog aluminija u proizvodnji i povećanje iskorištenosti kapaciteta (46).

(92)

U Planu se predviđaju i strukturne prilagodbe sa strožom kontrolom novih talionica te ukidanje zastarjelih kapaciteta. Njime se predviđa geografska raspodjela postrojenjâ za preradu, usmjeren je na projekte za povećanje iskorištavanja resursa boksita i aluminijeva oksida te obuhvaća opskrbu električnom energijom i politiku određivanja cijena (47).

(93)

Ostali dokumenti politike usmjereni na sektor aluminija obuhvaćaju Standardne uvjete primjenjive na industriju aluminija, koje je izdalo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije, Uvjete za ulaz primjenjive na industriju aluminija, koje je izdalo Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme, te Smjernice za ubrzanje restrukturiranja industrije aluminija (48), koje je izdalo isto povjerenstvo.

(94)

Stoga brojni planovi, direktive i drugi dokumenti koji se odnose na aluminij, izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini, jasno upućuju na visoki stupanj intervencija kineske vlade u sektoru aluminija (49).

(95)

U skladu s navedenim utvrđuje se da je kineska vlada uvela niz javnih politika u području proizvodnje bicikala, uključujući sirovine koje se upotrebljavaju u tom sektoru, kojima se utječe na sile slobodnog tržišta. Takvim se mjerama sprječava uobičajeno djelovanje tržišnih sila.

(96)

Kako je vidljivo iz podataka u dokumentaciji, čini se da se u okviru kineskog stečajnog sustava ne mogu ostvariti njegovi glavni ciljevi, kao što su pravedna namira potraživanja i dugovanja te zaštita zakonitih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Uzrok tomu vjerojatno je činjenica da je, iako se kineski stečajni zakon službeno temelji na sličnim načelima kao odgovarajući zakoni u drugim zemljama, kineski sustav obilježen sustavno nedovoljnom razinom izvršenja. Broj stečaja i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (50).

(97)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima na korištenje zemljištem u NRK-u (51). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Njihova raspodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe kojima je cilj transparentna raspodjela prava upotrebe zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju te određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (52). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (53).

(98)

Stoga se čini da kineski stečajni zakon i zakon o vlasništvu ne funkcioniraju pravilno, zbog čega dolazi do poremećaja pri spašavanju nesolventnih poduzeća te pri dodjeli i kupnji zemljišta u NRK-u. Ti se zakoni primjenjuju i na sektor bicikala, uključujući proizvođače izvoznike proizvoda iz postupka revizije. Konkretno, Komisija je u prethodnom ispitnom postupku utvrdila da su proizvođači električnih bicikala, koji čine sektor uvelike uređen istim instrumentima politike kao bicikli (na primjer 13. petogodišnjim planom za industriju bicikala i električnih bicikala), stekli prava na korištenje zemljištem uz manju naknadu od primjerene (54). Nedavnim ispitnim postupcima u drugim sektorima isto je tako potvrđeno davanje prava na korištenje zemljištem uz naknadu manju od primjerene (55).

(99)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru bicikala, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

(100)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz ključnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), konkretno one o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju. (56) U skladu s nacionalnim pravom djeluje samo jedna sindikalna organizacija. Međutim, ta organizacija ovisi o državnim tijelima te se gotovo i ne uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (57). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kada je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (58). Ti nalazi dovode do poremećaja u području troškova plaća u NRK-u.

(101)

Ništa u dokumentaciji u ovom ispitnom postupku ne upućuje na to da sektor bicikala ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Zapravo, čini se da poremećaji u području troškova plaća u jednakoj mjeri izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim materijalima koje pružaju društva u istom sustavu rada u NRK-u) utječu na sektor bicikala.

(102)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da postoje poremećaji u troškovima plaća u sektoru bicikala, što se odnosi i na proizvod iz postupka revizije.

(103)

Na pristup kapitalu poduzeća u NRK-u utječu različiti poremećaji.

(104)

Prvo, kineski financijski sustav obilježen je jakim položajem banaka u državnom vlasništvu (59) koje, osim gospodarske održivosti projekta, uzimaju u obzir i druge kriterije pri osiguravanju pristupa financijskim sredstvima. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu konačno imenuje KPK) (60) i, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države (61). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su zbog nečeg drugog važni (62).

(105)

Iako se uviđa da mogu postojati različiti pravni instrumenti u kojima se upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenog bankarskog poslovanja i bonitetnih pravila, kao što je potreba za ispitivanjem kreditne sposobnosti zajmoprimca, na temelju relevantnih dokaza vidljivo je da te odredbe imaju samo sporednu ulogu u primjeni različitih pravnih instrumenata (63). Istovjetan je zaključak donesen u nalazima prethodnih ispitnih postupaka trgovinske zaštite (64).

(106)

Nadalje, rejting obveznica i kreditni rejting često se iskrivljuju zbog različitih razloga, među ostalim i zbog činjenice da na procjenu rizika utječu strateška važnost nekog poduzeća za kinesku vladu i snaga bilo kakvog implicitnog jamstva vlade. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (65).

(107)

To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(108)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer je za to nedavni rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(109)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Naime, udio kreditiranja po referentnoj ili nižoj stopi i dalje čini 45 % ukupnog kreditiranja te se čini da se povećala primjena ciljanog kreditiranja s obzirom na to da se njegov udio od 2015. znatno povećao unatoč pogoršanju gospodarskih uvjeta. Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena, a time i do prekomjernog iskorištavanja kapitala.

(110)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja loših kredita. Suočena s rastućim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo odgodom otplate duga, čime su se stvorila tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije uklonjen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(111)

U biti, unatoč nedavnim mjerama koje su poduzete u svrhu liberalizacije tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni sustavni problemi i poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(112)

Ništa u dokumentaciji u ovom ispitnom postupku ne upućuje na to da proizvođači bicikala i/ili dobavljači sirovina i drugih ulaznih materijala ne ostvaruju korist od tog financijskog sustava. Zapravo, nedavnim ispitnim postupkom provedenim u pogledu proizvođača električnih bicikala, obuhvaćenih istim instrumentima politike kao proizvođači bicikala (vidjeti uvodne izjave od 80. do 81.), otkriveno je da su ostvarili korist od povlaštenih zajmova (66), povlaštenog financiranja i osiguranja (osiguranja izvoznih kredita) (67), oslobođenja od poreza na prihode od dividendi za kvalificirana rezidentna poduzeća (68) i programa bespovratnih sredstava (69). Nadalje, dokazi u dokumentaciji u trenutačnom ispitnom postupku pokazuju da su neki od proizvođača koji surađuju primili zajmove tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga potonja potpora i znatne ukupne državne intervencije u financijski sustav opisane u prethodnom tekstu ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(113)

Komisija je u kontekstu navedenoga zaključila da su proizvođači bicikala imali pristup financijskim sredstvima koja odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

(114)

Komisija je napomenula da poremećaji opisani u Izvješću nisu ograničeni ni na koji posebni industrijski sektor. Raspoloživi dokazi pokazuju upravo suprotno, odnosno da se sve činjenice o kineskom sustavu i sva njegova obilježja prethodno opisani u odjeljcima od 3.3.2.1. do 3.3.2.5. i u Dijelu A Izvješća mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje prethodno opisane u odjeljcima od 3.3.2.6. do 3.3.2.8. i u Dijelu B Izvješća.

(115)

Za proizvodnju bicikala potrebni su brojni različiti ulazni materijali. Kada proizvođači bicikala kupuju/ugovaraju nabavu tih ulaznih materijala, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(116)

Stoga ne samo da se ne mogu upotrijebiti domaće prodajne cijene bicikala, nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je spajanjem niza čimbenika proizvodnje proizveden u NRK-u izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne materijale za ulazne materijale i tako dalje.

(117)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.2.2. do 3.3.2.9., koja uključuje ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u svoje gospodarstvo općenito i u sektor bicikala (uključujući proizvod iz postupka revizije), pokazala je da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade te ograničenih informacija o tim pitanjima koje su dostavili proizvođači izvoznici u NRK-u Komisija je zaključila da u tom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(118)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako se razmatra u sljedećem odjeljku. Komisija je podsjetila na to da nije iznesena nijedna tvrdnja o tome da neki domaći troškovi neće biti narušeni u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) trećom alinejom osnovne uredbe.

(119)

CCCME je u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdio da je analiza Komisije o znatnim poremećajima nedovoljno detaljna i općenita. Kao prvo, CCCME je smatrao da je socijalističko tržišno gospodarstvo po svojoj prirodi tržišno gospodarstvo sa značajkama zajedničkog tržišnog gospodarstva u kojem se poduzećima daje potpuna autonomija za donošenje operativnih odluka, uključujući određivanje cijena. CCCME je nadalje tvrdio da kineska vlada provodi makrokontrolu kako bi osigurala stabilnost nacionalnog gospodarstva, no ta makrokontrola ne bi se smjela pogrešno tumačiti kao intervencija vlade u pojedinačna poduzeća te ne utječe na troškove ili cijene njihovih proizvoda.

(120)

Kao drugo, CCCME se nije složio s tvrdnjom da kineska vlada u velikoj mjeri intervenira na tržištima aluminija, čelika, gume i kemikalija. Čak i ako postoje poremećaji na tim tržištima, oni nisu prisutni na tržištu komponenti bicikala jer uključuju nekoliko faza obrade tih sirovina, a na njihovu cijenu utječu drugi čimbenici kao što su posebne tehničke značajke bicikala i potražnja pojedinačnih potrošača. Stoga bilo kakvi poremećaji na tržištima aluminija, čelika, gume i kemikalija ne bi utjecali na cijene komponenti bicikala.

(121)

Kao treće, CCCME je smatrao da se postojanje subvencije ne bi smjelo koristiti kao dokaz o postojanju poremećaja na tržištu jer su subvencije prisutne u mnogim drugim zemljama koje se smatraju u potpunosti tržišnim gospodarstvima. CCCME napominje i da su nalazi o subvencijama u slučaju električnih bicikala (70) nerazumni.

(122)

U svojem dopisu CCCME je nadalje tvrdio da su i tržišta bicikala i tržišta dijelova bicikala slobodna tržišta bez državne intervencije jer su mnogi proizvođači bicikala i dijelova bicikala poduzeća u privatnom vlasništvu ili poduzeća u koja je uložen strani kapital. CCCME je nadalje dodao da, čak i ako su neka poduzeća u državnom vlasništvu ili je država u njih uložila, ne postoji razlika između njih i drugih poduzeća koja bi mogla utjecati na cijene bicikala ili dijelova bicikala s obzirom na to da se svi gospodarski subjekti moraju pridržavati istih pravila i propisa, uključujući plaćanja PDV-a, uplate u zdravstvene i mirovinske fondove itd.

(123)

Komisija je na početku primijetila da CCCME nije potkrijepio svoje tvrdnje nikakvim dokazima koji bi opovrgnuli dokaze iz ovog odjeljka o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u općenito i konkretno u sektoru bicikala i u sektorima industrija dobavljača. Stoga se tvrdnje CCCME-a mogu u potpunosti odbaciti kao neosnovane.

(124)

U svakom slučaju, Komisija je podsjetila da, kada se vrši procjena postojanja znatnih poremećaja, na temelju članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe treba voditi računa o mogućem učinku jednog ili više navedenih elemenata na cijene i troškove u zemlji izvoznici predmetnog proizvoda. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza koji upućuju na to da ti elementi imaju mogući učinak na cijene i troškove. Komisija je napomenula da je sam CCCME priznao da kineska vlada ima kontrolu da bi osigurala stabilnost nacionalnog gospodarstva. Kako je detaljno objašnjeno u odjeljcima od 3.3.2.1. do 3.3.2.9., intervencionistička priroda kineske vlade ima izravan i neizravan utjecaj na troškovnu strukturu poduzeća i na konačne cijene. Iz opsega intervencija kineske vlade u sektor bicikala jasno je da utjecaj na tržište bicikala i/ili komponenti bicikala bio barem moguć.

(125)

S obzirom na poremećaje u pogledu sirovina, Komisija je navela brojne primjere konkretnih intervencija države na tim tržištima kojima se dokazuje postojanje znatnih poremećaja u odjeljku 3.3.2.5. Komisija je opet primijetila da CCCME nije dostavio nikakve dokaze koji bi upućivali na suprotno. Nadalje, Komisija je istaknula da postojanje elemenata koji izazivaju poremećaje cijene na tržištima aluminija, čelika, gume i kemikalija dovodi do barem mogućeg prijenosa tih poremećaja cijena na proizvodnju prerađenih komponenti bicikala od tih sirovina i stoga utječe na cijene ili troškove bicikala. Osim tvrdnji da nesporni poremećaji na tržištu ne utječu na industriju na kraju proizvodnog lanca, CCCME nije iznio nikakve dokaze da ti poremećaji ne utječu na industriju bicikala.

(126)

U pogledu tvrdnje CCCME-a o subvencijama, Komisija je naglasila da su subvencije jedan od niza pokazatelja poremećaja cijena i troškova u gospodarstvu jer imaju izravan ili neizravan, stvaran ili mogući učinak na takve troškove i cijene, koji se obično smanjuju za poduzeća primatelje i/ili njihove klijente. Subvencije kao što je osiguravanje prava korištenja zemljišta uz naknadu manju od primjerene ili dostupnost povlaštenih zajmova i financiranja u određenom sektoru snižavaju troškove proizvođača i stoga utječu na trošak proizvodnje i/ili cijene njihovih proizvoda (71). Komisija je napomenula i da činjenica da CCCME nalazi u odnosu na električne bicikle smatra nerazumnima ima samo ograničenu važnost jer su postojanje subvencija za dodjelu prava korištenja zemljišta i davanje povlaštenih zajmova dosljedno potvrđeni u nekoliko nedavnih ispitnih postupaka koji nisu ograničeni samo na električne bicikle, već se primjenjuju u cijelom kineskom gospodarstvu (vidjeti uvodnu izjavu 98.). Argument CCCME-a da i poduzeća u drugim gospodarstvima mogu imati koristi od subvencija nije relevantan u kontekstu ovog ispitnog postupka, koji se odnosi na situaciju u pogledu proizvoda iz postupka revizije u NRK-u, a ne na situaciju u pogledu subvencija u drugim zemljama u apstraktnom smislu.

(127)

Konačno, kad je riječ o argumentu da je velik broj proizvođača bicikala u privatnom vlasništvu i da sva društva u NRK-u podliježu uvjetima slobodnog tržišta te se primjenjuju ista pravila za privatna poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu, Komisija je primijetila da je jedan od elemenata članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe koji su pokazatelj znatnih poremećaja u gospodarstvu činjenica da „na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice”. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 66., nije bilo moguće utvrditi točan omjer poduzeća u državnom vlasništvu i proizvođača bicikala u privatnom vlasništvu u NRK-u zbog nedostatka tržišnih podataka. Međutim, čak i ako u određenom sektoru ne prevladavaju poduzeća u državnom vlasništvu, državno vlasništvo samo je jedan od pokazatelja znatnih poremećaja. Kontrola države i politički nadzor ili smjernice države drugi su pokazatelji navedeni u članku 2. stavku 6.a točki (b), a s obzirom na to da su u velikoj mjeri prisutni u sektoru bicikala (vidjeti odjeljak 3.3.2.3.), Komisija je utvrdila da u cijelom sektoru bicikala u NRK-u postoje znatni poremećaji. Drugo, činjenica da i poduzeća u državnom vlasništvu i u privatnom vlasništvu podliježu istim pravilima i propisima, kao što su plaćanja PDV-a, uplate u zdravstvene i mirovinske fondove itd., ne isključuje činjenicu da sva ta poduzeća posluju u okruženju koje je obilježeno znatnim poremećajima, što utječe na troškove i cijene tih poduzeća.

(128)

Na temelju prethodno navedenog odbačene su tvrdnje CCCME-a o postojanju znatnih poremećaja.

(129)

Kriteriji za odabir reprezentativne zemlje bili su sljedeći:

(130)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane da je utvrdila šest mogućih reprezentativnih zemalja, i to Brazil, Meksiko, Rusiju, Srbiju, Tajland i Tursku, te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože druge zemlje. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane da je Srbija odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(131)

Svjetska banka smatra da su Brazil, Meksiko, Rusija, Srbija, Tajland i Turska zemlje na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK, tj. na temelju bruto nacionalnog dohotka razvrstane su u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom”.

(132)

Podnositelj zahtjeva u svojim primjedbama na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje upozorio je da teška gospodarska kriza koju je nedavno pretrpio Brazil može utjecati na uvoz komponenti bicikala te da se zbog nje pogoršalo poslovanje proizvođača bicikala na njihovu domaćem tržištu.

(133)

Komisija je napomenula da podnositelj zahtjeva nije predočio dokaze o tome da je kriza utjecala na uvoz u Brazil ugrožen i da je pogoršanje domaćeg poslovanja brazilskih proizvođača sustavno. Premda je Komisija priznala da je jedino poznato društvo koje proizvode bicikle i čiji su podaci javno dostupni ostvarilo gubitak od poslovanja, taj nalaz nije mogla ekstrapolirati na cijelu zemlju.

(134)

Komisija je u svih šest zemalja iz odjeljka 3.3.3.2. utvrdila nekoliko proizvođača koji proizvode proizvode obuhvaćene oznakom NACE 3092 (nomenklatura gospodarskih djelatnosti u Uniji) koja se odnosi na proizvodnju bicikala (74).

(135)

Podnositelj zahtjeva u svojim primjedbama na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje istaknuo je da u Rusiji postoje subvencije za energiju te da bi one mogle utjecati na proizvodnju energetski intenzivnih materijala, kao što je aluminij, koji se upotrebljavaju u proizvodnji bicikala.

(136)

Komisija je napomenula da podnositelj zahtjeva nije predočio dokaze o tim subvencijama ni o njihovu materijalnom učinku na proizvodnju bicikala. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(137)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da srpski proizvođači dijelove za bicikle nabavljaju iz Unije (otprilike 30 %), NRK-a (otprilike 30 %), drugih azijskih zemalja (otprilike 30 %) i na domaćem tržištu (otprilike 10 %), a da turski proizvođači dijelove za bicikle nabavljaju iz Unije (otprilike 15 %), NRK-a (otprilike 30 %), drugih azijskih zemalja (otprilike 30 %), na domaćem tržištu (otprilike 20 %) te iz ostalih zemalja (otprilike 5 %).

(138)

Komisija je te informacije provjerila i potvrdila u bazi podataka Global Trade Atlas (75) te je takav nalaz smatrala naznakom otvorenih tržišta na kojima postoje diversificirani izvori nabave.

(139)

Podnositelj zahtjeva napomenuo je da je Unija povećala carinske pristojbe na uvoz bicikala iz Tajlanda (tako što je 2015. opozvala povlastice iz općeg sustava povlastica (OSP) (76)), a posljedica toga bilo je smanjenje tajlandskog izvoza bicikala u Uniju. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da je to znatno utjecalo na poslovanje tajlandskih proizvođača, koji pretežito izvoze u Uniju. Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da su tajlandski proizvođači počeli poslovati s gubicima. Međutim, nije dostavio podatke o profitabilnosti tajlandskih proizvođača ni o veličini njihova izvoza.

(140)

Komisija je utvrdila da su dva tajlandska proizvođača navedena u bilješci od 4. srpnja poslovala pozitivno 2016. Komisija je istražila i društva u Tajlandu kojima je proizvodnja bicikala sporedna djelatnost (tj. oznaka za sporednu djelatnost NACE 3092) i utvrdila da je od 93 društava za koja su u bazi podataka Orbis bili dostupni računi dobiti i gubitka za 2016. ili 2017. njih 76 poslovalo s dobiti (77). Stoga je prethodna tvrdnja odbačena.

(141)

Komisija je dodatno provjerila dostupnost javnih podataka u svih šest zemalja utvrđenih u uvodnoj izjavi 130. (posebno javnih financijskih podataka proizvođača proizvoda iz postupka revizije).

(142)

Komisija je tražila proizvođače bicikala čiji su financijski podaci javno dostupni i mogli bi se upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa prodajnih, administrativnih i općih troškova i dobiti. Kako je navedeno u prvoj i drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje, Komisija se oslonila na podatke iz baze podataka Orbis (78) i odabrala je društva s osnovnom oznakom NACE 3092 kako bi ograničila analizu na proizvođače čija je glavna djelatnost proizvodnja bicikala. Nadalje, Komisija je ograničila potragu na društva čiji su računi dobiti i gubitka za nedavno razdoblje (2016. i 2017.) javno dostupni. Time je potraga sužena na jedno društvo u Brazilu, 29 društava u Rusiji i šest u Srbiji. Komisija je potom odabrala društva koja su poslovala s dobiti. Na temelju toga isključeno je jedno društvo iz Brazila i deset društava iz Rusije koja su 2016. i 2017. negativno poslovala.

(143)

Naposljetku, Komisija je utvrdila da za šest srpskih društava postoje javno dostupni podaci za 2017., dok za 19 preostalih ruskih društava postoje javno dostupni podaci samo za razdoblje do 2016. Budući da su razdobljem ispitnog postupka revizije obuhvaćena tri posljednja tromjesečja 2017. i prvo tromjesečje 2018., Komisija je smatrala da je Srbija odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(144)

Komisija je stoga u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje sve zainteresirane strane obavijestila o svojoj namjeri da kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju odabere Srbiju ako zaključi da će se ispuniti svi uvjeti za primjenu metodologije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Komisija je, uzevši u obzir sve prethodno navedene elemente i primjedbe strana, odlučila u konačnici izabrati Srbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju te je odabrala sljedećih šest društava čiji su financijski podaci javno dostupni i mogli bi se upotrijebiti za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti u skladu sa zadnjim stavkom članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe:

(145)

Budući da se na temelju tih elemenata utvrdilo da je Srbija odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(146)

S obzirom na prethodnu analizu, Srbija je ispunila sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe, stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Konkretno, u Srbiji se odvija znatna proizvodnja proizvoda iz postupka revizije i dostupan je cjelovit skup podataka za sve čimbenike proizvodnje, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit.

(147)

Pri izračunu uobičajene vrijednost Komisija je slijedila metodologiju objašnjenu u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje te je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) četvrtim stavkom osnovne uredbe uključila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit šest društava iz Srbije kako su navedena u uvodnoj izjavi 144.

(148)

Osim toga, Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Ta je procjena izvršena na temelju omjera režijskih troškova proizvodnje povrh troškova proizvodnje, koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju, i odgovarajućih nenarušenih troškova proizvodnje (koji obuhvaćaju potrošnju materijala, radne snage, energije i vode) koji su utvrđeni u skladu s metodologijom opisanom u odjeljku 3.3.8.

(149)

Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje. Međutim, Komisija je nakon te druge bilješke o čimbenicima proizvodnje utvrdila da podaci o uvozu dijelova bicikala u Srbiju navedeni u GTA-u za razdoblje ispitnog postupka revizije nisu potpuni. Stoga je Komisija upotrijebila bazu podataka Eurostata kako bi utvrdila trošak materijala (79), električne energije i prirodnog plina (80), Bloombergove podatke preuzete iz Statističkog ureda Republike Srbije o trošku vode (81) te financijske podatke šest srpskih društava navedenih u uvodnoj izjavi 144. kako bi utvrdila troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit.

(150)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 3.3.5, režijski troškovi proizvodnje dodani su troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti na temelju omjera režijskih troškova proizvodnje povrh troškova proizvodnje, koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju, i odgovarajućih nenarušenih troškova proizvodnje.

(151)

Komisija je u prvoj i drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje sastavila početni popis čimbenika proizvodnje i izvora koje namjerava upotrijebiti za sve čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači u NRK-u upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(152)

Kako bi sastavila cjeloviti popis čimbenika proizvodnje bicikala, Komisija se oslanjala na podatke podnositelja zahtjeva i odgovore na Prilog III. Obavijesti o pokretanju postupka koje je dostavilo šest izvornih proizvođača iz NRK-a koji surađuju (82).

(153)

Kako bi usporedila kinesku i srpsku nomenklaturu, Komisija je, na temelju podataka koje su joj dostavili podnositelj zahtjeva i proizvođači iz NRK-a koji surađuju, za svaki čimbenik proizvodnje utvrdila odgovarajuću šesteroznamenkastu oznaku Harmoniziranog sustava (HS) na razini tarifnog podbroja HS-a (šest znamenki). NRK, Srbija i Unija primjenjuju Harmonizirani sustav, pa se tarifne oznake svih triju država podudaraju.

(154)

S obzirom na sve informacije koje su dostavili podnositelj zahtjeva i proizvođači iz NRK-a koji surađuju, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i, prema potrebi, tarifne oznake HS:

Tablica 1.

(155)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu materijala dostavljenih do vrata tvornice proizvođača, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom, Komisija je upotrijebila uvozne cijene svakog materijala u reprezentativnoj zemlji koji upotrebljavaju proizvođači iz NRK-a koji surađuju.

(156)

U skladu s Komisijinom metodologijom, kako bi se izračunala uobičajena vrijednost, tim uvoznim cijenama trebalo bi pribrojiti uvozne pristojbe za čimbenike proizvodnje i materijale uvezene u Srbiju te troškove domaćeg prijevoza. Time bi se dobila veća uobičajena vrijednost jer bi uvozne pristojbe dodatno povećale uvozne cijene dijelova bicikala. Iz toga bi proizašla još veća dampinška marža. S obzirom na nalaz iz uvodne izjave 178. te vrstu predmetnog ispitnog postupka revizije zbog isteka mjere koji je, umjesto na utvrđivanje točnog iznosa dampinga, usmjeren na utvrđivanje toga je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe uvoznih pristojbi i troškova domaćeg prijevoza.

(157)

Iz statističkih podataka ILO-a dobivene su informacije o mjesečnim plaćama u proizvodnom sektoru i tjednom radnom vremenu u Srbiji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je u pogledu društva Ideal, koje je dostavilo podatke o ukupnoj plaći osoblja u razdoblju ispitnog postupka revizije, ekstrapolirala pojedinačnu prosječnu mjesečnu plaću i zamijenila je prosječnom mjesečnom plaćom ILO-a. Kada je riječ o društvu Oyama, koje je dostavilo podatke o plaći po radnom satu, Komisija je najprije ekstrapolirala mjesečne radne sate iz podataka ILO-a o tjednim radnim satima, a zatim je podijelila prosječnu mjesečnu plaću s prosječnim radnim satima te je tako dobila prosječnu plaću po satu koja je potom upotrijebljena za zamjenu informacija dobivenih od tog društva.

(158)

Cijene električne energije i prirodnog plina za potrošače koji nisu kućanstva, a posebno za srednja poduzeća, bile su lako dostupne na stranicama Eurostata za Srbiju (83) za 2017. Cijena električne energije bila je iskazana u eurima po kWh, a cijena plina u eurima po gigadžulu. Na cijenu plina primjenjuje se fiksna stopa pretvorbe s kubnim metrima, a tu su mjeru proizvođači iz NRK-a koji surađuju upotrebljavali za izvješćivanje o svojoj potrošnji plina.

(159)

Podaci upotrijebljeni za određivanje cijene vode preuzeti su iz Bloombergove baze podataka iz serije indeksa potrošačkih cijena za opskrbu vodom u Srbiji u kojoj je za siječanj 2019. naveden iznos od 269,1 RSD.

(160)

Komisija je izračunanu uobičajenu vrijednost utvrdila u sljedeća dva koraka.

(161)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. To je učinjeno tako što je čimbenik upotrebe svakog čimbenika proizvodnje pomnožen njihovim nenarušenim jediničnim troškom. Proizvođači izvoznici koji surađuju dostavili su čimbenike upotrebe za materijale, radnu snagu, energiju i vodu. Nenarušeni jedinični troškovi su oni uočeni u reprezentativnoj zemlji.

(162)

Drugo, Komisija je utvrdila režijske troškove proizvodnje. Oni su izračunani na temelju omjera režijskih troškova proizvodnje povrh troškova proizvodnje, koje su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju, i odgovarajućih nenarušenih troškova proizvodnje (koji obuhvaćaju potrošnju materijala, radne snage, energije i vode) koji su utvrđeni u skladu s metodologijom opisanom u odjeljku 3.3.6.

(163)

Treće, Komisija je na prethodno utvrđene troškove proizvodnje primijenila prosječne troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit šest društava iz Srbije (Capriolo, Planet bike, Venera bike, Kripton, Crossbike i Cassini Wheels). Ti su troškovi utvrđeni na temelju javno dostupnih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja tih društava za 2017. (84) i iskazani su u obliku sljedećih postotaka:

(164)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Za svakog proizvođača izvoznika utvrđena je drukčija uobičajena vrijednost.

(165)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da Komisija pri utvrđivanju nenarušene uobičajene vrijednosti nije koristila nikakve podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju. CCCME je tvrdio da se, s obzirom na to da se NRK više ne smatra netržišnim gospodarstvom, čimbenici kao što su troškovi energije, režijski troškovi proizvodnje, prodajni, administrativni i opći troškovi te dobit ne bi smjeli zamijeniti referentnim vrijednostima. CCCME je tvrdio i da se drugi čimbenici proizvodnje, kao što su okviri napravljeni od ugljika, ne bi smjeli zamijeniti jer se ugljik koji se upotrebljava u tim okvirima nije naveden kao materijal koji podliježe znatnim poremećajima u NRK-u.

(166)

Komisija je napomenula da je izjava da ona pri utvrđivanju nenarušene uobičajene vrijednosti nije koristila nikakve podatke koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju činjenično netočna. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 150. i 161., Komisija je koristila čimbenike upotrebe za materijale, radnu snagu, energiju i vodu te omjera režijskih troškova proizvodnje, a sve su ih dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju i Komisija ih je sve provjerila.

(167)

Komisija je nadalje napomenula da argument CCCME-a da se NRK više ne smatra netržišnim gospodarstvom isto tako nije relevantan. Komisija podsjeća da u uvodnoj izjavi 2. nove antidampinške uredbe jasno stoji: „Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje utvrđivanje činjenice je li određena članica WTO-a zemlja tržišnoga gospodarstva ili nije, niti se dovode u pitanje uvjeti iz protokola i drugih instrumenata u skladu s kojima su zemlje pristupile Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije od 15. travnja 1994.” (87) Budući da se u novoj antidampinškoj uredbi više ne čini razlika između tržišnih i netržišnih gospodarstava, taj argument CCCME-a nema nikakvu pravnu utemeljenost u odnosu na ovaj ispitni postupak. Članaka 2. stavak 6.a osnovne uredbe primjenjuje se ovisno o slučaju, uzimajući u obzir sve dostupne dokaze koji se odnose na zemlju izvoznicu.

(168)

Nadalje, Komisija je napomenula da u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe stoji da upotreba domaćih troškova i cijena nije primjerena zbog postojanja znatnih poremećaja na tržištu te se stoga uobičajena vrijednost mora izračunati isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti. Utvrđuje se i da izračunana uobičajena vrijednost mora uključivati nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti. Uporaba domaćih troškova u tom kontekstu na raspolaganju je samo u mjeri u kojoj se sa sigurnošću utvrdi da su ti troškovi nenarušeni, na temelju točnih i primjerenih dokaza, a posebno na temelju dokaza koje su dostavile zainteresirane strane u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c). CCCME nije iznio nikakve dokaze u tom smislu.

(169)

Konačno, Komisija je napomenula i da nijedan od triju proizvođača u uzorku koji surađuju iz NRK-a nije tvrdio da su neki od čimbenika proizvodnje kupljeni po nenarušenim cijenama.

(170)

Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(171)

Od dvaju proizvođača/dviju grupa proizvođača iz NRK-a u uzorku, koji su Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prodavali proizvod iz postupka revizije, jedan je prodavao izravno neovisnim kupcima, a drugi je prodavao preko povezanih trgovaca.

(172)

Proizvođači izvoznici izvozili su proizvod iz postupka revizije izravno neovisnim kupcima u Uniji ili preko trgovca. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju stvarno plaćenih ili plativih cijena za proizvod iz postupka revizije pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(173)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., jedna od grupa proizvođača izvoznika u uzorku nije Komisiji dostavila svoje prodajne cijene u pogledu prodaje prvom neovisnom kupcu preko povezanog trgovca, i to za prodaju u Uniji i u ostatku svijeta. Stoga je Komisija, upotrijebivši najbolje raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, izabrala samo transakcije za koje se mogla utvrditi cijena prodaje neovisnom kupcu kako bi odredila izvoznu cijenu za tu grupu proizvođača izvoznika.

(174)

Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost s izvoznom cijenom na razini franko tvornica.

(175)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, prilagodila izvoznu cijenu za razlike koje utječu na usporedivost cijena. Prilagodbe su izvršene za troškove kopnenog prijevoza, manipulacije i utovara, popratne troškove, troškove kredita i bankovne naknade.

(176)

Nadalje, za jednog od proizvođača izvoznika izvozna je cijena prilagođena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. osnovne uredbe oduzimanjem provizija za prodaju preko trgovca. Izračun provizija temeljio se na troškovima prodaje te administrativnim i općim troškovima i dobiti trgovca te razumnoj profitnoj marži. Pri prilagodbi za dobit Komisija je upotrijebila razinu utvrđenu u ispitnom postupku u kojem je utvrđena sadašnja razina pristojbi.

(177)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(178)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je za Ideal 2,56 %, a za Oyamu 49,82 %.

(179)

Komisija je izračunala i prosječnu dampinšku maržu proizvođača izvoznika koji ne surađuju. S obzirom na slabu suradnju NRK-a, o čemu je riječ u odjeljku 3.2., Komisija je upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(180)

Prvo, Komisija je, kako bi utvrdila uobičajenu vrijednost, upotrijebila prosječnu uobičajenu vrijednost dvaju proizvođača/dviju grupa proizvođača izvoznika koji surađuju.

(181)

Drugo, Komisija je, kako bi utvrdila izvoznu cijenu, upotrijebila podatke Eurostata nakon oduzimanja izvoza dvaju proizvođača izvoznika koji surađuju. Komisija je za potrebe usporedbe prilagodila izvoznu cijenu razini franko tvornica primjenom prosječnih provjerenih naknada, uključujući troškove prijevoza, dvaju proizvođača izvoznika koji surađuju.

(182)

Na temelju toga ponderirana prosječna dampinška marža izražena u postocima cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 206 %. Ta bi dampinška marža bila veća da je uobičajena vrijednost proizvođača izvoznika koji surađuju prilagođena za troškove domaćeg prijevoza i uvozne pristojbe za uvoz u Srbiju, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 156.

(183)

Kako bi iskoristila sve najbolje raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, Komisija je, kao drugu mogućnost, izračunala dampinšku maržu primjenom prosječne izračunane uobičajene vrijednosti navedene u zahtjevu. Reprezentativna zemlja za taj izračun bila je Turska. Unatoč činjenici da su tom drugom uobičajenom vrijednošću obuhvaćeni samo glavni čimbenici proizvodnje (15 do 20, ovisno o vrstama bicikala), dobivena dampinška marža iznosila je 86 %.

(184)

Stoga nije dvojbeno da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(185)

Komisija je stoga zaključila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(186)

Komisija je vjerojatnost nastavka dampinga ispitala razmatranjem sljedećih elemenata: proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta u NRK-u i privlačnosti tržišta Unije.

(187)

Kako je navelo Kinesko udruženje za bicikle, 2017. ukupno je proizvedeno 80 milijuna jedinica bicikala.

(188)

Nadalje, pet društava koja surađuju navela su da je stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila od 38 % do 96 % (tj. ponderirani prosjek iznosi 68 %). Komisija je s obzirom na slabu suradnju upotrijebila najbolje raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe i procijenila da ukupni kapacitet iznosi 117 milijuna bicikala (88). Rezervni kapacitet kineske industrije na temelju toga iznosio bi približno 37 milijuna bicikala, što je dvostruko više od ukupne potrošnje u Uniji (tj. 18 milijuna jedinica).

(189)

Osim toga, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EU) br. 502/2013 (89) i potvrđeno u ispitnom postupku, proizvodnja bicikala ustvari je postupak sklapanja i mogla bi se lako povećati ako se poveća broj zaposlenika. Stoga bi kineski proizvođači zapošljavanjem novog osoblja mogli brzo izgraditi nove kapacitete.

(190)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatan rezervni kapacitet koji bi, ako se dopusti istek mjera, mogli upotrijebiti za proizvodnju bicikala za izvoz na tržište Unije.

(191)

CCCME je u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdio da je Komisija samo otprilike procijenila rezervni kapacitet kineske industrije i da nije iznijela nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju procjenu.

(192)

Komisija je podsjetila da je za procjenu rezervnog kapaciteta primijenjen članak 18. osnovne uredbe zbog niske razine suradnje u NRK-u. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 187. i 188., Komisija je temeljila svoju procjenu na podacima o ukupnoj proizvodnji koje je dostavilo Kinesko udruženje za bicikle. Osim toga, CCCME nije pružio nikakve dokaze za svoju tvrdnju da je Komisija pogrešno izračunala rezervne kapacitete u NRK-u. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(193)

Prvi element u prilog privlačnosti tržišta Unije politika je određivanja cijena koju kineski proizvođači provode kada prodaju na tržištu Unije u usporedbi s drugim izvoznim tržištima. Kada se promatra sveukupni kineski izvoz bicikala tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (90), izvezeno je 58 milijuna komada, od kojih je 15 milijuna prodano SAD-u (tj. 26 % ukupnog kineskog izvoza bicikala). Prosječna kineska izvozna cijena za izvoz u SAD iznosi 50 EUR/jedinica što je manje nego za izvoz u EU (64 EUR/jedinica) i znatno manje od prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (tj. 129 EUR/jedinica). Nadalje, s obzirom na to da je u SAD-u 1. siječnja 2019., u skladu s člankom 301. američkog Zakona o trgovini (91), za kineske bicikle određena dodatna stopa pristojbe ad valorem od 10 %, to će vjerojatno znatno utjecati na kineski izvoz bicikala u tu zemlju. Osim toga, SAD je 10. svibnja 2019. još više povećao dodatnu uvoznu pristojbu ad valorem na 25 % (92). Stoga se očekuje da će učinak na kineski izvoz bicikala u SAD biti još veći. Zato bi, u slučaju isteka postojećih mjera, Unija postala još privlačnija od trenutačno najvećeg tržišta za kineske bicikle.

(194)

Općenito, Unija je kineskim proizvođačima bicikala privlačna sa stajališta cijena. Kineski izvoznici prodavali su u 149 zemalja (koje čine 71 % njihove ukupne vrijednosti izvoza bicikala) u kojima su cijene u prosjeku niže nego u Uniji. Samo su u 24 zemlje (koje čine 25 % njihove ukupne vrijednosti izvoza bicikala) prodavali po cijenama koje su u prosjeku više nego u Uniji.

(195)

Može se zaključiti da bi izvoz u Uniju bio privlačniji za kineske izvoznike od izvoza u većinu drugih zemalja, koje čine najveći dio njihova izvoza.

(196)

Drugi element u prilog privlačnosti tržišta Unije postojanje je trgovinske zaštite i drugih mjera ograničavanja uvoza kineskih bicikala na velikom broju izvoznih tržišta. Takve mjere postoje u Meksiku i Argentini. Udio tih zemalja u ukupnoj količini koju proizvođači izvoznici u uzorku izvoze u ostatak svijeta iznosi 4 %, a njihov udio u ukupnom kineskom izvozu u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio je 1 % (93).

(197)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 193., na kineski izvoz bicikala znatno će utjecati to što je od 1. siječnja 2019. u SAD-u za kineske bicikle određena dodatna stopa uvozne pristojbe ad valorem od 10 %. Doista, ako se promatra obujam izvoza proizvođača izvoznika u uzorku u ostatak svijeta, samo se na SAD odnosi 58 %, a kada se uzima u obzir sav izvoz iz NRK-a, taj je postotak 26 %. Već u prvom tromjesečju 2019. kineski izvoz bicikala u SAD bio je 54 % manji nego u prvom tromjesečju 2018. (ili otprilike 1,4 milijuna jedinica manje). Očekuje se da će taj učinak biti još veći nakon odluke SAD-a da od 10. svibnja 2019. dodatno poveća stopu dodatne uvozne pristojbe ad valorem na 25 % (94).

(198)

Zbog tih dodatnih pristojbi na najvećem izvoznom tržištu za kineske bicikle i istodobnog stavljanja izvan snage postojećih mjera na tržištu Unije, kineski izvoz prema SAD-u najvjerojatnije bi se preusmjerio prema Uniji.

(199)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da Komisija nije dostavila nikakve dokaze za to da je rezervni kapacitet u NRK-u usmjeren na tržište Unije.

(200)

Komisija je napomenula da nije tvrdila da je rezervni kapacitet usmjeren na tržište Unije, ali da je vjerojatno da će to biti ako se dopusti istek mjera. U uvodnim izjavama od 193. don198. Komisija je navela niz okolnosti koje snažno upućuju na tu vjerojatnost. Treba napomenuti da CCCME nije osporio nijednu od tih okolnosti.

(201)

Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(202)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da postoji velika vjerojatnost da će se damping nastaviti u slučaju isteka mjera.

(203)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama.

(204)

Komisija je utvrdila i da postoje dokazi da će se damping vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera. Rezervni kapacitet u NRK-u bio je visok u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Osim toga, politika određivanja cijena koju kineski proizvođači izvoznici provode na tržištima trećih zemalja, iz koje je vidljivo da su izvozne cijene na većini tih tržišta niže od izvoznih cijena u Uniji, upućuje na vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera. Konačno, privlačnost tržišta Unije u pogledu veličine i cijena te činjenica da su druga tržišta, posebno SAD, i dalje zaštićena trgovinskim mjerama upućivale su na to da je vjerojatno da bi kineski izvoz i rezervni kapacitet bili preusmjereni na tržište Unije ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija zaključila da postoji velika vjerojatnost da bi stavljanje antidampinških mjera izvan snage dovelo do povećanja izvoza bicikala iz NRK-a u Uniju po dampinškim cijenama.

(205)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi istek antidampinških mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga.

(206)

U Uniji je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo više od 400 poznatih proizvođača bicikala. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., neki od njih trećim društvima koja posluju u okviru ugovora o preradi („podugovaratelji”) djelomično su ili u cijelosti u podugovor davali postupak proizvodnje. Tih 400 proizvođača i podugovaratelja čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. Dio industrije Unije isto tako proizvodi električne bicikle koristeći se donekle istom opremom za proizvodnju koja se upotrebljava za proizvod iz postupka revizije.

(207)

Procjenjuje se da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 11,2 milijuna komada. Ta se brojka temelji na podacima koje prikuplja Savez europske industrije bicikala („CONEBI”).

(208)

Komisija je potrošnju u Uniji procijenila na temelju podataka koje su joj dostavili podnositelj zahtjeva i CONEBI.

(209)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(210)

Potrošnja u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 5 %, odnosno u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila je 18,3 milijuna komada. Smanjenje potrošnje pretežito se objašnjava usporednim rastom tržišta električnih bicikala koje se povećalo s 1 139 000 na 1 982 269 komada u razdoblju od siječnja 2014. do rujna 2017. (95)

(211)

Komisija je utvrdila obujam uvoza i cijene na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu na razini oznake TARIC. Tržišni udio uvoza utvrđen je nakon toga usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji kako je prikazano u tablici 2.

(212)

U razmatranom razdoblju uvoz iz NRK-a u Uniju kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

(213)

Obujam kineskog uvoza ostao je malen i blizu razine prethodnog ispitnog postupka revizije. Međutim, trend povećanja u razmatranom razdoblju od 51 % upućuje na ponovo buđenje interesa za tržište Unije.

(214)

Posljedica istodobnog smanjenja potrošnje i povećanja obujma uvoza bilo je povećanje tržišnog udjela s 2,6 % 2014. na 4,1 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(215)

U razmatranom razdoblju cijena uvoza iz NRK-a u Uniju kretala se na sljedeći način:

Tablica 4.

Uvozne cijene

(216)

Cijene kineskog uvoza povećale su se za 64 % u razmatranom razdoblju. Cijenama uvoza koje se temelje na podacima Eurostata ne uzimaju se u obzir različite vrste proizvoda i razlike u cijenama različitih vrsta proizvoda iz postupka revizije. Međutim, Komisija se zbog slabe suradnje kineskih izvoznika, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 45., morala osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(217)

Na temelju toga prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koji surađuju za nepovezane kupce na tržištu Unije uspoređene su s prosječnim cijenama uvoza iz NRK-a. Utvrđeno je da su cijene više od 80 % uvoza (sav uvoz osim uvoza od dvaju kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju) bile za 19,1 % niže od cijena industrije Unije. Kada se odbiju postojeće antidampinške pristojbe, marža sniženja cijena iznosi 43,0 %.

(218)

Kada je riječ o dvama kineskim proizvođačima izvoznicima koji surađuju, usporedba je napravljena na razini cijene proizvođača originalne opreme jer su oba na tržište EU-a izvozila isključivo takve originalne modele. Sniženje cijena utvrđeno je i kod jednog od dvaju izvoznika te je iznosilo 6,4 %.

(219)

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene uvoza koji se odnose na uvoz iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene uvoza iz svih ostalih zemalja osim NRK-a

(220)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio se u razmatranom razdoblju za 15 %. Njihov tržišni udio smanjio se s 38,3 % na 34,1 % tijekom razmatranog razdoblja.

(221)

Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja sustavno su bile veće od prosječnih cijena uvoza iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Razlika u razmatranom razdoblju iznosila je od 92 do 142 EUR/komad.

(222)

Prosječne cijene uvoza iz trećih zemalja sustavno su bile veće od cijena proizvođača iz Unije navedenih u tablici 12 u uvodnoj izjavi 250. Ovisno o godini, razlika je iznosila od 30 do 58 EUR/komad.

(223)

Uvoz u Uniju iz ostalih zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere nakon provedbe ispitnog postupka za sprječavanje izbjegavanja mjera iz uvodnih izjava 3. i 4. kretao se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere

(224)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere smanjio se u razmatranom razdoblju za 7 %.

(225)

Sličan trend bio je vidljiv u pogledu ukupnog tržišnog udjela koji se smanjio sa 17,3 % na 16,9 % tijekom razmatranog razdoblja s obzirom na to da su sve zemlje, osim Kambodže, izgubile tržišni udio.

(226)

Prosječna cijena uvoza u razmatranom razdoblju povećala se sa 105 na 130 EUR/komad.

(227)

Valja napomenuti da je velika većina uvoza iz ostalih zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere potjecala od stvarnih proizvođača koji su bili izuzeti iz proširenja mjera (96).

(228)

Uvoz u Uniju iz ostalih zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere kretao se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam uvoza, tržišni udio i cijene uvoza iz ostalih zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere

(229)

Uvoz iz ostalih zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere smanjio se za 22 %. Prve tri zemlje po obujmu bile su Tajvan, Bangladeš i Tajland.

(230)

Slijedom toga tržišni udio tih zemalja smanjio se s 21 % na 17,3 % u razmatranom razdoblju. Tržišni udio uvoza iz Tajvana smanjio se za 3 postotna boda, a iz Tajlanda za 1,8 postotnih bodova, dok se tržišni udio uvoza iz Bangladeša povećao za 1,1 postotni bod.

(231)

Prosječne cijene uvoza iz ostalih zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere bile su tijekom razmatranog razdoblja više od prosječnih cijena uvoza iz NRK-a. Cijene uvoza iz ostalih zemalja na koje se ne primjenjuju mjere iznosile su od 78 do 320 EUR/komad.

(232)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(233)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 13. i 14., uzorkovanje je provedeno radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(234)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, rast, visina dampinških marži i oporavak od učinaka prethodnog dampinga) ocijenjeni su na razini čitave industrije Unije. Ocjena se temeljila na podacima koje su dostavili podnositelj zahtjeva i CONEBI.

(235)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (zalihe, cijene i trošak prodaje, troškovi rada, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala) provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Ta se ocjena temeljila na njihovim podacima koji su propisno provjereni tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta.

(236)

Smatralo se da je potrebno provesti dodatnu analizu određenih mikroekonomskih pokazatelja (troškovi rada, ulaganja i povrat ulaganja) zato što neki proizvođači bicikala podugovarateljima daju u podugovor određene postupke proizvodnje kako je navedeno u uvodnoj izjavi 206. Ta je ocjena provedena na razini podugovaratelja koji su u okviru ugovora o preradi tijekom razmatranog razdoblja obavljali posao za dva podugovaratelja iz Unije u uzorku. Ocjena se temeljila na njihovim podacima koji su propisno provjereni tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta za petoricu najvećih podugovaratelja u smislu obujma proizvodnje.

(237)

U razmatranom razdoblju proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta industrije Unije kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(238)

Nakon povećanja 2015. proizvodnja se postupno smanjila te je na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije bila na nešto nižoj razini nego 2014.; točnije, proizvedena su 11,2 milijuna bicikala. Sličan trend bio je vidljiv u pogledu kapaciteta, koji se u početku povećao i potom smanjio, no u razmatranom razdoblju zabilježeno je ukupno povećanje od 2 %. Slijedom toga iskorištenost kapaciteta smanjila se za 2,9 postotnih bodova te je u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegnula 74,1 %.

(239)

Kapacitet se odnosi na teoretski broj bicikala koji se mogu proizvesti na raspoloživim proizvodnim linijama. Kapacitet se može povećati uvođenjem dodatnih smjena, ovisno o potražnji i raspoloživosti osoblja i dijelova. Osim toga, iste proizvodne linije mogu se upotrebljavati i za proizvodnju električnih bicikala bez dodatnih troškova. S obzirom na mogućnost prilagodbe takvih parametara pokazatelje kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta trebalo bi pažljivo analizirati i ne bi im trebalo pridavati preveliku važnost u analizi štete.

(240)

U razmatranom razdoblju prodaja industrije Unije u EU-u i njezin tržišni udio povezan s potrošnjom kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Obujam prodaje i tržišni udio

(241)

Prodaja industrije Unije na tržištu EU-a tijekom razmatranog razdoblja ostala je stabilna na brojci od oko 11,3 milijuna bicikala.

(242)

Zbog sve manje potrošnje prikazane u tablici 2 u uvodnoj izjavi 209., tržišni udio industrije Unije povećao se za 2,6 postotnih bodova i u razdoblju ispitnog postupka revizije dosegnuo 61,8 %.

(243)

U razmatranom razdoblju zaposlenost i produktivnost u industriji Unije kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(244)

U razmatranom razdoblju zaposlenost se povećala za 17 %, dok je produktivnost opadala. Smanjenje produktivnosti djelomično se objašnjava činjenicom da su neki proizvođači iz Unije vratili proizvodnju određenih dijelova u matičnu zemlju ili su u svoje djelatnosti uključili određene postupke, kao što je bojenje. Time su povećali broj zaposlenika, a da pritom nisu povećali obujam proizvodnje. Stoga je vidljiv trend smanjenja produktivnosti. U prethodnom ispitnom postupku revizije utvrđena je niža razina zaposlenosti. Iskazane brojke koje se odnose na zaposlenost, navedene u prethodnoj tablici, temelje se na najnovijim ažuriranim podacima koje je dostavila EBMA i uključuju sav izravan i neizravan rad koji se obavlja pri proizvodnji bicikala.

(245)

Budući da je njezina prodaja ostala stabilna, a potrošnja se smanjila u razmatranom razdoblju, industrija Unije uspjela je konsolidirati svoj položaj na tržištu, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela u razmatranom razdoblju (+ 2,6 postotnih bodova).

(246)

Znatan damping nastavio se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3., te su cijene kineskih proizvođača izvoznika bile i dalje u znatnoj mjeri niže od prodajnih cijena industrije Unije.

(247)

Zbog zajedničkog učinka povećanja obujma jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a i stvarnih dampinških marži industrija Unije nije se mogla u potpunosti oporaviti od prethodnog dampinga.

(248)

U razmatranom razdoblju razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(249)

Završne zalihe postupno su se od 2014. do 2017. povećale za 15 %. U usporedbi s obujmom proizvodnje nije vidljivo njihovo znatno povećanje u razdoblju 2014.–2017. Budući da su bicikli sezonski proizvod, industrija Unije mora prije sezone prodaje povećati razinu svojih zaliha. To se odražava u razdoblju ispitnog postupka revizije u dijelu u kojem se završetak tog razdoblja podudara s početkom sezone prodaje, a posljedica toga znatno je povećanje razine zaliha.

(250)

Prosječna jedinična cijena prodaje nepovezanim kupcima u Uniji i prosječni jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prodajna cijena i trošak u Uniji

(251)

U razmatranom razdoblju industrija Unije uspjela je povećati svoje prosječne prodajne cijene za 9 %. Prosječni trošak proizvodnje neznatno se povećao za 3 %.

(252)

Prosječni troškovi rada pet proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom su se razdoblju kretali kako slijedi:

Tablica 13.

Prosječni troškovi rada

(253)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 33 %. Na taj je pokazatelj uglavnom utjecalo znatno povećanje plaća u Bugarskoj, u kojoj se nalazi jedno društvo u uzorku. Plaće u toj državi članici tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za gotovo 50 % (97).

(254)

Osim toga, prosječni troškovi rada podugovaratelja koji su tijekom razmatranog razdoblja radili za pet proizvođača u uzorku isto su tako bili predmet analize. Kretali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Prosječni troškovi rada podugovaratelja

(255)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u razmatranom razdoblju povećao se za 9 %.

(256)

Profitabilnost i novčani tok u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 15.

Profitabilnost

(257)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Proizvođači iz Unije u uzorku uspjeli su tijekom razmatranog razdoblja povećati svoju profitabilnost. Nakon povećanja na 5 % 2015. profitabilnost se postupno smanjila na 2,8 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Premda je industrija Unije bila profitabilna tijekom razmatranog razdoblja, razina njezine dobiti ostala je ispod razine ciljne dobiti (8 %) koja je bila utvrđena u prethodnom ispitnom postupku revizije.

(258)

Neto novčani tok upućuje na sposobnost industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. U razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 16.

Novčani tok

(259)

Kretanje novčanog toka uglavnom odražava kretanje ukupne profitabilnosti industrije Unije. Stanje novčanog toka u razdoblju ispitnog postupka revizije uglavnom se objašnjava znatnim povećanjem zaliha analiziranim u uvodnoj izjavi 249.

(260)

U razmatranom razdoblju ulaganja i povrat ulaganja u industriji Unije kretali su se kako slijedi:

Tablica 17.

Ulaganja i povrat ulaganja

(261)

Ulaganja su se u razdoblju od 2014. do 2016. znatno povećala, i to za 87 %. Ulaganja su se od 2017. smanjivala u skladu s trendom profitabilnosti. Ulaganja su se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 32 %.

(262)

Proizvođači iz Unije proveli su nekoliko ulaganja u modernizaciju i automatizaciju proizvodnih linija. Pojedina su društva optimizirala i svoj kapacitet povećanjem skladišnog prostora.

(263)

Povrat ulaganja dobit je izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja dijelom je odgovarao trendu profitabilnosti s obzirom na to da se 2015. znatno povećao prije no što se počeo postupno smanjivati, no ostao je iznad razine iz 2014.

(264)

Izvršena je i analiza ulaganja i povrata ulaganja podugovaratelja. Kretali su se kako slijedi:

Tablica 18.

Ulaganja i povrat ulaganja podugovaratelja

(265)

Podugovaratelji su u razmatranom razdoblju redovito ulagali. Trend upućuje na povećanje ulaganja za 20 % u razmatranom razdoblju.

(266)

Ostvarena su ulaganja u nove proizvodne linije, automatizaciju postojećih linija i povrat određenih dijelova proizvodnje u matičnu zemlju.

(267)

Tijekom razmatranog razdoblja povrat ulaganja mijenjao se i iznosio od 23 % do 31 % te je vidljivo neznatno ukupno povećanje s 26 % 2014. na 27 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(268)

Ukupno poboljšanje profitabilnosti i novčanog toka imali su pozitivan učinak na sposobnost proizvođača iz Unije i njihovih podugovaratelja da prikupe kapital jer se većina njih oslanjala na vlastita sredstva za financiranje svojih djelatnosti i ulaganja. Neka društva iskoristila su i europske ili nacionalne programe razvoja, dok su se druga oslonila na bankovno financiranje.

(269)

U ispitnom postupku pokazalo se da je stanje industrije Unije na makrorazini bilo relativno stabilno u razmatranom razdoblju, tijekom kojeg se bilježi transformacija industrije bicikala u Uniji zbog sve većeg rasta tržišta električnih bicikala u Uniji. Premda se potrošnja u razmatranom razdoblju smanjila, obujam prodaje i proizvodnje ostao je stabilan pa je industrija Unije mogla povećati svoj tržišni udio.

(270)

Iz ispitnog postupka vidljivo je i da se stanje industrije na mikrorazini poboljšalo u razmatranom razdoblju jer su se troškovi povećavali manje od cijena pa se poboljšala profitabilnost, no i zato što su se ulaganja počela isplaćivati. Međutim, ostvarena dobit i dalje je tijekom cijelog razmatranog razdoblja bila ispod razine ciljne dobiti utvrđene u početnom ispitnom postupku. Podugovaratelji su u sličnoj situaciji.

(271)

S obzirom na prethodno navedeno zaključuje se da industrija Unije nije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. osnovne uredbe.

(272)

Međutim, čak i ako se situacija u industriji Unije stabilizirala, ona je i dalje osjetljiva, što se vidjeti iz dobiti ostvarene tijekom razmatranog razdoblja.

(273)

U svojim primjedbama na konačnu objavu EBMA je tvrdila da Komisija u analizi poslovanja industrije Unije nije uzela u obzir cjelokupno stanje na tržištu, posebno u pogledu uvoza bicikala za zajedničku upotrebu bez dokinga iz NRK-a i učinka tog uvoza na industriju Unije od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije. EBMA je također tvrdila da bi analiza zaposlenosti i produktivnosti u uvodnim izjavama 243. i 244. mogla biti podložna pogrešnom tumačenju.

(274)

Komisija je podsjetila da su makroekonomski pokazatelji iz odjeljka 4.5. procijenjeni na razini cijele industrije Unije i za sve vrste proizvoda u cjelini. Nisu dostavljeni nikakvi konkretni dokazi kojima bi se uspostavila veza između uvoza bicikala za zajedničku upotrebu bez dokinga i pogoršanja stanja tih pokazatelja i kojima bi se mogla opravdati posebna analiza vrste proizvoda. Nadalje, ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije, a neki pokazatelju u tom su se razdoblju poboljšali. U pogledu razine i kretanja kineskog uvoza, Komisija je napomenula da je u uvodnoj izjavi 213. već analizirala i navela ponovo buđenje interesa.

(275)

Kad je riječ o zaposlenosti i produktivnosti, Komisija je napomenula da nema prostora za pogrešno tumačenje, kao što je navedeno u uvodnim izjavama 243. i 244., već je dostavila detaljnu analizu podataka o zaposlenosti, uočenog kretanja produktivnosti i uzroka tog kretanja. Ukupni broj zaposlenika mogao se povećati, ali su mnogi od njih pokrivali ponovno vraćanje određenih djelatnosti, kao što je proizvodnja određenih dijelova ili bojenje. Stoga se obujam proizvodnje bicikala nije povećao po istoj stopi, a produktivnost je slijedila trend smanjenja.

(276)

Obje tvrdnje EBMA-e stoga su odbačene.

(277)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio i da se industrija Unije oporavila od prethodne štete, što opravdava ukidanje mjera.

(278)

Komisija je ponovila nalaze iz uvodnih izjava od 269. do 272., u kojima je zaključila i da je stanje industrije Unije još uvijek osjetljivo. To se, među ostalim, vidjeti na temelju dobiti ostvarene tijekom razmatranog razdoblja, koja je ostala ispod ciljne dobiti koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku i koja se u ovom ispitnom postupku ne može izmijeniti.

(279)

Stoga je tvrdnja CCCME-a odbačena.

(280)

Budući da industrija Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije pretrpjela materijalnu štetu, Komisija je ujedno, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe, ispitala bi li bilo vjerojatno da bi se materijalna šteta zbog kineskog uvoza ponovila ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a.

(281)

Komisija je analizirala sljedeće elemente kako bi utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera izvan snage: (a) vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a ako izostanu antidampinške mjere, (b) privlačnost tržišta Unije, (c) proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, i (d) postojanje trgovinskih mjera ograničavanja trgovine za izvoz bicikala iz NRK-a u ostalim trećim zemljama.

(282)

U ispitnom postupku pokazalo se da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz NRK-a provodio po dampinškim cijenama (vidjeti uvodnu izjavu 185.) i da postoji vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera (vidjeti uvodnu izjavu 202.).

(283)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 215. do 218., cijene uvoza iz NRK-a bile su znatno niže od prodajnih cijena industrije Unije unatoč antidampinškim mjerama na snazi tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna prodajna cijena industrije Unije na tržištu EU-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila je 129 EUR/komad, dok je prosječna cijena uvoza iz NRK-a bila gotovo dvostruko manja i iznosila 77 EUR/komad. Na temelju toga zaključeno je da bi se kineski izvoz bicikala u EU odvijao po dampinškim i štetnim cijenama koje bi dovele do sniženja prodajnih cijena industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(284)

CCCME je u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdio da je razlika u cijenama kineskog uvoza i prodaje industrije Unije bila posljedica razlike u proizvodima koji se uspoređuju, a ne dampinških i štetnih uvoznih cijena, te da Komisija nije provela usporedbu cijena na temelju vrsta proizvoda. CCCME je tvrdio i da, čak i ako mjere isteknu, kineski izvoznici mogu zadržati trenutačnu razinu cijena i neće izvoziti bicikle u Uniju po dampinškim i štetnim cijenama.

(285)

Komisija je napomenula da usporedba cijena na temelju vrsta proizvoda nije bila moguća zbog niske suradnje kineskih izvoznika. Šteta je procijenjena za sve vrste proizvoda u cjelini i nije dana nikakva prednost proizvodima visoke klase. To je osigurano uzorkovanjem proizvođača iz Unije, a u vezi s odabirom tih proizvođača nisu primljene nikakve primjedbe. Proizvođači su odabrani na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje te je stoga njihova proizvodnja obuhvaćala sve vrste proizvoda, a ne samo proizvode visoke klase. U pogledu druge tvrdnje Komisija je podsjetila na uvodnu izjavu 185. i da je damping kineskih izvoznika već utvrđen u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(286)

Stoga su obje tvrdnje CCCME-a odbačene.

(287)

Tržište Unije privlačno je zbog svoje veličine i cijena. U skladu s dostupnim podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva (98) tržište Unije najveće je svjetsko tržište kad je riječ o potražnji.

(288)

Kako se obrazlaže u uvodnoj izjavi 193., utvrđeno je da je tržište privlačno zbog cijena jer su cijene izvoza u EU u prosjeku veće od cijena izvoza u ostale zemlje.

(289)

Kineski statistički podaci o izvozu pokazuju i da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije cijene kineskog izvoza na glavna izvozna tržišta NKR-a, tj. na tržišta SAD-a, Indonezije i Japana, u prosjeku bile niže (50 EUR/komad) od cijena izvoza na tržište EU-a (64 EUR/komad).

(290)

Privlačnost tržišta Unije potvrđuje i trend uvoza iz NRK-a, koji se unatoč mjerama na snazi znatno povećao u razmatranom razdoblju (+ 51 %).

(291)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da bi, čak i ako se mjere stave izvan snage, kineskim izvoznicima bilo teško u kratkom roku vratiti kupce iz Unije. Štoviše, uspostavljene mreže u drugim zemljama, smanjenje potražnje u Uniji i konkurencija proizvođača iz Unije koje su oporavili odvraćali bi kineske izvoznike.

(292)

Komisija je podsjetila na nalaze iz uvodne izjave 212., a posebno na to da je u razdoblju od 27 mjeseci (od 2016. do razdoblja ispitnog postupka revizije) uvoz iz Kine porastao za 59 %. Osim toga, prakse izbjegavanja mjera navedene u uvodnim izjavama 3. i 4. potvrđuju da su kineski izvoznici i dalje vrlo zainteresirani za tržište Unije te da mogu vrlo brzo na njega prodrijeti.

(293)

Stoga je ta tvrdnja CCCME-a odbačena.

(294)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 187. do 190., primjenom konzervativne metode utvrđeno je da kineski kapacitet za proizvodnju bicikala u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosi 117 milijuna komada. Stoga je na temelju obujma proizvodnje od 80 milijuna komada raspoloživi rezervni kapacitet u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio 37 milijuna bicikala. Takav bi kapacitet bio dovoljan da se zadovolji dvostruki iznos potrošnje na tržištu Unije.

(295)

Nadalje, kako je potvrdilo Kinesko udruženje za bicikle, kineski proizvođači izvoznici uglavnom su usmjereni na izvoz jer godišnje izvoze 75 % svoje proizvodnje (99).

(296)

Na temelju toga zaključeno je da su kineski proizvođači izvoznici usmjereni na izvoz te bi imali dovoljno raspoloživog rezervnog kapaciteta za znatno povećavanje svojeg izvoza u EU u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(297)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 196., niz prepreka trgovini postoji na nekima od glavnih izvoznih tržišta na koja NRK izvozi bicikle, kao što su Argentina i Meksiko, u kojima su na snazi antidampinške mjere.

(298)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 197., povećanjem uvoznih pristojbi ad valorem u SAD-u (25 %) na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a tržište SAD-a postalo je manje privlačno.

(299)

Osim privlačnosti tržišta EU-a spomenute u uvodnim izjavama 287. i 290. ograničenja na tim izvoznim tržištima koja vrijede za NRK još su jedan pokazatelj da će izvoz vjerojatno biti usmjeren na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(300)

U ispitnom postupku pokazalo se da se uvoz iz NRK-a nastavio odvijati po dampinškim cijenama te da nema naznaka da bi se takva dampinška praksa u budućnosti zaustavila.

(301)

Osim toga, ako se mjere stave izvan snage, može se razumno očekivati da će se zbog privlačnosti tržišta Unije, raspoloživog rezervnog kapaciteta u NRK-u i postojanja prepreka u trgovini na ostalim tržištima znatno povećati uvoz u EU po dampinškim i štetnim cijenama koje će dovesti do sniženja prodajnih cijena industrije Unije.

(302)

U takvom bi scenariju kineski izvoznici u EU brzo preuzeli tržišni udio od industrije Unije koja bi se suočila s trenutačnim padom obujma svoje prodaje i povećanjem svojih fiksnih jediničnih troškova.

(303)

Nadalje, s obzirom na osjetljivost cijena određenih distribucijskih kanala i vjerojatnu razinu cijene kineskog uvoza, industrija Unije vjerojatno bi bila primorana smanjiti svoje cijene kako bi obranila svoj tržišni udio. Povećanje fiksnih troškova u kombinaciji sa smanjenjem prodajnih cijena imalo bi trenutačan negativni učinak na profitabilnost industrije Unije, čija je dobit ostala znatno ispod razine ciljne dobiti tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga bi industrija Unije počela ostvarivati gubitke, ukupno gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo bi se i došlo bi do ponavljanja materijalne štete.

(304)

S obzirom na povezanost podugovaratelja s industrijom njihovo bi se stanje također pogoršalo te bi došlo do smanjenja obujma proizvodnje i povećanja fiksnih troškova. Dugoročno gledano, cjelokupna djelatnost industrije Unije bila bi ugrožena, zbog čega bi se zatvorilo nekoliko proizvodnih pogona.

(305)

Komisija je na temelju navedenoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete prouzročene uvozom podrijetlom iz NRK-a.

(306)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti.

(307)

Potrebno je najprije podsjetiti na to da se u prethodnim ispitnim postupcima smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

(308)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(309)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(310)

U ispitnom postupku pokazalo se da je stanje industrije Unije i dalje osjetljivo. Isteknu li mjere, stanje industrije Unije brzo bi se pogoršalo, što bi kratkoročno gledano dovelo do ponovnih gubitaka, a dugoročno do postupnog nestanka cijele industrije.

(311)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 14., podsjeća se na to da se znatan dio proizvodnje daje u podugovor podugovarateljima koji su tijekom razmatranog razdoblja ostvarili znatna ulaganja u proizvod iz postupka revizije. Budući da su podugovaratelji uvelike ovisni o razini djelatnosti svojih poslovnih partnera, njihova bi se situacija isto tako pogoršala ako se mjere stave izvan snage.

(312)

Na temelju toga zaključeno je da je nastavak mjera na uvoz iz NRK-a u interesu industrije Unije jer bi se time omogućila dodatna stabilizacija njezina položaja na tržištu i osiguralo zapošljavanje u toj industriji. Industrija Unije mogla bi iskoristiti i znatna ulaganja ostvarena u razmatranom razdoblju kako bi osigurala svoj budući razvoj.

(313)

Komisija je u siječnju 2019. provedbenim uredbama (EU) 2019/72 (100) i 2019/73 (101) uvela kompenzacijske i antidampinške mjere na uvoz električnih bicikala podrijetlom iz NRK-a.

(314)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 206., dio industrije Unije uključen je i u proizvodnju električnih bicikala, u kojoj se pretežito koriste istim strojevima, radnom snagom i proizvodnim linijama kao pri proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. U tom smislu svako smanjenje proizvodnje konvencionalnih bicikala i obujma prodaje nakon stavljanja mjera izvan snage neizravno bi prouzročilo negativan učinak na djelatnost proizvodnje električnih bicikala u Uniji. Naime, fiksni troškovi morali bi se pokriti uz manji obujam proizvodnje, čime bi se povećali troškovi, a financijsko bi se stanje te međusobno povezane industrije pogoršalo.

(315)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da kineski bicikli neće preplaviti tržište Unije te da će se definitivno povećati kupnja proizvodnja bicikala i električnih bicikala u Uniji. CCCME smatra da uopće neće doći do navedenih fiksnih troškova koje bi se trebalo apsorbirati u manjem obujmu proizvodnje.

(316)

Komisija je u uvodnim izjavama 301. i 302. već analizirala očekivani razvoj uvoza iz Kine ako se dopusti da mjere isteknu i njegov znatan negativan učinak na proizvodnju bicikala. S obzirom na to da je proizvodnja električnih bicikala prilično ograničena (2016. bila je deset puta manja od proizvodnje konvencionalnih bicikala), nije vjerojatno da bi povećanje proizvodnje električnih bicikala moglo nadoknaditi negativne učinke na fiksne troškove nastale zbog smanjenja proizvodnje konvencionalnih bicikala.

(317)

Stoga je ta tvrdnja CCCME-a odbačena.

(318)

Nadalje, s obzirom na sličnost u proizvodnji konvencionalnih i električnih bicikala, stavljanjem mjera u pogledu proizvoda iz postupka revizije izvan snage potaknulo bi se lažno deklariranje električnih bicikala pri uvozu u EU kao konvencionalnih bicikala, što bi dovelo do prevara u pogledu mjera koje se primjenjuju na električne bicikle. U takvim bi se okolnostima djelotvornost antidampinških i antisubvencijskih mjera koje se odnose na električne bicikle ozbiljno ugrozila te bi to negativno utjecalo na industriju električnih bicikala u Uniji.

(319)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da su konvencionalni i električni bicikli u potpunosti različiti proizvodi, a cijena električnih bicikala obično je mnogo veća od cijene konvencionalnih bicikala. S obzirom na to, carinska tijela država članica mogu lako razlikovati ta dva proizvoda te stoga teško može doći do pogrešnog carinskog deklariranja.

(320)

Komisija napominje da su električni bicikli u velikoj mjeri prilično slični konvencionalnim biciklima u smislu komponenti i cijena. Glavna je razlika u motoru i bateriji, koji bi se mogli dodati u kasnijoj fazi. Stoga bi pogrešno carinsko deklariranje moglo biti vjerojatno. Taj zaključak dodatno podupire činjenica da u tom sektoru postoji duga povijest izbjegavanja mjera antidampinških pristojbi, kao što je navedeno u uvodnim izjavama 1., 3. i 4.

(321)

Stoga je Komisija odbacila prethodno navedenu tvrdnju.

(322)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera na snazi u pogledu proizvoda iz postupka revizije bilo i u interesu proizvođača električnih bicikala.

(323)

Kako se navodi u nedavnom istraživanju (102) koje su zajednički proveli EBMA i CONEBI, više od 400 društava 2018. proizvodilo je u 20 različitih država članica dijelove i komponente za konvencionalne i električne bicikle. U tim je društvima ukupno bilo zaposleno više od 22 000 osoba.

(324)

Valja podsjetiti na to da su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 1., nakon ispitnog postupka za sprječavanje izbjegavanja mjera antidampinške mjere proširene na uvoz određenih dijelova bicikala podrijetlom iz NRK-a. Nakon tog ispitnog postupka uveden je program izuzeća kako bi se potaknula lokalna proizvodnja dijelova bicikala ograničavanjem udjela upotrijebljenih kineskih dijelova bicikala na manje od 60 % ukupne vrijednosti. Slijedom toga proizvođači bicikala motivirani su kupovati dijelove izvan NRK-a i nabavljati ih uglavnom na lokalnom tržištu, čime se ujedno osigurava kratak rok isporuke i smanjuje razina njihovih zaliha. Stoga i proizvođači dijelova bicikala ostvaruju korist od proširenja postojećih mjera na ključne dijelove bicikala.

(325)

Nadalje, dobavljači dijelova tijekom razmatranog razdoblja poduzimali su velike napore za ponovno vraćanju proizvodnje dijelova i komponenti u EU tako što su znatno ulagali u istraživanje i razvoj strojeva. S obzirom na posebnost takvih ulaganja i dugotrajni odnos između dviju industrija, održivost industrije dijelova bicikala blisko je povezana s postojanjem održive industrije bicikala u Uniji. Svako bi smanjenje proizvodnje i obujma prodaje u industriji bicikala u Uniji imalo štetan učinak na industriju dijelova bicikala.

(326)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da, ako se dopusti istek mjera, neće biti negativnih posljedica za proizvođače dijelova bicikala jer se proizvodnja i obujam prodaje industrije bicikala Unije neće smanjiti. Štoviše, dijelovi će se upotrebljavati u proizvodnji električnih bicikala, koja će se povećati.

(327)

Komisija je ponovila argumente navedene u uvodnoj izjavi 316. Stavljanje mjera izvan snage vjerojatno bi uzrokovalo znatne negativne učinke na proizvodnju bicikala koji se ne bi mogli nadoknaditi povećanjem proizvodnje električnih bicikala. Industrija dijelova bicikala usko je povezana i stoga bi odmah bila pogođena.

(328)

Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(329)

Na temelju toga utvrđeno je da bi, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, industrija dijelova bicikala u EU-u isto tako pretrpjela negativne posljedice. Stoga je zaključeno da bi uvođenje antidampinških mjera bilo u interesu industrije dijelova bicikala.

(330)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 15. i 16., Komisija je pozvala sve nepovezane uvoznike da sudjeluju u ispitnom postupku te je izravno kontaktirala 75 uvoznika. Kao i u prethodnom ispitnom postupku revizije, nijedan od njih nije se javio niti na neki drugi način surađivao u ispitnom postupku.

(331)

Valja podsjetiti na to da svrha antidampinških mjera nije spriječiti uvoz, nego ponovno uspostaviti poštenu trgovinu i osigurati da se uvoz ne odvija po dampinškim i štetnim cijenama.

(332)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je znatni obujam uvoza, čiji je tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio više od 17 %, bio podrijetlom iz zemalja na koje se ne primjenjuju antidampinške mjere. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 227., većina uvoza iz ostalih zemalja na koje se primjenjuju mjere, čiji je tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio više od 15 %, potjecala je od stvarnih proizvođača koji su bili izuzeti iz proširenja mjera. Stoga se, s obzirom na to da je tržišni udio uvoza na koji se ne primjenjuju mjere u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosio više od 32 %, smatralo da bi uvoznici i dalje mogli nabavljati bicikle iz brojnih zemalja.

(333)

Na temelju prethodno navedenoga zaključeno je da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na situaciju uvoznika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(334)

Valja najprije podsjetiti na to da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da mjere ne bi znatno utjecale na korisnike/potrošače.

(335)

Europski savez biciklista (European Cyclists' Federation, „ECF”), koji predstavlja udruženja i saveze biciklista, te Cykelfrämjandet, organizacija biciklista u Švedskoj, izrazili su svoju podršku zadržavanju mjera. Tvrdili su da će biciklisti imati koristi od opskrbe proizvodima visoke kvalitete koji udovoljavaju visokim sigurnosnim standardima, dok jeftini bicikli ni bi ispunjavali te standarde i odvraćali bi ljude od vožnje bicikla zbog neudobnosti pri vožnji, nepouzdanosti i manjka dodatne opreme koja je potrebna u svakodnevnoj upotrebi. Isto su tako naveli da potrošači daju prednost kvaliteti pred cijenom te da su zbog nekvalitetnih bicikala koji se prodaju po niskoj cijeni ugroženi doživljaj i sigurnost biciklista.

(336)

Procijenjeno je da učinak antidampinških pristojbi na cijenu za potrošače nije znatan jer se na određene kineske proizvođače primjenjuje nulta stopa pristojbe, a istodobno postoje drugi izvori opskrbe koji su prisutni na tržištu EU-a. Osim toga, većina proizvođača bicikala iz Unije posluje u okviru programa izuzeća, na temelju kojeg se iz NRK-a bez ikakve pristojbe mogu uvesti glavni dijelovi bicikla ako ukupna vrijednost upotrijebljenih dijelova ne premašuje 60 %. Time se, osim osiguravanja jednakih uvjeta, jača tržišno natjecanje između bicikala proizvedenih u EU-u i uvezenih bicikala.

(337)

U svojim primjedbama na konačnu objavu CCCME je tvrdio da se trošak kupnje bicikala za potrošače u Uniji povećao te da osobe s niskim prihodima ne mogu kupiti bicikl zbog antidampinških mjera. CCCME je dodao da je priroda antidampinških mjera zaštita interesa manjeg broja proizvođača proizvoda visoke klase na štetu okoliša i javnog zdravlja.

(338)

Komisija je napomenula da se nastavkom mjera povećava raznolikost dobavljača, a time i raznolikost cijena. Kako je prikazano u tablicama 6 i 7 u uvodnim izjavama 223. i 228., prosječne uvozne cijene iz drugih zemalja često su bile niže od cijena uvoza iz NRK-a. Stoga mjere nisu negativno utjecale na potrošače u Uniji.

(339)

U pogledu druge tvrdnje CCCME-a, Komisija je ponovila svoj odgovor iz uvodne izjave 268. te je uputila na tablicu 12 u uvodnoj izjavi 250., gdje se vidjeti da je prosječna prodajna cijena u Uniji bila u rasponu od 118 EUR/komad do 129 EUR/komad te se sigurno ne može smatrati okvirnom cijenom bicikala visoke klase.

(340)

Obje su tvrdnje isto tako odbačene.

(341)

Na temelju prethodno navedenoga zaključeno je da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale negativan učinak na situaciju korisnika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(342)

Industriju bicikala u Uniji čini oko 400 društava, pretežito malih i srednjih poduzeća, i u njoj je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bilo izravno zaposleno više od 20 000 osoba. IndustriAll European Trade Union, savez neovisnih sindikata koji predstavlja radnike koji obavljaju fizičke i druge poslove iz različitih sektora, naveo je da podržava nastavak mjera. Tvrdio je da će se mjerama ojačati rast te industrije za koju se, gledano u cjelini, očekuje da će kroz pet godina zapošljavati 200 000 osoba. Ujedno je tvrdio da će te mjere industriji omogućiti da se pozabavi strateškim izazovima pretvaranja bicikala u pametne bicikle ili uspostave kružnog gospodarstva za bicikle (recikliranje, ponovna upotreba, ponovna proizvodnja).

(343)

AEGIS Europe, organizacija u kojoj je okupljeno 25 europskih udruženja industrija, isto je tako podupro mjere tvrdeći da se njima osiguravaju jednaki uvjeti i rješavaju problemi tržišnih poremećaja koji su nastali u međunarodnoj trgovini zbog gospodarskog modela kojim se narušava trgovanje i koji je postavila država.

(344)

Na temelju raspoloživih informacija o interesima Unije Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a.

(345)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava zadržati antidampinške mjere na snazi koje se primjenjuju na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a. Dan im je i rok u kojem su nakon te objave mogle podnijeti primjedbe. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(346)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz bicikala podrijetlom iz NRK-a uvedene Uredbom Vijeća (EU) br. 502/2013, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2018/49, i njihova proširenja predviđena Provedbenom uredbom (EU) br. 501/2013 i Provedbenom uredbom (EU) 2015/776.

(347)

Svaki zahtjev za primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) trebalo bi odmah poslati Komisiji (103) sa svim relevantnim informacijama, a posebno s podacima o svakoj promjeni djelatnosti društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezanoj s, na primjer, promjenom naziva ili promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava na koja se primjenjuju pojedinačne stope pristojbi.

(348)

S obzirom na članak 109. Uredbe 2018/1046 (104), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, kamata koju treba platiti trebala bi biti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(349)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe,