1.   Unija ima institucionalni okvir čiji je cilj promicati njezine vrijednosti, zalagati se za njezine ciljeve, služiti njezinim interesima, interesima njezinih građana i interesima država članica te osigurati koherentnost, učinkovitost i kontinuitet njezinih politika i djelovanja.

Institucije Unije su:

2.   Svaka institucija djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene u Ugovorima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima. Institucije međusobno održavaju lojalnu suradnju.

3.   Odredbe koje se odnose na Europsku središnju banku i Revizorski sud te detaljne odredbe o ostalim institucijama određene su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

4.   Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji pomažu Gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija, koji imaju savjetodavnu ulogu.

1.   Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji pomažu Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija koji obnašaju savjetodavne funkcije.

2.   Gospodarski i socijalni odbor sastoji se od predstavnika organizacija poslodavaca, zaposlenika i drugih predstavnika civilnog društva, osobito onih u socioekonomskom, građanskom, profesionalnom i kulturnom području.

3.   Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela, koji ili imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politički odgovorni izabranoj skupštini.

4.   Članovi Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija nisu vezani nikakvim obvezujućim naputcima. U općem interesu Unije potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti.

5.   Vijeće redovito preispituje pravila iz stavaka 2. i 3, kojima se uređuje priroda sastava odborâ, kako bi se uzele u obzir gospodarske, društvene i demografske promjene u Uniji. Vijeće, na prijedlog Komisije, u tu svrhu donosi odluke.

1.   Članovi Odbora imenuju se na razdoblje od pet godina. Vijeće usvaja popis članova sastavljen u skladu s prijedlozima svih država članica. Mandat članova Odbora može se obnoviti.

2.   Vijeće odlučuje nakon savjetovanja s Komisijom. Ono može zatražiti mišljenje europskih organizacija koje predstavljaju različite gospodarske i socijalne sektore i civilno društvo na koje utječu aktivnosti Unije.

1.   Aktivnosti Odbora provode se u razdobljima od pet godina.

2.   Prvi sastanak Odbora nakon obnove sastava svakih pet godina saziva najstariji član, ako je moguće najkasnije u roku od mjesec dana nakon što Vijeće obavijesti članove Odbora o njihovu imenovanju.

3.   Članovi Odbora nisu vezani nikakvim obvezujućim naputcima. U općem interesu Europske unije potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti. U obavljanju dužnosti i tijekom putovanja do mjesta i iz mjesta sastajanja članovi uživaju povlastice i imunitete utvrđene Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije. Konkretno, uživaju slobodu kretanja, osobnu nepovredivost i imunitet. Članovi poštuju dostojanstvo Odbora i ne narušavaju njegov ugled.

4.   U obavljanju svojih dužnosti članovi Odbora poštuju dostojanstvo na radnom mjestu. Suzdržavaju se od svih oblika uznemiravanja i takvo postupanje osuđuju. Članovi Odbora potpisuju Kodeks ponašanja priložen Poslovniku i obvezuju se da će ga poštovati.

Član Odbora koji nije potpisao izjavu koja se odnosi na Kodeks ponašanja ne može obavljati nikakvu funkciju u tijelima Odbora, biti imenovan izvjestiteljem niti ići na službena putovanja.

5.   Odbor u svim svojim politikama osigurava poštovanje načela rodne ravnopravnosti i nediskriminacije utvrđenih pravom Unije, a nastoji osigurati i da udio žena u svim tijelima Odbora bude veći od njihova udjela u Skupštini. Predsjedništvo sagledava stanje u pogledu ravnoteže između muškaraca i žena te, po potrebi, usvaja konkretne preporuke. Krajem svake polovine mandata, Predsjedništvu se podnosi izvješće radi evaluacije stanja.

1.   Odbor se sastoji od sljedećih tijela: Skupštine, Predsjedništva, predsjednika i stručnih skupina.

2.   Odbor je podijeljen u tri skupine, a njihov sastav i uloga utvrđeni su pravilom 30.

3.   Članovi Odbora nisu vezani nikakvim obvezujućim naputcima. U općem interesu Europske unije potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti. U obnašanju svojih dužnosti i tijekom putovanja do mjesta i iz mjesta sastajanja članovi uživaju povlastice i imunitete utvrđene Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije. Konkretno, uživaju slobodu kretanja, osobnu nepovredivost i imunitet.

1.   Odbor priznaje i prihvaća sljedeće simbole Europske unije:

2.   Odbor obilježava Dan Europe 9. svibnja.

3.   Zastava je izvješena u zgradama Odbora i prigodom službenih događanja.

4.   Himna se svira na otvaranju svake konstituirajuće sjednice na početku mandata i na drugim svečanim zasjedanjima, primjerice kao znak dobrodošlice šefovima država ili vlada ili novim članicama nakon proširenja.

1.   Pri izboru članova Predsjedništva poštuje se ukupna i geografska ravnoteža među skupinama, s najmanje jednim, a najviše tri predstavnika svake države članice. Skupine pregovaraju o prijedlogu sastava Predsjedništva i taj prijedlog podnose Skupštini na razmatranje.

Predsjedništvo se sastoji od:

2.   Predsjednik se bira naizmjence između članova triju skupina.

3.   Predsjednik i potpredsjednici ne mogu biti ponovno izabrani na iste funkcije. U razdoblju od dvije i pol godine neposredno nakon isteka mandata predsjednik ne može biti član Predsjedništva u svojstvu potpredsjednika ili predsjednika skupine ili stručne skupine.

4.   Potpredsjednici se biraju među članovima dviju skupina kojima predsjednik ne pripada.

1.   Na prvom sastanku održanom u skladu s pravilom 1. Odbor, pod predsjedanjem najstarijeg člana, iz redova svojih članova bira predsjednika, dva potpredsjednika, predsjednike stručnih skupina i druge članove Predsjedništva koji nisu predsjednici skupina na mandat od dvije i pol godine računajući od datuma konstituiranja Odbora.

2.   Pod predsjedanjem najstarijeg člana može se raspravljati samo o pitanjima koja se odnose na te izbore.

1.   Odbor može iz redova svojih članova osnovati izborno povjerenstvo, koje se sastoji od jednog predstavnika svake države članice, zaduženo za primanje kandidatura i za dostavljanje liste kandidata Skupštini, vodeći računa o odredbama pravila 4.

2.   Odbor odlučuje o listi ili listama kandidata za Uže predsjedništvo i Predsjedništvo u skladu s odredbama ovog pravila.

3.   Odbor bira članove Predsjedništva koji nisu predsjednici skupina, glasujući na temelju liste ili listi s više kandidata, po potrebi glasujući više puta.

4.   Glasovati se može samo za potpune liste kandidata koje su u skladu s odredbama pravila 4. i uz koje su priložene izjave svih kandidata o prihvaćanju kandidature.

5.   Kandidati s liste koja dobije najveći broj i najmanje jednu četvrtinu važećih glasova proglašavaju se izabranim članovima Predsjedništva.

6.   Skupština zatim bira predsjednika i potpredsjednike Odbora običnom većinom.

7.   Odbor zatim bira predsjednike stručnih skupina običnom većinom.

8.   Odbor naposljetku glasuje o Predsjedništvu u cjelini. Za izbor su potrebne najmanje dvije trećine ukupnog broja važećih glasova.

1.   Sastanke Predsjedništva saziva predsjednik, djelujući po službenoj dužnosti ili na zahtjev deset članova.

2.   O svakom se sastanku Predsjedništva vodi zapisnik, koji se podnosi Predsjedništvu na usvajanje.

3.   Predsjedništvo sâmo utvrđuje svoja pravila rada.

4.   Ono propisuje ustroj i način rada Odbora. Po savjetovanju sa skupinama usvaja Provedbene odredbe Poslovnika.

5.   Predsjedništvo i predsjednik izvršavaju proračunske i financijske ovlasti predviđene Financijskom uredbom koja se primjenjuje na proračun Unije i Poslovnikom Odbora.

6.   Predsjedništvo utvrđuje provedbene mjere u vezi s putnim troškovima i troškovima boravka članova, njihovih zamjenika imenovanih u skladu s pravilom 21., delegata i njihovih zamjenika imenovanih u skladu s pravilom 27. i stručnjaka imenovanih u skladu s pravilom 26., uz poštovanje pravila proračunskog i financijskog postupka.

7.   Predsjedništvo snosi političku odgovornost za opće upravljanje Odborom. Ono osobito vodi računa o tome da aktivnosti Odbora, njegovih tijela i njegova osoblja budu u skladu s njegovom institucionalnom ulogom.

8.   Predsjedništvo je dužno osigurati da u obavljanju poslova povjerenih mu Ugovorom Odbor dobro koristi dostupne ljudske, proračunske i tehničke resurse. Ono sudjeluje u proračunskom postupku i u organizaciji Tajništva.

9.   Predsjedništvo može iz redova svojih članova osnivati ad hoc skupine za razmatranje svih pitanja iz njegove nadležnosti. U rad tih skupina mogu biti uključeni i drugi članovi, osim ako su posrijedi pitanja koja se tiču imenovanja stalno zaposlenih dužnosnika.

10.   Svakih šest mjeseci Predsjedništvo, na temelju izvješća sastavljenog u tu svrhu, razmatra mjere poduzete u vezi s mišljenjima Odbora.

11.   Na zahtjev člana ili glavnog tajnika, Predsjedništvo podrobnije tumači Poslovnik i njegove Provedbene odredbe. Zaključci Predsjedništva obvezujući su podložno pravu na žalbu Skupštini, koja donosi konačnu odluku.

12.   U vrijeme obnove sastava Odbora svakih pet godina, Predsjedništvo na odlasku obavlja tekuće poslove do prve sjednice novog Odbora. U iznimnim slučajevima, može zadužiti jednog člana Odbora na odlasku za provedbu određenih zadaća ili zadaća koje podliježu rokovima, a iziskuju posebnu stručnost.

1.   Osniva se Povjerenstvo za financije i proračun (CFA) zaduženo za savjetovanje Predsjedništva i predsjednika te pripremu svih nacrta odluka financijske i proračunske ili organizacijske prirode koje donosi Predsjedništvo.

2.   Povjerenstvom za financije i proračun predsjeda jedan od dvaju potpredsjednika Odbora.

Povjerenstvo se sastoji od dvanaest članova koje imenuje Predsjedništvo na prijedlog skupina.

3.   Povjerenstvo za financije i proračun izrađuje prijedlog proračuna Odbora i podnosi ga na odobrenje Predsjedništvu te osigurava pravilno izvršenje proračuna i ispunjenje obveze izvještavanja.

Povjerenstvo za financije i proračun savjetuje o:

4.   Proračun Odbora usklađen je s načelima jedinstva i točnosti proračuna te načelom jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

5.   U pogledu određenih dodatnih pitanja, Predsjedništvo Povjerenstvu za financije i proračun može dodijeliti i druge ovlasti.

6.   Povjerenstvo za financije i proračun odluke donosi u skladu sa svojim internim pravilima koja podrazumijevaju:

7.   Povjerenstvo za financije i proračun Predsjedništvu podnosi godišnje izvješće.

8.   Predsjednik Povjerenstva za financije i proračun predsjeda delegacijom zaduženom za pregovore s proračunskim tijelom Europske unije i o tome izvještava Predsjedništvo.

9.   Tajništvo Povjerenstvu za financije i proračun dostavlja sve informacije koje su mu potrebne za obavljanje dužnosti savjetovanja predsjednika i Predsjedništva Odbora.

1.   Osniva se Povjerenstvo za komunikaciju (COCOM) zaduženo za poticanje i praćenje komunikacijske strategije Odbora. Njegove dužnosti obuhvaćaju savjetovanje Predsjedništva i predsjednika Odbora.

2.   Povjerenstvom za komunikaciju predsjeda jedan od dvaju potpredsjednika Odbora. Povjerenstvo se sastoji od dvanaest članova koje imenuje Predsjedništvo na prijedlog skupina.

3.   Povjerenstvo za komunikaciju koordinira aktivnosti struktura zaduženih za komunikaciju, odnose s novinarima i medijima te kulturu, osiguravajući da te aktivnosti budu u skladu s odobrenom strategijom i programima EGSO-a.

4.   Svake godine Povjerenstvo za komunikaciju Predsjedništvu podnosi godišnje izvješće o aktivnostima koje sadrži informacije o obavljanju dužnosti Povjerenstva i program aktivnosti za sljedeću godinu.

1.   Uže predsjedništvo čine predsjednik i dva potpredsjednika.

2.   Uže predsjedništvo Odbora sastaje se s predsjednicima skupina kako bi pripremili rad Predsjedništva i Skupštine. Na te se sastanke mogu pozvati predsjednici stručnih skupina.

3.   Uže predsjedništvo Odbora sastaje se s predsjednicima skupina i stručnih skupina najmanje dva puta godišnje radi utvrđivanja programa rada Odbora i ocjene njegova napretka.

1.   Predsjednik upravlja svim aktivnostima Odbora i njegovih tijela u skladu s Ugovorom i Poslovnikom. On ima sve ovlasti koje su mu potrebne kako bi usmjeravao vijećanja Odbora i osigurao njihov neometan tijek.

2.   Predsjednik u svoj rad sustavno uključuje potpredsjednike te im može povjeriti određene zadaće ili dužnosti iz svoje nadležnosti.

3.   Predsjednik može glavnom tajniku na određeno vrijeme povjeriti određene zadatke.

4.   Predsjednik zastupa Odbor. On može ovlast zastupanja prenijeti na potpredsjednika ili po potrebi na člana.

5.   Predsjednik Odboru podnosi izvješća o aktivnostima i mjerama poduzetima u ime Odbora između plenarnih zasjedanja. O tim izvješćima ne vodi se rasprava.

6.   Nakon izbora predsjednik na plenarnom zasjedanju predstavlja svoj program rada za mandat na koji je izabran. Na kraju mandata predstavlja pregled ostvarenih rezultata.

Skupština može raspravljati o ta dva izlaganja.

1.   Uže predsjedništvo u proširenom sastavu sastoji se od predsjednika i dvojice potpredsjednika Odbora i predsjednika skupina.

2.   Uloga Užeg predsjedništva u proširenom sastavu:

U tu svrhu, na njegove se sastanke mogu pozvati predsjednici stručnih skupina i savjetodavnih povjerenstava, kao i druge osobe.

3.   Uže predsjedništvo u proširenom sastavu sastaje se s predsjednicima stručnih skupina i savjetodavnih povjerenstava najmanje dva puta godišnje kako bi utvrdili program rada Odbora i ocijenili njegovu provedbu.

1.   Odbor ima šest stručnih skupina. Plenarna skupština može na prijedlog Predsjedništva osnovati druge stručne skupine u područjima obuhvaćenim Ugovorima.

2.   Odbor osniva stručne skupine na konstituirajućoj sjednici nakon obnove sastava svakih pet godina.

3.   Popis stručnih skupina i njihove nadležnosti mogu se preispitati prilikom obnove sastava svakih pet godina.

1.   Broj članova stručnih skupina određuje Odbor na prijedlog Predsjedništva.

2.   Osim predsjednika, svaki član Odbora član je barem jedne stručne skupine.

3.   Nijedan član ne može biti članom više od dviju stručnih skupina, osim ako dolazi iz države članice koja ima devet ili manje članova. Međutim, nijedan član ne može biti članom više od triju stručnih skupina.

4.   Članove stručnih skupina imenuje Odbor na razdoblje od dvije i pol godine nakon čega se mogu ponovno imenovati.

5.   Postupak propisan za imenovanje članova stručnih skupina primjenjuje se i na njihovo zamjenjivanje.

1.   Predsjedništvo svake stručne skupine, koje se bira na razdoblje od dvije i pol godine, čini dvanaest članova, uključujući predsjednika i tri potpredsjednika, po jednog iz svake skupine.

2.   Izbore za predsjednike stručnih skupina i druge članove predsjedništva stručnih skupina provodi Odbor.

3.   Predsjednici i drugi članovi predsjedništva stručnih skupina mogu biti ponovo izabrani.

4.   Predsjedanje trima stručnim skupinama izmjenjuje se među skupinama svake dvije i pol godine. Ista skupina ne može predsjedati nijednom stručnom skupinom u razdoblju dužem od pet uzastopnih godina.

1.   Zadaća je stručnih skupina usvajati mišljenja ili informativna izvješća o pitanjima koja su predmet zahtjeva, u skladu s odredbama pravila 37. Poslovnika.

2.   Za razmatranje tih pitanja stručne skupine mogu iz redova svojih članova osnivati studijske skupine ili skupine za izradu nacrta ili imenovati samostalne izvjestitelje.

3.   O imenovanju izvjestitelja i, po potrebi, suizvjestitelja, te o sastavu studijskih skupina i skupina za izradu nacrta odlučuje se na temelju prijedloga skupina.

4.   Kako bi se omogućilo brzo osnivanje studijskih skupina, i na temelju dogovora triju predsjednika skupina o predloženom imenovanju izvjestitelja i, po potrebi, suizvjestitelja te o sastavu studijskih skupina i skupina za izradu nacrta, predsjednici stručnih skupina poduzimaju mjere potrebne za početak rada.

5.   Izvjestitelj je, po potrebi uz pomoć svog stručnjaka, zadužen za praćenje mjera poduzetih u vezi s mišljenjem nakon njegova usvajanja na plenarnom zasjedanju. U tome mu pomaže tajništvo predmetne stručne skupine. Stručna skupina obavještava se o rezultatima tog praćenja.

6.   Studijske skupine ne mogu postati stalna tijela, osim u iznimnim slučajevima za koje je potrebno prethodno odobrenje Predsjedništva u okviru tekućeg razdoblja od dvije i pol godine.

1.   U slučaju spriječenosti, svakog člana Odbora u pripremnim aktivnostima može zastupati njegov zamjenik.

2.   Zamjenici nemaju pravo glasa.

3.   Člana koji obavlja dužnost predsjednika stručne ili studijske skupine, člana predsjedništva stručne skupine ili izvjestitelja na toj dužnosti ne može zamijeniti zamjenik.

4.   Ime i položaj odabranog zamjenika podnose se na odobrenje Predsjedništvu Odbora.

5.   Tijekom pripremnih aktivnosti zamjenik obavlja iste zadaće kao i član kojeg zamjenjuje i podliježe istim pravilima u pogledu putnih troškova i troškova boravka.

1.   Na inicijativu Predsjedništva, Odbor može u iznimnim slučajevima iz redova svojih članova osnivati pododbore zadužene za izradu nacrta mišljenja ili informativnih izvješća o strogo horizontalnim općim pitanjima, koji se prvo podnose Predsjedništvu, a zatim Odboru na vijećanje.

2.   U razdoblju između plenarnih zasjedanja Predsjedništvo može osnivati pododbore, uz uvjet da ih Odbor naknadno potvrdi. Pododbor se osniva isključivo za razmatranje jednog pitanja. Pododbor se raspušta čim Odbor glasuje o nacrtu mišljenja ili informativnog izvješća koje je sastavio.

3.   Pododbori osnovani za pitanja koja spadaju u djelokrug dvaju ili više stručnih skupina sastavljeni su od članova tih stručnih skupina.

4.   Pravila kojima se uređuje rad stručnih skupina primjenjuju se, mutatis mutandis, na pododbore.

1.   Odbor može osnivati promatračke skupine kada priroda, opseg i složenost teme koja se razmatra zahtijeva posebnu fleksibilnost u metodama rada, postupcima i instrumentima koji će se upotrebljavati.

2.   Promatračka skupina osniva se odlukom Plenarne skupštine koja potvrđuje odluku koju je prethodno donijelo Predsjedništvo na prijedlog skupine ili stručne skupine.

3.   Odlukom o osnivanju promatračke skupine utvrđuju se njezin djelokrug, ustroj, sastav i trajanje.

4.   Promatračka skupina može izraditi godišnji informativni dokument o primjeni horizontalnih klauzula Ugovora (socijalna klauzula, klauzula o zaštiti okoliša te klauzula o zaštiti potrošača) i njihovom utjecaju na politike Europske unije. To se izvješće može proslijediti Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, ako Skupština tako odluči.

5.   Svaka promatračka skupina radi pod pokroviteljstvom i nadzorom jedne stručne skupine.

1.   Ako je potrebno, i u svrhu obavljanja pripremnih aktivnosti, predsjednici skupina mogu, na prijedlog izvjestitelja i/ili suizvjestitelja, imenovati stručnjake.

2.   Predsjednici skupina mogu imenovati i stručnjake za skupine.

3.   Na stručnjake koji sudjeluju u pripremnim aktivnostima primjenjuju se ista pravila u pogledu putnih troškova i troškova boravka kao i na članove.

4.   Kad se prisutnost izvjestiteljevih ili suizvjestiteljevih stručnjaka smatra korisnom, oni na prijedlog izvjestitelja ili suizvjestitelja mogu sudjelovati na sastancima stručnih skupina ili savjetodavnih povjerenstava na kojima se raspravlja o mišljenjima ili informativnim izvješćima za čije su sastavljanje oni bili imenovani.

Predsjednik predmetne stručne skupine ili savjetodavnog povjerenstva prethodno daje svoju suglasnost.

5.   Stručnjaci nisu predstavnici Odbora i nisu ovlašteni nastupati u njegovo ime.

6.   Članovi Odbora ne mogu biti imenovani stručnjacima.

Stručnjacima mogu biti imenovani njihovi zamjenici, ukoliko privremeno obustave svoj mandat.

Delegati savjetodavnih povjerenstava mogu biti stručnjaci samo za onu skupinu koja ih je imenovala ili za izvjestitelja koji pripada toj skupini.

1.   Odbor može osnivati savjetodavna povjerenstva. Ona se sastoje od članova Odbora i delegata iz segmenata organiziranog civilnog društva koje Odbor želi uključiti u svoj rad.

2.   Savjetodavna povjerenstva osnivaju se odlukom Plenarne skupštine kojom se potvrđuje odluka Predsjedništva. Odlukom o osnivanju tih povjerenstava utvrđuje se njihov djelokrug, ustroj, sastav, trajanje i pravila.

3.   U skladu sa stavcima 1. i 2. ovog pravila, može se osnovati Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI), sastavljeno od članova Odbora i delegata iz organizacija koje zastupaju razne gospodarske i socijalne sektore te organizacija civilnog društva zahvaćenih industrijskim promjenama. Predsjednik povjerenstva član je Predsjedništva Odbora, kojemu svake dvije i pol godine podnosi izvješće o aktivnostima CCMI-ja. On se bira iz redova članova Predsjedništva na koje se odnosi pravilo 4. stavak 1. točka d) Poslovnika. Delegati i njihovi zamjenici koji sudjeluju u pripremnim aktivnostima imaju pravo na povrat putnih troškova i troškova boravka pod istim uvjetima kao i članovi.

1.   Na inicijativu Predsjedništva Odbor može održavati strukturirane odnose s gospodarskim i socijalnim vijećima i sličnim institucijama te s organizacijama civilnog društva gospodarske i socijalne prirode u Europskoj uniji i trećim zemljama.

2.   Jednako tako, poduzima mjere kojima je cilj poticati osnivanje gospodarskih i socijalnih vijeća ili sličnih institucija u državama koje ih još nemaju.

1.   Na prijedlog Predsjedništva Odbor može imenovati delegacije za održavanje odnosa s raznim gospodarskim i socijalnim komponentama organiziranog civilnog društva u državama ili udruženjima država izvan Europske unije.

2.   Suradnja između Odbora i partnera iz organiziranog civilnog društva u zemljama kandidatkinjama odvija se putem zajedničkih savjetodavnih odbora, ako su ih vijeća za pridruživanje osnovala. U protivnom, ta se suradnja odvija u kontaktnim skupinama.

3.   Zajednički savjetodavni odbori i kontaktne skupine izrađuju informativna izvješća i deklaracije koje Odbor može proslijediti mjerodavnim institucijama i zainteresiranim dionicima.

1.   Odbor je sastavljen od triju skupina članova koje predstavljaju poslodavce, zaposlenike i razne druge gospodarske i socijalne komponente organiziranog civilnog društva.

2.   Skupine biraju svoje predsjednike i potpredsjednike. One sudjeluju u pripremi, organizaciji i koordinaciji rada Odbora i njegovih tijela te doprinose njihovu informiranju. Svaka skupina ima tajništvo.

3.   Skupine Skupštini predlažu kandidate za izbor predsjednika i potpredsjednika Odbora, u skladu s pravilom 7. stavkom 6. te uz poštovanje načela ravnopravnosti muškaraca i žena, kako ga definiraju institucije Europske unije.

4.   Predsjednici skupina članovi su Predsjedništva Odbora u skladu s pravilom 4. stavkom 1. točkom (b).

5.   Predsjednici skupina pomažu Užem predsjedništvu Odbora u oblikovanju politika i, po potrebi, u nadziranju rashoda.

6.   Predsjednici skupina sastaju se s Užim predsjedništvom Odbora kako bi mu pomogli u pripremi rada Predsjedništva i Skupštine.

7.   Skupine Skupštini iznose prijedloge za izbor predsjednika stručnih skupina u skladu s pravilom 7. stavkom 7. i predsjedništva stručnih skupina prema pravilu 19.

8.   Skupine predlažu sastav Povjerenstva za financije i proračun koje Predsjedništvo osniva u skladu s pravilom 11. stavkom 1.

9.   Skupine predlažu sastav promatračkih skupina i savjetodavnih povjerenstava koje Skupština osniva u skladu s pravilom 24. odnosno 27.

10.   Skupine predlažu sastav delegacija i zajedničkih savjetodavnih odbora koji se osnivaju u skladu s pravilom 29. stavkom 1. odnosno 2.

11.   Skupine predlažu izvjestitelje i sastav studijskih skupina i skupina za izradu nacrta koje stručne skupine imenuju odnosno osnivaju u skladu s pravilom 20. stavkom 3.

12.   U primjeni stavaka 7. do 11. ovog pravila, skupine vode računa o zastupljenosti država članica unutar Odbora, raznim komponentama gospodarske i socijalne djelatnosti, nadležnostima i kriterijima dobrog upravljanja.

13.   Članovi se mogu dobrovoljno pridružiti jednoj od skupina ako članovi te skupine utvrde da ispunjavaju uvjete. Član istovremeno može pripadati samo jednoj stručnoj skupini.

14.   Članovima koji ne pripadaju nijednoj skupini Glavno tajništvo pruža materijalnu i tehničku podršku potrebnu za obavljanje njihovih dužnosti. O njihovu sudjelovanju u studijskim skupinama i drugim unutarnjim tijelima odlučuje predsjednik nakon savjetovanja sa skupinama.

1.   Članovi odbora mogu se dobrovoljno udruživati u interesne skupine koje zastupaju razne gospodarske i socijalne interese organiziranog civilnog društva u Europskoj uniji.

2.   Interesna skupina može biti sastavljena od članova svih triju skupina Odbora. Član istovremeno može pripadati samo jednoj interesnoj skupini.

3.   Osnivanje interesne skupine odobrava Predsjedništvo koje o tome izvještava Skupštinu.

4.   Odlukom Predsjedništva kojom se odobrava osnivanje interesne skupine utvrđuju se njezin djelokrug, ustroj, sastav, trajanje i pravila rada.

Predsjedništvo naknadno može tu odluku izmijeniti ili poništiti.

Za osnivanje interesne skupine potrebno je najmanje deset članova.

1.   Predsjednik saziva Odbor radi usvajanja mišljenja koja zatraži Europski parlament, Vijeće ili Komisija.

2.   Predsjednik saziva Odbor na prijedlog Predsjedništva i uz suglasnost većine članova kako bi Odbor, na vlastitu inicijativu, donio mišljenje o bilo kojem pitanju koje se odnosi na Europsku uniju, njezine politike i mogući razvoj tih politika.

1.   Zahtjevi za mišljenje iz pravila 32. stavka 1. upućuju se predsjedniku. Predsjednik u suradnji s Predsjedništvom organizira rad Odbora, uzimajući u obzir, koliko je to moguće, rokove određene u zahtjevu za mišljenje.

2.   Predsjedništvo utvrđuje redoslijed prioriteta mišljenja tako što ih razvrstava u kategorije.

3.   Stručne skupine izrađuju prijedlog za razvrstavanje mišljenja u jednu od tri kategorije navedene u nastavku i okvirno naznačuju veličinu studijske skupine. Nakon rasprave između Užeg predsjedništva Odbora i predsjednikâ skupina, prijedlog se podnosi Predsjedništvu na odlučivanje. U posebnim slučajevima predsjednici skupina mogu predložiti izmjenu veličine studijske skupine. Na svom sljedećem sastanku Predsjedništvo potvrđuje taj novi prijedlog i određuje konačnu veličinu studijske skupine.

Prema sljedećim kriterijima utvrđuju se tri kategorije:

4.   U slučaju hitnih pitanja primjenjuju se odredbe pravila 63. Poslovnika.

1.   Predsjedništvo može općim odlukama uređivati odnosno posebnim odlukama odobravati aktivnosti koje su izravno ili neizravno povezane s njegovom savjetodavnom ulogom. To se odnosi posebno na:

2.   Izradom vlastitih ex post evaluacija (informativnih izvješća), EGSO iznosi stavove organizacija civilnog društva o učinku politika EU-a. Ex post evaluacije kvalitativne su i ciljane i u obzir uzimaju društvene, gospodarske i okolišne učinke.

3.   Odluke o sudjelovanju članova u vanjskim tijelima donosi Predsjedništvo, koje njihovo sudjelovanje redovito prati i ocjenjuje. Zastupljenost članova u vanjskim tijelima uravnotežena je i podliježe rotaciji.

1.   Kada je potrebno izraditi mišljenje ili informativno izvješće, Predsjedništvo Odbora, u skladu s pravilom 9. stavkom 4., određuje stručnu skupinu koja će biti za to zadužena. Ako je tema nedvojbeno u nadležnosti određene stručne skupine, dužnost je predsjednika odrediti tu stručnu skupinu i o tome izvijestiti Predsjedništvo.

2.   Ako se stručna skupina koja je određena za pripremu mišljenja želi upoznati sa stajalištem Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI) ili ako CCMI želi iznijeti svoja stajališta o mišljenju dodijeljenom određenoj stručnoj skupini, Predsjedništvo Odbora može ovlastiti CCMI da izradi dopunsko mišljenje o jednom ili više pitanja obuhvaćenih zahtjevom za mišljenje. Tu odluku Predsjedništvo može donijeti i na vlastitu inicijativu. Predsjedništvo organizira rad Odbora na takav način da CCMI-ju omogući pripremu mišljenja dovoljno rano da ga stručna skupina može uzeti u obzir.

Samo je stručna skupina nadležna za izvješćivanje Odbora. Međutim, svome mišljenju prilaže dopunsko mišljenje koje je izradio CCMI.

3.   Predsjednik Odbora izvješćuje predsjednika predmetne stručne skupine o odluci i o roku za završetak rada.

4.   Predsjednik Odbora obavještava članove Odbora o zahtjevu za mišljenje i o datumu kada će se o određenoj temi raspravljati na plenarnom zasjedanju.

1.   Sastanke stručnih skupina pripremaju predsjednici stručnih skupina u suradnji s njihovim predsjedništvima.

2.   Sastankom predsjeda predsjednik stručne skupine ili, u njegovoj odsutnosti, jedan od potpredsjednika.

1.   Sastanak stručne skupine smatra se propisno održanim ako je prisutno ili zastupljeno više od polovine punopravnih članova.

2.   Ako nema kvoruma, predsjednik zaključuje sastanak i saziva novi sastanak koji se održava u vrijeme i na način koji on smatra prikladnim, ali tijekom istog dana. Taj se sastanak smatra propisno održanim bez obzira na broj prisutnih ili zastupljenih članova.

1.   Mišljenje stručne skupine sadrži samo tekstove koje je stručna skupina donijela u skladu s postupkom utvrđenim pravilom 61. Poslovnika.

2.   Tekstovi odbijenih amandmana koji su dobili barem jednu četvrtinu glasova prilažu se mišljenju kao dodatak zajedno s rezultatima glasovanja.

1.   Ne dovodeći u pitanje pravilo 20. stavak 2., pripremne aktivnosti stručnih skupina u načelu se obavljaju u okviru jedne studijske skupine.

2.   Uz pomoć stručnjaka i prema potrebi jednog ili više suizvjestitelja, izvjestitelj razmatra pitanje, uzima u obzir izražena stajališta te na temelju toga sastavlja nacrt mišljenja koji se prosljeđuje predsjedniku stručne skupine.

3.   Na sastancima studijske skupine se ne glasuje.

1.   Zasjedanja priprema predsjednik u suradnji s Predsjedništvom. Predsjedništvo se u svrhu organizacije rada sastaje prije, a po potrebi i tijekom, svakog plenarnog zasjedanja.

2.   Predsjedništvo može odrediti trajanje opće rasprave o svakom mišljenju na plenarnom zasjedanju.

1.   Najmanje petnaest dana prije početka plenarnog zasjedanja predsjednik Odbora svim članovima Odbora te Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji šalje prijedlog dnevnog reda koji donosi Predsjedništvo na prijedlog Užeg predsjedništva Odbora i u suradnji s predsjednicima skupina.

2.   Na otvaranju svakog zasjedanja prijedlog dnevnog reda podnosi se Skupštini na usvajanje. Nakon usvajanja, točke dnevnog reda razmatraju se na sjednicama za koje su predviđene. Dokumenti koji su Odboru potrebni za vijećanje dostupni su članovima u skladu s pravilom 44.

1.   Sjednice Odbora smatraju se propisno održanima ako je prisutno ili zastupljeno više od polovine članova.

2.   Ako nema kvoruma, predsjednik zaključuje sjednicu i saziva novu sjednicu koja se održava u vrijeme koje on smatra prikladnim, ali tijekom istog zasjedanja. Na toj sjednici Odbor može propisno vijećati bez obzira na broj prisutnih ili zastupljenih članova.

1.   Predsjednik otvara sjednice, vodi rasprave i osigurava postupanje u skladu s Poslovnikom. U tome mu pomažu potpredsjednici.

2.   U slučaju odsutnosti predsjednika zamjenjuju potpredsjednici. Ako su i potpredsjednici odsutni, zamjenjuje ga najstariji član Predsjedništva.

3.   Odbor vijeća na temelju rada stručne skupine nadležne za izvješćivanje Skupštine.

4.   Ako stručna skupina usvoji tekst s manje od pet glasova protiv, Predsjedništvo može predložiti da se taj tekst uvrsti u dnevni red plenarnog zasjedanja među točke o kojima se glasuje bez rasprave.

Taj se postupak ne primjenjuje:

5.   Ako tekst ne dobije većinu glasova u Skupštini, predsjednik ga može, uz suglasnost Skupštine, vratiti nadležnoj stručnoj skupini na ponovno razmatranje ili imenovati glavnog izvjestitelja koji na istom ili drugom zasjedanju podnosi novi nacrt teksta.

1.   Amandmani se sastavljaju u pisanom obliku, potpisuje ih predlagatelj i podnose se tajništvu prije početka zasjedanja.

2.   U cilju učinkovite organizacije rada Skupštine, Predsjedništvo utvrđuje načine podnošenja amandmana.

3.   Odbor dopušta podnošenje amandmana prije početka sjednice, pod uvjetom da ga je potpisalo barem dvadeset i pet članova.

4.   U amandmanima se navodi dio teksta na koji se odnose uz kratko obrazloženje. Amandmani koji se ponavljaju oblikom i sadržajem razmatraju se zajedno.

5.   Za svaki amandman Skupštini se u pravilu obraćaju samo predlagatelj, govornik koji se protivi amandmanu i izvjestitelj.

6.   Prilikom razmatranja amandmana izvjestitelj može, uz suglasnost predlagatelja tog amandmana, usmeno iznijeti kompromisne prijedloge. U tom slučaju Skupština glasuje samo o kompromisnim prijedlozima.

7.   Prema potrebi, predsjednik Odbora, u suradnji s predsjednikom i izvjestiteljem nadležne stručne skupine, predlaže Odboru da se svi amandmani obrade na način kojim se osigurava dosljednost konačnog teksta.

1.   Amandman ili skupina amandmana kojima se izražava načelno suprotan stav u odnosu na mišljenje koje je podnijela stručna skupina ili savjetodavno povjerenstvo smatra se protumišljenjem. Protumišljenje treba biti kratko, sažeto i samodostatno, odnosno sadržavati zaključke i objašnjenje.

2.   Skupine od Predsjedništva mogu zatražiti da jedan ili više amandmana kvalificiraju kao protumišljenje.

3.   Predsjedništvo donosi odluku nakon savjetovanja s predsjednikom predmetne stručne skupine ili savjetodavnog povjerenstva.

4.   Nakon što jedan ili više amandmana kvalificira kao protumišljenje, Predsjedništvo može odlučiti da se mišljenje, zajedno s protumišljenjem, vrati predmetnoj stručnoj skupini ili savjetodavnom povjerenstvu na dodatno razmatranje, pod uvjetom da rok za usvajanje mišljenja to dopušta.

5.   Ako amandman nije podnesen dovoljno rano da se Predsjedništvu omogući donošenje odluke o tome da ga kvalificira kao protumišljenje, tu odluku, kao i odluku o mogućem vraćanju mišljenja predmetnom tijelu, donosi Skupština na prijedlog Užeg predsjedništva u proširenom sastavu i nakon savjetovanja s predsjednikom predmetnog tijela.

6.   Ako se u situaciji opisanoj u stavku 5. to pitanje ne vrati predmetnom tijelu ili ako se predloženi tekst ne smatra protumišljenjem, Plenarna skupština o podnesenim amandmanima glasuje na isti način kao i o amandmanima skupina.

7.   Protumišljenje koje dobije većinu glasova na plenarnoj sjednici usvaja se.

Za donošenje odluke o tome treba li izvorni tekst priložiti usvojenom mišljenju provodi se novo glasovanje. Izvorni tekst prilaže se novom tekstu ako dobije barem jednu četvrtinu glasova.

8.   Protumišljenje koje ne dobije većinu glasova, ali dobije barem jednu četvrtinu glasova, prilaže se izvornom mišljenju.

1.   Predsjednik može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev člana, pozvati Odbor da odluči o ograničenju trajanja izlaganja ili broja govornika, prekidu sjednice ili zaključivanju rasprave. Nakon što se rasprava zaključi, riječ se daje isključivo u svrhu objašnjenja glasovanja koje se iznosi nakon glasovanja i ne smije trajati dulje od vremena koje odredi predsjednik.

2.   Tijekom rasprave članovi mogu u svakom trenutku zatražiti i dobiti prednost u raspravi u svrhu postavljanja pitanja u vezi s pridržavanjem Poslovnika.

1.   O svakom se plenarnom zasjedanju vodi zapisnik i podnosi Odboru na usvajanje.

2.   Konačnu verziju tog zapisnika potpisuju predsjednik i glavni tajnik Odbora.

1.   Osim pravnog temelja, mišljenje Odbora sadrži obrazloženje i stavove Odbora o dotičnom pitanju u cjelini.

2.   Rezultat glasovanja o mišljenju u cjelini navodi se u njegovom postupovnom dijelu. U slučaju poimeničnog glasovanja navode se imena glasača.

3.   Tekstovi i obrazloženja amandmana koji su odbijeni na plenarnom zasjedanju, a dobili su barem jednu četvrtinu glasova, prilažu se mišljenju kao dodatak, zajedno s rezultatima glasovanja. Isto vrijedi i za protumišljenja.

4.   Tekstovi mišljenja stručne skupine koji su odbijeni zbog amandmana koje je usvojila Skupština prilažu se uz mišljenja Odbora zajedno s rezultatima glasovanja, pod uvjetom da je najmanje jedna četvrtina glasova bila za zadržavanje tekstova mišljenja odjela.

5.   Ako jedna od skupina osnovanih pri Odboru u skladu s pravilom 30. ili jedna od interesnih skupina gospodarske i socijalne djelatnosti osnovana u skladu s pravilom 31. zastupa suprotno, ali jedinstveno gledište o pitanju koje Skupština razmatra, njezino se gledište, nakon poimeničnog glasovanja kojim se zaključuje rasprava o tom pitanju, može sažeti u kratkoj izjavi koja se prilaže mišljenju.

1.   Mišljenja koje je donio Odbor i zapisnik s plenarnog zasjedanja prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

2.   Mišljenja koje je donio Odbor mogu se proslijediti bilo kojoj drugoj zainteresiranoj instituciji ili tijelu.

1.   Važeći su glasovi: „za”, „protiv” i „suzdržan”.

2.   Osim ako je drugačije predviđeno Poslovnikom, tekstovi i odluke Odbora i njegovih tijela donose se većinom glasova glasača koji su glasovali „za” ili „protiv”.

3.   Glasovanje može biti javno, poimenično ili tajno.

4.   O rezolucijama, amandmanima, protumišljenjima, mišljenjima ili bilo kojim drugim tekstovima glasuje se poimenično ako to zatraži jedna četvrtina prisutnih ili zastupljenih članova.

5.   Izbori za razne zastupničke dužnosti uvijek se provode tajnim glasovanjem. U ostalim se slučajevima glasuje tajno ako to zatraži većina prisutnih ili zastupljenih članova.

6.   Ako je rezultat glasovanja neodlučen (jednak broj glasova za i protiv), predsjedatelj sastanka daje odlučujući glas.

7.   Prihvaćanja amandmana od strane izvjestitelja nije razlog da se o tom amandmanu ne glasuje.

1.   Ako je potrebno hitno postupiti zbog roka za izradu mišljenja što ga je Odboru odredio Europski parlament, Vijeće ili Komisija, može se provesti hitni postupak ukoliko predsjednik utvrdi da je to potrebno kako bi Odbor mogao pravovremeno donijeti mišljenje.

2.   U hitnim slučajevima na razini Odbora predsjednik može, odmah i bez prethodnog savjetovanja s Predsjedništvom, poduzeti sve potrebne mjere kako bi Odboru omogućio obavljanje zadaće. O tim mjerama obavještava članove Predsjedništva.

3.   Mjere koje predsjednik poduzima na sljedećem se zasjedanju podnose Odboru na potvrdu.

1.   Ako je zbog rokova zadanih stručnoj skupini za izradu mišljenja potrebno hitno postupiti, predsjednik stručne skupine može, uz suglasnost triju predsjednika skupina, organizirati rad stručne skupine odstupajući od odredbi Poslovnika koje se odnose na organizaciju rada stručnih skupina.

2.   Mjere koje predsjednik stručne skupine poduzme na sljedećem se sastanku te stručne skupine podnose na potvrdu.

1.   Svaki član Odbora koji ne može sudjelovati na sastanku na koji je propisno pozvan o tome unaprijed obavještava predsjednika predmetnog tijela.

2.   Ako član Odbora izostane s više od tri uzastopna plenarna zasjedanja Odbora, a da nije imenovao člana koji bi ga zastupao niti je naveo razlog koji se smatra valjanim, predsjednik može, nakon savjetovanja s Predsjedništvom i pozivanja dotičnog člana da objasni svoj izostanak, od Vijeća zatražiti da tome članu ukine mandat.

3.   Ako član stručne skupine izostane s više od tri uzastopna sastanka stručne skupine, a da nije imenovao člana koji bi ga zastupao niti je naveo razlog koji se smatra valjanim, predsjednik te stručne skupine može, nakon što pozove dotičnog člana da objasni svoj izostanak, od njega zatražiti da svoje mjesto u stručnoj skupini prepusti drugom članu. Predsjednik o tome obavještava Predsjedništvo Odbora.

1.   Svaki član Odbora koji ne može sudjelovati na zasjedanju Odbora ili sastanku stručne skupine može, nakon što obavijesti dotičnog predsjednika, svoje glasačko pravo pisanim putem prenijeti na drugog člana Odbora ili stručne skupine.

2.   Na plenarnom zasjedanju ili sastanku stručne skupine na jednog se člana na taj način može prenijeti samo jedno glasačko pravo.

1.   Svaki član koji ne može sudjelovati na sastanku na koji je propisno pozvan može, nakon što o tome pisanim putem – izravno ili putem tajništva svoje skupine – obavijesti dotičnog predsjednika, organizirati da ga na tom sastanku zastupa drugi član Odbora. Ta se mogućnost ne primjenjuje na sastanke Predsjedništva Odbora niti na sastanke Povjerenstva za financije i proračun.

2.   Punomoć za zastupanje vrijedi isključivo za sastanak za koji je izdana.

3.   U trenutku osnivanja studijske skupine svaki član koji je imenovan članom te studijske skupine može zatražiti da ga zamijeni drugi član Odbora. Ta zamjena, koja vrijedi samo za određeni zadatak i za cijelo razdoblje tijekom kojeg stručna skupina na njemu radi, ne može se opozvati. Međutim, ako se rad studijske skupine nastavi i poslije isteka mandata od dvije i pol ili pet godina, zamjena vrijedi samo do isteka mandata tijekom kojeg je o njoj donesena odluka.

1.   Odbor svoja mišljenja objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s postupcima koje utvrđuju Vijeće i Komisija nakon savjetovanja s Predsjedništvom Odbora.

2.   Sastav Odbora, njegova predsjedništva i njegovih stručnih skupina, te sve promjene sastava, objavljuju se u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Odbora.

1.   Odbor osigurava transparentnost svojih odluka u skladu s odredbama drugog stavka 1. članka Ugovora o Europskoj uniji.

2.   Glavni tajnik zadužen je za poduzimanje mjera potrebnih kako bi se zajamčilo pravo javnosti na pristup odgovarajućim dokumentima.

3.   U skladu s četvrtim stavkom članka 24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svaki građanin Europske unije može se pismenim putem obratiti Odboru na jednom od službenih jezika i dobiti odgovor na istom jeziku.

1.   Plenarna zasjedanja Odbora i sastanci stručnih skupina otvoreni su za javnost.

2.   Na zahtjev određene institucije ili tijela ili na prijedlog Predsjedništva, neke rasprave koje se ne tiču savjetodavnog rada Odbor može proglasiti povjerljivima.

3.   Ostali sastanci nisu otvoreni za javnost. Međutim, u opravdanim slučajevima, predsjedatelj sastanka može prema vlastitom nahođenju drugim osobama dozvoliti da sudjeluju kao promatrači.

1.   Pripadnici europskih institucija mogu prisustvovati sastancima Odbora i njegovih tijela i javljati se za riječ.

2.   Članovi drugih tijela i propisno ovlašteni dužnosnici institucija i drugih tijela mogu biti pozvani na sastanke, javljati se za riječ i odgovarati na pitanja, pod vodstvom predsjedatelja sastanka.

1.   Članovi Odbora imaju naslov „član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora”.

2.   Na članove Europskog gospodarskog i socijalnog odbora primjenjuju se odredbe članka 10. poglavlja IV. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priloženog Ugovorima.

1.   Statutom članova utvrđuju se prava i obveze članova Odbora te pravila kojima se uređuju njihov rad i njihovi odnosi s Odborom i njegovim službama. To uključuje sankcije u slučaju neprimjerenog ponašanja.

Statutom članova utvrđuju se i mjere koje se mogu poduzeti u slučaju kršenja Poslovnika ili Statuta.

2.   U Prilogu Poslovniku nalazi se Kodeks ponašanja, kojim se definiraju i pojašnjavaju obveze članova Odbora i njihovih zamjenika.

3.   Na početku svog mandata članovi potpisuju Kodeks ponašanja, koji je usvojila Skupština i obvezuju se da će ga poštovati. Ponašanje članova temelji se na vrijednostima i načelima utvrđenima Ugovorima te međusobnom poštovanju. Članovi se ponašaju dostojanstveno i poštuju ugled Odbora. Tijekom rasprava članovi ne smiju pribjegavati klevetničkom, rasističkom, seksističkom ili ksenofobnom diskursu ili ponašanju.

Nepridržavanje navedenih normi i pravila može dovesti do primjene mjera navedenih u Kodeksu ponašanja.

Primjena ovog pravila ne ograničava slobodu govora članova.

Ona se temelji na potpunom poštovanju povlastica članova utvrđenih primarnim pravom Europske unije i Statutom članova.

Temelji se i na načelu transparentnosti i osigurava da članovi budu jasno upoznati s relevantnim odredbama i ponaosob obaviješteni o svojim pravima i dužnostima.

Ako osoba koju zapošljava član ili osoba kojoj je član omogućio pristup prostorima ili opremi EGSO-a prekrši prethodno navedena pravila ponašanja, dotičnom se članu može, prema potrebi, izreći jedna od kazni utvrđenih Kodeksom ponašanja.

Sankcije u slučaju nepoštovanja pravila ponašanja uvrštene su u Kodeks ponašanja koji je usvojila Skupština.

EGSO svoja pravila usklađuje s pravilima Europskog parlamenta u onoj mjeri u kojoj su pravila Parlamenta kompatibilna sa Statutom članova EGSO-a te u tu svrhu osniva odgovarajuća tijela.

U skladu s Kodeksom ponašanja članova EGSO-a osniva se Savjetodavni odbor za ponašanje članova.

4.   Po imenovanju, članovi sastavljaju izjavu o svim interesima, financijske ili druge prirode, koji bi mogli utjecati na njihov rad u Odboru.

Članovi valjanost njezinog sadržaja izričito potvrđuju najmanje jednom godišnje, a sadržaj revidiraju čim dođe do promjene u njihovoj situaciji.

Statutom članova i Kodeksom ponašanja članova i njihovih zamjenika utvrđuju se i mjere koje se mogu poduzeti u slučaju kršenja Poslovnika, Kodeksa ponašanja ili Statuta.

1.   Na prijedlog Predsjedništva, Skupština za svako razdoblje od dvije i pol godine bira Savjetodavni odbor za ponašanje članova sastavljen od šest članova – tri žene i tri muškarca – koji nemaju druge stalne dužnosti unutar strukture Odbora.

2.   Ako postoji sumnja da je neki član prekršio Kodeks ponašanja, Savjetodavni odbor za ponašanje članova – u povjerenju i u roku od 30 kalendarskih dana – svim članovima koji to zatraže pruža smjernice o tumačenju i primjeni odredbi Kodeksa ponašanja. Dotični član ima pravo pozvati se na te smjernice.

3.   Na zahtjev predsjednika Odbora Savjetodavni odbor za ponašanje članova također procjenjuje slučajeve navodnog kršenja Kodeksa ponašanja i savjetuje predsjednika o mogućim mjerama koje treba poduzeti.

1.   Mandat svih članova Odbora istječe na kraju petogodišnjeg razdoblja koje je Vijeće utvrdilo u trenutku obnove sastava Odbora.

2.   Mandat pojedinačnog člana Odbora prestaje ostavkom, razrješenjem, smrću, u slučaju više sile ili u slučaju nespojivosti dužnosti.

3.   Dužnosti članova Odbora nespojive su s dužnošću člana vlade, parlamenta, institucije Europske unije, Odbora regija ili Upravnog vijeća Europske investicijske banke odnosno s položajem dužnosnika ili drugog službenika Europske unije u aktivnom radnom odnosu.

4.   Ostavke se dopisom podnose predsjedniku.

5.   Okolnosti u kojima se članovi razrješuju utvrđene su pravilom 64. stavkom 2. Poslovnika. Ako Vijeće u tim slučajevima odluči ukinuti mandat, ono pokreće postupak zamjene.

6.   U slučaju ostavke, smrti, više sile ili nespojivosti dužnosti, predsjednik obavještava Vijeće koje potvrđuje da je mjesto ispražnjeno i pokreće postupak zamjenjivanja. Međutim, u slučaju ostavke, član u ostavci ostaje na dužnosti do pravomoćnog imenovanja zamjene, osim ako član u ostavci zatraži drugačije.

7.   U svim slučajevima iz stavka 2. ovog pravila, zamjena se imenuje za preostali dio tekućeg mandata.

1.   Na prijedlog Predsjedništva koji je usvojilo najmanje tri četvrtine članova Predsjedništva, Skupštini se, iz ozbiljnih i propisno obrazloženih razloga, može podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja predsjedniku.

U tom se slučaju navedeni prijedlog uvrštava kao prva točka na dnevni red sljedećeg plenarnog zasjedanja.

2.   Nakon što redom sasluša po jednog člana svake skupine, zatim članove Užeg predsjedništva koji se jave za riječ te, na kraju, predsjednika, Skupština odlučuje tajnim glasovanjem i bez mogućnosti prijenosa glasačkog prava.

Prijedlog se smatra usvojenim ako za njega glasuje tročetvrtinska većina prisutnih članova. U suprotnom, prijedlog se smatra odbijenim.

3.   U slučaju usvajanja prijedloga za izglasavanje nepovjerenja, Skupština odmah zamjenjuje predsjednika jednim od članova njegove skupine.

U tom slučaju Skupštinom privremeno predsjeda potpredsjednik Odbora iz skupine koja sljedeća predsjeda EGSO-om.

4.   Ako Skupština ne može odmah zamijeniti predsjednika, njezin se rad prekida kako bi se skupinama omogućilo da sastave prijedlog nakon čega Skupštinu ponovno saziva privremeni predsjednik, po mogućnosti tog istog dana.

5.   Član koji je zamijenio predsjednika, i iz iste je skupine, ostaje na toj dužnosti do kraja tekućeg mandata.

1.   Odboru pomaže Glavno tajništvo na čelu s glavnim tajnikom koji u obavljanju svojih dužnosti odgovara predsjedniku koji predstavlja Predsjedništvo.

2.   Glavni tajnik prisustvuje sastancima Predsjedništva u savjetodavnom svojstvu i na njima vodi zapisnike.

3.   On se pred Predsjedništvom svečano obvezuje da će svoje dužnosti obavljati potpuno nepristrano i savjesno.

4.   Glavni tajnik osigurava provedbu odluka koje Skupština, Predsjedništvo i predsjednik donose u skladu s Poslovnikom. Svaka tri mjeseca on pismenim putem izvještava predsjednika o kriterijima i provedbenim odredbama koje su donesene ili predviđene za rješavanje administrativnih, organizacijskih ili kadrovskih pitanja.

5.   Glavni tajnik može prenijeti svoje ovlasti unutar granica koje odredi predsjednik.

6.   Na prijedlog glavnog tajnika, Predsjedništvo izrađuje organizacijski plan Glavnog tajništva na takav način da ono može osigurati rad Odbora i njegovih tijela te pomoći članovima u obavljanju njihovih dužnosti, posebice u organizaciji sastanaka i izradi mišljenja.

7.   Ovlasti koje se glavnom tajniku dodjeljuju na temelju delegiranja ovlasti predsjednika privremene su prirode i traju najdulje do kraja predsjednikova mandata.

1.   U slučaju glavnog tajnika, sve ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske Unije dodijeljene tijelu za imenovanje i koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu, izvršava Predsjedništvo.

2.   Ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije dodijeljene tijelu za imenovanje izvršava:

3.   Ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica dodijeljene tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu izvršava:

4.   Ovlasti dodijeljene instituciji na temelju članka 110. Pravilnika o osoblju u pogledu primjene općih odredbi za provedbu Pravilnika o osoblju i propisa koje su institucije sporazumno donijele izvršava predsjednik. U pogledu ostalih općih odredbi, te ovlasti izvršava glavni tajnik.

5.   Predsjedništvo, predsjednik i glavni tajnik mogu prenijeti ovlasti koje su im dodijeljene ovim pravilom.

6.   Aktima o prijenosu ovlasti koje se donose u skladu s prethodnim stavkom utvrđuju se opseg prenesenih ovlasti, njihova ograničenja i rok važenja, te mogu li ih oni kojima su dodijeljene dalje prenositi.

7.   Za potrebe imenovanja dužnosnika na radno mjesto zamjenika glavnog tajnika, direktora, zamjenika direktora, načelnika odjela za savjetodavni rad:

1.   Svaka skupina ima svoje tajništvo koje odgovara izravno predsjedniku skupine.

2.   U slučaju dužnosnika upućenih skupinama u skladu s drugom alinejom članka 37. točke (a) Pravilnika o osoblju, ovlasti tijela za imenovanje se, kad je riječ o primjeni članka 38. Pravilnika o osoblju, uključujući odluke koje se odnose na razvoj karijere tih dužnosnika unutar skupine, izvršavaju na prijedlog predsjednika predmetne skupine.

Kad se dužnosnik koji je bio upućen skupini vrati u tajništvo Odbora, on se raspoređuje u platni razred na koji bi kao dužnosnik imao pravo.

3.   U slučaju privremenog osoblja ustupljenog skupinama u skladu s člankom 2. točkom (c) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske Unije, ovlasti tijela ovlaštenih za sklapanje ugovora o radu, kad je riječ o primjeni trećeg stavka članka 8., članka 9. i trećeg stavka članka 10. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije, izvršavaju se na prijedlog predsjednika predmetne skupine.

1.   Predsjednik ima osobno tajništvo.

2.   Osoblje tajništva se u okviru proračuna zapošljava kao privremeno osoblje, s time da ovlasti tijela nadležnog za sklapanje ugovora o radu u tom slučaju izvršava predsjednik.

1.   Do 1. lipnja svake godine glavni tajnik Predsjedništvu podnosi nacrt procjene rashoda i prihoda Odbora za sljedeću financijsku godinu. Povjerenstvo za financije i proračun razmatra nacrt prije rasprave Predsjedništva i po potrebi iznosi primjedbe ili predlaže izmjene. Predsjedništvo izrađuje procjenu rashoda i prihoda Odbora koju prosljeđuje u skladu s postupkom i u rokovima utvrđenim Financijskom uredbom koja se primjenjuje na opći proračun Unije.

2.   U okviru odredbi Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Unije, predsjednik sastavlja ili daje sastaviti izvješće o rashodima i prihodima.

1.   Odbor za reviziju uspostavlja se radi savjetovanja predsjednika i Predsjedništva o revizijskim pitanjima. Svoje zadaće obavlja potpuno neovisno i u skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na opći proračun Unije te ovlaštenjima i dužnostima internog revizora.

Odbor za reviziju posebice nadgleda sve postupke izrade izvješća i uspostave sustava unutarnje kontrole te sve postupke praćenja u pogledu poštovanja zakona, propisa, stručnih i etičkih standarda i kodeksa ponašanja.

2.   Odbor za reviziju svoja izvješća podnosi predsjedniku, koji ih bez odgode prosljeđuje Predsjedništvu.

3.   Predsjedništvo odlukom utvrđuje ustroj, sastav, odgovornosti i postupovna pravila Odbora za reviziju.

4.   Članove Odbora za reviziju imenuje Predsjedništvo na prijedlog skupina.

Članstvo u Odboru za reviziju nespojivo je s članstvom u Predsjedništvu Odbora, Povjerenstvu za financije i proračun i Skupini kvestora.

5.   Odbor za reviziju usvaja svoja unutarnja pravila kako bi osigurao ispunjavanje svoje uloge i zadaće te izvršenje svojih odgovornosti, prava i obveza opisanih u ovom pravilu.

6.   Zamjena članova Odbora za reviziju odvija se prema postupku predviđenom stavkom 4. prvim podstavkom ovog pravila.

1.   Odbor apsolutnom većinom svojih članova odlučuje je li potrebno revidirati Poslovnik.

2.   Za potrebe revizije Poslovnika Odbor osniva povjerenstvo koje se naziva Povjerenstvo za Poslovnik i imenuje glavnog izvjestitelja koji izrađuje nacrt novog Poslovnika.

3.   Nakon donošenja Poslovnika apsolutnom većinom, Skupština obnavlja mandat Povjerenstva za Poslovnik za razdoblje od najviše šezdeset dana kako bi, ako bude potrebno, izradilo prijedlog izmjena Provedbenih odredbi i podnijelo ga Predsjedništvu koje odluku donosi nakon primitka mišljenja skupina.

4.   Datum stupanja na snagu novog Poslovnika i izmijenjenih Provedbenih odredbi određuje Odbor u trenutku njihova donošenja.

1.   Kodeks ponašanja primjenjuje se na članove Odbora i njihove zamjenike.

2.   Članove Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, koji su predstavnici raznih grana gospodarskih i socijalnih aktivnosti, predlažu njihove vlade, a imenuje Vijeće na mandat od pet godina (11).

3.   Članovi Odbora „potpuno su neovisni u obavljanju svojih dužnosti” (12) i, prema Ugovoru, nisu vezani nikakvim obvezujućim naputcima.

4.   Članovi Odbora uvažavaju sljedeća opća načela ponašanja i njima se vode: integritet, transparentnost, marljivost, poštenje, odgovornost i poštovanje ugleda Odbora.

5.   Članovi Odbora u obavljanju svojih dužnosti djeluju neovisno i u općem interesu Europske unije i europskih građana.

6.   U skladu s člancima 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, članovi Odbora u obavljanju svojih dužnosti osiguravaju promicanje, učinkovitu zaštitu i poštovanje prava i vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, nediskriminacije, tolerancije, slobode, solidarnosti, načela vladavine prava i jednakosti muškaraca i žena. (13)

7.   Tijekom sudjelovanja članova u aktivnostima Odbora, interes pojedinca podređuje se općim interesima Unije. (14)

1.   Članovi Odbora obavljaju savjetodavnu ulogu Odbora. (15)

2.   Iako Odbor predstavljaju na trajnoj osnovi, članovi nisu stalno prisutni u njegovu sjedištu.

3.   Članovi svoje dužnosti obavljaju u duhu plodonosne suradnje.

4.   Članovi u svojem radu promiču demokraciju i vrijednosti temeljene na ljudskim pravima.

5.   Članovi svoje zadatke obavljaju u potpunosti te doprinose savjetodavnom radu.

6.   Članovi se obvezuju da će osigurati praćenje mišljenja Odbora.

1.   Ne dovodeći u pitanje slobodu izražavanja, članovi se u okviru obavljanja svojih dužnosti obvezuju zadaće na radnom mjestu obavljati dostojanstveno. Članovi Odbora suzdržavaju se od svih oblika uznemiravanja i takvo postupanje osuđuju. (17)

2.   Članovi se obvezuju da će imunitet i sredstva koji su im dodijeljeni koristiti na odgovarajući način te u interesu Odbora i svoje savjetodavne uloge.

3.   Članovi poštuju odredbe o povjerljivosti propisane Ugovorom i Statutom članova. (18)

1.   Za obavljanje svojih savjetodavnih dužnosti članovi imaju pravo na naknade koje određuje Vijeće, (19) ali od Odbora ne primaju nikakvu plaću.

2.   Troškove misija koje im je nadoknadio Odbor ne može im ponovo nadoknaditi treća strana. (20)

3.   Iako su njihova mišljenja isključivo savjetodavne prirode, članovi po stupanju na dužnost i u skladu s načelom transparentnosti predsjedniku podnose izjavu o svojim financijskim interesima.

4.   Obveza prijavljivanja financijskih interesa za članove Odbora stupila je na snagu 2011. godine. Izjava o financijskim interesima sadrži informacije navedene u članku 5.a Statuta članova. (21)

1.   Ovime se osniva Savjetodavni odbor za ponašanje članova (dalje u tekstu: „Savjetodavni odbor”).

2.   Na prijedlog Predsjedništva, Skupština za svako razdoblje od dvije i pol godine bira Savjetodavni odbor sastavljen od šest članova – tri žene i tri muškarca – koji nemaju druge stalne dužnosti unutar strukture Odbora. (22)

3.   Savjetodavni odbor u povjerenju i u roku od trideset kalendarskih dana svakom članu koji to zatraži pruža smjernice o tumačenju i primjeni odredbi Kodeksa ponašanja. Dotični član ima pravo pozvati se na te smjernice.

4.   Na zahtjev predsjednika, Savjetodavni odbor također procjenjuje slučajeve navodnog kršenja Kodeksa ponašanja i savjetuje predsjednika o mogućim mjerama koje treba poduzeti.

1.   Uz dužno poštovanje pretpostavke nedužnosti i zaštite žrtava, kad se opravdano smatra da postoji mogućnost da je član prekršio Kodeks ponašanja, predsjednik dotične članove obavještava pismenim putem, a predmet smjesta upućuje Savjetodavnom odboru. (23)

2.   Savjetodavni odbor istražuje okolnosti navodnog kršenja i provodi povjerljivo saslušanje dotičnih članova. Na temelju svojih zaključaka predsjedniku Odbora iznosi preporuku za eventualno donošenje odluke.

3.   Uzevši u obzir preporuke Savjetodavnog odbora te nakon što je dotičnog člana pozvao da podnese pisano očitovanje, predsjednik Odbora savjetuje se s Užim predsjedništvom u proširenom sastavu i zatim od Predsjedništva traži da donese odluku o mjerama koje se mogu poduzeti u skladu sa Statutom članova i Poslovnikom Odbora.

Ovisno o stupnju težine ponašanja člana, mogu se primijeniti sljedeće sankcije: